Professional Documents
Culture Documents
Seminarski Rad - Zagađenje Zemljišta
Seminarski Rad - Zagađenje Zemljišta
Seminarski rad
Fakultet za prehrambenu tehnologiju, bezbjednost hrane i ekologiju
Mentor: Studenti:
Prof. Milica Vukčević Babić Milica 17/018
Šljukić Milica 17/022
Jaramaz Milica 17/002
Vukasojević Jovana 17/012
Uvod....................................................................................... 1
Osnovne karakteristike zemljišta............................................ 2
Zagađenje zemljišta................................................................. 3
Procjena i upravljanje zagađenim zemljištem.......................... 7
Zaključak.................................................................................. 8
Literatura................................................................................... 9
1
UVOD
2
Zemljište je jedan od osnovnih djelova svakog kopnenog ekosistema. Takođe,
predstavlja mješavinu organskih materija, minerala, gasova, tečnosti i organizama
koji ga naseljavaju. Ono predstavlja, ustvari, pedosferu koja ima četiri značajne
funkcije, a to su: sredina je za rast biljaka, u njemu se snabdijeva, skladišti i
prečišćava voda, modifikator je Zemljine atmosfere, i na kraju, stanište je mnogih
organizama. Njegova osnovna karakteristika je plodnost. Osobine zemljišta
određuju koliko će organske materije biljke proizvesti u procesu fotosinteze. Osim
toga, zemljište je stanište za mnogobrojne vrste organizama. Zemljište predstavlja
dio litosfere i nalazi se između Zemljine površine i stijena. Zemljište je osnova
poljoprivredne proizvodnje, a time i opstanka ljudskog roda. Faktori koji utiču na
formiranje zemljišta mogu biti: ljudske aktivnosti, klima, vegetacija, flora i fauna u
zemljištu, reljef… U vrste zemljišta spadaju: pijesak, glina, prašina, kao i njihove
međusobne kombinacije. Osim ovih, imamo još i neke vrste organskih zemljišta,
kao što su humus, mulj i treset. Humus predstavlja plodno zemljište koje se nalazi
na površini Zemljine kore, male debline, obično nekoliko decimetara. Sastoji se od
mješavine organskih i mineralnih materija sa prisustvom bakterija. Mulj je
mješavina organskih i mineralnih materija, pri čemu je veličina čestica veoma
mala, a može se naći na dnu korita nekadašnjih rijeka i jezera. Treset se sastoji od
vlaknastih biljnih i organskih materija sa malom količinom mineralnih sastojaka.
3
Mehanička struktura i fizičke osobine
Zemljište u sebi sadrži prirodno preko 80 elemenata koji se u njemu nalaze u vidu
jedinjenja koja su često rastvorena u vodi. Njihovo prisustvo u zemljištu je od
velikog značaja jer utiču na sastav podzemne vode i ulaze u biljke te se na taj način
uključuju u lanac ishrane.
Vazduh u zemljištu
4
Zagađenje zemljišta
Zemljište se danas sve više zagađuje jer se zbog naglog rasta populacije i
ubrzanog ekonomskog razvoja sve intenzivnije iskorišćava i to za proizvodnju
hrane i kao izvor osnovnih sirovina. Istovremeno se na zemljište odlaže veliki deo
otpadnih materija koje nastaju u mnogobrojnim ljudskim aktivnostima. Sve ovo
utiče na normalno funkcionisanje zemljišta te dolazi do njegovog zagađenja i
različitih oblika oštećenja.
Mineralna đubriva
Organska đubriva
Nitrati u biljkama
Teški metali
Poljoprivreda
Kontaminacioni mulj
Gradski otpad
Deponije
Kisele kiše
Sredstva za zaštitu biljaka (insekticidi, herbicidi, fungicidi)
Patogeni mikroorganizmi
Organska đubriva
Nitrati
5
nitrata (oko 70%) koji dospijeva u ljudski organizam potiče iz povrća, dok znatno
manji broj potiče iz vode za piće. Po zdravlje čovjeka opasnost čine nitriti, jer oni
veoma brzo reaguju sa hemoglobinom pri čemu nastaje methemoglobin koji ne
vezuje, i ne prenosi kiseonik. Najbolja mejra za suzbijanje kontaminacije zemljišta,
vode i biljaka azotom je rigorozna njegova upotreba uz obaveznu kontrolu
proizvodne sposobnosti zemljišta i praćenje njegovog kretanja u zemljištu.
Teški metali
Poljoprivreda
Kontaminacioni mulj
6
Gradski otpad
Pod otpadom
podrazumijevamo predmete
i materijale koji ostaju
nakon proizvodnje i
upotrebe resursa. Njihov
efekat zavisi od količine,
porijekla, hemijskog sastava,
structure, mogućnosti
razgradnje. Razgradivi otpad
je onaj koji je organskog
porijekla, a to su: ostaci
voća i povrća, talog od kafe
i čaja, i slično. Sagorivi
organski ostaci koji nijesu
podložni brzoj razgradnji su
hartija, koža, drvo. Dok su
neorganski i nesagorivi
ostaci: staklo, metal,
keramika.
Deponije
7
Divlje pozdrazumijevaju neodgovarajuća mjesta, otvorene i neograđene prostore, i
izvor su zaraze, požara prašine. Dok, sanitarne deponije uvijek su ograđene in a
odgovarajućem mjestu, kao i izolovane kako bi se spriječilo zagađenje životne
sredine.
Kisele kiše
Patogeni mikroorganizmi
8
Procjena i upravljanje zagađenim zeljištima
9
Zaključak
10
Literatura
https://www.environmentalpollutioncenters.org/soil
https://en.wikipedia.org/wiki/Soil_contamination
11
4. PRILOZI
6
5. LITERATURA