You are on page 1of 20

65

POSUĐENICE

Jezično posuđivanje

Jeste li znali?
UNESCO je 21. veljače proglasio Međunarodnim danom materinskog jezika u studenom
1999. godine na prijedlog Bangladeša. Važnost toga datuma potvrđena je godine 2001.
aklamacijom na 31. Glavnoj skupštini. Tada je usvojena Deklaracija o kulturnoj različito-
sti gdje u 5. članu piše: “…svakoj se osobi mora omogućiti izražavanje i stvaranje djela na
jeziku koji izabere, posebice na materin-
skome jeziku..“
Od tada se svake godine slavi Me-
đunarodni dan materinskoga jezika kao
jedan od zajedničkih simbola ravnoprav-
nosti svih naroda, koja nažalost u praksi
još uvijek nije postignuta. Međunarodni
dan materinskog jezika se obilježava s
ciljem unapređivanja, učenja i razvoja
materinskog jezika, te njegovanja jezične
i kulturne različitosti i višejezičnosti.

Prisjetite se članka Jutarnjeg lista o 21. VELJAČE


istraživanju razlika u govoru različitih
MEĐUNARODNI DAN
generacija Zagrepčana! To je ispitivanje MATERINSKOGA JEZIKA
pokazalo kako stariji govornici mnoge ri-
ječi mladih ne razumiju, čemu je, između JEZICI SU NAJMOĆNIJI NAČIN
ostaloga, razlog i taj što je u govoru mla- OČUVANJA I RAZVOJA RAZNOLIKOSTI
NAŠE KULTURNE BAŠTINE
dih snažan upliv stranih riječi, naročito U CIJELOM SVIJETU.
engleskih.

Jeste li ikada razmišljali o tome zašto uopće ljudi preuzimaju riječi iz drugoga jezika?
Razloga je bezbroj, a kod mladih govornika je to bez sumnje želja za trendovima, da u
društvu svojih vršnjaka ispadnu cool. Knjiga lica ne zvuči tako moderno i uzbudljivo kao
Facebook. Međutim, za svaki bi narod njegov jezik trebao biti najvažniji, koji je dužan nje-
govati i čuvati kako bi se on mogao dalje razvijati uz bok svjetskim jezicima. S vremena
na vrijeme (i u ranijim razdobljima) javljaju se nastojanja stručnjaka jezikoslovaca koji
pokušavaju spasiti svoj jezik i očistiti ga od utjecaja stranih riječi (tzv. jezično čistunstvo*).
Danas postoje i natječaji za nove hrvatske riječi, a takvu praksu imaju na primjer i Fran-
cuzi koji se na taj način bore protiv anglizama u modernom francuskom jeziku. Cilj tih
natjecanja je želja za dokazivanjem da je svaki jezik sposoban postojati i sam, bez tuđih

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 65 2021. 04. 19. 12:06


66 POSUĐENICE ▶
riječi. Iako, istini za volju, treba reći i to da u
hrvatskome jeziku postoje i takve posuđenice
za koje se nisu mogle pronaći istovrijednice,
poput telefon, intervju, vestern, jogurt, styling
i sl.

Za +5!
*Jezično čistunstvo (jezični purizam od lat. riječi purus – čist) skupni je naziv
za sva nastojanja jezikoslovaca usmjerena na pravilnu uporabu standardnoga jezika.
Stručnjaci naročitu važnost pridaju poštivanju svih jezičnih normi
(naročito leksičke norme),
a također brane jezik od ulaženja nepotrebnih tuđica u njega.
Tijekom povijesti hrvatskom je jeziku prijetio utjecaj:
• turskoga i mletačkoga jezika (sve do 18. stoljeća)
• njemačkoga i mađarskoga jezika (do kraja Austro-Ugarske Monarhije)
• srpskoga jezika (u 20. stoljeću do Domovinskoga rata)
• engleskoga jezika (do današnjih dana)

Promotrite razloge posuđivanja riječi!


PB

1. Posuđivanje iz unutarjezičnih razloga


Kada govornici nemaju odgovarajuću zamjenu za neku riječ, onda ju posude iz neko-
ga jezika koji ju ima. Na taj se način popunjuje „praznina“ u vlastitom leksičkom su-
stavu. To se događa onda kada se pojavi neki novi pojam ili pojava, pa je govornicima
„najjednostavnije“ i najlakše s novim pojmom preuzeti i njegov strani naziv.

2. Posuđivanje iz izvanjezičnjih razloga


Izvanjezični se razlozi vežu uz društvenu prirodu jezika. Već i u prošlosti su različiti
narodi dolazili jedan s drugim u razne veze, pa su tako došli i u jezični doticaj. Neki
od tih izvanjezičnih razloga su:
a) političke veze među narodima različitih jezika (npr. za vrijeme zajedničke države:
Austro-Ugarske Monarhije)
b) osvajački pohodi (npr. za vrijeme Osmanlija)
c) kulturno-civilizacijske veze (npr. utjecaj Italije za vrijeme renesanse)
d) gospodarske, znanstveno-tehničke veze (danas je najviše karakterističan utjecaj
gospodarski razvijenih zemalja)
e) izravan zemljopisni dodir jezičnih područja.

Posuđenica vezanih uz izvanjezične razloge znatno je više od onih vezanih uz unu-


tarjezične.

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 66 2021. 04. 19. 12:06


▶ Jezično posuđivanje 67

ZAPAMTITE!
Jezično (leksičko) posuđivanje je svako preuzimanje neke riječi iz drugoga jezika.
Iz drugog jezika preuzete i prilagođene riječi nazivaju se posuđenice.
Znanost koja proučava veze između jezika i društva i utjecaj društvenih čimbenika
PB
na jezik naziva se sociolingvistika.

Vrste posuđivanja

1. Izravno posuđivanje

JEZIK DAVATELJ
lat. herbarium fr. playa JEZIK PRIMATELJ
engl.corner turc. sahat herbarij plaža korner
mađ. csipke tal. boccia sat čipka boca
njem. Schlager šlager

2. Posredno (neizravno) posuđivanje

JEZIK PRIMATELJ
JEZIK DAVATELJ JEZIK POSREDNIK
(hrvatski)
njem. Schwager mađ. sógor
šogor
lat. serpens njem. Serpentine
serpentina
grč. akakía lat. acacio
akacija

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 67 2021. 04. 19. 12:06


68 POSUĐENICE ▶
3. Kružno posuđivanje
1. faza
JEZIK DAVATELJ
JEZIK PRIMATELJ
prema hrv. Hrvat
2. faza fr. cravatte
hrv. kravata

ZAPAMTITE!
U svakom jezičnom posuđivanju sudjeluju najmanje dva jezika. Jezik davatelj je
onaj iz kojega se posuđuje. Jezik primatelj je onaj jezik koji posuđuje iz drugoga
jezika. Katkad se u jezično posuđivanje uključi i treći jezik: jezik posrednik.
Postoje tri vrste posuđivanja:
1. izravno posuđivanje: najčešći način posuđivanja. Riječi se posuđuju iz jezika
iz kojega potječu. U povijesti su bile najčešće posuđenice iz grčkoga, latinskoga,
talijanskoga, turskoga, mađarskoga i njemačkoga jezika, a danas su najčešće iz
engleskoga.
2. posredno (neizravno) posuđivanje: događa se tada kada riječ ne preuzmemo
iz jezika u kojem je nastala, nego posredstvom nekog drugog jezika koji nam je
bliži i koji je već ranije preuzeo tu riječ. U slučaju hrvatskoga jezika najčešće je
jezik posrednik bio latinski.
3. kružno posuđivanje: vrlo rijedak proces koji se odvija u dvije faze. Prvo iz jed-
noga jezika (davatelja) riječ pređe u drugi jezik (primatelj), pa se poslije nekog
vremena (promijenjena, prilagođena) vrati. Na taj način jezik primatelj postaje
jezik posrednik.

Proces posuđivanja riječi


! Prisjetite se!

Već smo u prethodnoj lekciji naglasili da posuđenicama nazivamo riječi preuzete iz dru-
gog jezika (jezika davatelja) i prilagođene sustavu hrvatskoga jezika (jezika primatelja).
No sigurno ste se zapitali kako se riječi prilagođuju sustavu drugoga jezika.

Razmislite! U kojem su obliku ove engleske riječi ušle u hrvatski jezik?


band, show, bestseller, business, businessman, bluff, design, scan, fair, flirt, hardware, tank,
sandwich, taxi

Sve su gore navedene riječi prošle kroz postupak prilagodbe sustavu hrvatskoga jezika, pa
se one u jeziku primatelju pišu na ovaj način: bend, šou, bestseler, biznis, biznismen, blef,
dizajn, skenirati, fer, flert, hardver, tenk, sendvič, taksi.

No koje su vrste prilagodbe prošle, prikazat ćemo pojedinačno. Kada neka riječ ulazi
u drugi jezik, obično se tome jeziku prilagođava na više razina:

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 68 2021. 04. 19. 12:06


▶ Proces posuđivanja riječi 69
• na fonološkoj razini: posuđenica se mora uklopiti u fonemski sustav jezika primatelja
(po izgovoru, što znači da se svaki strani fonem zamijeni odgovarajućom zamjenom u
jeziku primatelju, tj. najsličnijim glasom)
engl. fair – hrv. fer
engl. flirt – hrv. flert
engl. tank – hrv. tenk
mađ. hóhér – hrv. hahar
tur. köfte – hrv. ćufta
eng. mail – hrv. mejl

U fonološku prilagodbu spada i prilagodba naglasnom sustavu jezika primatelja. Tako


se primjerice moraju poštivati pravila hrvatskoga naglašavanja o mjestu i kakvoći nagla-
ska. Za razliku od francuskoga jezika, u hrvatskome na zadnjem slogu nema naglaska:
fr. résumé – hrv. rezìmē
fr. bistrò – hrv. bìstro

• na grafijskoj i pravopisnoj razini: budući da hrvatska abeceda broji samo 30 grafema


(slova), posuđenice iz drugih jezika moraju pronaći rješenje za one grafeme koji ne
postoje u hrvatskom (x, y, w), dok se udvojeni glasovi iz tuđih jezika preuzimaju samo
kao jedan grafem:
engl. hardware – hrv. hardver
eng. design – hrv. dizajn
engl. taxi – hrv. taksi
PB

engl. bestseller – hrv. bestseler (razgrabnica)


tal. piatto – hrv. pjat
tur. boya – hrv. boja
grč. epigramma – hrv. epigram
tur. yastik – hrv. jastuk
tal. addio – hrv. adio (zbogom)

Posuđenica se mora prilagoditi i pravopisnim pravilima jezika primatelja:


engl. western – hrv. vestern.

Za +5!
Kada se preuzimaju riječi pisane pismom različitim od našeg, tj. pisma jezika primatelja,
postoje dva načina preuzimanja i prepisivanja tih riječi:
1. transkripcija – zamjena znakova jednoga pismovnog sustava
znakovima drugoga pismovnog sustava vodeći računa o izgovoru
2. transliteracija – zamjena znakova jednoga pismovnog sustava znakovima drugoga
pismovnog sustava po načelu znak za znak, ne vodeći računa o izgovoru.
Staroslavenska riječ (koja znači »prije«) bi se transkribirala
kao prježde jer to odgovara pretpostavljenom izgovoru. Ista bi se riječ transliterirala
kao prêžde jer bi se ćirilski prenio kao ê, što je latinična oznaka za jat.

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 69 2021. 04. 19. 12:06


70 POSUĐENICE ▶
• na morfološkoj razini: posuđenica se mora uklopiti u gramatički sustav jezika prima-
telja (npr. promjena roda, glagoli dobivaju infinitiv na – ti, između glagolske osnove i
infinitivnog nastavka umeće se –a– i sl.):
njem. die Kritik – hrv. kritik-a (imenica ženskoga roda dobiva nastavak –a)
tur. kapi – hrv. kapij-a
mađ. bitang – hrv. bitang-a
engl. scan – hrv. skenir-a-ti
njem. fixieren – hrv. fiksir-a-ti
tal. asciugare – dalm. šugat’ (sušiti)
eng. camp – hrv. kampir-a-ti
lat. polire – hrv. polir-a-ti

• na značenjskoj razini: posuđenica se mora uklopiti u sustav značenja riječi u jeziku


primatelju (u sinonimske, antonimske parove i sl.)
Značenjska prilagodba znači da je riječ dobila uže ili šire značenje od onoga što je
imala u jeziku davatelju, no ono može ostati i jednako u oba jezika:

engl. computor – hrv. kompjutor (računalo)


engl. start – hrv. start (početak, polazna točka)
šp. rancho – hrv. ranč (stočarska farma) riječi imaju isti opseg značenja
tal. ballerina – hrv. balerina (plesačica baleta)

engl. lift (podići nekoga/nešto) – hrv. lift (dizalo) posuđenica ima


engl. report (prijaviti) – hrv. izvješće (vrsta novinarskoga teksta) uži opseg znače-
njem. Buchse (1. drvena ili metalna posudica, nja u odnosu na
2. puška, 3. vrsta puške) – hrv. puška značenje u jeziku
davatelju
mađ. hajdú (vojnik pješadije) – hrv. hajduk
(1. odmetnik,
2. razbojnik,
3. borac protiv turske vlasti i nasilja,
4. pobunjenik) posuđenica ima širi opseg znače-
engl. hostess (domaćica u avionu, nja nego u jeziku davatelju
vlaku ili na brodu) – hrv. hostesa
(1. domaćica u avionu, vlaku ili na brodu,
2. domaćica grupi prigodom priredaba,
sportskih natjecanja i sl.)

PRIPAZITE!
Nije rijedak slučaj da neka posuđenica prolazi kroz više vrsta prilagodba:
njem. die Buchtel – hrv. buhtla (pecivo) → grafijska prilagodba: ch → h
morfološka prilagodba: nastavak –a za
ženski rod

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 70 2021. 04. 19. 12:06


▶ Proces posuđivanja riječi 71
engl. collection – hrv. kolekcija → grafijska prilagodba: ll → l
c → k morfološka prilagod-
ba: nastavak –ija za ž. r.
(umj. engl. –ion)
engl. boxer – hrv. boksač → grafijska prilagodba: x → ks
morfološka prilagodba: nastavak –er → -ač
njem. die Zeche – hrv. ceh (račun) → grafijska prilagodba: z → c
morfološka prilagodba: ženski rod → muški
rod

Vrste posuđenica

Posuđenice se mogu podijeliti prema različitim kriterijima:


1. prema jeziku davatelju iz kojega dolaze,
2. prema stupnju prilagodbe jeziku primatelju (tj. hrvatskome jeziku),
3. prema njihovu izrazu.

Znate li koje su riječi mađarskoga podrijetla u hrvatskome jeziku?

Hrvati i Mađari imaju zajedničku povijest više od tisuću godina, od 1102. pa sve do 1918.,
a i sada je neka vrsta suodnosa prisutna u smanjenom intenzitetu, s obzirom na manjine
s obje strane granice duge 355 kilometara. Mađarski je jezik stoga ostavio traga u hrvat-
skome (bunda, kočija, karika, kip, lopov, hajduk, čardaš i sl.).
Isto tako je duga zajednička povijest hrvatskog i turskog življa. Premda su odnosi
uglavnom bili neprijateljskog karaktera, kulturna razmjena bila je neizbježna. Osmanlij-
ske pretenzije su bile osvojiti hrvatske zemlje te prokrčiti put prema Beču. Neke su dije-
love Hrvatske i zaposjeli, a sama prisutnost blizu granica, uvjetovala je i jezične kontakte.
Turcizmi su u hrvatskom jeziku zastupljeni kao standardne riječi, dijalektizmi, te kao
izrazi vezani za islam, istok i turski način života. Važno je naglasiti da u opus turcizama
ubrajamo i riječi arapskog i perzijskog podrijetla (orijentalizme), koje su velikom veći-
nom u hrvatski stigle posredstvom turskog.
Utjecaji talijanskog jezika na hrvatski opstali su uglavnom na dijalektalnoj razini u
čakavskome narječju. U standardni hrvatski jezik iz talijanskoga su uglavnom ušle riječi
iz područja umjetnosti (barok, renesansa, akvarel, pastel), glazbe (opera, kvintet, mando-
lina, sopran, primadona), graditeljstva (kupola), trgovine, bankarstva (neto, bruto, bjanko,
valuta, banka). Talijansko-hrvatske veze su tijekom povijesti ostvarivane morskim pu-
tovima, pa se tako među talijanizmima nađe dosta riječi s područja pomorstva (barka,
laguna, gondola, regata, tramontana). Danas su još nezaobilazna područja kada su tali-
janizmi u pitanju gastronomija (bevanda, mandarina, mortadela, gorgonzola, maraska) i
moda (dolčevita, kapa, mudante, ređipet).

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 71 2021. 04. 19. 12:06


72 POSUĐENICE ▶
1. Vrste posuđenica s obzirom na jezik iz kojega dolaze

Naziv posuđenica Primjeri


hungarizmi/ baršun, bitanga, bunda, cipela, čardaš, čizma, čopor, đilkoš, gumb, kečiga, kočija, kip,
mađarizmi lopov, lopta, pandur, soba, sablja, šaška, šator, šogor, tabla, teret
astronomija, biologija, dogma, drama, đavao, ekonomija, ep, epigram, epika, epitaf,
grecizmi filozofija, fonem, fonetika, geografija, geometrija, gramatika, ikona, komedija, lirika,
matematika, tragedija
arena, civil, derivacija, doktor, emocija, formula, futur, informacija, impresija, indeks,
latinizmi kolega, konzul, literatura, mandat, prezent, profesija, reakcija, recept, regija, reklama,
provizija, subjekt, superlativ, tradicija, trajekt, vizija
auspuh, cigla, cviker(i), dinstati, escajg, felga, fen, fleka, hauba, lojtra, paradajz, pe-
germanizmi gla, plac, raketa, rikverc, ruksak, špajza, špica, štimung, štrample, šunka, tegla, tipka-
ti, vaga, veš, vešmašina
alat, bakar, barjak, bubreg, čamac, čarapa, čorba, ćevap, dućan, džamija, džep, džez-
turcizmi va, džumbus, fildžan, jastuk, jorgan, jogurt, komšija, kopča, limun, mušterija, pamuk,
papuče, pare, šećer
bend, biznis, boks, brend, diler, doping, dizajn, džip, film, flert, gangster, imidž, inter-
anglizmi/
vju, kompjutor, klub, lider, link, marketing, meč, menadžer, mobitel, monitor, sendvič,
anglicizmi*
sport, standard, šoping, tenis, vikend
romanizmi:
galicizmi ambasada, bazen, biskvit, bistro, ekran, frižider, kreten, plaža, remont, režiser, šifra,
šofer, žandar, žanr, žiri
talijanizmi barka, bas, borša, bura, đardin, fasada, inkantan, kantata, malinkonija, milijun, ope-
reta, pasat’, pjat, priša, rubinet, šjor, škatul(j)a, šporko, šugaman
hispanizmi cigara, čivava, flotila, nopal, sopile
luzitanizmi bajadera, banana, marmelada
babuška, balalajka, barišnja, boljševik, boršč, dača, duma, izvješće, izuzetak, jantar,
rusizmi jurta, kalašnjikov, kopejka, kulak, losos, matrjoška, načitan, navodnjavanje, neizbje-
žan, oruđe, partija, porok, posjetiti, pukovnik, samovar, tundra
časopis, dojam, kisik, krajolik, natpis, obred, pisanka, pištolj, pokus, poprsje, robot,
bohemizmi
stroj, stupanj, tlak, vlak, vodik

* Leksemi tipični za američku inačicu engleskoga jezika nazivaju se amerikanizmi (npr. hot-dog, hamburger,
coca-cola).

2. Vrste posuđenica s obzirom na stupanj uklopljenosti u hrvatski jezik

Razmislite! Koju razinu prilagodbe su prošle sljedeće posuđenice!


• bunda, kocka, krevet, sat, soba, šećer, tambura
• akt, artikl, bicikl, bife, fajl, koncert, student, šou
• centar, informacija, čip, kurzor, printer
• kolodvor, neboder, vodopad, zemljopis
• miš, plijeniti
Vjerojatno ste primijetili da riječi poput bunda, kocka, krevet, sat,
soba, šećer, tambura predstavljaju takve riječi za koje nemamo hrvat-

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 72 2021. 04. 19. 12:06


▶ Vrste posuđenica 73
sku zamjenu. One se zovu usvojenice. Toliko su se uklopile u sustav hrvatskoga jezika da
ih više ne osjećamo tuđima, stranima.

Promotrite usvojenice u hrvatskome jeziku!

baršun, cikla, cipela, čipka, čizma, čopor, bunda, gazda, gulaš,


gumb, karika, kečiga, kip, kocka, kočija, korov, kopča, lampaš, lepi-
usvojenice iz mađarskoga jezika
nja, lopov, palačinka, puška, poplun, punđa, remek, roštilj, sataraš,
soba, stol, šator, tabor, teret
alat, badem, bakar, barjak, boja, bubreg, čarapa, dućan, džep, ja-
usvojenice iz turskoga jezika stuk, jogurt, kat, krevet, kutija, limun, majmun, pamuk, papuče,
rakija, sat, sapun, šećer, šegrt, tava, tambura, tavan, top
auspuh, bista, celer, cilj, hauba, kifla, krafna, kuplung, madrac, pla-
usvojenice iz njemačkoga jezika ta, puter, ratkapa, rentgen, ruksak, saga, šank, šlag, šnicla, šnita,
štrudla, šunka, tegla, ura, vaga
akvarel, bagatela, banka, barok, bijenale, burleska, kupola, partitu-
usvojenice iz talijanskoga jezika
ra, pastel, roba, sonet, terakota, valuta

U posuđenicama poput akt, artikl, bicikl, bife, fajl, koncert, student, šou zasigurno ste
osjetili nešto „nehrvatsko“, nešto hrvatskom jeziku tuđe. Te se riječi nazivaju tuđice. One
se nisu u potpunosti prilagodile sustavu hrvatskoga jezika, nego su sačuvale nešto od
prirode jezika davatelja, npr.:
• suglasnički skup na kraju riječi: ansambl, akt, artikl, bicikl i sl.
• završavaju na samoglasnik, a pri deklinaciji na njihovu osnovu dolazi još jedan samo-
glasnik što nije tipično za deklinaciju imenica muškoga roda: ateljea, ragua, šoua
• nesklonjive su: drap, lila, maksi, mini, pink, roza, super
Posuđenice poput centar, informacija, čip, kurzor, printer bitno ne odudaraju od
ustroja hrvatskoga jezika (naglasno, glasovno, sklonidbeno), pa se stoga nazivaju pri-
lagođenice.

Jeste li uočili da posuđenice kolodvor, neboder, vodopad, zemljopis imaju dvije osnove, tj.
da su složene riječi. One su nastale kao doslovni prijevod riječi u jeziku davatelju, pre-
slikani su i njihov izraz i sadržaj. Takve se posuđenice nazivaju prevedenice ili (leksički)
kalk.

njem. Wasserfall – hrv. vodopad


engl. skyscraper – hrv. neboder
lat. manuscriptum – hrv. rukopis
njem. Übermensch – hrv. nadčovjek
grč. geographia – hrv. zemljopis
njem. Halbinsel – hrv. poluotok
grč. ortographia – hrv. pravopis
njem. Bahnhof – hrv. kolodvor
njem. Kleinhandel – hrv. maloprodaja
mađ. remekmű – hrv. remek-djelo

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 73 2021. 04. 19. 12:06


74 POSUĐENICE ▶
Zadnji tip ove podjele čine posuđenice poput miš, plijeniti. Same riječi nisu preuzete iz
drugoga jezika, preuzet je samo njihov sadržaj (značenje), pa je pridodat već postojećoj
domaćoj riječi kojoj je na taj način prošireno značenje. Takve se posuđenice zovu zna-
čenjske (semantičke) posuđenice.
hrv. miš – (engl. mouse) 1. glodavac, 2. računalna jedinica
hrv. plijeniti – 1. sudskom odlukom nekome staviti zabranu na raspolaganje imovi-
nom zbog neizvršenih obaveza
2. pod utjecajem ruskoga jezika → ostavljati na nekoga snažan dojam
(plijeniti pažnju)
hrv. sapunica – 1. pjena otopljenog sapuna
2. prema engl. soap opera (sapunska opera), trakavica, televizijski žanr
serije koja prati svakodnevni život grupe ljudi s velikim brojem epi-
zoda
hrv. virus – 1. bolest kod čovjeka
2. kasnije i kvar, „bolest“ na polju informatike

Ponovimo vrste posuđenica s obzirom na stupanj uklopljenosti u hrvatski jezik!

USVOJENICE – riječi koje su se potpuno prilagodile jeziku primatelju na svim razi-


nama.
TUĐICE – posuđenice koje se nisu potpuno prilagodile, opiru se asimilaciji i nastoje
sačuvati svoju posebnost.
PRILAGOĐENICE – bitno ne odstupaju od većine domaćih riječi.
PB

PREVEDENICE – riječi tvorene prema stranim predlošcima, doslovni prijevodi izraza i


sadržaja stranoga leksema.
ZNAČENJSKE (SEMANTIČKE) POSUĐENICE – riječi kod kojih je jezik primatelj
preuzeo samo značenje tuđe riječi i pridružio ga izrazu svojega leksema, proširujući
mu tako značenje.

Za +5!
Postoje još i strane riječi koje su preuzete iz drugih jezika,
ali se nisu ni na koji način prilagodile jeziku primatelju.
U pismu ih bilježimo kurzivom, a u rukopisu podcrtavanjem.
Strane su riječi npr. bookmark, cool, megastore, make-up i sl.

3. Vrste posuđenica s obzirom na izraz

Usporedite sljedeće tri skupine riječi! Primjećujete li neku zajedničku osobinu u tim sku-
pinama?

• adresa, afirmirati, kooperacija, kultura, pluralizam, socijalizam, stil, uzurpacija, viza


• coca-cola, balalajka, flamenko, giros, kastanjete, pizza, špagete
• bajronizam, darvinizam, iris, makadam, penkala, petrarkizam, tesla, žilet

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 74 2021. 04. 19. 12:06


▶ Vrste posuđenica 75

Mogli ste zaključiti kako u prvu skupinu riječi (adresa, afirmirati, kooperacija, kultura,
pluralizam, socijalizam, stil, uzurpacija, viza) spadaju internacionalizmi (europeizmi)
tj. riječi koje su obično podrijetlom iz latinskog ili grčkog, a u više europskih jezika imaju
isti ili sličan izraz i isto osnovno značenje.

Promotrite još nekoliko primjera internacionalizama:

hrvatski njemački engleski talijanski francuski ruski mađarski


demokracija Demokratie democracy democrazia démocratie demokratija demokrácia
kronika Chronik chronicle crònaca chronique hronika krónika
mozaik Mosaik mosaic mosàico mosaique mozaika mozaik
stil Stil style stile style stil’ stílus
valcer Walzer waltz valzer valse val’s valcer
viza Visum visa visa visa viza vízum

U drugu skupinu (coca-cola, balalajka, flamenko, giros, kastenjete, pizza, špagete) spada-
ju egzotizmi, riječi koje označuju različite posebnosti pojedinih naroda. Te posebnosti
mogu biti:
a) specifična jela i pića: giros, metaksa, su-
vlaki, uzo (iz Grčke), sangrija, paelja (iz
Španjolske), lazanje, njoki, pizza, špage-
te, tortelini (iz Italije), boršč, šči, votka
(iz Rusije), tekila (iz Meksika), beherov-
ka (iz Češke)
b) narodna nošnja: pončo, sombrero (iz
Meksika)

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 75 2021. 04. 19. 12:06


76 POSUĐENICE ▶
c) glazbala, pjesme, plesovi: balalajka (iz Rusije), bendžo (iz Sjeverne Amerike),
kastanjete, flamenko (iz Španjolske), buzuki, sirtaki (iz Grčke), polka (iz Češke)
d) karakteristične građevine: iglu (kod Eskima), jurta (kod sibirskih naroda), pagoda (u
Aziji), kibuc (u Izraelu)
e) posebnosti biljnog i životinjskog svijeta: ananas, avokado, banana
f) nazivi stranih novčanica: jen, peseta, rijal, rupija
g) ostale specifičnosti pojedinih naroda: džihad, kauboj, kibuc, matador, šerif, samovar.

Riječi treće skupine (bajronizam, darvinizam, iris, makadam, penkala, petrarkizam, tesla,
žilet) nazivaju se eponimi. To su nazivi nastali poopćavanjem vlastitoga imena.

! Ponovite!

Posuđenice se s obzirom na izraz dijele na:


a) internacionalizme (europeizme): centar, dijalekt, revolucija, televizija
b) egzotizme: coca-cola, hamburger, giros, kebab, pizza
c) eponime: bajronizam, brajica, kronologija, petrarkizam.

Eponimi PB

Za +5!
Naziv eponim nastao je od grč. riječi eponymon – ime boga
ili junaka po kome je što nazvano.

Eponimi su, dakle, nastali od vlastitih imena poopćavanjem. Oni su apelativi (opće ime-
nice) izvedeni od vlastitih imena, najčešće prezimena ljudi, zaslužnih za njihovo nastaja-
nje. Kao takvi najčešće imenuju:
• izume, otkrića (po svojim pronalazačima): brajica, kravata, lenonice, levisice, merce-
des, penkala
• razdoblja, pravce, pokrete u umjetnosti, književnosti, znanostima, filozofiji: bovari-
zam, makijavelizam, marksizam, petrarkizam, verizam
• nazive mjernih jedinica: amper, njutn, vat
• ljudske značajke, postupke, težnje (ljudi koji su se njima odlikovali): baraba, huligan,
linč, šovinist.

Imenodavatelji eponima su obično stvarne osobe ili mitološki likovi, likovi iz umjetnič-
kih djela, pa čak i zemlje ili narodi i sl. Eponimi su pak, prema tome imenoprimatelji.

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 76 2021. 04. 19. 12:06


▶ Eponimi 77
PRIPAZITE!
Budući da su opće imenice, eponimi se uvijek pišu malim početnim slovom!

Znate li što znače i po komu (čemu) su dobili naziv sljedeći eponimi?

asfalt, atlas, begonija, bojkot, dizel, doberman, fauna, flora, huligan, iris, kronologija, ma-
kadam, neandertalac, penkala, petrarkizam, rendgen, sendvič, šovinist, vulkan, žilet

Slavoljub Eduard Penkala, hrvatski izumitelj (1871. – 1922.)

! Provjerite!

Eponim Značenje Imenodavatelj


mješavina mineralnih tvari i bitumena za grad- Leopold von Asphalt, bavarski zemljo-
asfalt
nju puteva posjednik
atlas zbirka geografskih karata Atlas, Titan iz grčke mitologije
vrsta cvijeta Michel Bégon, francuski svetac, gu-
verner (od 1638. do 1710.) koji je tu
begonija
vrstu cvijeća iz San Dominga prenio u
Europu
organizirani gospodarski, politički društveni Charles Boycott, irski agent, menadžer
pritisak, prisila koji je zbog svojih metoda 1880. g.
bojkot
postao omražen među poljoprivred-
nicima
mješavina različitih ugljikovodika, pogodan Rudolf Diesel, njemački inženjer
dizel
kao tekuće gorivo za dizel-motore
pasmina psa Louis Doberman, njemački utjerivač
doberman poreza koji je često vodio pse sa so-
bom
fauna životinjski svijet Faun, rimski bog livada i šuma
biljni svijet Flora, rimska božica proljeća, cvijeća i
flora
mladosti
grub, divlji, obično mlađi muškarac sklon de- Patrick Hooligan, irski razbojnik
huligan
strukciji, nasilništvu i sitnom kriminalu
iris 1. cvijet perunika, 2. šarenica (oka) Iris, grčka božica duge
kronologija vremenski slijed Kron, grčki bog vremena

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 77 2021. 04. 19. 12:06


78 POSUĐENICE ▶
Eponim Značenje Imenodavatelj
vrsta ceste od sloja krupnog lomljenog kame- John Loudon McAdam, škotski inže-
makadam
na njer, cestograditelj
pećinski pračovjek po dolini Neandertal u Njemačkoj
neandertalac gdje su pronađeni ostaci pračovjeka
1856.
nalivpero Eduard Slavoljub Penkala, hrvatski
penkala
izumitelj
1. ugledanje na Francesca Petrarcu u lirskoj Francesco Petrarca, talijanski pjesnik
poeziji 15. i 16. stoljeća, kako u Italiji, tako i predhumanizma i renesanse
u drugim europskim književnostima
petrarkizam
2. opća značajka Petrarkine poezije, naglašeni
sklad tematsko-motivskoga svijeta i jezič-
noga izraza
mjerna jedinica za količinu gama zračenja Wilhelm Conrad Röntgen, njemački
rendgen
fizičar
dvije kriške kruha obično premazane masla- John Montagu, grof Sandwich, en-
cem i nadjevene različitim dodacima (npr. ja- gleski diplomat, strastveni kockar, za-
sendvič jima, sardinama, salamom) tražio pečeni goveđi odrezak između
dviju kriška prepečenca kako bi mo-
gao jesti ne prekidajući igru
osoba koja je pretjerano patriotski raspolože- Nicholas Chauvin, Napoleonov vojnik
šovinist na poznat po slijepoj odanosti svojoj ze-
mlji
geološki oblik – planina – gdje lava izbija na Vulkan, rimski bog vatre i metalurgije
vulkan
površinu Zemlje
britvica King Camp Gillette, američki poslovni
žilet
čovjek, izumitelj i trgovac

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 78 2021. 04. 19. 12:06


▶ Leksička norma 79
Leksička norma

Prisjetite se! Već je i ranije bilo riječi o jezičnim normama koje čini sustav pravila koja
propisuju način pravilne uporabe jezika u općoj, stilski neutralnoj komunikaciji. Razliku-
jemo sljedeće vrste opće standardnojezične norme:
• pravopisna
• pravogovorna
• fonološka
• gramatička (morfološka, sintaktička, leksička)
• stilistička.

Promotrite sljedeću tablicu koja će vam pomoći u razlikovanju i razumijevanju pojedi-


nih jezičnih normi.

Vrsta jezične norme Primjer i objašnjenje


pravopisna neispravno: Petrarkizam ispravno: petrarkizam
(ortografska) norma
EPONIMI SE PIŠU MALIM POČETNIM SLOVOM.
pravogovorna neispravno: bród ispravno: brôd
(ortoepska) norma
NA JEDNOSLOŽNIM RIJEČIMA NE MOŽE BITI UZLAZNI NAGLASAK.
gramatička norma: neispravno: vrabca ispravno: vrapca
morfološka i NA MORFEMSKOJ GRANICI PROVODE SE GLASOVNE PROMJENE, tako se zvuč-
no „b“ ispred bezvučnog „c“ mijenja u svoj bezvučni par „p“
sintaktička neispravno: Ćemo učiti sutra. ispravno: Učit ćemo sutra.
PO SINTAKTIČKIM PRAVILIMA NA POČETKU REČENICE NE MOŽE BITI NENA-
GLAŠENA RIJEČ.
neispravno: Herkules ispravno: Heraklo
leksička norma
POSUĐENICU VALJA ZAMIJENITI AKO POSTOJI ODGOVARAJUĆA ZAMJENA.
književno-umjetnički stil:
„O lijepo li je stat uz vatru skupa,
kad ljuti vihor vani snijegom prši,
s golih stabala kada granje krši
stilistička norma
i hladnom rukom o prozore lupa.“
(Milan Begović: Soneti godišnjih doba)
razgovorni stil:
Kako je lijepo biti zajedno pored vatre kad je vani zima.

Leksička norma utvrđuje pravilnu uporabu leksema (riječi), a to nam je najpotrebnije


kada se radi o posuđenicama. Ona propisuje kojoj riječi valja dati prednost, a njezino je
poštivanje obavezno u stilski neutralnoj uporabi. U znanstvenome stilu, kao i u publi-
cističkom dopuštena je uporaba posuđenica, naime velika većina njih su stručni termini
potrebni za komunikaciju struke. Također su dopustive posuđenice i u razgovornom, te
književno-umjetničkome stilu, gdje one imaju stilističku ulogu.

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 79 2021. 04. 19. 12:06


80 POSUĐENICE ▶
Prisjetite se što smo rekli o jezičnom purizmu!
Težnja za jezičnom čistoćom hrvatskog jezika usmjerena je uglavnom protiv stranih
jezičnih elemenata u hrvatskom standardnom jeziku.

Zapamtite najvažnija pravila o upotrebi posuđenica!

PRAVILA O UPOTREBI POSUĐENICA

Ne zamjenjuju se: Zamjenjuju se:


– egzotizmi – ako postoji odgovarajuća zamjena, pred-
– eponimi nost valja dati hrvatskoj riječi (pasoš →
– općeprihvaćeni internacionalizmi (eu- putovnica, supa → juha …)
ropeizmi) – kad to nije na štetu preciznosti iskaza
– posuđenice za koje nemamo odgovaraju- (kompozicija – u glazbi DA → skladba, u
će zamjene željeznici NE)
– dijalektizmi, ako postoji dobra standar-
dnojezična riječ ( tur. pendžer → stand.
prozor)

Pretjerana upotreba posuđenica nije dobra! Posuđenicu treba upotrijebiti u obliku pri-
lagođenom hrvatskom jeziku (kriterijum → kriterij; Herkules → Heraklo).

Provjerite koji su oblici više prilagođeni hrvatskome jezičnom standardu!

1. latinske imenice na –ium u hrvatskom jeziku


dobivaju –j (lat. kriterium – hrv. kriterij, lat.
laboratorium – hrv. laboratorij)
2. odnosni pridjevi tvoreni od strane osnove
na –ija u hrvatskome jeziku dobivaju nasta-
vak –ski (operacija → operacijski, generacija →
generacijski)
3. latinski pridjevi na –alis u hrvatskome jeziku
imaju nastavak –alan (a ne –elan): actualis →
aktualan, vizualis → vizualan
4. u posuđenicama iz latinskoga jezika izme-
đu samoglasnika i i u, odnosno i i a umeće
se intervokalno –j– : bakterija, demokracija,
harmonija, radijus
5. latinski pridjevi optimalan, minimalan i maksimalan već su u obliku superlativa, stoga
je neispravno od njih ponovo činiti superlativ prefiksom naj- (NE najoptimalniji!)
6. internacionalizmi na –ist nemaju nastavak –a (kao u grčkom i latinskom): dentist,
humanist, specijalist
7. internacionalizmi grčkoga i latinskoga podrijetla na –t muškoga su roda: akrobat,
atlet, planet, terapeut.

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 80 2021. 04. 19. 12:06


▶ Leksička norma 81
Za +5!
U razgovornom stilu često ćete čuti nepotrebne strane riječi
(u zagrebačkom govoru najčešće germanizme) poput
badecimer, ciferšlus, grincajg, soc, šarafciger, šlafrok, špigl, šuster, trifrtalj.
Njih lingvistika naziva barbarizmima.

Ponavljanje

Jezično posuđivanje

Jezično posuđivanje: svako preuzimanje neke riječi iz drugoga jezika.


Sociolingvistika: znanost koja proučava veze između jezika i društva.
Vrste posuđivanja: izravno, posredno (neizravno), kružno.

izravno
JEZIK DAVATELJ
lat. herbarium JEZIK PRIMATELJ
PB

fr. playa engl. corner herbarij plaža korner


turc. sahat mađ. csipke sat čipka boca
tal. boccia šlager
njem. Schlager

posredno

JEZIK PRIMATELJ
JEZIK DAVATELJ JEZIK POSREDNIK
(hrvatski)
njem. Schwager mađ. sógor
šogor
lat. serpens njem. Serpentine
serpentina
grč. akakía lat. acacio
akacija

kružno

3. faza
JEZIK DAVATELJ
JEZIK PRIMATELJ
prema hrv. Hrvat
4. faza fr. cravatte
hrv. kravata

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 81 2021. 04. 19. 12:06


82 POSUĐENICE ▶
Prilagodba posuđenica

fonološka morfološka
njem. Gürtel – hrv. gurtna eng. scan – hrv. skenirati

PRILAGODBA
POSUĐENICA

značenjska
grafijska
eng. hostess (domaćica
fr. cognac – hrv. konjak
u avionu) – hrv. hostesa
(1. domaćica u avionu,
2. domaćica na priredbama)

Vrste posuđenica

latinizmi grecizmi
germanizmi S obzirom na njihovo anglicizmi
romanizmi podrijetlo hungarizmi
turcizmi bohemizmi
polonizmi rusizmi

VRSTE
POSUĐENICA

S obzirom na stupanj
S obzirom
uklopljenosti
na njihov izraz
u hrvatski jezik

– internacionalizmi – usvojenice
(europeizmi) – prilagođenice
– egzotizmi – tuđice
– eponimi – prevedenice (leksički kalk)
– značenjske (semantičke)
posuđenice

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 82 2021. 04. 19. 12:06


▶ Ponavljanje 83
Leksička norma

Norma: sustav pravila kojima se propisuje pravilan način uporabe standardnoga jezika u
neutralnoj uporabi.
Leksička norma: propisuje pravilnu uporabu riječi.

JEZIČNA
NORMA

PRAVOPISNA PRAVOGOVORNA GRAMATIČKA LEKSIČKA STILISTIČKA


(morfološka,
sintaktička)

Znate li gdje se možete raspitati ako ste nesigurni u vezi s važećom leksičkom normom?

Uz mnoštvo rječnika, pravopisa i gramatika hrvatskoga jezika, školskih udžbenika,


strukovnih priručnika, razlikovnih rječnika, postoji čitav niz jezičnih savjetnika. Osim
toga, jezično savjetništvo tema je i televizijskih i radijskih emisija, postoji i jedinstvena
usluga telefonskoga jezičnog savjetništva te mrežnih stranica jezičnih savjeta Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje (http://ihjj.hr/ ), a tu je i mrežna stranica npr. Bujica
riječi.

Ovdje navodimo samo neke naslove jezičnih savjetnika:


– Nives Opačić, Riječi s nahtkasna i kantunala (preko noćnog ormarića), Profil, Zagreb,
2009.
– Stanka Pavuna, Mali razlikovni rječnik: Govorimo li ispravno hrvatski?, Integra, Za-
greb, 1992.
– Ivo Frol, Kako ćeš pravilno pisati? Osnovne gramatičke i pravopisne upute, Hrvatska
naklada, Zagreb, 1940.
– Maja Matković, Ah, taj hrvatski! Jezični savjetnik za svakoga, Večernji list, Zagreb,
2005.
– Stjepko Težak, Hrvatski naš svagda(š)nji, Školske novine, Zagreb, 1990. i 1991.
– Stjepko Težak, Hrvatski naš osebujni, Školske novine, Zagreb, 1995.
– Mile Mamić, Jezični savjeti, Zadar, 1996. i 1997.
– Govorimo hrvatski: jezični savjeti (ur. Mihovil Dulčić), Hrvatski radio, Zagreb, 1997.
– Ivan Zoričić, Hrvatski u praksi, Pula, 1998.
– E. Barić i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb,
1999.

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 83 2021. 04. 19. 12:06


84 POSUĐENICE ▶
– Maja Matković, Jezični savjetnik: iz prakse za praksu, Škorpion, Zagreb, 2006.
– Nives Opačić, Reci mi to kratko i jasno: hrvatski za normalne ljude, Novi Liber, Zagreb,
2009.
– Lada Hudeček, Milica Mihaljević i Luka Vukojević, Jezični savjeti, Institut za hrvatski
jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2010. i 2011.
– Sanda Ham, Jadranka Mlikota, Borko Baraban, Alen Orlić, Hrvatski jezični savjeti,
Školska knjiga, Zagreb, 2014.
– Goranka Blagus Bartolec, Lana Hudeček, Željko Jozić, Ivana Matas Ivanković, Milica
Mihaljević, 555 jezičnih savjeta, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2016.

OH-NHR-NYI12T_Gramatika–12_1_184korr0414.indd 84 2021. 04. 19. 12:06

You might also like