6.

UNUTRAŠNJA TOPLINSKA
ENERGIJA TIJELA I TOPLINA

02/22/21 Šimun Tomas 1

UNUTRAŠNJA TOPLINSKA ENERGIJA ( U )
Unutrašnju toplinsku energiju ( U) tijela čine kinetička i potencijalna energija
molekula i atoma tog tijela:
U  Ek  E p
Kinetička energija ovisi o masi i brzini gibanja tih čestica, dok potencijalna energija ovisi o
međudjelovanju tih čestica. Kod idealnih plinova međudjelovanje čestica je zanemarivo, što
znači da je potencijalna energija jednaka nuli, a unutrašnja energija odgovara kinetičkoj
energiji termičkog gibanja molekula. Dakle, idealni plin sa N molekula sadrži unutrašnju
energiju:
U  N Ek
3
Iz molekularno-kinetičke teorije plinova znamo da je E k  kT, iz čega slijedi:
2
3 3 R N 3
U  N Ek  N kT  N T  n  U  nRT
2 2 NA NA 2
3
Kako je pV  nRT , dobivamo: U pV
2
Iz tih obrazaca vidi se da unutrašnja toplinska energija plina ovisi o veličinama koje opisuju
stanje plina ( T, p, V ), što znači da je i unutrašnja toplinska energija veličina stanja. Svako
tijelo ima značajnu unutrašnju toplinsku energiju. Međutim, mi ćemo se u termodinamici više
baviti proučavanjem promjena unutrašnje energije  nekom
u U procesu nego računanjem
njezine apsolutne vrijednosti. Unutrašnja toplinska energija tijela može se mijenjati na dva
načina:
- izmjenom topline 2
- mehaničkim radom
 6.1. PROMJENA UNUTRAŠNJE
ENERGIJE ( U) IZMJENOM TOPLINE

3
Promjena unutrašnje energije ( U ) izmjenom topline (Q)
Ako dva tijela različitih temperatura
(slika 6.1.1.) dovedemo u međusobni
kontakt, među njima će doći do izmjene °C °C

topline. U tom će se procesu toplije tijelo 100 100

(tijelo više temperature) hladiti, a hladnije 90

80
90
80

(tijelo manje temperature) zagrijavati (vidi 70 70

simulaciju). 60 60

50 50

40 40

Tijekom izmjene topline toplije tijelo daje dio 30 30

20

unutrašnje energije U u obliku topline Q

20
10 10

hladnijem tijelu. Uvijek toplije tijelo predaje 0 0

toplinu hladnijem tijelu, što znači da smjer

prelaska toplinske energije s jednog tijela na
drugo ovisi samo o temperaturama tijela, a ne
ovisi o tome kolika je unutrašnja energija
pojedinog tijela. Prema tome, kada tijelu
poraste temperatura, ono je primilo toplinu Q i
povećalo unutrašnju energiju za U, a kada se Slika 6.1.1.
tijelu smanji temperatura, ono je predalo
toplinu Q i smanjilo unutrašnju energiju za U.
Iz toga se može zaključiti da je toplina (Q)
energija koja se razmjenjuje kroz granicu dva
termodinamička sustava različitih temperatura.
4
U tom procesu je U  Q.
 KOLIČINA TOPLINE (Q)

-Specifični toplinski kapacitet tijela

-Toplinski kapacitet
-Toplina izgaranja

5
 Da bismo tijelo mase m i početne temperature t1 zagrijali
na temperaturu t2 , tijelu je potrebno dovesti određenu
količinu topline Q. Na primjer, da bismo vodu mase m
°C početne temperature t1=20°C zagrijali na t2=80°C, potrebno
joj je dovesti količinu topline Q (vidi simulaciju).
100
Sva mjerenja pokazuju da je ta količina topline ( Q)
90
razmjerna:
80 t2
70
- masi tijela koje grijemo (Q~m)
60
50 t  t2  t1 - razlici temperature  Q ~ t  t2  t1 
40
30
20 t1 - specifičnosti materijala koji grijemo, tj.
10 specifičnom toplinskom kapacitetu (Q~c).
0
Na osnovi toga zaključujemo:
Toplina koju je potrebno dovesti tijelu mase
m, specifičnog toplinskog kapaciteta c da bi
se ono zagrijalo za t  t 2  t1 , iznosi:

mvode Q  mct
cvode
Pri hlađenju tijelu se oduzima toplina, pri
0
čemu se temperatura tijela smanjuje (vidi 6
simulaciju).
I
Obrazac za količinu topline Q  mct možemo pisati i na ovaj način:

Q  mct  Q  mc  t2  t1  Q  mc  t2  t1 
Budući da je t  T, slijedi:
Q  mcT  Q  mc  T2  T1  Q  mc  T2  T1 
Specifični toplinski kapacitet ( c ) je konstanta koja karakterizira pojedini materijal,
dakle za različite materijale ima različite vrijednosti. Specifični toplinski kapacitet (c) je
količina topline koju je potrebno dovesti masi 1 kg neke tvari da joj se temperatura
povisi za jedan stupanj ( K ili °C). Jedinica za specifični toplinski kapacitet je J/kgK.
Q  J 
c  kg K 
m T  

Umnožak mase tijela i njegova specifičnog toplinskog kapaciteta jest toplinski kapacitet (C):

C  mc
Jedinica za toplinski kapacitet je JK-1.
Toplinski kapacitet (C ) je ona količina topline koju je potrebno dovesti tijelu mase m da mu
se temperatura povisi za jedan stupanj ( K ili °C ).
7
Iz navedenog slijedi: Q  m c T  C T
Toplina izgaranja
Izgaranje je proces u kojem se kemijska energija sadržana u gorivu (mazutu, nafti, benzinu,
ugljenu, drvetu itd.) oslobađa u obliku toplinske energije. Toplina koja se oslobodi pri
izgaranju goriva, ovisi o masi i vrsti goriva. Svako gorivo karakterizira njegova specifična
toplina izgaranja (q). Specifična toplina izgaranja je količina topline koja se oslobodi
potpunim izgaranjem jednog kilograma goriva.

Q  J 
q
m  kg 

Toplina izgaranja (Q ) je toplina koja se oslobodi izgaranjem m kilograma goriva:

Q  mq

m je masa izgorjelog goriva.

q je specifična toplina izgaranja (ogrjevna moć goriva).
Q je toplina dobivena (oslobođena) izgaranjem m kilograma goriva.