Sadržaj

Uvod ...................................................................................................................... 2

Povijest njemačko-hrvatskih jezičnih dodira ........................................................ 3

Rasprostranjenost korištenja germanizama ........................................................... 5

Njemačke posuđenice u hrvatskome jeziku .......................................................... 5

Semantička adaptacija germanizama u hrvatskom jeziku..................................... 6

Germanizmi u zagrebačkom govoru ................................................................... 10

Germanizmi na ostalim kajkavskim područjima................................................. 11

Zaključak ............................................................................................................. 13

1
Uvod

U ovome seminarskom radu bit će riječ o germanizmima u kajkavskome narječju.

Pritom ću se osvrnuti na povijesne okolnosti jezičnih dodira njemačkog i hrvatskog jezika, te
na kajkavska područja u kojima su germanizmi zastupljeni, a naglasak će biti na zagrebačkom
govoru. Također ću prikazati i način na koji se germanizmi adaptiraju u hrvatskom jeziku.

Naziv germanizam može imati dva značenja:

1. način izražavanja u duhu njemačkog jezika;
2. tuđica uzeta iz njemačkog jezika.
(B. Klaić, Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1987)

Jednostavnije rečeno, germanizmi su riječi, izrazi ili konstrukcije koje potječu iz njemačkog
jezika. Najčešći su u kajkavskom narječju, a osobito su izraženi u zagrebačkom govoru.
Broj njemačkih posuđenica u hrvatskome jeziku je manji nego što bi se moglo očekivati, s
obzirom na to da je višestoljetna politička i kulturna povezanost Hrvatske s habsburškom
državom uvjetovala izravni dodir njemačkoga i hrvatskoga jezika. U supstandardnom jeziku
se, međutim, održao veći broj njemačkih posuđenica, iako za te riječi postoje hrvatski
ekvivalenti. Upravo ta činjenica dokazuje da su germanizmi nedvojbeno znatno pristuni u
hrvatskom jeziku.

2
Povijest njemačko-hrvatskih jezičnih dodira

Sama pojava germanizama u našem jeziku plod je povijesnih, političkih, kulturnih i

ekonomskih bliskih veza među narodima, a najviše traga ostaviti će na kajkavskome narječju,
posebice zagrebačkom govoru kao govoru urbanog središta. Kada bismo prikazali sažetu
periodizaciju povijesnih okolnosti koje su utjecaje na njemačko-hrvatske jezične dodire, to bi
izgledalo ovako:
1. U 12. st. pri kolonizaciji Hrvatske dolaze njemački obrtnici sa statusom kraljevih
gostiju, tzv. hospites, i sudjeluju u izgradnji gradova.
2. 1242. kad su Tatari razorili Zagreb, Bela IV. poziva njemačke obrtnike na pomoć pri
ponovnoj izgradnji grada.
3. Od 1527. kada Ferdinand I. postaje hrvatskim kraljem do 1918. Hrvati su u državnoj
zajednici s Austrijancima.
4. Za postojanja Vojne krajine, od 16. do 18. st., na čijem je području službeni jezik bio
njemački, u hrvatski ulazi njemačka vojna i administrativna terminologija.
5. Za vladavine Marije Terezije i Josipa II., koji potiču plansku germanizaciju s ciljem
obnove krajeva razrušenih u turskim ratovima, slijedi novi val germanizacije.
Doseljenici dolaze uglavnom iz austrijskih krajeva, Bavarske i Švapske.
6. U Zagrebu u to vrijeme izlaze njemačke novine (Luna, Kroatischer Korrespondent,
Agramer Zeitung...), ulice i hoteli nose njemačka imena, od 1749. do 1860. u
kazalištima se izvode predstave isključivo na njemačkom.
7. Propašću Austrougarske Monarhije austrijski se kulturni utjecaj smanjuje, no njemački
jezik i dalje je jezik komunikacije viših društvenih slojeva.
8. Od vremena Drugog svjetskog rata njemački se jezik planski potiskuje, a u Zagreb
dolazi val doseljenika iz nekajkavskih područja.1
9. Nakon raskida Jugoslavije sa Sovjetskim Savezom, njemački jezik postupno opet
postaje nastavni predmet u hrvatskim školama i zauzima drugo mjesto odmah nakon
engleskog jezika. (Žepić 2002: 220)

S obzirom na vrijeme u kojem došlo do jezičnog posuđivanja možemo razlikovati nekoliko

slojeva germanizma:
1. riječi germanskog podrijetla koje su posuđene još iz gotskih jezika, dakle prije 6.
stoljeća (hljeb<got. hlaibs, kupiti< got. kaupon<lat. caupo „gostioničar, trgovac“).
1
pr. Velički, Vladimira i Damir i Vignjević, Jelena: Odgojne znanosti 11, br. 2, 2009, str. 100

3
 Takve riječi nalaze se i u drugim slavenskim jezicima te ih govornici hrvatskog jezika
ne doživljavaju kao riječi stranog podrijetla;
2. posuđenice koje su preuzete iz starovisokonjemačkog i srednjevisokonjemačkog
(između 750. i 1350., poput riječi coprati, foringa, mežnar, fšnik, galge…)
3. germanizmi preuzeti iz novovisokonjemačkog u razdoblju najintenzivnijeg jezičnog i
kulturnog posuđivanja, u vrijeme kolonizacije, postojanja Vojne krajine i zajedničke
državne zajednice s Austrijancima, od 16. do 18. st. (npr, purger, larma, bircuz…)
4. germanizmi preuzeti u najnovije doba, uglavnom tehnički pojmovi (kuplung, borer,
vešmašina…)2

Naprednija je zapadna kultura i civilizacija posredstvom Nijemaca dala mnoge stečevine kao i
nazive za njih i gotovo nema nijednoga segmenta ljudske djelatnosti koji je ostao mimo tih
utjecaja. Tako su višestoljetni dodiri njemačkoga govornog područja s hrvatskim imali za
posljedicu veliki broj germanizama u hrvatskome jeziku. Prve su posuđenice preuzete još u
vrijeme prije naseljenja hrvatskoga naroda u svoju današnju domovinu. Slavenski su narodi
prije seobe u svoj jezični idiom primili nekoliko stotina njemačkih posuđenica. Riječ je o
sveslavenskim germanskim posuđenicama kao što su badanj, bukva, čabar, kabao itd. koje su
danas činjenica hrvatskoga standardnog jezika i imaju status usvojenice. Uz ove posuđenice,
koje svjedoče o kulturnim vezama između Germana i Slavena, postoje kao posljedica njihovih
ratnih razmirica i riječi koje upućuju na ratnu organizaciju Germana koju su preuzeli Slaveni,
npr. bradva, brnjica, vladati, mač itd. (Žepić 1996: 212).
Treba spomenuti i da je tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina 20. st. došlo do masovnoga
odlaska Hrvata na privremeni rad u inozemstvo, a najveći dio njih odlazi u zemlje
njemačkoga govornog područja. Pored jezičnoga miješanja koje se uglavnom odvija kod
djece rođenih i odraslih u stranoj zemlji, dolazi i do jezičnoga posuđivanja u nas, što je
vidljivo u riječima kao gastarbajter, ofental, bauštela, robau i dr. U novije vrijeme i dalje
možemo pratiti utjecaj njemačkoga jezika na hrvatski putem tehnike, telekomunikacije i
putem slobodnoga tržišta.3

2
pr. Štebih, Barbara: Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu 35, 2002, str. 33
3
pr. Stojić, Aneta: Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 34, 2008, str. 359

4
Rasprostranjenost korištenja germanizama

Njemačke posuđenice nisu jednako rasprostranjene na čitavom hrvatskom govornom

području. Usvajanje posuđenica u jezik primatelj ovsi o vremenu, o načinu ostvarenih dodira
te trajanju utjecaja njemačkog jezika na određenu zajednicu, o njezinu tipu i načinu života.
Većinu germanizama možemo susresti u sjevernoj i sjeverozapadnoj Hrvatskoj te u
unutrašnjosti zemlje, iako su u tragovima prisutni i duž Jadranske obale – od Istre, preko
Primorja i Dalmacije do Boke Kotorske, ali se idući prema jugu njihov broj znatno
smanjujuje.
Već se pedestih i šezdesetih godina 20. stoljeća na ulicama gradskih sredina
sjeverozapadne Hrvatske mogao čuti razgovor vođen na njemačkome jeziku, a knjižnice s
odjelom strane literature imali su široku čitalačku publiku zainteresiranu za izvorna izdanja
njemačkih pisaca. Najčešće se radilo o gradovima: Zagreb, Varaždin, Koprivnica, Karlovac,
Požega, Osijek, Vinkovci.4

Njemačke posuđenice u hrvatskome jeziku

Prema članku profesorice Anete Stojić, lingvisti koji su se bavili njemačkim

posuđenicama u hrvatskome jeziku utvrdili su između 2000 i 3000 hrvatskih njemačkih
posuđenica u hrvatskome jeziku. No treba uzeti u obzir i da nemaju sve njemačke posuđenice
isti status. Prema Stjepanu Babiću, njemačke posuđenice treba raščlaniti prema sljedećim
kriterijima:
1) prema pravom podrijetlu,
2) prema vremenu preuzimanja,
3) prema stupnju prilagođenosti
4) prema statusu njemačke posuđenice u hrvatskome standardnom jeziku (Babić 1990: 214–
224).

Držeći se ovih kriterija, S. Babić je od oko 3000 njemačkih posuđenica koje je u svojemu
radu Die deutschen Lehnworter im Serbokroatischen in kulturgeschichtlicher Sicht (1960.)
popisao Edmund Schneeweis, utvrdio samo 88 riječi koje smatra pravim germanizmima.

4
Dragičević, Dragica: Filologija: časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti, 2003, str. 131-132

5
Babić navodi sljedeće prave germanizme:

bernardinac, bunt, ceh, cehmajstor, cilj, cin(a)k, cviker, cvilih, čabar, doboštorta, dret(v)a,
ementaler, friški, futrola, galg(e)nhumor, generalštab, gradl, gredelj, gris, grunt, haringa,
hohštapler, izba, jahta, kabao, kamgarn, kanta, kibic(er), kifla, kit, knez, krajcara, kralj, kran,
krumpir, kuga, kugla, kuhati, lajtmotiv, lanac, letva, likovo, logor, lozinka, lug, luteran, malc,
malcbonbon, marka, mito, pehar, planka, plug, pohati, puška, ranac, rendgen, ribati, ring,
risati, rizling, sekser, šalter (prozorčić), šerpa, šiber, šinja, škaf, škare, škoda, šlager, šminka,
šnaps(1), šperploča, štab, štafelaj, štreber, štruca, šuft, šunka, šupa, šverc, švercer, talir,
taška, tratina, valcer, vergl, vic.

Pravi germanizmi odnose se na riječi koje su izravno preuzete iz njemačkog jezika u

hrvatski, potpuno su se prilagodile jezičnome sustavu hrvatskog jezika te imaju
standardnojezični status. Prema Aneti Stojić, broj pravih germanizama je 188, a utvrdila je to
analizom rječnika hrvatskoga jezika Vladimira Anića. 188 takvih posuđenica smatra se
relativno malim brojem u standardnome hrvatskom jeziku, a razlog tome su puristička
nastojanja da se očuva jezična samobitnost i jezični identitet. Puristi su nastojali istisnuti
posuđenice iz narodnoga jezika, a budući da za veliki broj njemačkih riječi nije bilo
prihvatljivog ekvivalenta u hrvatskome jeziku, posegnulo se za prevođenjem njemačkih riječi.
Na taj način su nastali kalkovi koji su ostavili trajne tragove u hrvatskome jeziku.5

Semantička adaptacija germanizama u hrvatskom jeziku

Germanizmi se javljaju u velikome broju semanatičkih područja i polju u hrvatskom

jeziku, što se može objasniti vremenskim i povijesnim okolnostima, te različitim društvenim
sredinama koje su zbog neujednačenog intenziteta kontakata s njemačkim govornicima u
valovima prihvaćale germanizme u svoj idiom. Jedan od aspekata je i porijeklo doseljenika
(naročito iz Njemačke i Austrije). Korištenje njemačkog jezika na našim prostorima bilo je
rašireno među svim slojevima. Povećanjem broja njemačkog stanovništva i u gradovima i na
selu tijekom 18. i 19. stoljeća dolazi do miješanja stanovništva i pojačanih kulturnih utjecaja,

5
pr. Stojić, Aneta: Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 34, 2008, str. 360

6
čiji odraz predstavjaju posuđenice zastupljene u sve većem broju leksičko-semantičkih
područja i polja. Već postojeća leksičko-semantička područja počinju obogaćivati svoj
korpus, a javljaju se i nova područja, vezana uz nove sfere života u miješanim zajednicama.
Prema članku Dragice Dragičević, razlikujemo ova osnovna leksičko-semantička područja:

1) Obitelj – oznake srodstva: Ehepaar > epar; Schwager > šogor; Großmutter >
grosa; Tante > tantika; Onkel > onkl; Schwester > švesterica…
2) Gradnja i uređenje stambenog prostora.
a) građevinski materijal: Ziegel > cigla; Zement > cemen/ciment/cimenat; Mörtel >
mort; Latte > letva; Stock > štok…
b) dijelovi kuće: Giebel > gibel; Sockel > sokl; Haustor > haustor; Lichthof >
lihthof…
c) dijelovi stana: Vorzimmer > forcimer; Halle > hal/hala; Küche > kuhinja;
Speisezimmer > špajscimer; Speisekammer > špajza; Schlafzimmer > šlafcimer…
d) instalacije: Lampe > lampa; Schalter > šalter; Stecker > šteker, Schnur >
žnora…
e) namještaj: Möbel > mebl; Schrank > šrank; Schreibtisch > šrajptiš; Spiegel >
špigla; Vorhang > forang/firang/firunga; Decke > deka; Washmaschine >
vešmašina; Sparherd > šparhet/šparet/šporet…
3) Predmeti svakodnevne uporabe: Reindel > rajngla, Becher > pehar, Besteck >
beštek, Schere > škare, Strick > štrik, Plüsch > pliš, Kostüm > kostim, Jacke > jakna,
Hosenträger > hozntreger, Bluse > bluza, Schlappen > šlape, Schnalle > šnala,
schminken > šminkati, Locke > loknati…
4) Jela, pića i njihovo pripremanje: Frühstück > fruštuk, Suppe > supa, Zuspeise >
čišpajz, Schnitzel > šnicla, Schinken > šunka, Zucker > cuker, cukar, cukor, Likör >
liker, gemischt > gemišt, kochen > kuhati, rösten > restati, spicken > špikati…
5) Gospodarstvo: Platz > plac, Pflug > plug, Lanne > lanac, Pelzer > pelcer, Kohl >
kelj, Paradeiser > paradajz, Tiegel > tegla, Most > mošt, Stall > štala, Streu >
štraka…
6) Obrt, trgovina i promet: Meister > majstor, Schneider > šnajdar, Zimmermann >
cimerman, Schraube > šaraf, Schraubenzieher > šrafnciger, Waage > vaga, Zug >
cug, Gepäck > gepek, Koffer > kofer/kufer, schleifen > šlajfti, zahlen > caltati…

7
 7) Običaji i društveni kontakti: Fasching > fašnik, Perücke > perika, (Masken-)Ball >
(maskn-)bal, Tanz > tanc, Bussi > pusa, Kupplerei > kupleraj, spazieren > špacirati,
maskieren > maskirati (se)
8) Crkva: Pfarrhof > farof, Kirchenmesse > kirmes /kesmes, Orgel > orgulje,
Lutheraner > luteran…
9) Uprava i pravosuđe: Stempel > štambilj, Pranger > pranger, Buchhalter > buhalter
10) Vojska: Panzer > pancer, Lager > logor, Marsch > marš, Kasarne > kasarna,
mustern > muštrati…
11) Škola i školski pribor: Bleistift > blajštift, Schultasche > šultaška, Streber > štreber,
Spielschule > špilšul, streben > štrebati, schreiben > šrajbati…
12) Umjetnost: Bühne > bina, Rolle > rola, Leitmotiv > lajtmotiv, Konzert > koncert,
Klavier > klavir, stimmen > štimati, musiezieren > muzicirati, Farbe > farba,
Rahmen > rama, Büste > bista, malen > malati, maljati, Grund > grundirati…
13) Tehnika: Gas > gas, Getriebe > getriba, Bremse > bremza, Schaltung > šaltung,
schalten > šaltati, saugen > saugati, einstecken > uštekati, schleifen > šlajfati…

U današnjem hrvatskom jeziku germanizmi su zastupljeni trima vrstama riječi – imenicama,

glagolima i pridjevima, čije su se replike oblikovale različitim stupnjevima morfološke,
ortografske, fonološke i semantičke adaptacije. Sve njemačke posuđenice su prije uklapanja u
jezik primatelj prošle različite stupnjeve adaptacije, a to su:
1. Primarna adaptacija koja podrazumijeva nultu semantičku ekstenziju pri čemu
replike zadržavanju jednako značenje modela (npr. model: Bühne  replika: bina,
model: Riemen  replika: remen, Schank  šank) te suženje značenja modela u broju
i/ili polju na jedno specifično značenje replike (npr. model: Ball značenja 'lopta ili
plesna svečanost'  replika: bal značenja 'plesna svečanost'; model Tiegel značenja
'glineni lonac'  replika tegl,-a značenja 'lonac za cvijeće')
2. Sekundarna adaptacija koja obuhvaća proširenje značenja u broju i/ili polju, te
podrazumijeva potpuno uklapanje posuđenice u leksički sustav hrvatskog jezika (npr.
model Weste značenja 'prsluk'  replika vesta značenja 'pleteni, najčešće vuneni
kratki kaputić'; model Schwabe značenja 'stanovnik pokrajine Schwaben'  replika
švabo značenja 'naziv za Nijemca').6

6
Dragičević, Dragica: Filologija: časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti, 2003, str. 133-136

8
Germanizmi pripadaju različitim semantičkim poljima i prisutni su u gotovo svim područjima
ljudske djelatnosti što je dokaz bliskog i intenzivnog austrijsko- kajkavskog kulturnog dodira.
Prilikom prikaza značenjske prilagodbe nije uvijek lako odrediti je li riječ o znatnoj
semantičkoj sličnosti ili se pak radi o suženju ili proširenju značenja zbog toga što se ne može
sa sigurnošću znati koja je značenja imao germanizam u trenutku posuđivanja. Istraživanja
Barabare Štebih pokazuju da je suženje značenja najčešća vrsta semantičke adaptacije
kajkavskih germanizama.7

Dvije su mogućnosti oblikovanja replike:

a) iz osnovne riječi (npr. Stock: Spazierstock : Fensterstock > hrv. štok 'štap, prozorski
okvir')
b) iz odrednice (npr. Zimmerfreund > hrv. cimer = u studentskom govoru 'kolega s kojim
se dijeli ista soba, stan')
Metaforička se ekstenzija odražava u prenesenome značenju replike (Schminke 'kozmetičke
potrepštine za uljepšavanje lica  šminka 'potrepštine za uljepšavanje lica; pretjerano
isticanje u želji za dopadanjem')
Pejorizacija (npr. Wirtshaus 'gostionica'  bircuz 'zapuštena gostionica,često na lošem
glasu').
Metonimija: tijekom sekundarne adaptacije katkada dolazi do promjene vlastitih imena u opće
imenice (Hubertus 'svetac – zaštitnik lovaca'  hubertus 'nepromočiva vunena tkanina')

Njemački kao jezik posrednik

Mnogi su današnji internacionalizmi i europeizmi ušli u hrvatski jezik zahvaljujući
njemačkom kao jeziku posredniku. Često se radilo o egzaktnom leksiku znanosti i umjetnosti
kojim se koristio obrazovani dio populacije, no koristio se i kao svojevrstan način iskazivanja
pripadnosti određenom kulturnom krugu (za ostvarivanje prestiža u široj jezičnoj zajednici.
To su neke od nama poznatih riječi: Fakultät <lat. facultas, -atis; Kavalier < tal. cavaliere;
Bilanz < tal. bilancio, Bankrott < tal. bancarotta.8

7
Štebih, Barbara: Germanizmi u kajkavskome književnom jeziku, 2010, Zagreb, str. 363-371
8
Dragičević, Dragica: Filologija: časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i
umjetnosti, 2003, str. 136-142

9
Germanizmi u zagrebačkom govoru

Zbog dugog razdoblja zajedničke povijesti s Austrijom, zagrebački govor obiluje

germanizmima, i to uglavnom austrijskog podrijetla. Zahvaljujući američkom lingvistu
Thomasu Magneru koji je šezdesetih godina posjetio Zagreb, prikupljeno je više od 1100
riječi, od čega je njih 850 germanizama. Magner donosi sva popisa imenica prema podrijetlu
(njemačkom il nenjemačkom), te im pridružuje dva popisa stolarskog i tapetarskog nazivlja
podrijetlom iz njemačkog jezika. Također donosi i popis nekih nesklonjivih pridjeva te popis
participa pasivnih, popis tridesetak priloga, tipičnih pozdrava i uzvika, a na kraju i nekoliko
riječi iz „frajerskog“ žargona. Glagoli su svrstani u tri popisa prema podrijetlu, a to su:
slavenski, strani nenjemački i njemački.
Germanizmi su prisutni u gotovo svim oblastima gradskoga života i u govoru svih gradskih
slojeva. Germanizmi u zagrebačkom govoru obuhvaćaju brojna tematska područja, a neka od
njih su:
1. biljni i životinjski svijet: fijolica, grincajg, lorber, kesten, dakl/dakrl, himber…
2. blagdani i običaji: kriskindl, krizbaum, fašnik…
3. jelo, piće, obroci i njihova priprema: faširanac, kajzeršmarn, putar, gvirc, gemišt,
dinstati, gablec, jauzn…
4. kršćanstvo i crkva: fara, mežner/mežnar…
5. medicina (liječenje, bolesti, dijelovi tijela): flaster, aušlag, kremfi, capa, kehla,
herc…
6. obiteljski odnos: švigerfater, švigertohter…
7. odjeća, obuća, modni dodatci te njihova obrada: faltnšos, ancug, haferica, kragn,
šlep, heklati, štrikati…
8. podravi, uzvici, poštaplice: servus, kistihand, halt…
9. promet: perzonencug, gumidefekt, šnelcug…
10. psovke, pogrdni nazivi: luftinspektor, hoštapler, fušer, norc…
11. stanovanje (dijelovi kuće, namještaj, uporabni predmeti): badecimer, kinderbet,
lihthof, biherkasn, firanga, fertuh/fertun, šparhet/šparhert/šporet, kredenca…
12. tehnika: kuplung, fargazer, auspuh…
13. toaletni pribor: raziraparat, razirmeser, lipnštift/lipštift…
14. vojska: fana, krigskolega, marširati…
15. zanimanja: beamter, bedinerica, dinstman, kinstler, kelner…

10
 16. ostalo: peh, truc, tehtlmehtl…9

Prema istraživanju Krešimira Međerala Sučevića, u zagrebačkom svakodnevnom govoru i

dalje je zadržan kaj kao jedan od simbola govora grada, ali gotovo sve ostalo je promijenjeno:
„U svakodnevnom govoru ulice prevladava štokavski. Zadržao se i kajkavski futur drugi, ali
nije uvijek prirodan i često je zamjenjiv. Najrjeđe se upotrebljava glagolski pridjev na -l“.10

Germanizmi na ostalim kajkavskim područjima

Doc. dr. sc. Anita Pavić Pintarić bavila se istraživanjem germanizama na području
Varaždina. Navodi kako se rječnik varaždinskog kajkavskom govora sastoji od ukupno 33000
natuknica, od čega je 1856 germanizama, odnosno 329 austrijacizama. Preuzeti germanizmi
očituju se najviše u imenicama (1479 imenica ili 79.6%9), zatim glagolima (264, odnosno
14.2%), pridjevima (68/ 3.7%) te prilozima (35/ 1.9%) i česticama (11/ 0.6%).
Najviše germanizama prepoznaje se na području hrane i kuhinje (špeceraj, ajngemahtes,
ajnpren, paradajs, germa, grisnoklice, kfil, knedl, flajšmašina, krigl, tac…), u sportu
(golgeter, štoper, špilmaher, španer, zicer, štucn…), kućanstvu (biherkasl, brifkasl, karniša,
štamprl, štokr, tuhica…), zanatu (tipla, špahtl, pankl, cvikcangl, endlati…), odjeće (kikla,
špenadl, haftl, ciferšlus…), osobine (cvikeraš, hohštapler, mandlek…)
U varaždinskom govoru često čujemo i neke frazeme poput: šparati riječi, biti u špici, cvikati
živce, plesti štrika.11

Mr. sc. Đuro Blažeka bavio se germanizmima u međimurskim govorima. U prvom

dijelu rada autor govori o suvremenim semantičkim pomacima koje doživljavaju germanizmi
u današnjim kajkavskim govorima Međimurja, posebno o derogaciji i ameliorizaciji.
Objašnjava kako se ti pomaci događaju zbog prodora riječi iz standarda koje pokrivaju
leksičke praznine koje su germanizmi nekad pokrivali. U drugom dijelu govori o fonološkim
promjenama koje su doživjeli germanizmi u međimurskim govorima, utjecaju naglasne

9
Štebih, Barbara: Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu 35, 2002, str. 32-33
10
http://anwa.com.hr/2013/09/12/na-placu-ce-se-i-dalje-kupovati-grincek-a-ne-povrce-za-juhu/comment-
page-1/ (preuzeto 21. 12. 2015.)
11
www-gewi.uni-graz.at/gralis/.../Pintaric_Germanizmi_u_varazd_kaj.ppt (preuzeto 18.12.2015.)

11
strukture na neke morfološke adaptacije i razdvojenim prefiksima kao utjecaju njemačke
sintakse.12

12
usp. Blažeka, Đuro: Riječ: Časopis za filologiju 7, 2001, Rijeka

12
Zaključak

Njemačko-hrvatski dodiri kroz povijest rezultirali su uistinu bogatim brojem

njemačkih posuđenica u hrvatskom jeziku. Iako je zabilježen velik broj germanizama,
činjenica je da samo mali dio riječi ušao u hrvatski standardni jezik što je posljedica svjesne
jezične politike koja je bila usmjerena između ostalog i protiv njemačkih riječi. Unatoč
purističkih nastojanja, ipak je zadržan nemali broj njemačkih riječi. Analiza hrvatskih rječnika
pokazala je da ni leksikografska djela nemaju identično vrednovanje jezičnog statusa
njemačkih posuđenica, te je ustanovljeno nepostojanje dobre zamjene domaćom riječi za
jedan dio njemačkih posuđenica.13
Također je utvrđen i poveći broj njemačkih posuđenica koje s hrvatskim inačicama tvore
sinonimske parove te je njihov odnos takav da je hrvatska riječ standardnojezična, a njemačka
posuđenica pripada razgovornomu stilu. Iduću skupinu čine njemačke posuđenice koje se
prema hrvatskoj inačici javljaju u obilježenoj ulozi, a uglavnom se rabe kao žargonizmi.
Njemačke posuđenice i u jednom i u drugom slučaju zadovoljavaju sve zahtjeve
funkcionalnih stilova. To je bitna pretpostavka da bi jezična komunikacija mogla biti
svrhovita i djelotvorna.
Usprkos danas sve intenzivnijim odnosima s Njemačkom i čitavim njemačkim
govornim područjem, vrlo rijetko se nailazi na nove germanizme, dok se stari svrstavaju u
dijalektizme i polako se gube. Unatoč tome, „na placu će se i dalje kupovati grincek, a ne
povrće za juhu, a isto tako nitko neće znati što su to pahalica i smetiljka, no većina nas
domove čisti partvišem i miščaflom“ (pr. Krešimiru Međeralu Sučeviću).

13
pr. Stojić, Aneta: Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 34, 2008, str. 366

13
Literatura:

1) Blažeka, Đuro: Riječ: Časopis za filologiju 7, 2001, Rijeka

2) Dragičević, Dragica: Filologija: časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije

znanosti i umjetnosti, 2003.

3) Klaić, Bratoljub: Rječnik stranih riječi, Nakladni zavod MH, Zagreb, 1987.

4) Stojić, Aneta: Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 34, 2008.

5) Štebih, Barbara: Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu 35, 2002.

6) Štebih, Barbara: Germanizmi u kajkavskome književnom jeziku, 2010, Zagreb

7) Velički, Vladimira i Damir i Vignjević, Jelena: Odgojne znanosti 11, br. 2, 2009.

8) http://anwa.com.hr/2013/09/12/na-placu-ce-se-i-dalje-kupovati-grincek-a-ne-povrce-za-

juhu/comment-page-1/ (preuzeto 21. 12. 2015.)

9) www-gewi.uni-graz.at/gralis/.../Pintaric_Germanizmi_u_varazd_kaj.ppt (preuzeto

18.12.2015.)

14