Plinska turbina

Proces u plinskoj turbini (slika 2.35.) nije toliko drugačiji od plinske turbine. Drugačiji je
medij koji ekspandira, kao i postupak dobivanja radnog medija, no sam proces koji se zbiva u
turbini je vrlo sličan. Razlika je ta što je pad entalpije u plinskoj turbini mnogo manji te porast
volumena veći. Ukoliko želimo povećati stupanj iskoristivosti moramo povećati temperaturu
medija koji ulazi u turbinu.

Slika 2.35. Prikaz plinske turbine

Javlja se problem hlađenja, pogotovo lopatica. Za hlađenje lopatice koristi se

komprimirani zrak iz kondenzatora. Naravno, dovođenje zraka za hlađenje smanjit će i snagu
postrojenja. Današnji razvoj materijala omogućio je da se i njegovim izborom poveća
otpornost o temperaturi. Za izradu lopatica danas se koriste visoko legirani materijali na bazi
nikla koji uspješno podnose više temperature. Naravno bez obzira na ova dostignuća na
području materijala, moramo osigurati hlađenje lopatica.
Parno-turbinsko postrojenje
Klasično parno-turbinsko postrojenje zasniva se na Rankinovom procesu (slika 2.37.),
poznatom iz termodinamike. Temelj većine parno-turbinskih postrojenja (termoelektrana) jest
postrojenja sa slike 2.36.: generator pare, turbina, generator električne energije, kondenzator,
kondenzatorska pumpa, napojna pumpa i spremnik napojne vode.

Slika 2.36. Shema parno-turbinskog postrojenja