1.

Objasni pojam jezički pejzaž (Lingvuistic landscape)

- Jezički pejzaž se odnosi na bilo kakav prikaz vidljivo napisanog teksta.

2. Multilingvizam savremenog svijeta

- Danas se pod multilingvizmom podrazumijeva istovremena upotreba engleskog, s
jedne strane, i drugih jezika.

3. Objasni šta je multilingvizam

- Multilingvizam se odnosi na sposobnost upotrebe više od dva jezika.

4. Objasni šta je bilingvizam

- Bilingvizam označava dvojezičnost, odnosno upotrebu dva razlicita jezika.

5. Faktori multilingvalne i multikulturne dominacije

- Su: istorijski ili politički pokreti kao imperijalizam ili kolonijalizam,
ekonomski pokreti u slučaju migracija, širenje jezika široke komunikacije,
društveni i kulturni identitet i interesovanja za očuvanje i oživljavanje
manjinskih jezika.

6. Engleski kao globalni jezik

- Engleski je i glavni, vodeći jezik nauke i tehnologije u svijetu. Engleski je i
glavni jezik popularne kulture i globalizacije kao i reklame. Engleski se
smatra jezikom jezičke raznoličitosti jer preuzima dominaciju nad upotrebom
ostalih jezika.

7. Faktori koji doprinose da je engleksi globalni jezik XXI vijeka

- Engleski je najznacajniji jezik šire komunikacije u svijetu, što je rezultat britanske
kolonijalne snage u 19. vijeku i liderstva SAD u 20. vijeku.

8. Vrste znakova u jezičkom pejzažu

- Topdown (in vitro) i bottomup (in vivo).

9/10. Objasni pojam odozdo-na-gore znak (bottomup sign)/in vivo

- Privatni znak, napisan od strane građana. Npr. natpisi na radnjama, grafiti, reklame
itd. Kod ovih znakova postoji sloboda zapisivanja.

11/12. Objasni pojam odozgo-na-dole znak (topdown sign)/in vitro

 - Znaci napisani od strane vlasti. Npr. saobracajni znaci, nazivi ulica, javna
obavještenja itd.
13. Koji se jezici mogu naći u urbanom prostoru? Objasni.
- Na zgradama ili u gradskim ulicama mogu se naci razni jezici. Vidljiva je
koegzistencija razlicitih jezika a nekad i različitih pisama, koja se može objasniti i
različitim funkcijama koje oni imaju.

14. Zašto urbani prostor nije jezički neutralan? Objasni.

- Uočavamo da prostor u kome su znaci nije neutralan, već je pun kodova,
normi, kriterijuma, dozvola i identiteta. Upotreba prostora podrazumijeva i
učenje i ponašanje u odnosu i na osnovu njih.

15. Šta se smatra pod ”kulturnom kompetencijom”? Objasni.

- Je prepoznavanje kodova, normi i kriterijuma označenog prostora.

16. Objasni vezu reklame i jezičkog pejzaža

- Reklama kroz dizajnerski stilizovan tekst doprinosti stvaranju jezickog pejzaza.

17. Zašto je Kamen iz Rozete jezički pejzaž? Objasni.

- Kamen iz Rozete usko je povezan sa dešifrovanjem hijeroglifa. Originalan tekst
zakona dat je na dva jezika i na tri napisa.

18. Zašto jezički pejzaž antičkog svijeta nije bio jednojezičan. Objasni.
- Zbog preplitanja jezičkih kontakata, jezičkih izbora i jezičke
hijerarhije.

19. Definicija jezičkog pejzaža Landry & Bourhis (1997). Objasni.

- Oni govore o jezičkim pejzažima kao o vidljivosti i isticanju jezika na javnim i
komercijalnim znacima.

20. Ograničenja definicije jezičkog pejzaža Landry & Bourhis (1997). Objasni.
- Jezički pejzaž obuhvata jezik javnih putnih znakova, reklamnih bilborda, imena
ulica, imena naseljenih mjesta, znakova na trgovinskim objektima i javnih znakova
na državnim institucijama.

21. Definicija jezičkog pejzaža Gorter, 2006. Objasni.

- Glavni fokus istraživanja jezičkih pejzaža se odnosi na upotrebu pisanih formi u javnom
prostoru.

22. Objasni šta je jezik izbora u JP

 - Upotreba određenog jezika u uslovljena je različitim faktorima, među kojima su: racionalni
izbor, zastupljenost, privatni i kolektivni identiteti, moć, prava, globalizacija i višejezičnost.
23. Objasni šta je hijerarhija jezika u JP
- JP je višeslojni sistem. Uključuje znakove različitih društvenih i jezičnih stepena
koji zauzimaju određeno mjesto u hijerarhiji teritorija i koji djeluju kao elementi
koji se međusobno prožimaju, međusobno upotpunjuju i razlikuju se u aspektu
planiranja (bilbordi) ili slučajnosti (grafiti, natpisi na zidu ).

24. Objasni šta je fenomen jezičkih kontakata u JP

- Odnosi se na uticaj jednog jezika na drugi. Odnosno na rijeci koje su uzete iz drugih
jezika i koriste se u JP. (npr. Butik obuće „UNO“, italijanska riječ što znači „jedan“
tu se stvara kontakt sa italijanskim jezikom)

25. Objasni šta podrazumijevaju pravila i vidovi pismenosti u JP

- Podrazumijeva

26. Zašto je JP multidisciplinarna naučna oblast? Objasm.

- JP je multidisciplinarna naučna oblast jer u istraživanjima mogu da budu
uključene i reklame, obrazovanje, ekonomija, istorija, mediji, semiotika,
sociologija i urbana geografija.

27. Ka kakvom prostoru su usmjerene studije JP? Objasni.

- Brojne JP studije su usmjerene ka jednom geografskom prostoru, obicno gradu,
ali često to mogu da budu i djelovi grada.

28. Zašto JP govore o identitetu grada? Objasni

- JP postaju koristan metod za razumijevanje evolucije urbanog prostora. Znakovi JP
opisuju identitet grada ili barem ”govore jezikom” njegovih stanovnika u
određenom trenutku i vremenu.

29. Opiši istraživanje jezika Jerusalima Rosenbaum, Nadel, Cooper, & Fishman (1977.)
- Istraživali jezik Jerusalima, sprovodili intervjue, susrete i transakcije u jednoj ulici.
Njihova analiza ograničvala se na jezičke znakove u upotrebi na latinici, pretežno na
engleskom, i na hebrejskom. Uočili su da su natpisi na latinici češći na bottom up
nego na top-down znacima, što je pokazalo razliku ižmeđu zvanične jezičke politike
koja podržava samo znake na hebrejskom i upotrebe znakova na engleskom pretežno
 u komercijalne svrhe. Pretežnu upotrebu engleskog jezika objašnjavaju snobovštinom
”snob appeal”.
30. Opiši istraživanja u Kvebeku i Briselu. Zašto su značajna.
- Tulp zakljucuje da izgled ulica u Briselu nije bilingvalan već je pretežno francuski sa
ograničenim prostorom za holandski. Monnier izvještava o važnosti zakonskih
odredbi u Kvebeku koje zahtijevaju upotrebu francuskog u javnoj upotrebi i koje su
protiv upotrebe engleskog na firmama i na radnjama.

31. Opiši Calvetova in vivo i in vitro istraživanja u Dakru i Parizu.

- Calvet poredi riječi na zidovima u urbanom prostoru Dakra i Pariza i zaključuje da
nas znakovi obavještavaju o multilingvizmu tih gradova i da vlasti o tome ne vode
računa. U Parizu se znaci javljaju odvojeno i nikada se ne miješaju dok u Dakru
koegzistiraju i u interakciji se nalaze na istim znakovima.

32. Zašto je Jerusalim česta meta istraživača u oblasti JP?

- Jer analizom primjera uličnih natpisa kroz istoriju objašnjavaju se društvene
promjene u odnosu na upotrebu jezika u zajednici.

33. Opiši ključni momenat u razvoju discipline. Zašto je bitan?

- Ključni momenat pretstavlja objavljivanje članka Linguistic Landscape and
Ethnolinguistic Vitality. Definicija koju su dali sadrži osnovu razvoja ove naučne
oblasti.

34. Opiši zašto je bitna studija Schlick (2003)?

- Studija u kojoj su upoređeni JL u centralnim šoping ulicama u osam evropskih
gradova. U Austriji, Velikoj Britaniji, Italiji i Sloveniji, sa četiri različita jezika.
Njemačkim u Beču i Lebenu u Austriji, Pordenone u Italiji, slovenačkim u
Ljubljani i Kranju u Sloveniji, i engleskim u Londonu i Nanitonu u Velikoj
Britaniji.

35. Kakvi su rezultati studije Schlick (2003)?

- Najmanji dio jednojezičnih znakova nadenje u Ljubljani 47 %, najveći broj u
Nanitonu sa 89 % na engleksom, lokalnom jeziku. Pordenone u Italiji, ima
visok broj jednojezičnih znakova, 72% na italijanskom, a Trst kao i Beč, oko
57% na lokalnom jeziku.
36. Objasni šta znači razlika između jednojezičnih i višejezičnih napisa u gradovima u
studiji Schlick 2003.
- Razlika između velikih gradova sa manje monolingvalnih znakova, i
provincijskih gradova je očigledna u Velikoj Britaniji i Italiji, ali manje u
Austriji i Sloveniji i proizlazi da je poslije zvaničnog jezika, engleski
predominantan jezik u svim slučajevima, preko 60% znakova.

37. Štaje to geosemiotika? Objasni.

- Geosemiotika (geografski portman geografije i semiotike) odnosi se na
proučavanje i analizu pojavljivanja višestrukih diskursa (u obliku znakova i
multimodalnih tekstova) u određenim prostorima. Geosemiotika se također bavi
načinom na koji ovi tekstovi i diskursi pomažu u stvaranju različitih praksi
socijalne pismenosti.

38. Navedi najmanje dva primera jezičkog znaka IN VITRO. Objasni.

- Plantaže, neki spomenik
39. Navedi najmanje dva primera jezičkog znaka IN VIVO. Objasni.
- Obuća “UNO”, pekara “Sicilija”
40. Navedi najmanje dva primera jezičkog pejzaža u svom okruženju. Objasni
- Bilbordi za “Nikšićko pivo”
41. Navedi najmanje dva primera jezičkog pejzaža u okruženju univerziteta UDG.
Objasni.
-