You are on page 1of 21

OSNOVE MEHATRONIKE

šifra predmeta: ETF EEI OMT I-2460


Uvodno predavanje

Nastavnik: Red.prof.dr Mirsad KAPETANOVIĆ,dipl.el.ing


Elektrotehnički fakultet Univerziteta u Sarajevu

Red.prof.dr Mirsad Kapetanović


Pasoš modula (predmeta) OSNOVE MEHATRONIKE (OMT)

OSNOVE MEHATRONIKE
Naziv modula
(OMT)
Šifra modula ETF EEI OMT I-2460
ETF-B EE, I ciklus studija
Program Elektroenergetika (EE)
(BoE – bachelor studij)
Godina studija 2
Semestar 4
Tip modula Izborni
ECTS (European Credit Transfer and Accumulation System) 5
Predavanja 30
Laboratorijske vježbe 15
Tutorijali 15
Opterećenje - samostalni rad 65

Red.prof.dr Mirsad Kapetanović


Ishodi modula

Mehatronika predstavlja novu interdisciplinarnu oblast koja se postepeno izdvaja u


zasebnu naučnu disciplinu.
Na kraju ovog modula će biti sposobni da prepoznaju i razumiju mehatroniku kao
sinergetsku kombinacija mehanike, elektrotehnike i elektronike, računarstva i informatike
sa ciljem stvaranja proizvoda i sistema sa naglašenom integracijom pojedinih komponenti
i tehnologija.
Mehatronika se posmatra kao način razmišljanja ili metod za koji je timski rad
neophodan. Stoga je jedan od bitnih ishoda modula upoznavanje studenata sa ovim
načinom razmišljanja i novim pristupom dizajniranju.
U isto vrijeme, osnove mehatronike predstavljaju zbir osnovnih znanja iz svih oblasti
tehnike: fizike, mehanike, elektrotehnike, elektronike, optoelektronike, računarstva,
informatike, matematike i brojnih drugih oblasti.
Prva predavanja pružaju istorijski pregled razvoja i evolucije mehatronike i mehatroničkih
sistema.
Pregled zorno ilustruje kako je mehatronika danas svudgje i da je zahvatila sve oblasti
tehnike, pa tako i oblast elektroenergetike.
Stoga sadržaj ovog modula obuhvata primjere mehatroničkih sistema na
visokonaponskim električnim aparatima koji se koriste u elektroenergetici.

Red.prof.dr Mirsad Kapetanović


Ishodi modula (nastavak)

Studenti nauče da je osnovni dio svakog mehatroničkiog uređaja njegov ulazni sistem
koji je baziran na senzorima. Na senzorima bazirana povratna sprega je ključna za
funkcioniranje mehatroničkih uređaja.
Senzori detektuju signale, podaci se prenose do mikrokontrolera koji ih procesiraju i
prosljeđuju naloge aktuatorima da ostvare potrebne promjene u funkciji uređaja.

Svi željeni ishodi, kao i sadržaj ovog modula, odabrani su sa ciljem da usmjere
studente na primjenu mehatroničkih sistema u području elektroenergetike.

DODATNE NAPOMENE:
1. Važan aspekt predavanja biće uporedna prezentacija koncepta mehatroničkih sistema u
odnosu na klasične mehaničke sisteme.
2. Predmet Osnove mehatronike na ETF-u u Sarajevu namijenjen prvenstveno studentima
odsijeka za elektroenergetiku. Zato se kroz sadržaj predmeta najčešće koriste primjeri
mehatroničkih uređaja i sistema koji su našli primjenu u elektroenergetici i aparatima VN.

Red.prof.dr Mirsad Kapetanović


Sadržaj modula (predmeta)

1. Definicije mehatronike i osnovni pojmovi


2. Istorijski razvoj mehatroničkih sistema
3. Primjeri mehatroničkih sistema
4. Digitalni računari i mikroprocesori kao kontroleri mehatroničkih sistema
5. Mehatronika u elektroenergetici
a) Mehatronika u energetskim transformatorima
• Transformatori sa regulacijom pod opterećenjem
• Monitoring stanja energetskih transformatora
• Protivpožarni sistemi
• Protiveksplozivni sistemi
b) Mehatronika u visokonaponskim prekidačima
• Inteligentno sklapanje
• Motorni pogonski mehanizmi
• Sintetska ispitivanja
• Mjerenja u okolini strujne nule (CZM)
• Enkoderi
c) Mehatronika u nekonvencionalnim mjernim transformatorima
• Nekonvencionalni strujni transformatori
• Nekonvencionalni naponski transformatori
• Senzori nekonvencionalnih mjernih transformatora

Red.prof.dr Mirsad Kapetanović


1. Primjer mehatroničkog sistema u elektroenergetici

Inteligentni prekidač
Red.prof.dr Mirsad Kapetanović
2. Primjer mehatroničkog sistema u elektroenergetici

Nekonvencionalni strujni mjerni transformator


Red.prof.dr Mirsad Kapetanović
3. Primjer mehatroničkog sistema u elektroenergetici

Nekonvencionalni naponski mjerni transformator


Red.prof.dr Mirsad Kapetanović
4. Primjer mehatroničkog sistema u elektroenergetici

VN prekidač sa motornim pogonom


Red.prof.dr Mirsad Kapetanović
5. Primjer mehatroničkog sistema u elektroenergetici

Inteligentni prekidač sa motornim pogonom


Red.prof.dr Mirsad Kapetanović
6. Primjer mehatroničkog sistema u elektroenergetici

Buchholz (akumulacija gasova)

temperatura okoline

parcijalna pražnjenja
strujno opterećenje

temperatura ulja - gore

ispravnost ventilatora

detekcija požara

ispravnost uljne pumpe


sadržaj vlage u ulju
detekcija gasova
temperatura ulja - dole
regulacija napona pod opterećenjem (tap changer)

Monitoring sistem energetskog transformatora


Red.prof.dr Mirsad Kapetanović
Literatura

PREPORUČENA:
1. Slajdovi s predavanja (biće dostupni na na
web stranicama Fakulteta)
2. L. J. Kamm: Understanding
electromechanical engineering, an
introduction to mehatronics, IEEE Press,
1996.
3. M.Kapetanovic: High Voltage Circuit
Breakers, 2011

Red.prof.dr Mirsad Kapetanović


Literatura

DODATNA:
1. S.E. Lishevski: Electromechanical systems,
electric machines and applied mechatronics,
CRC Press, 1999.
2. David G. Alciatore, M.B. Histand: Introduction
to Mechatronics and Measurment Systems,
Mc Graw-Hill, 2003.

Red.prof.dr Mirsad Kapetanović


Popis literature korištene u pripremi predavanja i vježbi

NASLOV AUTOR

1. Mechatronic, 2006 Sabri Cetinkunt

2. Mechatronic Systems: Fundamentals, 2005 R. Isserman

3. Mechatronics for the Evil Genius, 2005 Newton C. Braga


Laboratory Exercises to accompany "Introduction to Mechatronics and Measurement Systems", D. Alciatore
4.
2004 M. Histand
V. Gurgiutiu
5. Micromehatronixs: modeling, analysis and desining with MATLAB, 2003
S.E. Lyshevski
D. Alciatore
6. Introduction to Mechatronics & Measurement Systems, 2003
M. Histand
7. Mechatronics, 2002 D. Necsulescu

8. The Mechatronics Handbook, 2002 Bishop, R. H

9. High Voltage Circuit Breakers, 2011 M.Kapetanović

10. Robotics, Mechatronics, and Artificial Intelligence: Experimental Circuit Blocks for Designers, 2001 Newton C. Braga
D. Shetty
11. Mechatronics System Design, 1997
R.A. Kolk
12. Electromechanical Systems, Electric Machines, and Applied Mechatronics, 1999 S.E. Lishevski

13. Mechatronics: Electronic Control Systems in Mechanical and Electrical Engineering, 1999 W. Bolton
David M. Auslander
14. Mechatronics: Mechanical System Interfacing, 1996
Carl J. Kempf
15. Understanding Electro-Mechanical Engineering: An Introduction to Mechatronics, 1996 L. Kamm
Charles Fraser
16. Integrated Electrical and Electronic Engineering for mechanical Engineers, 1994
John Milne
17. Praktikum: Analise mechatronischer systeme, 2004 H.Efendić

Pobrojana literatura se može dobiti kod Prof. M. Kapetanovića na uvid.

Red.prof.dr Mirsad Kapetanović


Literatura

Sadržaji knjiga naznačenih u preporučenoj i dodatnoj literaturi, kao i još nekih knjiga
korištenih u pripremi predavanja i vježbi, mogu se naći na web stranici predmeta
OSNOVE MEHATRONIKE.

NAPOMENA:
Korisno predznanje potrebno za bolje razumjevanje inteligentnog sklapanja (koje se u okviru
predmeta OSNOVE MEHATRONIKE proučava kao jedan od primjera mehatroničkih sistema u
elektroenergetici) studenti mogu steći i/ili proširiti proučavanjem literature o uslovima sklapanja i
sklopnim tranzijentima. U tu svrhu mogu koristiti dio poglavlja iz knjige M. Kapetanović
VISOKONAPONSKI PREKIDAČI, a koji takođe mogu naći na web stranici predmeta.

Red.prof.dr Mirsad Kapetanović


Didaktičke metode

Zastupljene su sljedeće metode:


1. Predavanja (3 časa sedmično)
2. Tutorijali (1 čas sedmično)
3. Laboratorijske vježbe (2 časa sedmično)

Predavanja drži predavač u nastavnoj sali zajedno za sve studente. Predavanja se


održavaju od prve do pete i od osme do dvanaeste sedmice semestra.

Turorijale drži tutor u sali opremljenoj računarima za sve studente. Tutorijali se održavaju
od druge do šeste i od osme do dvanaeste sedmice semestra.

Laboratorijske vježbe su mješavina pred-laboratorijskih vježbi, eksperimenata,


računraskih simulacija i izvještaja. Laboratorijske vježbe se održavaju od druge do šeste i
od osme do dvanaeste sedmice semestra.

Red.prof.dr Mirsad Kapetanović


Provjera znanja

Tokom trajanja kursa studenti sakupljaju bodove prema sljedećem sistemu:


Prisustvo predavanjima, tutorijalima i laboratorijskim vježbama: 7 do 10 bodova. Studenti sa više
od 3 izostanka gube pravo na ove bodove.
Zadaće/Izvještaji: 2 zadaće i/ili dva izvještaja sa laboratorijskih vježbi, ukupno 10 bodova.
Parcijalni ispit: 30 bodova. Parcijalni ispit traje 60 minuta i sastoji se od 5 pitanja po 6 bodova.
Student mora osvojiti minimalno 15 poena na parcijalnom ispitu kako bi položio taj ispit.
Završni ispit: Sastoji se iz dva dijela:
a) Pismeni dio završnog ispita: 30 bodova.
Pismeni dio završnog ispita traje 60 minuta i sastoji se od 5 pitanja po 6 bodova, obuhvata
samo gradivo koje nije obuhvaćeno gradivom koje su studenti polagali na prvom
parcijalnom ispitu.
Ako student nije zadovoljan poenima prikupljenim tokom semestra ili nije položio parcijalni ispit,
na pismenom dijelu završnog ispita polaže integralnu verziju završnog ispita, koja obuhvata
sve nastavne cjeline i može donijeti maksimalno 60 poena. Integralni pismeni dio završnog
ispita traje 120 minuta. Student mora osvojiti minimalno 30 poena na integralnom
pismenom dijelu završnog ispita kako bi položio taj ispit.
b) Usmeni dio završnog ispita: 20 bodova.
Minimalni broj poena koji student mora osvojiti na usmenom dijelu završnog ispita mora biti
toliki da ostvari ukupno 55 poena. Student koji je do usmenog dijela završnog ispita već
osvojio minimalno 55 poena, ne mora pristupiti usmenom dijelu završnog ispita. Student
koji ne pristupi usmenom dijelu završnog ispita, dobiva 0 poena.

Red.prof.dr Mirsad Kapetanović


Preduvjeti za modul Osnove mehatronike

Obavezan preduvjet: regularan upis u godinu studiranja

Preporučeni preduvjeti za modul Osnove mehatronike stiču se kroz pohađanje osnovnih


kurseva prve i druge godine bachelor studija:
– Osnove elektrotehnike,
– Električni krugovi 1,
– Električni krugovi 2,
– Osnove računarstva,
– Elektronički elementi i sklopovi,
– Električna mjerenja.

Red.prof.dr Mirsad Kapetanović


Nastavni ansambl na predmetu OSNOVE MEHATRONIKE

Odgovorni nastavnik:
Vanr.prof.dr Mirsad Kapetanović,dipl.el.ing
E-mail adresa: mkirce@bih.net.ba, mkapetanovic@etf.unsa.ba

Tutor i predavač (održaće 30% predavanja):


MoE Amer Smajkić,dipl.el.ing, asistent i student III ciklusa na ETF, III godina, Odsjek za EE
E-mail adresa: amer.smajkic@gmail.com, asmajkic@etf.unsa.ba

Red.prof.dr Mirsad Kapetanović


Koordinator modula: Red.prof.dr. Mirsad Kapetanović,dipl.el.ing

1. Angažiran je sa 50% radnog vremena kao nastavnik u stalnom radnom


odnosu i zvanju Redovnog profesora na ETF u Sarajevu na Odsjeku za
elektroenergetiku.
2. Koordinator modula je na sljedećim predmetima:
ELEKTRIČNI APARATI II (Studij ETF-A)
OSNOVE MEHATRONIKE (Studij ETF-B)
METODOLOGIJA INŽENJERSKOG PROJEKTIRANJA (Studij ETF-B)
3. Sa preostalih 50% radnog vremena angažiran u firmi EnergoBos d.o.o.
Sarajevo gdje radi kao prokurist, konsultant i glavni inženjer na projektima
istraživanja i razvoja u oblasti VN prekidača.
4. Član je medjunarodne CIGRE (International Council on Large Electric
Systems)
5. Član IEEE (Institut of Electrical and Electronics Engineers), Regija 8,
2001-2017

Red.prof.dr Mirsad Kapetanović


Tutor i predavač: MoE Amer Smajkić,dipl.el.ing
1. Završio je I ciklus (Bachelor) studija na ETF u Sarajevu 2011. godine
2. Završio je II ciklus (Master) studija na ETF u Sarajevu 2013. godine.
Odbranio je završni master rad pod naslovom: “COMPUTER
SIMULATION OF HV SF6 CIRCUIT BREAKER WITH DOUBLE
MOTION MECHANISM” (mentor: Red.prof.dr Mirsad Kapetanović)
3. Pohađa doktorski studij na ETF u Sarajevu, III godina, Odsjek za EE
4. Pod mentorstvom Red.prof.dr Mirsada Kapetanovića radi doktorsku
disertaciju pod naslovom: “UNIVERZALNI PRISTUP MODELIRANJU
TOKA GASA I PORASTA PRITISKA U KOMORAMA VN
PREKIDAČA”.
5. Zaposlen kao Asistent na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u
Sarajevu, odsjek za elektroenergetiku.
6. Angažiran na predmetima:
OSNOVE MEHATRONIKE
METODOLOGIJA INŽENJERSKOG PROJEKTIRANJA
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
ELEKTRIČNI KRUGOVI 1
ELEKTRIČNI KRUGOVI 2
OSNOVE ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA
7. Kao spoljni saradnik radi u firmi EnergoBos ILJIN d.o.o. Sarajevo na
projektima razvoja prekidača i metalom oklopljenih postrojenja VN.
8. Član je BHK CIGRE (International Council on Large Electric Systems)
i IEEE (Institute of Electrical and Electronics Engineers)

Red.prof.dr Mirsad Kapetanović

You might also like