Primjer

Primjer:
Tankozidna posuda pod pritiskom je izložena unutrašnjem pritisku od p=0,2 MPa i momentu uvijanja od 
Mu=1000 Nm. Debljina zida posude je δ = 2 mm, a srednji poluprečnik r = 200 mm. Odrediti glavne napone i 
glavni ugao u odnosu na x osu.
g g
Meridijalni σx i cirkularni σy napon sada nisu ujedno i glavni
Mu naponi zbog postojanja napona uvijanja τxy:

Glavni naponi se računaju po relacijama:

Glavni ugao je:

Glavni ugao je: 

Kako je:                                                         pa je   

Ili jednostavnije upotrebom relacije:
 

direktno se dobija:
2
Primjer 1: Cilindrična tankozidna posuda opterećena unutrašnjim pritiskom

Na spoljašnjoj površini vlada ravansko naponsko stanje. 

• poznato je: dvoosno stanje i pravci 
glavnih napona

• nepoznato je: Intenzitet napona
σ1 i σ2

Rješenje:
pozitivni

3
Primjer 2: Vratilo izloženo momentu uvijanja (Mt)

Glavni normalni naponi se javljaju pod uglom od ±45° na ravan koja prolazi paralelno sa 
uzdužnom osom vratila. Mjere se deformacije od normalnih napona.
Za ovu namjenu su veoma praktične V i X rozete sa mjernim vlaknima pod uglom od ±45° u 
odnosu na osu simetrije
odnosu na osu simetrije. 
Mjerna vlakna moraju biti u pravcu glavnih napona. Podesne su polumosne i punomosne 
konfiguracije.
Međutim, u slučaju prenosa signala sa rotirajućeg vratila preporučuje se punomosna
k f
konfiguracija zbog
b jednake
d k električne
l k č otpornosti kontakata
k k i nuliranja
l pojave interferencije
f
nepoželjnih opterećenja koja se mogu javiti u mjernom signalu (savijanje i sl.)
4
 Glavni naponi su:

Ekstremni tangen. naponi su:
g p

Za vratilo izloženo uvijanju vrijedi: ε2 = ‐ε1
U zavisnosti od toga da li se radi o Vistonovom
polumostu ili punom mostu izmjerena deformacija i
na osnovu iste određeni glavni naponi kao i naponi
uvijanja su dati sa:
Vrsta  Otpornici/mjerne trake u 
Izmjerena vrijednost 
Vistonovog  Vistonovom mostu Glavni naponi  Maksimalni napon uvijanja 
deformacije
mosta R1 R2 R3 R4 ε i = ε1 − ε 2 + ε 3 − ε 4
Dijagonalni 
polumost SG1 SG2 RC RC ε i = ε1 − (− ε 2 ) = 2 ⋅ ε1 = 2 ⋅ ε 45°

Dijagonalni 
puni most ε i = ε 1 − (−ε 2 ) + ε 3 − (−ε 4 )
SG1 SG2 SG3 SG4
= 4 ⋅ ε 1 = 4 ⋅ ε 45°

– glavna deformacija u pravcu 45° u odnosu na osu vratila

Koristeći Hukov zakon za tangencijalne napone: dobijaju se gornji izrazi za napone uvijanja
5
Načini postavljanja mjernih traka za elementarne slučajeve opterećenja
Aksijalno opterećenje ‐ veza u 1/4 most 

ε1=

Sg1

Sg1
(R1)

Karakteristike mosta:
• Mjerna traka Sg1 (R1) je aktivna, dok pasivne otpore R2, R3 i R4  dopunjava mjerno pojačalo
• Mjerni signal Vo je proporcionalan deformaciji ε1 koju registruje mjerna traka Sg1 odnosno
uzdužnoj deformaciji εl tj. izmjerena deformacija je: εi = ε1= εl
• Ne postoji mogućnost kompenzacije termičkog širenja objekta ispitivanja (potrebno koristiti
temperaturno samokompenzirajuću mjernu traku ili uvesti u most neaktivnu tj.
kompenzacionu mjernu traku)
• Ako
Ak se javi
j i i opterećenje
t ć j na savijanje,
ij j ono će
ć biti sadržano
dž u mjernom
j signalu
i l kao
k greška
šk

6
Aksijalno opterećenje ‐ veza u 1/4 most s kompenzacionom mjernom trakom
Kompenzacija deformacija uslijed termičkog širenja (skupljanja) sa kompenzacionom mjernom trakom
se primjenjuje ako koeficijent termičkog širenja materijala konstrukcije odstupa od standardne
vrijednosti temperaturno samokompenzirajuće mjerne trake ili je prekoračen kompenzacioni opseg
trake.

Sg2
ε1=

Sg1

Sg1 K
(R1)
Sg2

I j
Izmjerena d f
deformacija
ij je:
j
εi = ε1- ε2= (εmech.+ εtherm.) - εtherm.= εmech. ≡ ε1
Kompenzaciona mjerna traka mora biti ista kao i aktivna i postavljena na neopterećeni dio konstrukcije
(ili na zaseban dio od istog materijala kao što je i konstrukcija) po mogućnosti blizu aktivne trake.
trake Za veće
udaljenosti između aktivne i kompenzacione mjerne trake, kao i uslučaju uvezivanja jedne
kompenzacione trake sa više aktivnih preporučuje se upotreba tzv. tro‐žičanog kruga (slika b).
7
Primjer: Dokazati (računajući sa otporima) da primjenom kompenzacione mjerne trake u ¼
mostu dolazi do poništenja temperaturnog uticaja na mjerenje.
Polazeći
Pola eći od izraza
i ra a zaa naponsku
naponsk
promjenu (odnos između izlaznog i
Sg1 ulaznog napona) za puni most:

Sg1
(R1)
K i primjenjujući isti na polumost sa
Sg2 Sg2
jednom aktivnom i kompenzacionom
mjernom trakom dobija se:

Ako se koriste iste mjerne trake (R1=R2) koje prolaze kroz

identičnu temperaturnu promjenu (ΔR1T = ΔR2T)
dobija se za naponsku promjenu koju registruje mjerni uređaj:

koja ne zavisi od temperaturne promjene ΔT.

8
Aksijalno opterećenje ‐ veza u 2/4 mosta (dijagonalni polumost) 

Sg1

Sg3
(R3)
(R1)

Karakteristike mosta (dijagonalni polumost):

(dijagonalni polumost):
• Mjerna traka Sg1 (R1) i Sg3 (R3) su aktivne, dok pasivne otpore R2 i R4 dopunjava mjerno
pojačalo
• Mjerni signal Vo (dvostruko veći u odnosu na ¼ mosta) je proporcionalan deformaciji traka
Sg1 i Sg3 (ε1+ε3) tj. izmjerena deformacija je εi = ε1+ε3 = 2εl
• Ne postoji mogućnost kompenzacije termičkog širenja objekta ispitivanja (potrebno koristiti
temperaturno samokompenzirajuće mjerne trake ili uvesti u most neaktivnu tj. kompenzacionu
mjernu traku)
• Ako se javi i opterećenje na savijanje, ono će biti kompenzovano (nulirano) te se neće javiti u
mjernom signalu kao greška.
9
 Aksijalno opterećenje ‐ veza u 1/2 mosta

Sg1

(R1)
μ = 0,3

Sg2
(R2)

Karakteristike mosta:
• Mjerna traka Sg1 (R1) i Sg2 (R2) su aktivne, dok pasivne otpore R3 i R4 dopunjava mjerno
pojačalo
• Mjerni signal Vo (veći za 30% u odnosu na ¼ mosta) je proporcionalan deformaciji traka Sgg1 i
Sg2 (ε1‐ε2) tj. izmjerena deformacija je εi =ε1‐ε2=εl – εt= (1+μ)εl
• Kompenzira se uticaj razlike u koef. termičkog širenja objekta ispitivanja i mjerne trake jer je
izmjerena deformacija:
εi = ε1- ε2= (ε1mech.+ ε1therm.)-(ε2mech.+ ε2therm.) = (ε1mech.+ ε1therm.)-(-με1mech.+ ε2therm.) = (1+μ)ε1mech.
• Ako se javi i opterećenje na savijanje, ono će biti sadržano u mjernom signalu kao greška
10
Aksijalno opterećenje ‐ veza u puni most

Sg1
Sg4
(R1) (R3)
Sg33
μ = 0,3
(R4) Sg2
(R2)

Karakteristike mosta:
• Sve mjerne
j trake ((Sg1 ((R1), Sg2 ((R2), Sg3 ((R3) i Sg4 ((R4)) su aktivne
• Mjerni signal Vo (veći za 2,6 puta u odnosu na ¼ mosta) je proporcionalan deformaciji svih
mjernih traka tj. izmjerena deformacija je:
εi =ε1‐ε2+ε3‐ε4=2εl – 2εt= 2(1+μ)ε
( μ) l
• Kompenzira se uticaj razlike u koef. termičkog širenja objekta ispitivanja i mjerne trake jer je
izmjerena deformacija:
εi = ε1- ε2+ ε3 - ε4 = 2(ε1,3mech.+ ε1,3therm.) - 2(ε2,4mech.+ ε2,4therm.) = 4ε1mech.
• Ako se javi i opterećenje na savijanje, ono će biti kompenzovano (nulirano) te se neće javiti u
mjernom signalu kao greška.
11
• Uticaj interferencije povezujućih kablova unutar mosta je kompenziran.
Primjer: Sklop koji se sastoji od čeličnog vijčanog para i aluminijumske cijevi je izložen temperaturnoj
promjeni ΔT. Za mjerenje mehaničke deformacije na cijevi izazvane promjenom temperature, postavljene
su četiri mjerne trake (po dvije u radijalnom i aksijalnom pravcu). Kako bi trebalo povezati mjerne trake u
most da bi se neutralisao
ne tralisao uticaj
ticaj temperature
temperat re na mjerenje,
mjerenje a izmjerila
i mjerila samo mehanička deformacija? Kako
je definisan izlazni napon?

U slučaju da se koriste iste mjerne trake:

RA=RB=RC=RD
Pošto su sve mjerne trake izložene istoj
temperaturi biće: ΔRTA= ΔRTB= ΔRTC= ΔRTD
Jednačina Vistonovog mosta za mjerne trake je:

Koristeći polumost sa serijski povezanim mjernim trakama dobija se:

Članovi ΔRT, koji predstavljaju promjenu otpora uslijed temperature ne utiču na mjerni signal (pokratili su
se) Imajući u vidu da za mjerne trake vrijedi:
se).

Na kraju se dobija: Da li se mjerne trake mogu

povezati na neki drugi način, a
gdje je ε mehanička deformacija u aksijalnom pravcu sklopa. da se ostvari neutralisanje
uticaja temperature?
12
Savijanje ‐ veza u 1/4 mosta

Sg1

Karakteristike mosta:
• Mjerna traka S
j g1 ((R1)) je aktivna, dok pasivne otpore R
j , p p 2,, R3 
3 i R4 
4 dopunjava mjerno pojačalo
p j j p j
• Mjerni signal Vo je proporcionalan uzdužnoj deformaciji εxl koju registruje mjerna traka Sg1
uzrokovana momentom savijanja na mjestu trake tj. izmjerena deformacija je: εi = ε1= εxl
• Ne postoji mogućnost kompenzacije termičkog širenja objekta ispitivanja (potrebno koristiti
temperaturno samokompenzirajuću mjernu traku ili uvesti u most neaktivnu tj.
kompenzacionu mjernu traku)
• Ako se javi i opterećenje na zatezanje/pritisak, ono će biti sadržano u mjernom signalu kao
greška

13
Savijanje ‐ veza u 1/2 mosta

Sg1

Sg2

Karakteristike mosta:
• Mjerna traka Sg1  (R1) i Sg2 (R2) su aktivne, dok pasivne otpore R3 i R4  dopunjava mjerno 
pojačalo
• Mjerni signal Vo (duplo veći nego u slučaju ¼ mosta) je proporcionalan deformaciji traka Sg1 i
Sg2 (ε1+ε2) tj. izmjerena deformacija je εi = ε1‐(‐ε2) =2εx
• Kompenzira se uticaj razlike u koef.
koef termičkog širenja objekta ispitivanja i mjerne trake jer je
izmjerena deformacija:
εi = ε1- ε2= (ε1mech.+ ε1therm.)-(ε2mech.+ ε2therm.) = (ε1mech.+ ε1therm.)-(-ε1mech.+ ε2therm.) = 2ε1mech.
• Ako se javi i opterećenje na zatezanje/pritisak,
/ ono će biti kompenzovano (nulirano) te se
neće javiti u mjernom signalu kao greška.
14
Savijanje ‐ veza u puni most

Sg1
Sg4

Sg3

Sg2

Karakteristike mosta:
• Sve mjerne trake (Sg1 (R1), Sg2 (R2), Sg3 (R3) i Sg4 (R4)) su aktivne
• Mjerni signal Vo (četiri puta veći nego u slučaju ¼ mosta) je proporcionalan deformaciji svih
mjernih traka tj. izmjerena deformacija je:
εi =ε1‐(‐ε2)+ε3‐(‐ε4)= 4εx= 4ε1 
• Kompenzira se uticaj razlike u koef. termičkog širenja objekta ispitivanja i mjerne trake jer je
izmjerena deformacija:
εi = ε1- ε2+ ε3 - ε4 = 2(ε1,3mech.+ ε1,3therm.) - 2(-ε2,4mech.+ ε2,4therm.) = 4ε1mech.
• Ako se javi i opterećenje na zatezanje/pritisak, ono će biti kompenzovano (nulirano) te se
neće javiti u mjernom signalu kao greška.
• Uticaj interferencije povezujućih kablova unutar mosta je kompenziran.
15
Primjer: Realizovati konzolu za mjerenje opterećenja (F) koja neće biti osjetljiva na
položaj napadne tačke.

Rješenje: Diferencijalna konzola – daje mogućnost mjerenja sile neovisno od njenog 

kraka (momenta savijanja) 

16
Diferencijalna konzola: 

17