VESNA MUHVI- DINAMOVSKI: NEOLOGIZMI- Problemi teorije i primjene

1. NEOLOGIJA I NOVOGOVOR
NEOLOGIJA- grana leksikologije koja prouava nove jedinice u leksikom sustavu
Ve sam naziv novogovor nekad je bio neologizam. To je bio kad je George Orwell stvorio za
potrebe svog romana 1984. Novogovor, kako ga je definirao, prije svega oznaava politikopropagandni jezik totalitarnog sustava, koji se kao relativno zatvoren sociolekt odreene
politokracije postupno nametnuo kao metajezik vladajue ideologije s tendencijom
preuzimanja funkcije opega javnoga jezika. Ova definicija jasno omeuje znaenje
novogovora pa uporaba toga leksema u znaenju neologizam, nova rije na koju se ponekad
nailazi ne odgovara stvarnom stanju. Mnogo zajednikih znaajki pripada novogovoru i
neologiji, jer se u obje kategorije stvaraju nove rijei i izrazi. Razlika je samo u tome to su
jedni politiki obojeni, s jasnim ciljem da zamagle stanovite sadraje, dok je drugima jedini
cilj da popune neko prazno mjesto u vokabularu, znai skroz su neutralni. U stvarnosti se
esto dogaa da se te dvije kategorije isprepleu, s jedne strane neologizmi ponekad
poprimaju novogovorne znaajke (zbog svoje politike dimenzije) te stoga ima razlog da ih se
svrstava pod novogovor, s druge strane rije je jednostavno o tome da mnogi naziv novogovor
rabe za sve notvorevine u jeziku. I u hrvatskom jeziku se novogovor rabi u svojem temeljnom,
ali i u ovom drugom, irem znaenju. Pavii govori o svojem interesu za novogovorne
mijene u hrvatskom jeziku te za sudbinu rijei i sintagmi koje su u socijalizmu bile ideoloki
obiljeene- npr: drug, partija, radnik. Kao to nadalje kae, drug je zamijenjen rijeju
gospodin, radnik je pretvoren u djelatnika, ali djelatnik ipak nije postao ono to je nekad bio
radnik.
2. KATEGORIJE NEOLOGIZAMA
2.1.
POSUENICE
One tvore najvei dio neolokog leksika jer je nemogue oekivati kako e svaka nova rije
koja se u nekom jeziku pojavi zajedno s uvezenim pojmom odmah biti prevedena. Iako u
nekim je jezicima zahvaljujui puristikom stavu udio posuenica u cjelokupnom korpusu
neologizama manji nego u onima gdje je otvorenost prema stranim utjecajima vea, pokazalo
se da nigdje nije mogue odmah stvoriti domae zamjene za kakvu stranu rije. Meu
posuenicama danas prvo mjesto zauzimaju one engleskog odnosno amerikog podrijetla, ali

mnogo ih je i iz raznih drugih jezika. Posuivanje je jedno od tri najea mogua naina na
koji nove rijei pristiu u engleski, a kako je tijekom itave povijesti bio otvoren prema
stranim utjecajima, udio stranih rijei je velik. Stanovita su podruja ivota svakako vie
podlona priljevu novih rijei stranog podrijetla od drugih. Jedno takvo podruje su jela i
pia. Nazivi za talijanske, panjolske, grke i druge specijalitete ne prevode se, nego u svojem
izvornom obliku postaju dijelom svakodnevnog vokabulara u mnogim jezicima. U engleskom
tako imamo zabiljeene talijanizme: bruschetta, latte, hispanizme: tapas, fajita u hrvatskom
jeziku nailazimo na: acceto balsamico, tiramisu itd. Naravno, i drugi jezici posuuju rijei iz
navedenog podruja.
U zadnjih 20-ak godina raunalna je tehnologija ula u sve pore dananjeg drutva pa se tako i
vokabular vezan za nju iri strelovitom brzinom. Ogroman je broj anglizama iz tog podruja u
svim jezicima.
Ne manje vano podruje je mobilna telefonija, ali se nazivlje vezano za nju nije proirilo do
te mjere kao raunalna tehnologija.
2.1.1. ANGLIZMI- ANGLONEOLOGIZMI
Istraivanja su pokazala da otprilike 40% novih rijei pripada kategoriji posuenica iz
engleskog. Zbog njihove brojnosti neki autori smatraju kako taj dio leksikoga fonda
zasluuje posebnu pozornost te ih izdvajaju kao zasebnu kategoriju, tzv. angloneologizme.
Engleske rijei ulaze u europske jezike sa sve veim intenzitetom nakon II. svjetskoga rata.
Brojni su radovi objavljeni na temu globalnog engleskoga. Dovoljno je pogledati situaciju u
Europskoj uniji gdje je engleski prvi radni jezik. Uporabni engleski kojim se slue lanovi
raznih komisija unutar Unije postaje jedan svojevrstan engleski, pomalo iskrivljen utjecajima
drugih europskih jezika. I u svakodnevnim situacijama engleski je postao u velikoj mjeri
prisutan ve od najranije ivotne dobi. Mediji uvelike pomau sve veoj rasprostranjenosti
engleskoga i ini se da je taj proces nezaustavljiv. Sljedei primjeri najbolji su dokaz kako se
anglizmi javljaju posvuda i to mahom u jednakim ili vrlo slinim oblicima. Dolazimo do
zakljuka da se sve tri odabrane rijei javljaju u skoro svim jezicima, osim to mixer nije
zabiljeen u maarskom i panjolskom. Zatim, u veini su jezika u uporabi samo navedeni
anglizmi, u nekoliko jezika je anglizam prihvatljiv kao tehniki izraz, a inae je u uporabi
domai naziv (npr. u maarskom designer/formatervezo i u tal.). u samo jednom sluaju
anglizam je skroz zamijenjen domaom rijei: u islandskom honnuur. Od 2001. kada je
rjenik objavljen do danas broj anglizama se znatno poveao i svjedoci smo konstantnog

porasta. I Rjenik novih rijei (za sada jedini hrvatski rjenik te vrste) biljei velik broj
anglizama.
EGZOTIZMI
(Prema definiciji koju donosi Savjetnik) EGZOTIZMI- su posuene rijei koje oznauju
specifinosti pojedinoga naroda. Npr. nazivi jela (pageti), pia (tekila), narodna nonja
(kimono), glazbala (bendo).
Na drugom se mjestu kae da su egzotizmi rijei koje oznauju kulturne, drutvene,
gospodarske, politike ili kakve druge posebnosti kojeg naroda- npr: dihad, gula, iglu,
ljama, palainka, parfem, polka, pono, soja, ah, ampinjon, votka.
Primjeri koji su navedeni ne odraavaju u pravom smislu pojam egzotizma, pa je mogue
pretpostaviti da su pageti u doba kad su uvezeni bili egzotizam, danas to sigurno vie nisu.
Kao ni gula ni palainka. Strana rije s vremenom dobiva status tuice, mnoge tuice
postaju zatim usvojenice ili prilagoenice; egzotizam se takoer s vremenom razvija u tuicu,
a stanovit ih broj postaje usvojenicom ili prilagoenicom.
Sa stanovita jezika primatelja (u naem sluaju europskog jezika) egzotizam bi trebao
oznaavati pojmove koji potjeu iz neeuropskih zemalja i jezika. Rijei koje uvrtavamo u
kategoriju egzotizama najee su teko prevedive, jer malo je ljudi koji razumiju jezike iz
kojih dolaze takve rijei. Osim toga, prevoenjem bi se izgubila izvornost svojstvena
egzotizmu. Kad se radi o rijeima korejskog, kineskog, indijskog i drugog jezika europski
jezici e jednostavno oblikovati posuenicu prema stranom modelu. Mnoge od tih rijei
dolaze putem jezika posrednika- vrlo esto engleskog. Npr: aikido, joga, wok, tai chi, tofu,
seitan, karate, sudoku
2.2.

PSEUDOPOSUENICE

Pseudoposuenice ili tzv. prividne posuenice. One ne postoje kao model u stranom jeziku,
nego se posve slobodno oblikuju u nekom drugom jeziku. Na njemakom govornom
podruju, npr. za mobilni telefon gotovo da se i ne rabi slubeni naziv Mobiltelefon, nego
samo pseudoanglizam Handy.
Filipovi navodi primjere relativno estih pseudoanglizama u hrvatskome koji zavravaju na
-er ili ist: dezer, nokauter, pamfletist, darker ili argonsko kuler. Druge su vrste primjeri:
traperice, hulahopke, kaubojke, koleice, danas rjee fudbalerka, trenirka, tenisice.

Pseudoanglizmi na ing: inenjering, muving, presing. Pseudoanglizam monkey koji je u

razgovornom stilu esta zamjena za et, tj znak @. Neki su pseudoanglizmi zabiljeeni u
vie europskih jezika, npr: antibebi-pilula, autostop, happy end, parking- sve su to prije 40-50
godina bili neologizmi, danas su to ve udomaeni izrazi.
U hrvatskom jeziku nalazimo i pseudogermanizme, u argonu: pagerice, minker, meker
2.3.

DOMAE NOVE RIJEI

Velik broj neologizama nastaje kao posljedica potrebe imenovanja nekih posve lokalno
ogranienih novih pojava, pojmova ili predmeta. Obino je potreba za novom rijei vezana uz
neka intenzivnija drutveno- politika previranja i sl. Tu nema sadrajnog poticaja izvana,
nema stranog modela koji bi bio uzorom. Krajem 1980-ih zabiljeeni su izrazi kao fotelja,
vatrogasne mjere, dogaanje naroda, balkan-revolucija. Nisu sve ostale u aktivnoj uporabi,
ali im je i znaenje danas poznato.
2.4.

NOVE - STARE RIJEI

Rijei koje ponekad sasvim neoekivano, a ponekad i iz sasvim oitih razloga doive
masovnu uporabu. Neke su prostorno ograniene, dok su druge u velikoj mjeri rasprostranjene
irom svijeta. Npr: Globalizacija- posljednjih godina se javlja svugdje bez obzira na
geografski poloaj, drutveno ureenje ili politiki sustav drave. Pa od toga imamo brojne
izvedenice- imenice i pridjeve -te sloenice: globalizacijski, antiglobalizacijski, globalist,
globalistiki, antiglobalistiki i sl.
Tranzicija- dobila je na svojoj vrijednosti posebice u zemljama koje su iz socijalistikoga
prele u kapitalistiko drutveno ureenje. est je pridjev tranzicijski.
Elektronski- zbog povezanosti s raunalnim sustavima proirio se u brojnim sloenim
dvolanim izrazima.(elektronska pota, elektronsko bankarstvo, elektronska trgovina)..
Eko- javlja se u mnotvu sloenica-ekobrana, ekosustav, eko-kola, ekooprema)
Terorizam- osnovna rije i brojne izvedenice kao teroristiki, terorist, antiteroristiki,
obiljeili su posljednje godine 20. i poetak 21.stoljea.

3. NEOLOGIZMI U ARGONU
Nove rijei este su u razgovornom jeziku, a jo vie u argonu. Takve nove rijei nastaju
posebice za predmete koji su dio svakodnevnoga ivota, koji su u neprestanoj uporabi ili su
ljudima vani. Najbolji primjer za to su automobili, semantike posuenice gdje se prema
asocijaciji koju po svojemu obliku izaziva neki tip, daje i odgovarajue ime: buba, peglica (
za Fiat 126), gojzerica, aba, stojadin, fio (skraenica za Fiat), merdo (Mercedes).
Brojni su i neologizmi koji pripadaju vrlo razliitim podrujima svakodnevnoga ivota:
duplerica, pluterice, sponzorua, saekua. esti su i nazivi koji se daju zgradama: mamutica,
zagrepanka, Brodarica, kutija ibica, tajkunara
Za mnoge od navedenih primjera teko je sa sigurnou rei pripadaju li argonu ili su ve dio
razgovornog jezika. U jeziku argona osim skroz novih tvorbi este su semantike
posuenice- zakon u znaenju odlino, novo je pozitivno znaenje pridodano i rijei mrak.
Javljaju se i novi glagoli- kemijati- kombinirati, bahatiti se, nogirati- ostaviti, napustiti,
skrozirati- otkriti nekoga u duu. Rabi se i pasti- biti uhvaen u krai, razbojstvu; zakucati- u
koarci postii pogodak iz skoka; brijati- u argonu mladih znai dobro se provoditi,
tulumariti.(?)
4. NOVE SKRAENICE
Hrvatsko je drutvo u tranzicijskom razdoblju doivjelo niz promjena na politikom i
drutvenom planu, pojava brojnih institucija, novi odnosi unutar drutvene zajednice, to se
odrazilo s jedne strane preuzimanjem naziva za brojne pojave koje do tada nisu bile dijelom
domae stvarnosti ili stvaranjem novih domaih rijei. Unutar korpusa neologizama preuzetih
i stvorenih upravo iz navedenih razloga, brojnu skupinu ine skraenice. Rijei nastale
skraivanjem nazivaju se skraene rijei ili skraenice, npr: auto od automobil, Tin od
Augustin. Postoji i druga vrsta skraenica gdje se nova rije oblikuje od poetnih slova ili
slogova nekoga vielanog pojma. Neke su od tih skraenica stranog podrijetla, a brojne su i
domae skraenice koje oznauju neke specifine domae pojave. Neke strane skraenice se
gube iz uporabe jer nisu vie aktualne, kao EC (European Community) danas je zamijenjena s
EU (European Union). Domaa skraenica SFRJ (Savezna Federativna Republika
Jugoslavija) javlja se jedino jo u pasivnome leksiku, odnosno samo u kontekstu koji opisuje
bivu dravu, a nove skraenice umjesto toga su: RH, BiH, S(i) CG.

4.1.

STRANE SKRAENICE

Mnotvo skraenica stranog podrijetla (mahom engleskog) javljaju se u podruju raunalne

tehnologije, digitalne fotografije, gospodarstva, bankarstva, politike i dr.
Npr: PC (personal computer), PDF (portable document format), USB (universal serial bus),
DVD (digital video disk), SMS (short messaging system), PIN ( personal identification
number). PTSP (posttraumatski stresni poremeaj) skraenica je kombinirana od posuenih i
domaih elemenata.
4.2.

PREVEDENICE STRANIH SKRAENICA

Neke od izravno preuzetih skraenica s vremenom se prevode pa se u nekim sluajevima

usporedno rabe i strana skraenica i njezina prevedenica. Ponekad su identine, jer domae
ostaju na razini posuenice. Npr: EU (European Union)- EU (Europska unija) ili UN (United
Nations)- UN (Ujedinjeni narodi)
4.3.

DOMAE SKRAENICE

Skraenice su u dananje vrijeme nezaobilazan nain imenovanja novih pojmova i pojava.

Dolo je do osnivanja novih politikih stranaka to je dovelo do stvaranja brojnih skraenica:
HNS, HSLS, HDZ, SDP, LS, SDS.
Iz raznih drugih podruja sljedei su primjeri: JMBG (jedinstveni matini broj graana), PP
(prostorni plan), PDV (porez na dodanu vrijednost), MORH (Ministarstvo obrane Republike
Hrvatske), HZZO (Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje), HNOS (Hrvatski nacionalni
obrazovni standard).
Neke se kratice zbog vrlo uestale uporabe brzo prihvaaju, dobivaju odlike imenica pa se
sklanjaju, imaju mnoinu itd. Pie se da je neto slabije od PC-ja, da se ne zna koja bi se stopa
PDV-a trebala uvesti, da je neto poslanu SMS-om.
Iako paradoksalno, pod domae skraenice bi trebalo uvrstiti i BBB: rije je o nazivu Bad
Blue Boys, to je engleski, ali to je, kao to je poznato, ime skupine navijaa nogometnoga
kluba Dinamo.
Skraenice se esto javljaju i kao prvi dio sloenih izraza, npr. MP3-format, SMS-poruka to
je zapravo tautoloka uporaba, jer skraenica u sebi ve sadri message), zatim LCDtelevizor, USB-prikljuak itd.

5. VREMENSKI ASPEKT PRI UTVRIVANJU NEOLOGIZAMA

Najsloeniji problem u odreivanju onoga to jest neologizam a to nije je vrijeme proteklo od
usvajanja neke strane rijei u jeziku, ili njezinog stvaranja ako se radi o rijei graenoj od
domaih elemenata. Na pitanje koliko godina ili desetljea mora biti stara neka rije da bi se
mogla smatrati neologizmom je vrlo teko odgovoriti. Za jednu je generaciju je to neto to je
oduvijek postojalo, a za drugu, najee mlau, neto posve novo. Ako se gleda iz perspektive
rjenika, odgovori e se razlikovati jo vie. Rjenici novih rijei nastoje biti to suvremeniji,
nastoje zabiljeiti to vei broj neologizama. Rjenici novih rijei se ograniuju na vremenski
strogo definirana razdoblja, opi jednojezini rjenici pristupit e grai na drugaiji nain, bit
e moda stroi u odabiru rijei koje e uvrstiti u rjenik.
Starost neke rijei je vrlo relativna: rijei nekog jezika mogu biti vrlo stare u tom jeziku, ali
kad bivaju posuene u neki drugi jezik, tretiraju se kao neologizmi. To su obino neologizmi
u europskim jezicima koju potjeu iz kineskoga, japanskoga, korejskoga i sl., npr: tai i, tofu
u Europi su to potpuno novi pojmovi iako su to u jezicima iz kojih se posuuje stare rijei.
Osim toga nove rijei u najee samo uvjetno nove. Radi se zapravo o novim kombinacijama
ve poznatih rijei ili morfema. U neologizme se jednako tako mogu ubrojiti i ponovno
oivjele domae rijei- oivljenice- koje su zbog razliitih razloga bile dulje vrijeme
potiskivane ili ak zabranjivane.
S druge strane, mnoge su rijei, mogli bismo rei, apsolutno nove: jednako u jeziku koji
posuuje kao i u jeziku u kojemu su stvorene. Dobri primjeri za to su iz raunalne
terminologije. Npr. neologizam BlackBerry koji se pojavio u reklami Vodaphona, zatim u
veem lanku, a poslije se pisalo o njemu u vie navrata.
Najee se spominju anglizmi, ali mogu se, dakako, navesti i primjeri neologizama iz drugih
jezika. Npr. u talijanskom su stvoreni novi izrazi agriturismo, dolcevita, spaghetteria,
tiramisu koji se kao neologizmi - talijanizmi pojavljuju i u hrvatskome: agroturizam,
dolevita, pageteria, tiramisu.