Ponašanje potrošača - seminarski rad

Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Dina Lončarić

Ak.god. 2016./17.

Datum: 15.01.2017

Ime i prezime studenta: Tatjana Čuljak i Ana Rupčić

Matični broj studenta : 1637 i 1632

SAŽETAK

Tema: Postoji li potražnja za ekoturizmom među turistima planinarima? Ispitivački modalitet

ocjenjivanja utjecaja u Alpskom turističkom kontekstu

Članak: Autori: Andreas Strobl, Karin Teichmann i Mike Peters

Naziv članka: Postoji li potražnja za ekoturizmom među turistima planinarima? Ispitivački modalitet
ocjenjivanja utjecaja u alpskom turističkom kontekstu
Naziv časopisa, volumen, broj, godina i stranica: Tourism – An International Interdisciplinary Journal
Vol. 63/ No. 3/ 2015/ 383 - 398

Problem i predmet istraživanja

Predmet ovog istraživanja su motivi putovanja i briga za okoliš turista planinara u ekoturizmu, te
njihov utjecaj na potražnju u ekoturizmu, pri čemu se pridonosi razumijevanju faktora potražnje za
ekoturizmom i kreiranju implikacija za ekoturističke menadžere i inicijative održivog razvoja
ekoturizma.

Prethodna istraživanja - opis temeljnih pojmova

Temeljni pojmovi u ovom radu su ekoturizam i turisti planinari, kao i ekoturisti, zatim briga o zaštiti
okoliša, obrazovanje, dohodak , marketing i marketinški stručnjaci. Upravo na temelju toga, autori
ovog istraživanja su, uspoređujući podatke s drugim autorima, obradili ključne termine, kao i
dobivene podatke. Kao i svi ostali oblici turizma, ekoturizam je multidisciplinarna djelatnost. Zato je
presudno da oni koji su zainteresirani za razvoj ekoturističkih proizvoda nisu samo svjesni prirode
koja ih okružuje, nego i tko bi mogli biti njihovi posjetitelji i koji su njihovi interesi. Tako se turističke
aktivnosti mogu iskrojiti prema mjeri posjetitelja i njihovih potreba i interesa. No za bavljenje
ekoturizmom nije potrebno biti stručnjak za prirodu i divlje vrste. Zapravo, ekoturista koji su zaista
stručnjaci za divlje vrste i koji ciljano dolaze vidjeti konkretnu biljku ili životinju relativno je malo.
Većina ih jednostavno želi otkriti neko novo područje i uživati u prirodi i kulturi. Jednog će dana
možda veslati kanuom niz rijeku, šetati šumom ili ići na izlete biciklom, a drugog će možda radije
 Ponašanje potrošača - seminarski rad
Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Dina Lončarić
Ak.god. 2016./17.

iskušavati lokalne specijalitete ili posjetiti neki lokalni spomenik. Najvažnije je pružiti posjetiteljima
raznolike i dobro organizirane turističke proizvode koji se temelje na lokalnoj prirodi i kulturi, te na
prijateljskoj, personaliziranoj usluzi. Važno je imati na umu da mnogi posjetitelji dolaze iz gradova i
drugih krajeva zemlje ili iz inozemstva. Često neće znati što je vrijedno vidjeti, što se može raditi, ili se
pak ne usuđuju sami otkrivati okolicu. Znat će cijeniti ako im omogućite vidjeti skupinu roda pored
prekrasna jezera ili livade pune cvijeća, čak i ako je to lokalnim stanovnicima svakodnevni prizor.
Jednako je važna i promocija i marketing ekoproizvoda, a ekoturizam mora moći doprijeti do svojih
potencijalnih posjetitelja putem reklame, web-stranica, akreditacijskih shema, udruženja ruralnog
turizma, itd. Rabotić (2012) u svom istraživanju navodi da je ekoturizam environmentalno odgovorno
putovanje u relativno nedirnute oblasti prirode sa ciljem uživanja u njoj, kao i njenog uvažavanja
(uključujući i prateće kulturne objekte iz prošlosti i sadašnjosti), a koje promovira zaštitu životne
sredine, rezultira malim utjecajem posjetitelja i omogućava korisnu i aktivnu društvenoekonomsku
uključenost lokalnog stanovništva. Kada je riječ o pojmu ekoturista, prethodni autori kao što su
Dolnicar i sur. (2008), Weaver i Lafton (2002), Zografos i Alcroft (2007), opisuju obilježja ekoturista pri
tom ga razlikujući od drugih turista, a autori kao što su Gray i Campbell (2007), te Palacios (2010),
navode da sve češće mladi traže niskobudžetne ekoturističke destinacije putujući s ruksakom, ili
baveći se volonterskim turizmom. Kada je riječ o ponašanju turista, autori kao što su Bordesa (1993),
te Caruss, Bonaiuto i Bonnes (2005), navode da zemlja podrijetla može imati ključnu ulogu u
turističkom ponašanju. Kada je riječ o obrazovanju i povezanosti obrazovanja i dohotka s
potencijalnim potrošačem u ekoturističkom sektoru, ističu se autori Dolnicar, Crouch i Long (2008),
koji su dokazali kako stupanj obrazovanja ima veze s obilježjima brige za okoliš kod turista. Također,
važno je istaknuti kako su prethodna istraživanja također govorila i istraživala lojalnost potrošača, pa
tako Oppermann (200) navodi da će turist , koji je lojalan jednoj destinaciji i emotivno je vezan za nju,
teško odabrati neku drugu destinaciju i da će se uvijek vraćati istoj.

Metodologija primijenjena u članku

Metode korištene u istraživanju odnosile su se na popunjavanje upitnika, od čega je popunjeno 254
individualni prikupljanjem podataka i dijeljenjem upitnika, dok su 84 upitnika prikupljena putem
Internet platformi, te su na temelju njih dobiveni rezultati. Tehnika prikupljanja podataka obuhvatila
je više načina, jer su se upitnici postavljali na online web platforama, na društvenim mrežama kao što
je Facebook, te individualno u kafićima, na stajalištima i odmaralištima. Upitnik je sadržavao pitanje
za sudionike u vezi s njihovim aktualnim odmorom, zatim o aktivnostima tijekom boravka, potom
 Ponašanje potrošača - seminarski rad
Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Dina Lončarić
Ak.god. 2016./17.

stavke mjerenja motiva putovanja, te na posljetku su bila pitanja o zabrinutosti za okoliš.

Podaci su analizirani pomoću eksploratorne faktorske analize u svrhu izdvajanja čimbenika motiva
putovanja. Moderatorska analiza je napravljena hijerarhijskom regresijskom analizom.

Zaključci proizašli iz istraživanja

Spoznaje proizišle iz ovog istraživanja odnose se na to da je odnos između turista planinara i
specifičnih motiva putovanja kompatibilan, dok je za druge nekompatibilan. To znači da turisti
planinari traže posebne destinacije koje će im pružiti unikatna prirodna iskustva, što bi značilo da se
menadžeri u ekoturizmu više moraju brinuti oko zaštite okoliša i pružanja inovativnih sportskih
aktivnosti,ali se pobrinuti i za udobnost potencijalnog potrošača,te smanjiti stupanj inkompatibilnosti
turista planinara s ekoturizmom, a promovirati više segmente sportskih aktivnosti jer su one
kompatibilne s ekoturizmom. Ključni segment je briga o okolišu, jer uređen okoliš je taj koji potiče
potražnju ekoturizma i diže rejting među ekoturistima, posebice turistima planinarima. No, obzirom
na prethodna istraživanja, utvrđeno je kako se preklapaju mjerila da pojedinci koji se ekološki
ponašaju kod kuće, tako se ponašaju i na odmoru. Također, potrebno je istaknuti kako putovanja
turista planinara mogu biti orijentirana na način da promoviraju zaštitu okoliša, kako bi na taj način
doprla do šire skupine turista, čime bi se znatno poboljšao viši prihod u turizmu iz niše ekoturizma.
Na kraju, važno je istaknuti kako u marketinški promocijama ekoturizam ima prednosti jer potiče
brigu za zaštitom okoliša i dobrobit lokalnog stanovništva, a upravo tu se krije i veći prihod koji se
može usmjeriti za poboljšanje ponude i aktivnosti koje potencijalni potrošači ovog sektora traže.
Ocjena doprinosa ovoga članka teoriji ponašanja potrošača
Znanstveni doprinos rada ovog članka teoriji ponašanja potrošača doprinosi na način da preispituje
neka prethodna istraživanja, ali donosi i nove sadržaje i propituje nove mogućnosti. Prethodna
istraživanja su pokazala kako su ekoturisti pojedinci iznadprosječnog dohotka i obrazovanja, te da
upravo segmenti dohotka i obrazovanja mogu negativno utjecati na brigu o okolišu. No ovim
istraživanje se došlo do zaključka kako dohodak i obrazovanje pokazuju negativan utjecaj obrazovanja
i dohotka na odnos između brige o okolišu i potražnje za ekoturizmom. To bi značilo da ljudi različitog
dohotka i različitog obrazovanja mogu iskazivati brigu za okoliš i potražnju za ekoturizmom na isti
način, no obrazovanje i dohodak na višem stupnju pridonose da pojedinac više iskazuje interes za
ekoturističkim destinacijama i brizi za okoliš jer ima bolje ekonomske uvjete u odnosu na potrošača
koji ima manje prihode.
Ocjena primjene rezultata istraživanja u praksi
 Ponašanje potrošača - seminarski rad
Nositelj kolegija: doc. dr. sc. Dina Lončarić
Ak.god. 2016./17.

Marketinški stručnjaci u praksi mogu primijeniti spoznaje proizašle iz ovog istraživanja na način da
naprave bolju promociju brige o okolišu kroz ekoturizam, te na način da ona bude usmjerena
ciljanima skupinama kroz aktivnosti kojima se te skupine bave. Obzirom da obrazovanje i dohodak
jačaju želju potrošača za ekoturizmom, potrebno je okrenuti se tim tržišnim segmentima, ali je
također potrebno širiti tržište i na segmente gdje je manji dohodak, pri tom računajući na sadržajnost
ponude, a ne na monotonost. Marketinški stručnjaci bi se trebali pobrinuti da ekoturizam može biti
dostupan za svačiji džep, na način da promoviraju svijest o zašiti okoliša kroz ekoturističke jeftinije
varijante ili paket aranžmane za cijelu obitelj, gdje bi se svima koji dolaze omogućilo da saznaju kako
mogu kao ekoturisti doprinijeti zašiti okoliša kroz razne radionice, pri tom nudeći najmlađima da od
najranijeg doba uče promicati prave ekološke vrijednosti, dok bi za ne mlade mogli bolje promovirati
opciju volonterskog turizma ili putovanja s ruksakom ili biciklom.

________________________

(Vlastoručni potpis studenta)