JEZIČNO (LEKSIČKO) POSUĐIVANJE

 nastaje kao posljedica kulturnih, ekonomskih i političkih veza među govornicima

 POSUĐIVANJE je svako preuzimanje neke jezične jedinice iz jednog jezika u drugi
 POSUĐENICE su riječi ili leksemi preuzeti iz nekog drugog jezika
RAZLOZI JEZIČNOG POSUĐIVANJA:
1. UNUTARJEZIČNI= odnose se na posuđivanje riječi kada ne postoji odgovarajuća riječ u
hrvatskom jeziku, npr.: anđeo, evanđelje, škola
2. 2. IZVANJEZIČNI RAZLOZI= rezultat su političkih, gospodarskih, kulturnih, znanstveno-
tehničkih, ekonomskih veza i pomodnosti
SOCIOLINGVISTIKA= znanost koja se bavi proučavanjem veza između jezika i društva
PROCES JEZIČNOG POSUĐIVANJA
Postoji JEZIK DAVALAC, JEZIK PRIMALAC i JEZIK POSREDNIK
Jezično posuđivanje može biti:
1. Izravno posuđivanje
2. Posredno posuđivanje
3. Kružno posuđivanje
PRILAGODBA POSUĐENICA
•FONOLOŠKA PRILAGODBA: svakom stranom fonemu pronalazi se odgovarajuća zamjena, tj.
najsličniji glas u hrvatskome jeziku (engl. teenager–hrv. tinejdžer)
•GRAFIJSKA I PRAVOPISNA PRILAGODBA: ako se u riječi koja se posuđuje pojavljuju grafemi
koji ne postoje u hrv. jeziku (npr. taxi), oni se zamjenjuju najbližim grafemima hrv. sustava
(taksi)
•MORFOLOŠKA PRILAGODBA: kad se uklapa u morfološki sustav hrvatskog jezika. To,
primjerice, znači da će neke posuđenice (imenice, pridjevi) na stranu osnovu dobiti nastavak
svojstven hrvatskomu jeziku, a prema nastavku uklopit će se u određenu sklonidbenu vrstu
(engl. jungle – hrv. džungla, imenica ženskoga roda), a posuđeni glagoli dobit će infinitivni
nastavak –ti karakterističan za glagole u hrvatskome jeziku (engl. train – hrv. trenirati)
•ZNAČENJSKA PRILAGODBA: njezino značenje u jeziku primatelju najčešće se sužava (tost),
ponekad ostaje isto (kompjutor), a može se i proširiti (konjak).
VRSTE POSUĐENICA

 Internacionalizmi su posuđenice koje u više jezika imaju isto značenje I sličan

izraz(učestali su u jeziku, znanosti, politike i religije), npr. politika, balet, televizija.
 Egzotizmi su posuđenice koje označavaju različite posebnosti pojedinih naroda i kultura,
npr. šerif, lazanje, parmezan, viski, polka.
 Eponimi su nazivi nekih otkrića ili izuma koji su dobili ime po svome izumitelju, npr.
penkala, petrarkizam, žilet, cepelin.
 Prevedenice ili kalkovi hrvatski su leksemi koji izrazom i sadržajem nasljeduju izraz i
sadržaj leksema u stranom jeziku, npr. teleskop –dalekozor, Halbinsel –poluotok,
football –nogomet.
 Usvojenice su posuđenice koje su se prilagodile na svim područjima hrvatskoga jezika da
se više i ne osjeća njihovo strano podrijetlo, npr. kukuruz, car, škola, nafta, šećer.
 Tuđice su posuđenice u kojima se osjeća da su stranoga podrijetla, npr. bicikl, smoking,
kakao, žiri.