U prirodi voda se nalazi u ogromnim količinama i to u tri oblika: u tekućem stanju (rijeke, jezera, mora, atmosferska voda –

kišnica)u plinovitom stanju (vodena para)u čvrstom stanju (led, snijeg, inje). Najčistije vode za piće su planinske vode.
Potrebna količina vode po stanovniku naselja dnevno iznosi 100do150 litara. Za opskrbu pojedinih naselja vodom koriste se
uglavnom:površinske vode rijeka, jezera, potoka, podzemnevode, u nedostatku površinske i podzemne vode koristi se
atmosferska voda –kišnica, za potrebe navodnjavanja poljoprivrednih kultura i održavanje stočnog fonda;-za potrebe javnih
objekata, ulica, parkova-potrebe industrije-zaštita od požara (hidrantske mreže). Do podz. voda dolazimo: pomoću bušenih
cijevnih bunara s pumpnim uređajem ili putem kopanih bunara. individualni bunari-bunari za cijelo malo naselje. Bunari
mogu biti zidani (kopani) ili bušeni (cijevni). Svi bunari moraju biti dobro zaštićeni od prljanja i zagađenja s površine. Česma
= kaptažni objekt –u brdovitim krajevima se prirodni izvor vode potpuno ozida i voda se iz izvora ispušta isključivopreko
cijevi kao izljevnog mjesta. To se radi zbog zaštite od zagađivanja. Dijelovi vodovoda tj. sistem vodovodnih instalacija sastoji
se od 4 grupe:skupljanje (kaptiranje) vode na samom vrelu, skupljanje vode u specijalno izgrađene rezervoare, odvođenje
vode od rezervoara do naselja tj. do pojedinih objekata, unutarnje vodovodne instalacije u zgradama s uređajima za
potrošnju vode.

Zajednički vodovod: glavnom dovodnom cijevi voda dolazi do naselja i ulazi u vanjsku ili uličnu mrežu. Zbog mehaničke
zaštite, zaštite od opterećenja prometom, radi zaštite od vanjskih temperaturnih utjecaja cijevi se ukopavaju u zemlju na
dubinu od 1 do 1,80m (najčešće 1,5m). Postavljaju se ispod trotoara, uz rubnjak. Trasa im se razvija po granastom i
prstenastom sistemu, a u jednoj ulici može biti jedan ili dva cjevovoda. Ove cijevi mogu biti:lijevanoželjezne ,čelične
pocinčane armiranobetonske plastične. Vodovodne cijeviIndustrijski se proizvode, standardizirane su kvalitete i dimenzija.
Cijevi su RAVNE i tzv. fazonski dijelovi koji služe za promjene pravca u meži, grananje, skretanja, ili promjene veličine
promjera cijevi.Cijevi su cilindričnog oblika i kružnog presjeka. Razlikuju se po veličini promjera (ND=nazivni
dijametar).Jedino se kod plastičnih cijevi označava vanjski promjer cijevi.Promjer se izražava u milimetrima ili u colima. U
projektu se cijevi crtaju ravnim linijama, a koriste se i šematske i slovne oznake za fazonske dijelove i armature. Unutarnja
kućna vodovodna mreža sastoji se od vertikalnih i horizontalnih ugrađenih cijevi koje su međusobno spojene. Opskrba
vodom korisnika –potrebne količine vode ovise o veličini, obliku i broju katova neke zgrade. Svaka unutarnja –kućna
vodovodna mreža sastoji se od:-vanjske vodovodnecijevi-vodomjera-glavnog horizontalnog voda-vertikalnih vodova
-ogranaka.

Horizontalna mreža nalazi se u podrumu i razvodi vodu po dužini i širini zgrade. Od nje se odvajaju vertikale.Vertikalna
mreža –razvodi vodu po visini zgrade. Vertikale treba postaviti tako da od podruma do najvišeg kata zgrade budu u
neposrednoj blizini prostorija s točećim mjestima tj. mjestima potrošnje vode.Horizontalni ogranci –na svakom katu –na
krajevima ogranaka su slavine.Prije projektiranja vodovodne instalacije potrebni su sljedeći podaci:-gdje se nalazi ulični
vodovod i koja je njegova udaljenost do zgrade-veličina tj. promjer uličnog vodovoda; visinska kota-radni pritisak u uličnom
vodovodu. 1 ̋ = 1 col = 1 inč = palac = 2,54cm. Umivaonik1 sudoper1 tuš1 bide1 kada2 točeća mjestaWC½ izljevna mjesta.

Smisao kanalizacije: prikupljanje i što brže odvođenje zagađenih otpadnih voda iz naselja, grada….1. otpadne vode iz
stambenih zgrada – pranjem, umivanjem, tijela, rublja - kuhinje, pranje suđa - fekalije (WC, pisoari, čučavci) 2. industrijske
otpadne vode 3. atmosferska voda može biti također prljava jer ispire površinski talog na ulicama, čađu, prašinu itd.; dijelo
kanalizacione mreže – kućna kanalizacija, ulična kanalizaciona mreža naselja i gradova – pročišćavanje i izlievanje. Kod
odvoda u naselju koristimo: kolektore, kaskade. Koje uvjete mora zadovoljavati mreža naselja? specifične uvjete odvođenja
otp. voda i fekalija - ekonomsko opravdanje - potpuno i lako održavanje mreže. SISTEMI GRANANJA KANALIZACIONE MREŽE
NASELJA – opći ili skupni sistem – separacioni sistem. Ulična kanalizaciona mreža treba sadržavati i sljedeći pribor: slivnici
silazi – reviziona okna kišni priljevi ispirači mreže snježni šahtovi.

Reviziona okna – silazi je otvor pomoću kojeg se vrši kontrola kanala kao i ispiranje istih vodom iz vodovodne mreže.
Izrađuju se na mjestima gdje se spajaju dva ili više kanala, na mjestima promjene profila kanala i pravaca, kao i na okomitim
dijelovima kanalske mreže. Na dijelovima kanala koji se prostiru pravocrtno, reviziona okna se postavljaju na razmacima od
50m, ukoliko se radi o neprolaznim kanalima, a ako su kanali prolazni onda se oni postavljaju obično na svakih 100m.
REVIZIONA OKNA SE POSTAVLJAJU: - na priključcima pojedinih zgrada na dvorišnu mrežu - na promjenama pravca vodova -
na promjenama promjera vodova - na promjenama nagiba vodova - na ulijevanju drugih vodova - na ravnim dužim
dionicama Važnost revizionih okna u slučaju kvara na dvorišnoj kanalizaciji. Sastoji se od: temelja, tj. temeljnog dijela koji
omogućava nesmetani tok otpadnih voda kroz okno - radne komore, koja je obično promjera 0,9-1,0m i visine do 1,80m,
tako da ona svojim dimenzijama dopušta nesmetan rad jednog radnika na eventualnim popravcima, čišćenju i pranju
kanala. - grlo okna, koje je obično promjera ili dužine stranica 0,60m kroz koje se dolazi u radnu komoru. - metalne penjalice
izrađene od okruglog željeza Ø20mm, koje služe za silaženje u rev. okno, a postavljaju se na oko 0,7m ispod najviše točke
grla okna pa do dna na razmaku od po 0,35m - metalnog poklopca koji pokriva grlo revizionog okna izrađenog od lijevanog
željeza raznih težina za razna moguća opterećenja vozila u pokretu, oblik uglavnom kružni, a mogu biti i kvadratni.