Univerzitet „Džemal Bijedić“ u Mostaru

Fakultet humanističkih nauka

Odsjek: Bosanski jezik i književnost

Akademska godina: 2014/2015.

Anglicizmi u djelu „Zbogom, oružje“ Ernesta Hemingwaya

SEMINARSKI RAD

Mentor: doc. dr. Elvira Dilberović Student: Dalila Kero

Mostar, april 2015.

 SADRŽAJ

1. Uvod.......................................................................................................................................3

2. Bilješka o piscu.......................................................................................................................4

3. Posuđenice..............................................................................................................................6

3.1. Pojam i pojava anglicizama..............................................................................................7

3.2. Podjela anglicizama..........................................................................................................9

3.3. Pravopisni problemi kod pisanja anglicizama................................................................11

4. Anglicizmi u djelu „Zbogom, oružje“...................................................................................12

5. Zaključak...............................................................................................................................14

6. Literatura...............................................................................................................................15

2
 1. UVOD

U ovom seminarskom radu bavit ćemo se anglicizmima (ili anglizmima, kako se još nazivaju
) kao sastavnim dijelom našeg jezika, koji se javljaju u djelu „Zbogom, oružje“ engleskog
autora Ernesta Hemingwaya. Hemingway je istaknuti engleski autor koji se naročito proslavio
djelom „Sunce se ponovo rađa“.

U bosanskom jeziku stalan je i svakodnevan priliv novih riječi engleskog porijekla, ali se oni i
pored toga što su brojni ne proučavaju u dovoljnoj mjeri. Ta činjenica je doprinijela ovom
seminarskom u kojem ćemo, između ostalog, objasniti njihovu povećanu upotrebu i probleme
koje može proizvesti veliki priliv anglicizama.

Ovaj seminarski će nam pokazati koliko su u našem jeziku zastupljene strane riječi da ih
gotovo i ne prepoznajemo kao tuđice. Prihvatanjem ovih riječi u naš jezik radimo na
obogaćivanju vokabulara. Razvoj komunikacijskih tehnologija, muzička i filmska produkcija
koja dolazi sa prostora Amerike i Engleske, te obrazovni sistemi koji uvode engleski jezik već
od vrtića pridonijeli su tolikom broju anglicizama i amerikanizama u bosanskom jeziku. Jezik
je živa materija koja se mijenja i prilagođava pa te promjene diktira uglavnom engleski jezik,
te mnogi jezici preuzimaju pojmove baš iz njega. Dakle, cilj seminarskog je i analiza i
prestavljanje kontakta između engleskog jezika kao davaoca i bosanskog jezika kao primaoca
u svim oblastima.

Naš jezik je bogat tuđicama, ali naš zadatak je da dokažemo koliko su prisutni anglicizmi u
našem jeziku. U ovom seminarskom ćemo istraživati prvih petnaest poglavlja. Nastojat ćemo
prvo ukazati na njih, objasniti njihovo značenje i funkciju, te zašto nije pronađena adekvatna
riječ iz našeg jezika i upotrijebljena na datom mjestu. Kada bismo se bazirali na sva poglavlja
iz Hemingwayeve knjige, broj anglicizama bio bi puno veći.

3
 2. BILJEŠKA O PISCU

Ernest Hemingway rođen je 1899. godine (kao godina rođenja često se nalazi i 1898. koju je
sam dao htijući prije vremena u vojsku) u Oak Parku, država Illinois. Njegove su ga osobne
sklonosti vodile prema drukčijem iskustvu nego većinu njegovih suvremenika. Nalazio se na
mjestima gdje su se odigravali najznačajniji svjetski događaji i njihovi ishodi, tamo gdje su
bili ugroženi sami temelji ljudskog života. Bio je u oba svjetska rata i u španjolskom ratu. Kad
je Amerika 1917. ušla u Prvi svjetski rat, prijavio se kao dobrovoljac. Zbog slabog vida bio je
odbijen, ali je nakog nekog vremena uspio otputovati i biti vozač ambulantnih vozila
američkog Crvenog križa. Našao se na talijanskom ratištu i kao hrabar borac dobio priznanje
za hrabrost. Bio je teško ranjen i ostaje sa fizičkim i psihičkim posljedicama. 1921. godine
dolazi na Balkan. Nakon rata živi u Parizu.

Hemingwayevi ideali bili su preokupacija cijele generacije u vremenu koje je slično

današnjem. On stvara na osnovu nekoliko osnovnih preokupacija koje su mu izvorištem
cjelokupnog stvaralaštva. Romanom „Sunce se ponovo rađa“ (1926) dobiva širu publiku i
stječe položaj vođe svoje generacije, ali u središtu pozornosti našao se kad se pojavilo djelo
„Starac i more“, te 1954. kad je pao iz aviona blizu granice belgijskog Konga.

Djela:

„Tri priče i deset pjesama“ (1923)

„U naše vrijeme“ (1924)

„Proljetne bujice“ (1926)

„Sunce se ponovo rađa“ (1926)

„Muškarci bez žena“ (1927)

„Zbogom, oružje“ (1929)

„Suvremene američke pripovijesti“ (1929)

„Smrt poslijepodne“ (1932)

„Pobjednici ne dobivaju ništa“ (1933)

4
„Zeleni bregovi Afrike“ (1935)

„Imati i nemati“ (1937)

„Peta kolona“ (1938)

„Kome zvono zvoni“ (1940)

„Preko rijeke i u šumu“ (1950)

„Starac i more“ (1952)

„Pokretna gozba“ (1962)

Dobio je Nobelovu nagradu za književnost 1954. godine.

5
 3. POSUĐENICE

Posuđenice su riječi koje su posuđene iz nekog drugog jezika. Posuđuju se zbog

unutarjezičkih razloga (jer u našem jeziku ne postoji odgovarajuća riječ) ili izvanjezičkih
razloga (politički, muzički, kulturni, informatički).

Sve riječi jednog jezika mogu se klasifikovati na razne načine pri čemu se kao osnova
uzimaju neke sličnosti u osobinama. Pored klasičnih podjela u morfologiji, mogu se vršiti i
drugačije klasifikacije. Tako unutar jedne vrste riječi možemo pratiti porijeklo određene grupe
riječi. U tom pogledu neke riječi su izvorne, a niz drugih riječi su posuđenice. Prve su nastale
u historijskom razvoju jezika i kulture, a druge su preuzete iz drugih jezika.
Posuđenice su riječi koje su se prilagodile sistemu jezika, a unesene su na različite načine.
Prema riječima Ibrahima Čedića među posuđenicama postoji razlika:

Među riječima stranog porijekla postoji razlika kada je u pitanju njihov fonološki i
morfološki izgled. Dvije su vrste ovih riječi: direktne posuđenice i leksički kalk. Direktne
posuđenice su formalno i semantički identične ili slične riječima u jeziku izvorniku (šou-show;
džins-jeans).
Leksički kalk je tvorba riječi domaćim izvornim sredstvima prema stranom modelu. U pitanju
je kopiranje tvorbe kakvu ima neki strani jezik (neboder-skyscraper).1

U nizu riječi jednog jezika veliki je procenat posuđenica iz drugih jezika. Posuđenice su npr.
riječi: rezultat, majstor, tašna, prezent i slično.

1
Čedić, Ibrahim (2007) Rječnik anglicizama u bosanskom jeziku, Sarajevo, Institut za jezik, str. 4.

6
3.1. POJAM I POJAVA ANGLICIZAMA

Anglicizmi su riječi koje su u naš jezik preuzete iz engleskog jezika. U posljednje vrijeme u naš
jezik ulazi novi sloj riječi koje pod utjecajem raznih faktora mi i ne prepoznajemo kao posuđenice, jer
engleski jezik sa pravom uživa prvo mjesto u svijetu.

Taj novi sloj leksike nazivamo novijim anglicizmima, a pod tim nazivom podrazumijevaju se
riječi koje su u posljednjim decenijama 20. i 21. vijeka preuzete iz engleskog jezika.2

Engleski jezik neosporno uživa status jednog od glavnih jezika svijeta, a razlozi tome su
brojni. Jedan od najbitnijih faktora zato je širenje ekonomske, vojne i političke moći Velike
Britanije i SAD-a. Engleski jezik je jezik na kojem se odvija 75% korespondencije u svijetu.
Mlađa populacija je naročito izložena utjecaju anglicizma jer ih primaju sa više polja – putem
interneta, filmova, muzike. Zatim, engleski jezik je dosta prisutan u reklamama, sloganima
stručnim terminima, naročito informatičkim.

Svaki politički, ekonomski, društveni preokret u svijetu odražava se na sve oblasti života.
Krajem 20. stoljeća počeo je novi svjetski poredak nazvan globalizacijom, što je počelo
rušenjem Berlinskog zida. Pod izgovorom globalizacije u svim sferama života omogućena je
upotreba engleskog jezika kao glavnog sredstva komunikacije, pa je time ovaj jezik došao u
još bliži kontakt sa drugim jezicima.

I ranije su se preuzimale riječi iz ovog jezika, ali u manjem obimu. Navala engleske
leksikologije došla je do izražaja nakon raspadanja Jugoslavije 1990. godine. Kada su se
usvajali razni zakoni koristile su se engleske verzije tih dokumenata da ne bi došlo do
političkih manipulacija.

U vremenu snažnog razvoja komunikacija preko štampanih i elektronskih medija, a naročito

interneta, ekonomska, politička, kulturna, medijska nadmoć Zapada pomogla je najezdu
stranih riječi, posebno sa područja Sjedinjenih Američkih Država i Velike Britanije. Čedić
objašnjava ozbiljnost ove pojave:

Preko muzike, filmova, sporta, informatike, nauke, tehnike itd. Stigao nam je veliki broj
anglicizama koji su toliko postali popularni da su već počeli potiskivati sasvim prikladne
domaće riječi. Za ilustraciju se može navesti niz novih riječi engleskog porijekla: kompjuter,

2
Isto, str. 22.

7
internet, apdejt, kul, okej, bilder, veb, aut, in, i-mejl, hardver itd.3

Ove riječi su se u kratkom vremenskom periodu našle u upotrebi.

Amela Šehović u svom radu govori o još jednom razlogu naglog priliva anglicizama u naš
jezik:

Razlog za upotrebu stranih riječi i posuđenica za koje već postoje domaće riječi podjednako
može biti utisak koji se želi izazvati pred drugima (obično utisak moderne, obrazovane osobe,
kojoj je engleski svakodnevnica) ali i povećana ekspresivnost ovih leksema u odnosu na
ekvivalentnu riječ iz standarda, koja je obično neutralna.4

3
Isto, str. 23.
4
Šehović, Amela (2009) Mjesto i funkcija anglicizama u savremenom bosanskom jeziku, Sarajevo, Institut za
jezik, str. 130.

8
3.2. PODJELA ANGLICIZAMA

Upotreba engleskih riječi javlja se zbog nedostatka odgovarajućih riječi u domaćem jeziku, ali
često su one i izraz pomodarstva, što je naročito zastupljeno u svijetu mode, muzike, sporta i
sl. Ovdje ćemo navesti najkarakterističnije primjere leksike u raznim oblastima života.

Odjeća: baby-doll (bebi-dol), blazer (blejzer), outfit (autfit), body shirt (bodi), pyamas
(pidžama), dress (dres), jeans (džins), jumper (džemper), short (šorc), Levi's (levisice).

Kompjuterska tehnologija: joystick (džojstik), back-up (bek ap), microchip (mikročip), modem
(modem), byte (bajt), on-line (on-lajn), computer (kompjuter), re-set (resetirati), file (fajl),
scanner (skener), hardware (hardver), text processor (tekst procesor).

Igra, ples: dance (dens), break dance (brejkdens), step (stepati), two-step (tustep), madison
(medison), twist (tvist), quickstep (kvikstep), fox trot (fokstrot).

Pića: brandy (brendi), juice (džus), Coca-Cola (kokakola), coctail (koktel), milk shake (milk-
šejk), drink (drink), gin (džin), whiskey (viski), long drink (long drink).

Ekonomija: broker (broker), leasing (lizing), budet (budžet), management (menadžment),

business (biznis), market (market), cash (keš), marketing (marketing), check (ček), clearing
(kliring).

Zabava: clown (klaun), disco (disko), fan (fan), festival (festival), quiz (kviz), show (šou),
showman (šoumen), sketch (skeč), hit (hit), star (star), jukebox (džuboks), starlet (starleta),
light show (lajt šou), striptease (striptiz), live show (lajv šou), talk show (tok šou), musical
(mjuzikl).

Psi: dog (doga), bobtail (bobtejl), bulldog (buldog), poodle (pudl), spaniel (španijel), collie
(koli), terrier (terijer), fox terrier (foksterijer).

Hrana: beefsteak (biftek), cracker (kreker), cakes (keks), dressing (dresing), cheeseburger
(čizburger), fast-food (fast-fud), grapefruit (grejp), pudding (puding), hamburger
(hamburger), rump steak (ramstek), hot dog (hot dog), sandwich (sendvič), jam (džem), toast
(tost), lunch (lanč), popcorn (popkorn).

Mjere: barrel (barel), kilowatt (kilovat), bushel (bušel), newton (njutn), decibel (decibel),
gallon (galon), inch (inč), yard (jard).

9
Muzika: acid rock (asid rok), new wave (nju vejv), afro-beat (afro-bit), pop-rock (pop rok),
beat (bit), punk (pank), band (bend), blues (bluz), riff (rif), country (kantri), soul (soul), funk
(funk), sound (saund), hard rock (hard rok), heavy metal (hevi metal), jazz (džez).

Politika: apartheid (aparthejd), meeting (miting), summit (samit), tory (tori), lobby (lobi).

Igre: bridge (bridž), jackpot (jack-pot), flipper (fliper), puzzle (pazl), flush (fleš), poker
(poker), frisbee (frizbi), whist (vist), full house (ful).

Brodarstvo: cargo (kargo), liner (lajner), carrier (karijer), schooner (škuner), clipper (kliper),
skiff (skif), coaster (koster), steamer (stimer), cruiser (kruzer), trawler (troler), cutter (kuter),
yacht (jahta), ferryboat (feribot).

Sport: advantage (advantidž), boxing (boks), back (bek), center forward (centarfor), center
halfback (centerhalf) base-ball (bejzbol), change (čejndž), bob (bob), clinch (klinč), coach
(koač), net (net), corner (korner), off side (ofsajd), open (open), cricket (kriket), playmaker
(plejmejker), derby (derbi), dribble (driblati), fitness (fitnes), rally (reli), rugby (ragbi), serve
(servirati ), set (set), shoot (šut), goal (gol), sprint (sprint), tennis (tenis), tie-break (tajbrejk),
hockey (hokej), time-out (tajaut), jog (džogirati), train (trenirati), knockdown (nokdaun), lob
(lobovati), match (meč), welter (velter), motocross (motokros), volley (volej).

Tekstil: cashmere (kašmir), oxford (oksford), flannel (flanel), jersey (džersej), tweed (tvid).

Prevozna sredstva: airbus (erbus), charter (čarter), airlift (erlift), jumbo-jet (džambo džet).

Oružje: browning (brauning), tank (tenk), colt (kolt), torpedo (torpedo), pershing (peršing),
winchester (vinčesterka).

10
3.3. PRAVOPISNI PROBLEMI KOD PISANJA ANGLICIZAMA

O postojanju i potrebi anglicizama u našem jeziku neosporno je pisati. Jedini problem koji se
u upotrebi anglicizama javlja jeste pravopisni. Prvo što primjećujemo jeste način pisanja,
pošto u raznim tekstovima zapažamo dvojako bilježenje riječi; onako kako se pišu u
engleskom jeziku i onako kako se izgovaraju.

Senahid Halilović u „Pravopisu bosanskog jezika“ navodi pravilo u kojem kaže da se riječi
stranog porijekla, osim vlastitih imena, pišu fonološkim principom, odnosno onako kako se
izgovaraju. „Pravopis bosanskog jezika“ u još jednom slučaju dopušta da se riječi pišu
izvorno na engleskom jeziku, tj. kada autor želi da istakne porijeklo neke riječi.
Amela Šehović predlaže da se u stručnoj literaturi riječi pišu izvorno, a da se u drugim
slučajevima koriste onako kako se izgovaraju.

Naš bi prijedlog stoga bio da se termini iz bilo koje oblasti ljudskog života, preuzeti iz
engleskog jezika, u stručnoj literaturi ostave u izvornoj formi, a da se u svim drugim
slučajevima svakodnevne upotrebe pišu u fonetiziranom obliku. Što se tiče neterminološke
leksike, smatramo da treba pribjegavati pisanju u fonetiziranom obliku, bez iznimki. Uz sve
ostale razloge, dodatni je razlog i taj što smo vrlo često svjedoci nedovoljnog poznavanja
engleskog jezika čak i kod onih korisnika koji su skloni pisanju riječi iz engleskog jezika u
izvornoj formi.5

5
Isto, str. 133.

11
 4. ANGLICIZMI U DJELU „ZBOGOM, ORUŽJE“

U ovom seminarskom radu analizirali smo prvih 15 poglavlja knjige. Neophodno je reći da bi
broj anglicizama bio puno veći da smo analizirali čitavu knjigu. Navest ćemo pronađene
anglicizme u već navedenim poglavljima. Sva značenja anglicizama pronađena su u knjizi
autora Ibrahima Čedića „Rječnik anglicizama u bosanskom jeziku“.

tenk (tank) str. 228. – voj. motorna kola, okopljena čelikom, kreću se na tzv. „gusjenicama“

ofanziva (offensive) str. 152. – voj. napad, nastup, izazivačko držanje, iznenadan napad na
neprijatelja

eksploziv (explosivus) str. 81.– opšti naziv za sve tvari koje imaju svojstvo rasprskavanja uz
pucanj

bridž (bridge) str. 48. im. – vrsta kartaške igre u kojoj sudjeluju dva para igrača

bejbi (baby) str. 37. im. – dijete, beba, dojenče; prenes. draga, cura

zona (zone) str. 265. im. – zona, gl. podijeliti na zone

džokej (jockey) str. 77. im. – jahač trkaćeg konja

kafeterija (cafeteria) str. 51. im. – restoran sa samoposluživanjem

džentlmen (gentleman) str. 76. im. – gospodin koji se odlikuje uglađenošću, plemenitošću i
časnim odnosom prema drugima

organizacija (organization) str. 155. im. – grupa koja ima zajedničke ciljeve

snajper (sniper) str. 207. im. – puška sa optičkim instrumentom za precizno gađanje

teleskop (telescope) str. 231. – astronomski instrument

mehenik (mechanic) str. 136. im. – mehaničar

transport (transportation) str. 241. im. – prevoz, saobraćaj

12
raketa (rocket) str. 186. – vrsta oružja

linija (line) str. 126. im. – red, pravac, staza

jarde (yard) str. 112. im. – angloamerička mjera za dužinu (0,9144m), oznaka yd.

lancet (lensers) str. 126. im. – ples popularan u 19. Stoljeću

viski (whiskey) str. 259. – alkoholno piće

Pored ovih , u djelu „Zbogom, oružje“ javlja se i veliki broj drugih anglicizama, ali i riječi
posuđenih iz drugih jezika, kao što su njemački, talijanski i francuski, npr. Ciao, schutzen,
signor, pas encore, mama mia, porta feriti, ca va bien, medaglia d'argento, signorino i sl.

Na osnovu anglicizama koje smo naveli može se zaključiti da se veliki broj tih riječi koristi za
nazive oružja, jer je i sama tematika Hemingweyevog djela ratna, zatim za nazive alkoholnih
pića te nešto manje za riječi koje svakodnevno upotrebljavamo. Anglicizmi su u djelu
iskorišteni, prije svega, jer u našem jeziku nema odgovarajuće riječi za određeni pojam ili radi
toga što je autor htio da istakne porijeklo neke riječi, ili da se ne promijeni značenje neke
rečenice. Puno ovih riječi svakodnevno koristimo u našem jeziku bez znanja da su one
anglicizmi.

13
 5. ZAKLJUČAK

Anglicizmi se u našem jeziku koriste puno više nego mi to znamo. Riječi engleskog i
američkog porijekla su svaki dan sve zastupljenije u našem jeziku u svim segmentima života.
Za neke riječi nema adekvatne zamjene u našem jeziku, pa je zbog toga preuzimanje riječi iz
drugih jezika neophodno. Neke riječi ulaze u naš jezik posredstvom nekih drugih faktora, npr.
učenjem engleskog jezika već od vrtića, prisustvom interneta na kojem je puno sadržaja na
engleskom, zatim putem muzike i filmova.

Iz gore navedenih anglicizama pronađenih u prvih 15 poglavlja vidimo da se anglicizmi u

analiziranom tekstu najviše koriste za imenovanje alkoholnih pića, kao nazivi oružja, ali i za
tehnologiju. Broj anglicizama bio bi puno veći da smo istraživali njihovo prisustvo u svim
poglavljima knjige.

U djelu „Zbogom, oružje“ pored anglicizama uočljiv je i veliki broj riječi iz drugih stranih
jezika, kao što su riječi iz njemačkog, francuskog i talijanskog jezika.

Okolnosti u kojima živimo nameću nam svakodnevno korištenje velikog broja anglicizama,
ali unatoč tome primarni cilj je sačuvati maternji jezik.

14
 6. LITERATURA

1. Čedić, Ibrahim (2007) Rječnik anglicizama u bosanskom jeziku, Institut za jezik,

Sarajevo
2. Čedić, Ibrahim (1999) Školski rječnik lingvističkih termina u bosanskom jeziku,
Institut za jezik, Sarajevo
3. Šehović, Amela (2009) Mjesto i funkcija anglicizama u savremenom bosanskom
jeziku, Institut za jezik, Sarajevo
4. Hemingway, Ernest ( ) Zbogom, oružje,

15