NOVA STRATEKA USMJERENJE TUR.

PODUZEA
1. Model konkurentnosti
2. Model koncepcije razvoja
1. MODEL KONKURENTNOSTI

Konkurentsk
a
prednost

Resursi Rezultat

1. Znanje ovjek
2. Informacija
Najvia razina konkurentske prednosti je brzina i informacija (inovacija)

2. MODEL KONCEPCIJE RAZVOJA

Sustav
Koncepci
Strategij razvoja Poslovna
ja
a razvoja poslovan politika
razvoja
ja
Model koncepcije razvoja je kvalitativan odgovor poduzea ili destinacije na
trine promjene.
Koncepcija razvoja je pisani dokument koji ima 3 djela:
1. analiza sadanjeg stanja
2. ciljevi
3. strategije
Strategija je aktivnost odnosno nain provoenja koncepcije razvoja
Koncepcija pie, strategija provodi
OPERACIJSKE ILI FUNKCIJSKE STRATEGIJE SU:
1. istraivanje i razvoj
2. strategija marketinga
3. strategija proizvodnje (ponude)
4. financijska strategija
5. kadrovska strategija
Sustav razvoja se temelji na sinergiji i optimalizaciji odnosa svih elemenata (na
razini destinacije povezuje se lokalna uprava i samouprava, turistika zajednica i
domicilno stanovnitvo) a na razini poduzea povezuju se svi djelovi poduzea u
cilju uspjenog provoenja strategije.
Poslovna politika na nioj razini do koncepcije razvoja (ako je koncepcija na razini
poduzea, poslovna politika je na razini dijela poduzea a na razini destinacije
poslovna politika je na razini nositelja jednog djela ponude u destinaciji)
Definira sadanje stanje , postavlja ciljeve i strategije
Razvojna politika je dio poslovne politike koja se bavi budunou
Poslovna politika je iri pojam jer obuhvaa sadanjost i budunost, a razvojna
samo budunost.
Restrukturiranje pojam iz financijskog menadmenta
Znai rijeavanje financijskih dubioza i dugova iz prijanjih poslovanja
Profitabilnost turizma ispod prosjeka
Turizam tee primjenjuje rezultate istraivanja
Djelatnici su slabije obrazovani, slabije plaeni od prosjeka gospodarstva
Elementi jointmarketinga su:
1. franiza
2. podugovaranje
3. ugovorno rukovoenje
4. tehniko upravljanje
PODUZETNITVO I MENADMENT
Poduzet i menad.su u u komplementarnom odnosu
Poduzetnitvo kreira nove resurse (kreacija, ideja, znanje, inovacija) a
menadment upravlja tim novim resursima u funkciji multipliciranja projekta.
7 funkcija poduzetnikog menadmenta:
1. strateka
2. organizacijska
3. upravljaka
4. komunikacijska (vizualna, bihevioristika, sluanje, govor)
5. kadrovska strategija
6. inovacijska
7. kontrolna
STANDARDIZACIJA proces utvrivanja i primjene pravila i normi radi sreivanja,
odnosno reguliranja aktivnosti u odreenom podruju usmjerenom na
ostvarivanje oekivane i eljene kvalitete uz optimalne utede i to veu i
stabilniju ekonomsku uinkovitost.
Najvaniji standard u ugostiteljstvu je kategorizacija. U Hrvatskoj doneen:
Pravilnik o klasifikaciji ugostiteljskih objekata 1996.
HACCP Standard hrana
ISO kvaliteta
PODATAK INFORMACIJA ZNANJE
Njavanija primjena informatizacije u koncepciji razvoja hotelsko turistikog
poduzea je u proccesu prikupljanja podataka i transformaciji podataka u
informacije i znanje.
Dvije podjele znanja:
1. Intelektualni potencijal (ukupno)
2. intelektualni kapital (dio znanja)
1. intel.potencijal iri pojam i predstavlja ukupno znanje, a i kapital je dio
potencijala koji se implementira u praksu
2. intel.kapital moe biti:
1. materijalno ili eksplicitno znanje znanje koj je materijalizirano u fizikom
smislu (ono to je obnavljano , ono to ostaje)
2. skriveno ili tacitno znanje u glavama (svijest)

SUSTAV KVALITETE U PODUZEU

U eksternoj okolini u svakom poduzeu najbitniji su konkurenti i kupci (turisti)
Postoje 2 strateka usmjerenja koja su direktno usmjerena prema prepoznavanju i
zadovoljenju potreba turista (potroaa), to su:
1. TQM
2. CRM
Postoje 2 strateka usmjrenja koja su iskljuivo usmjerena sueljavanju s
konkurentima, to su:
1. BENCHMARKING
2. POSLOVNA INTELIGENCIJA
TQM je totalno orjentiran na trite, voen turistom. Turist je kralj u sustavu
totalne kvalitete. Kvaliteta je sposobnost usluge da zadovolji potrebe.
Kvaliteta se temelji na: (DEMING)
1. planiranje
2. realizacija
3. kontrola
4. poboljanje
BENCHMARKING poduzee se neposredno usporeuje s najbliom
konkurencijom, generira prednosti, utvruje njihove uzroke i tei trajnoj
optimalizaciji vlastitog poslovanja
Definicija: - umjee utvrivanja kako i zato neki pojedinci ili poduzea bolje
posluju od drugih (kotler 1994)
Cilj benchmarkinga kao kontinuiranog porcesa je ostvarenje boljih izlaznih
rezultata s kojim se stjece bolji trini udio u odnosu na konkurenciju i vei
stupanj zadovoljstva turista (potroaa)
Benchmarking usporedba sa najboljima ili sa najbliom konkurencijom.
Dinamiki benchmarking kontinuirani proces gdje kontinuirano usporujemo
poduzee ili destinaciju sa najbliim konkurentom kao polazite unapreenja u cilju
da u budunosti budemo bolji od konkurenata.
Faze dinamikog benchmarkinga:
1. izbor standarda, postavljanje ciljeva
2. promjena procesa
3.optimalizacija proizvoda i usluga
4. bolje performanse
5. ponovno preispitivanje konkurencije
Osnova je povratna veza. Optimaliacijom ostvarju se pomaci na tritu koji
predstavljaju ulazne informacije za novu optimalizaciju. Benchmarking
predstavlja nadogradnju na konkurentnost.
POSLOVNA INTELIGENCIJA

PODATAK INFORMACIJA ZNANJE ODLUKA

Klju poslovne inteligencije:
1. ovjek
2. softver
SMJER posl.inteligencija ima 2 smjera:
Ofanzivni podaci o konkurentima danas i sutra
Defanzivni counterintelligence definira nain kako zatiti vlastite informacije
(konkurentske)
Sigurnost zatita podata i informacija od vanjskih ugroza i napada
Odrivost obrana od unutarnjih napada
USMJERENJE : 2 vrste poslov.inteligencije
1. Poslovna inteligencija u uem smislu
2. posl.intel. u irem smislu
U uem smislu je iskljuivo orjentirana prema konkurentu dok je u irem smislu
usmjerena prema svim dionicima okoline (prema konkurentima, tusristima,
dobavljaima)
Sastavnice posl.inteligencije irem smislu:
1. trina, onda se dalje djeli na : - klijentsku (CRM)
- kompetetivnu
- inteligenciju opskrbnog lanca (logistika)
2. unutarnja inteligencija, ona se djeli na : - inteligenciju menadmenta
- inteligenciju poslovnih procesa
VRIJEME:
Poslovna inteligencija sadanjost i budunost
POSLOVNA INTELIGENCIJA INDUSTRIJSKA PIJUNAA
legalna, etina ne legalna, neetina
Poslovna inteligencija je novo strateko usmjerenje koje se temelji na legalnom i
etinom nainu prikupljanja podataka i njihove transformacije u informacije i
znanje o konkurentima u sadanjosti i budunosti kao podloge poslovne odluke
temeljene na znanju u cilju pobjeivanja konkurenata uz zatitu vlastitih kljunih
informacija.
Razine aktivne poslovne inteligencije:
1. promatranje
2. razumjevanje
3. predvianje
4. reakcija
5. reorganizacija
Poslovna inteligencija ima smisla ako su vei prihodi od trokova poduzea,
odnosno ako doprinosi profitu poduzea.

ROI
(stopa
povrata
na
investicij
u)

prihodi Ekonoms vrijeme

poslov.
intel. ki aspekt povrata

trokovi
posl.
intel.

Povrat sredstava CRM 1-4 godine

Trokovi poslovne inteligencije je troak ovjeka, troak softvera, i troak
implementacije
Ekonomski aspekt implementacije novih stratekih usmjerenja se temelji na tome
da prihodi kao rezultat usmjerenja mora biti vei od trokova.
Rezultat poslovne inteligencije i ostalih stratekih usmjerenja je znanje koje se
mora pretoiti u poslovnu odluku koja mora ostvariti pozitivni financijski rezultat.
Korist posl.intel. je teko kvantificirati jer je rezultat znanje ija se vrijednost moe
raunovodstveno iskazati samo kroz dimenziju balanced scorcard.
Prosjeno uaganje u poslovnu ineligenciju se vraa u prosjeku 1-4 god
 Reininjeri
Klijenti konkurenti
ng
Poslov.inteligne
TQM Org.koja ui
cija

CRM Benchmarking

CRM usmjerenje prema klijentima, nadogradnja nad marketnig

Razlika pojmova masovni i novi turizam, marketing i CRM, turist i klijent je u
nainu kako se nsoitelj ponude odnosi prema gostu. CRM je novo strateko
usmjerenje koje se temelji na prikupljanju podataka i transformaciji u informacije i
znanje o potrebama klijenata u sadanjosti i budunosti kako bi se
personaliziranom ponudom pokualo zadovoljiti svaku potrebu klijenta. Pojam
turist se vezuje za novi turizam i CRM.
Postoje 3 nivoa CRM-a :
1. operacijski
2. analitiki
3. kooperacijski
Faze :
- Stjecanje novih klijenata
- Poveanje profita
- Zadravanje postojeih klijenata

REININJERING
REININJERING je radikalni redizajn poslovnih procesa
Ukljuuje promjenu koncepcije strategje poslovne i razvojne politike naina
razmiljanja, voenja upravljanja, promjenu proizvodnog programa, tehnologije,
strukture, kulture, resursa itd.
Postoje 4 vrste REININJERINGA:
1. poslovni
2. menaderski
3. mentalni
4. totalni

BALANCED SCORECARD (BSC)

Uravnoteena tablica poslovanja
BSC se temelji na cjelovitom i uravnoteenom mjerenju uspjenosti pomou 4
perspektive te povezuje ostvarene poslovne rezultate s buduim planiranim
veliinama koje odreuje koncepcija kao pisani dokument
4 perspektive:
1. financijska
2. perspektiva klijenta
3. pers. Internog procesa
4. persp.uenja i rasta

ORGANIZACIJA KOJA UI
Karakteristike:
1. vodstvo
2. horizontalna org.struktura
3. opunomoenje zaposlenih (autorizacija)
4. komuniciranje
5. izvirua strategija
6. snana organizacijaska kultura