Februar/Mart 2004.

1
Privredne Informacije
 Manifestacija ''Izbor nauspje{nijih preduze}a u Republici Srpskoj za 2003.godinu''
''VITINKA'' APSOLUTNI
FAVORIT
¹ Privredna komora Republike Srpske
i Radio televizija Republike Srpske bili
su organizatori manifestacije ''Izbor
najuspje{nijih privrednika Republike
Srpske za 2003. godinu'' koja je 12. marta
odr`ana u Bawa Luci.
¹ Manifestacija je ove godine po prvi put
odr`ana uz u~e{}e oko 100 prijavqenih
afirmisanih preduze}a iz Republike
Srpske i bi}e tradicionalna. Ciq
manifestacije je promocija doma}e
privrede i wihova afirmacija
na tr`i{tu RS, BiH i {ire.
K
omisija za izbor najuspje{nijih pre-
duze}a - privrednika u Republici
Srpskoj u 2003. godini, na osnovu
vrednovawa poslovnih rezultate ostva-
renih u pro{loj godini kao i drugih poka-
zateqa uspje{nosti me|u kojima su vri-
jednost investicionih ulagawa, uvo|ewe
novih proizvodnih linija, sistema kva-
liteta i sli~no, za najuspje{nije predu-
ze}e u 2003. godini u Republici Srpskoj,
proglasila je ''Vitinku'' a.d. Kozluk, poz-
natog proizvo|a~a mineralne vode i
bezalkoholnih pi}a .
Privredne Informacije
- Preduze}e ''Vitinka'' Kozluk je u posle-
dwih pet godina u~etvorostru~ila proi-
zvodwu i posluje sa ostatkom dohotka.
Negativan poslovni saldo imali smo
1998. godine ali smo zahvaquju}i unapre-
|ewu organizacije, maksimalnim kori-
{tewem svih raspolo`ivih resursa i ti-
mskim radom uspjeli preduze}e dovesti
u stawe koje nam obezbje|uje uspje{no po-
slovawe. U posledwe tri godine u
tehni~ko-tehnolo{ko opremawe proizvo-
2 Februar/Mart 2004.
dwe ulo`eno je oko osam miliona mara-
ka od ~ega je 500.000,oo KM kreditnih
sredstava. Kapacitet linije za proi-
zvodwu mineralne vode, sokova i sirupa
je udvostru~en i iznosi 22.000 litara na
~as. Priznawe Privredne komore Repu-
blike Srpske, koje smo dobili kao nausp-
je{nije preduze}e u sektoru proizvodwe
bezalkoholnih i osvje`avaju}ih pi}a nas
raduje i obavezuje. - isti~e dr Miladin
Gligori}, generalni direktor preduze}a
''Vitinka'' a.d. Kozluk.
''Vitinka'' danas zapo{qava 133 radni-
ka.Prosec privatizacije je u cjelosti
zavr{en. Proizvodi ''Vitinke'' plasiraju
se na tr`i{te Republike Srpske, Bosne
i Hercegovine, Srbije i Crne Gore,
Australije i [vajcarske sa planovima
osvajawa novih tr`i{ta.
- U ''Vitinki'' smo redizajnirali
ambala`u i etikete. Investirali smo
~etiri miliona konvertibilnih maraka
u novu modernu liniju za fla{irawe
mineralne vode ~ime je na{e tr`i{te
NAUSPJE[NIJI
PRIVREDNIK
Laskavu titulu najuspje{nijeg privre-
dnika u Republici Srpskoj za 2003.
godinu dobio je dr Miladin Gligori},
generalni direktor preduze}a ''Viti-
nka'' a.d. Kozluk. U periodu 1999.
godine do danas,gospodin Gligori} je
zahvaquju}i izuzetnim menaxerskim
sposobnostima, uspio od gubita{a st-
voriti uspje{no, savremeno orga-
nizovano preduze}e koje je u ekspaziji
osvajawa novih proizvoda, tehnologi-
ja i tr`i{ta.
Miladin Gligori} je diplomirao na
Tehnolo{kom fakultetu u Tuzli
1976. godine. Doktorirao je na Tehno-
lo{kom fakultetu u Zvorniku gdje je
anga`ovan kao spoqni saradnik na
predmetu Op{ta i neorganska hemija
u zvawu docenta.Od 1996. do 1999.
godine anga`ovan je u nastavi na
Tehnolo{kom fakultetu u Zvorniku
gdje istovremeno obavqa funkciju
sekretara .
obezbje|eno ve}im koli~inama ovog sve
tra`enijeg proizvoda. U asortimanu pro-
izvoda iz oblasti mineralne vode uveli
smo dva nova prozvoda, mineralnu vodu u
pakovawu od 0,33 i 025 litara, {to je
posebno prakti~no za ugostiteqske
objekte.Zapo~eli smo proizvodwu i pet
novih vrsta sokova. - dodaje Gligori}.
U okviru manifestacije ''Izbor najusp-
je{nijih preduze}a u Republici Srpskoj u
2003. godini'' progla{ena su i naju-
spje{nija preduze}a po sektorima proi-
zvodwe. ''Vitinka'' a.d. Kozluk je i naju-
spje{nije preduze}e u sektoru proizvod-
we bezalkoholnih i osvje`avaju}ih pi}a
a zatim slijede - ''Aleksandrija-@ad''
Zvornik - Karakaj za sektor prehrambene
industrije, ''Skonto-prom'' Prijedor, sek-
tor tekstilne i ko`arsko-prera|iva~ke
industrije, ''Hemofarm'' Bawa Luka, sek-
 U OVOM BROJU DONOSIMO:

¹ Izbor najuspje{nijih privrednika

Republike Srpske u 2003. godini
str. 2-3

¹ Kako se primjewuje Sporazum

o slobodnoj trgovini izme|u BiH
i zemaqa u okru`ewu?
ODLAGAWE SAMO NA PREDAH
str. 4-5

tor metalske, elektro i hemijske indus-
trije dok je najuspje{nije preduze}e u
sektoru prerade drveta DI ''Vukeli}''
Aleksandrovac - Lakta{i.
Najuspje{nije preduze}e u sektoru
gra|evinarstva je ''Niskogradwa'' Lakta-
{i , u sektoru trgovine ''Ideal kompani''
Bawa Luka, ''Semberija transport'' iz
"Privredne informacije" ure|uje
Redakcijski kolegij u sastavu:
MLADEN MI]I], predsjednik,
DRAGICA RISTI],
Bijeqine je najuspje{nije preduze}e u
sektoru transporta dok je Cepter ko-
merc banka Bawa Luka ponijela epitet
najuspje{nije banke u Republici Srpskoj
za pro{lu godinu.
Za izuzetan kvalitet u proizvodwi sje-
menskih i merkantilnih ratarskih kul-
tura, priplodne i tovne stoke, sto~ne
hrane i mlijeka, posebno priz-
nawe dobilo je Poqoprivre-
dno dobro ''Semberija'' iz Bije-
qine. Posebna priznawa Pri-
vredne komore Republike
Srpske dobili su i podrumi
''Vukoje'' iz Trebiwa za vrhuns-
ki kvalitet proizvoda i po-
stignute rezultate u proizvo-
dwi vina, ''Atlantik'' BB Bawa
Luka za postignute rezultate
u okviru grafi~ke djelatnos-
ti, ''^isto}a'' komunalno uslu-
`no Bawa Luka i ''Bobar'' osi-
gurawe Bijeqina u okviru dje-
latnosti osiguravaju}ih ku}a u
Republici Srpskoj.
D. Crni}-Babi}
Telefoni: 051/215 744, 215 833
Fah: 051/215 565
E-mail: pkrs@inecco.net i pkrs@blic.net
web site: www.pkrs.inecco.net
¹ Konstitutivna Skup{tina
Privredne komore regije
Bawa Luka
PREDSJEDNIK ILIJA DAKI]
str. 6
¹ Aktuelnosti sa Bawalu~ke berze
STRATE[KA PREDUZE]A
UVR[TENA NA BERZU str. 7
¹ Robna razmjena RS sa
inostranstvom za 2003. godine
I DAQE U DEFICITU str. 8-9
¹ Registracija me|unarodnih linija
za Srbiju i Crnu Goru
ISTEKLA VA@NOST
REDOVA VO@WE str. 10
¹ Posjeta privredne delegacije
RS Srbiji
ME\UKOMORSKI ODBOR ZA
UNAPRE\EWE SARADWE
str. 14
¹ Narodna skup{tina RS o stawu
u poqoprivredi
MJERE ZA O@IVQAVAWE
AGRARA str. 15
Privredne Informacije

mr DARA CRNI]-BABI], glavni i

odgovorni urednik, Za izdava~a: ¹ Grupacija proizvodwe pi}a
RANKA KOSTRE[EVI], DR DU[KO Centar za informisawe i edukaciju i mineralne vode
JAK[I], QIQANA STAROVI], PK RS, Bawa Luka TRA@I SE DONO[WE
SLOBODAN DRAGI]EVI], PRAVILNIKA str. 19
DRAGANA [OBOT, SRE]KO STO- PRIPREMA I [TAMPA:
JAKOVI], SLAVKO STEVANOVI], "BINA" Bawa Luka
MILENKO LALOVI]. ¹ Turisti~ka
Besplatan primjerak
TIRA@: 1500 primjeraka razglednica RS str. 22-24
Tehni~ki urednik:
Svjetlana Goji} Rje{ewem Ministarstva Republike
Srpske, broj 01-779-1/00 od 06.11.2000.
adresa: godine list "Privredne informaci- ¹ PONUDA - TRA@WA str. 28
PK (za "PRIVREDNE je" upisane su u Registar javnih glasi-
INFORMACIJE") la pod rednim brojem 391. ¹ Kalendar specijaizovanih
78000 BAWA LUKA
Ul. \ure Dani~i}a 1/II februar - mart 2004. godine sajmova za 2004. godinu str. 30

Februar/Mart 2004. 3
 KAKO SE PRIMJEWUJE SPORAZUM o slobodnoj trgovini izme|u BiH i zemaqa u okru`ewu?
O D LAGAWE
SAMO N A
PREDAH
Z
ahtjevi privrednika za odlagawem
primjene Sporazuma o slobodnoj tr-
govini izme|u BiH i zemaqa biv{e
Jugoslavije urodili su plodom jer je
Odlukom Savjeta ministara BiH, odlo-
`ena primjena do 15. marta ove godine.
Taj kratki tajm aut poku{a}e se isko-
ristiti za stvarawe uslova za provo|e-
we sistema za{tite i stimulacije doma-
}e poqoprivredne proizvodwe.
U Ministarstvu spoqne trgovine i eko-
nomskih odnosa Bosne i Hercegovine is-
ti~u da su ugovori o slobodnoj
trgovini za Bosnu i Hercegovinu
dali o~ekivane rezultate u smislu
povoqnijeg balansirawa spoqnotr-
govinskog prometa sa zemqama pot-
pisnicama. Pokrivenost uvoza izvo-
zom sa navedenim dr`avama prije
potpisivawa ugovora bila je 1:8 i
1:7 dok danas iznosi 1:3,7.
Kad su u pitawu odnosi izme|u
Republike Srpske i Srbije i Crne
Gore, razloga za nezadovoqstvo ima
i jedna i druga strana potpisnica
Sporazuma o slobodnoj trgovini. Na
nedavno odr`anom sastanku u Beo-
gradu privredne delegacije Repu-
blike Srpske i Srbije saglasne su u
ocjeni da se svi problemi u primje-
ni sporazuma lome preko le|a pri-
vrednika. U 2003. godini zabiqe-
`en je pad izvoza iz Republike
Srpske u Srbiju za 2o odsto a uvoza
za 12 odsto.
S druge strane srpsko-crnogorski zva-
ni~nici nezadovoqni su {to se produ-
Privredne Informacije
`ewem roka realizacije sporazuma koji
se odnosi na poqoprivrednu i preh-
rambenu industriju, gubi primjenom cari-
ne, to je zbog asimetri~nosti sporazuma
buxet Srbije i Crne Gore o{te}en za 7o
miliona dolara.
Kako u Ministarstvu za ekonomske od-
nose i koordinaciju Republike Srpske
komentari{u primjenu Sporazuma o slo-
bodnoj trgovini izme|u Bosne i Herce-
govine i zemaqa u okru`ewu?
Nemawa Dra{kovi}, pomo}nik ministra
u Ministarstvu za ekonomske odnose i
koordinaciju RS ka`e:
- Svi Ugovori o slobodnoj trgovini
izme|u Bosne i Hercegovine i zemaqa
biv{e Jugoslavije nisu naprasno pot-
pisani. Treba se prisjetiti klauzula da
4 Februar/Mart 2004.
su u svakom ugovoru zemqe iz na{eg okru-
`ewa ostvarile odre|en period i da su
se carinske stope asimetri~no smawiva-
le. Me|utim kada je do{ao momenat da se
carine u potpunosti ukinu za robe koje
nose certifikat o porijeklu iz tih zema-
qa, do{lo je do negodovawa od strane
privrednih subjekata iz Bosne i Herce-
govine, pogotovo poqoprivrednih proi-
zvo|a~a i proizvo|a~a koji se bave prvom
fazom obrade jer wima nije odgovarala
primjena Sporazuma od 1.1.2004. godine.
Takva vrsta blagog bojkota s jedne strane
je i razumqiva ali samo sa aspekta
ugro`avawa, odnosno kako oni ka`u
"nelojalne konkurencije". Me|utim mis-
lim da je bilo dovoqno vremena da se
pripreme za sve to jer su znali {ta ih
~eka. Ugovori nisu bili nikakva tajna,
oni su javno objavqeni u Slu`benim glas-
nicima a u sredstvima informisawa
bilo je dovoqno informacija koje su
poslu`ile za komentarisawe potpisanih
ugovora, tako da ne vidim da je privred-
nike bilo {ta moglo iznenaditi preko
no}i, niti je bilo kakva odluka donesena
preko no}i.
Svjesni smo ~iwenice da je privreda
Republike Srpske i Bosne i Hercegovine
uop{te u daleko te`oj situaciji, nije na
nivou ulagawa i produktivnosti i svega
ostalog nego {to je to u zemqama u
okru`ewu. Iz tog razloga djelimi~no
opravdavam wihove zahtjeve za produ-
`ewem odnosno stornirawem ugovora, pa
~ak i varijanti za potpunim poni{tava-
wem odnosno odlagawem primjene na
pola godine i sli~no.
Ne smijemo izgubiti iz vida da se Bosna
i Hercegovina kao dr`ava potpisnik
ugovora jasno obavezala i na neke druge
elemente u tim ugovorima a to su kaznene
odredbe u slu~aju nepridr`avawa samog
ugovora odnosno ne najavqivawa eventu-
alnog prolongirawa po~etka primjene
samog Sporazuma, {to Bosna i Hercegovi-
na nije ispunila.
Javqa se kod mene jedna doza skepticiz-
ma u slu~aju da se ne jave tu`be od strane
Srbije i Crne Gore, Hrvatske ili drugih
zemaqa potpisnica. Obaveza je dr`ave
potpisnice da se mora ranije najaviti
odlagawe primjene sporazuma, a mi to
nismo u~inili. Jo{ uvijek tu`bi nema
me|utim mogu po~eti stizati bukvalno
danas ili sutra ili nikad. To je sad
stvar bosanskohercegova~ke diplomatije
na koji na~in |e se najbezbolnije
ispo{tovati odlagawe sporazuma. Ako i
ne bude tu`bi od strane dr`ava u
okru`ewu, s pravom mogu pravdati {tete
koje wihova zemqa trpi i
wihovi privrednici koji su
se vjerovatno pripremali za
bescarinski plasman roba na
bih tr`i{te i samo ~ekali
1.1.2004. godine. U Minista-
rstvu za ekonomske odnose i
koordinaciju Republike Srp-
ske nismo dobili zvani~no
ni jedan akt kojim nas dr`a-
ve potpisnice upozoravaju na
tu`be niti nas je Minista-
rstvo spoqne trgovine i eko-
nomskih odnosa Bosne i Her-
cegovine upozorilo o tu`-
bama.
Veoma je nezahvalno komen-
tarisati daqi razvoj situa-
cije. Tu postoji veoma {irok
spektar poteza koji se mo`e
desiti - od ponovnog zahtjeva
Bosne i Hercegovine za pro-
longirawe primjene Sporaz-
uma o slobodnoj trgovini, eventualnih
zahtjeva za stavqawe kompletnog Spo-
razuma o slobodnoj trgovini van snage.
Mo`da bi sa ekonomske strane gledaju}i
bilo najkvalitetnije krenuti sa prim-
jenom ugovora a s druge strane omogu}iti
doma}im proizvo|a~ima da krenu u borbu
za opstanak na doma}em i tr`i{tima
Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore
i Makedonije.
Negativnih reakcija doma’ih proizvo-
|a~a nije bilo kada se asimetri~no
krenulo sa smawewem carinskih stopa za
dr`ave u okru`ewu dok su robe ih BiH
ulazile bez carina, ali danas kada je
nulta stopa i za uvoz i izvoz nastaju
negodovawa doma}ih proizvo|a~a. Buk-
valno se ~ekalo do onog zadweg dana ka-
da se prigovorilo na primjenu sporazuma.
D. CRNI]-BABI]
Kako se primjewuje Sporazum o slobodnoj trgovini izme|u Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske
komentari{e veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, dr.sc.Josip Vrbo{i}?
BOSNA I HERCEGOVINA NIJE GUBITNIK
- Vezano za provo|ewe sporazuma o slo-
bodnoj trgovini izme|u BiH i Hrvatske,
uvodno bih prije svega istaknuo da je
upravo Bosna i Hercegovina svoj prvi ugo-
vor o slobodnoj trgovini potpisala 2000.
godine s Republikom Hrvatskom. Od te
godine je po osnovu prava na bescarinski
izvoz BiH robe u Republiku Hrvatsku,
vrijedno uo~iti biqe`ewe stalnog
porasta - kako me|usobne razmjene, tako i
bosanskohercegova~kog izvoza u RH.
U 2000. godini je BiH izvezla 70 milijuna
dolara, a uvezla iz Hrvatske 518 miliju-
na, dakle odnos je bio 1:7,3. Danas, kada
postoje odre|eni otpori u dijelu struktu-
ra BiH o potpunoj primjeni ugovora, treba
re}i da uprkos takvim razmi{qawima
BiH kompanije su iskoristile povlas-
tice s RH, pa je omjer ili preciznije
re~eno, pokrivenost uvoza izvozom 1:3,4
u 2003.godini. Dakle, zakqu~ak je jasan:
BiH nije gubitnik po osnovi Ugovora s
Republikom Hrvatskom, dapa~e Ugovor
djeluje pozitivno za obje zemqe.-
[to prema Va{em mi{qewu treba
u~initi da bi se ubla`io vawskotrgovin-
ski deficit koji BiH biqe`i prema
zemqama u okru`ewu?
- Ovo nas vodi u odgovor na Va{e drugo
pitawe {to treba u~initi da se ubla`i
vawskotrovinski deficit koja BiH
biqe`i sa zemqama u okru`ewu. Postoji
vi{e odgovora na takvo pitawe. Na prim-
jer i najnovije izvje{}e i EBRD-a
Transition report iz 2003.godine (pred-
stavqen u Sarajevu 3. veqa~e 2004.),
upu}uje vrlo jasno da zemqe u regiji nisu
ni izbliza iskoristile pru`ene im
Narodna skup{tina RS o stawu u poqoprivredi
MJERE ZA O@IVQAVAWE AGRARA
Uz konstataciju da je stawe u agraru
slo`eno, republi~ki Parlament je na
zasjedawu odr`anom u drugoj polovi-
ni februara, prihvatio informaciju
o stawu u poqoprivredi Srpske i na-
lo`io Vladi preduzimawe niza mjera
za poboq{awe stawa u ovoj oblasti.
Narodni poslanici zahtijevju da se
analiziraju potpisani sporazumi o
slobodnoj trgovini sa zemqama u
okru`ewu, ukazuju}i na potrebu dvos-
mjerne trgovine izme|u zemaqa pot-
pisnica i tra`ewe mogu}nosti plas-
mana na{ih tr`i{nih vi{kova poqo-
privredne proizvodwe na svjetskom
tr`i{tu.
Tra`i se i {to {to hitnije usvajawe
Zakona o zadrugama koji }e definisa-
ti pravni status i stawe zadru`ne
mogu}nosti za ja~awe vlastite razmjene.
Govore}i o razmjeni izme|u Hrvatske i
BiH, ona bi mogla biti ve}a barem za
40%. Dakle, kqu~ je u ja~awu vlastitog
gospodarstva, po`eqnije ve}e stope
rasta u BiH od ne{to preko 3% u
2003.godini.
Analize pokazuju, barem {to se ti~e
Hrvatske, da ona sa susjedima dose`e
jedva oko 40% robne razmjene {to je
posqedica slabe infrastrukturne pove-
zanosti izme|u zemaqa u regiji. U tom
smislu potpisani ugovori o slobodnoj
trgovini me|u zemqama europskog jugois-
toka svakako utje~e na stalni porast
robne razmjene i na wih gledam pozi-
tivno. -
Mo`e li funkcionirati bescarinski
sistem roba s obzirom na nepovoqni
polo`aj privrede i poqoprivrede,
odnosno ekonomskog ambijenta uop{te u
Bosni i Hercegovini?
- Odgovor mo`e biti jedini lgi~an, a to
je da bescarinski sistem roba mo`e
funkcionirati. To ne zna~i da
odre|enih problema nema, naro~ito u po
Vama spomenutom dijelu poqoprivrednih
proizvoda. Ono {to je bitno je da upravo
Vije}e ministara BiH svojom odlukom od
23. prosinca 2003. godine nije suspendi-
ralo Ugovor s republikom Hrvatskom,
nego samo privremeno prolongiralo
primjenu dijela carinske stope koja se
odnosi na `ivu stoku, meso, mesne
prera|evine, mlijeko, jaja, masti i uqa,
te povr}e i vo}e. Odluka je ograni~ena na
tri mjeseca, a dogovorno me|u dvije
dr`ave tra`i se rje{ewe za samo {est
imovine te da nadle`ni organi izvr-
{e reviziju poslovawa zadruga i zad-
ru`nih saveza.
Vlada treba da preispita i sada{wi
koncept organizovawa Robnih rez-
ervi i defini{e pravni status poqo-
privrednih proizvo|a~a. Poslanici
su se slo`ili da se primarna sredst-
va za podsticaj poqoprivredne pro-
izvodwe u Buxetu Srpske za ovu god-
inu moraju zadr`ati na istom nivou, a
wihova upotreba i kori{tewe se
moraju obezbijediti na transparentan
na~in. Skup{tina, izme|u ostalog
tra`i da se ubrzaju aktivnosti na
privatizaciji dr`avnih poqoprivre-
dnih gazdinstava i preduze}a i kom-
binata, ukqu~uju}i i hitno sprovo-
|ewe ste~ajnih postupaka kako bi se
glava iz sporazuma od 90 koliko ih ukup-
no ima. Na{lo se tu i proizvoda koji nisu
konkurencija BiH proizvo|a~ima, kao
npr. masline i ribe.
Uskoro se nadamo da |emo vrlo brzo i
potpisati i Sporazum o veterinarskoj
suradwi izme|u BiH i Hrvatske, ~ime bi
se omogu}io daqwi rast izvoza iz BiH i
obrnuto. Dakle, Hrvatskoj je izuzetno
stalo oja~ati me|usobnu razmjenu, da
ista bude izbalansirana i naravno, na
jednoj ukupnoj vi{oj razini. Nije na odmet
napomenuti za kraj da RH najvi{e izvozi
u BiH, ali najvi{e i kupuje od BiH. Kad su
u pitawu poqoprivredni proizvodi,
onda je to ne{to ispod 7% ukupne
me|usobne razmjene.-
D.CRNI]-BABI]
sprije~ilo daqe propadawe dr`avne
imovine.
Narodna skup{tina je obavezala op{-
Privredne Informacije
tine da kroz svoje buxete, zavisno od
strukture i zna~aja poqoprivredne
proizvodwe, planiraju i usmjeravaju
sredstva za ove namjene, a prvenstve-
no sredstva koja se ostvaruju po osno-
vu pretvarawa poqoprivrednog ze-
mqi{ta u nepoqoprivredno.
Da li }e ove mjere donijeti bitnije
promjene u sektoru agrara zna}e se
ve} narednog proqe}a kada bi se tre-
bali vidjeti prvi efekti novih odlu-
ka. Ako se stawe ne promjeni zna~i da
su predlo`eni zakqu~ci ostali
mrtvo slovo na papiru na {ta su
poqoprivrednici i ranije upozo-
ravali. M.M.
Februar/Mart 2004. 5
 Konstituisana Skup{tina Privredne komore Unija poslodavaca pri PK RS
regije Bawa Luka
PRIORITET
ZAKQU^IVAWU
KOLEKTIVNOG UGOVORA
Predstavnici 11 granskih
udru`ewa poslodavaca
pri Privrednoj komori Re-
publike Srpske osnovali
su u Bawoj Luci uniju, koja
}e ubudu}e zastupati pos-
lodavce u vo|ewu tripar-
titnog dijaloga sa repu-
bli~kom Vladom i Save-
zom sindikata.
Rije~ je o asocijaciji koja
zastupa interese vi{e od
20 hiqada zaposlenih u
privredi Srpske.
Za predsjednika Unije pos-
lodavaca izabran je Borko
Op{teg kolektivnog ugovo-
ra. U okrivu ovog ugovora
osnovica za obra~un plata
treba da bude najni`a
plata, a ne najni`a cijena
rada kao dosad. Posloda-
vci }e zapo~eti aktivnos-
ti u vezi sa zakqu~ivawem
Op{teg kolektivnog ugovo-
ra koji treba prethodno
usaglasiti tako da sve tri
strane u kolektivnom pre-
govarawu budu zadovoqne -
ka`e Borko \uri}.
Skup{tina je izabrala i
dva potpredsjednika Unije

PREDSJEDNIK
\uri}, koji ujedno pred-
stavqa ovu asocijaciju u
Ekonomsko-socijalnom sav-
jetu Republike.
poslodavaca, a to su Zdra-
vko Ostoji} i Stojko Bla-
gojevi}.
U Komisije za kolektivno

ILIJA DAKI]
- Zadaci Unije poslodava-
ca usmjereni su na stva-
rawe kvalitetnog privre-
dnog ambijenta, te da bude
partner Vladi i Sindi-
pregovarawe su Goran Ro-
mi} i Mirjana Vesovi}, a
drugi ~lan Unije poslo-
davaca u Ekonomsko-soci-
jalnom savjetu je Dimitrije

S
kup{tina Privredne
komore regije Bawa
Luka na, principu do-
brovoqnog ~lanstva, odr-
`ana je 3. marta ove godine
usvajawem Poslovnika o
radu Skup{tine, Odluke o
izmjenama i dopunama Sta-
tuta Privredne komore
regije Bawa Luka te Pro-
gramom rada Komore za
2004. godinu.
Za predsjednika Skup{ti-
ne izabran je Ilija Daki}.
Prijedlog kandidata za
Skup{tinu Privredne ko-
Privredne Informacije
more Republike Srpske
prolongiran je do aprila katu kod zakqu~ivawa Gruba~.
kada }e se definitivno
utvrditi spisak od 35 iza-
branih delegata. Me|unarodna konferencija o ulagawima u BiH
^lanovi Skup{tine PK
regije Bawa Luka zatra`i-
li su da se putem komo- IZNEVJERENA
rskog sistema RS {to prije
defini{u odnosi entitet-
skih i op{tinskih organa
O^EKIVAWA
vlasti prema privrednici-
ma kao i ispita oprav- PRIVREDNIKA IZ RS
danost pla}awa ~lanarine
Spoqnotrgovinskoj komori Konferencija o ulagawima u BiH, koja je 26. i 27. febru-
ara odr`ana u Mostaru, iznevjerila je o~ekivawa
BiH. D.C.B. privrednika Republike Srpske, jer neki od najva`nijih,
takozvanih top-projekata iz Srpske nisu predstavqeni
na plenarnom dijelu konferencije. To se odnosi, prije
svega, na projekte izgradwe hidroelektrane Buk Bijela,

autoputa Bawa Luka - Gradi{ka i rekonstrukciju i mode-

rnizaciju aerodroma Bawa Luka.
Privrednici Srpske nezadovoqni su i zbog ~iwenice da
oko 80 va`nih razvojnih projekata, koje su kandidovali
republi~ka Vlada, Privredna komora, kao i op{tine
Bawa Luka, Gradi{ka i Prwavor, nisu uvr{teni u
zbornik projekata. Taj zbornik veoma je bitan jer je podi-
jeqen svim potencijalnim ulaga~ima i mo`e da im
poslu`i za procjenu o eventualnom ulagawu u pojedine
projekte.
Najvi{e {ansi imaju projekti iz oblasti poqoprivrede,
posebno oni vezani za podizawe novih vo}waka, u
oblasti proizvodwe i prerade ribe. Interesantni su i
projekti vodosnabdijevawa, odnosno izgradwe fabrike
zdrave vode za pi}e u Mrkowi} Gradu, Trebiwu i jo{
nekim gradovima Republike Srpske.
D.C.B.

6 Februar/Mart 2004.
 AKTUELNOSTI sa Bawalu~ke berze

STRATE[KA PREDUZE]A
UVR[TENA NA BREZU
2003. godini, od ukupnog

U broja uvr{tenih emite-

nata, trgovalo se akci-
jama 237 emitenta sa slo- 16.000.000
Promet na Banjalu~koj berzi po mjesecima (KM)

bodnog berzanskog tr`i{ta i

14.000.000
sa akcijama 2 emitenta i 6
PIF-ova koji su uvr{teni na 12.000.000
berzansku kotaciju. Promet
na svim segmentima tr`i{ta 10.000.000
Bawalu~ke berze, ukqu~uju- 8.000.000
}i blok poslove i dr`avni
kapital u 2003. godini izno- 6.000.000
sio je 72.528.704 KM. [to se 4.000.000
ti~e prometa akcijama pre-
duze}a koja su nastala iz 2.000.000
postupka privatizacije, ve}i 0
dio prometa je jednosmjeran,

Decembar '03
Januar '03

Februar '03

Mart '03

April '03

Maj '03

Jun '03

Jul '03

Avgust '03

Septembar

Oktobar '03

Novembar
odnosno akcionari prodaju

'03
'03
kupcu ~iji je ciq da dostigne
ve}inski paket akcija kako
bi mogao da upravqa tim pre-
duze}em. Nije te{ko zakqu- Vrijednost
Vrijednost
ž prometa
avnog kapitalau po
prometa
KM osnovu prodajeprodaje
po osnovu dr`avnog
drkapitala u KM
~iti da je mnogo ve}a ponuda Vrijednost redovnog prometa u KM
akcija preduze}a nego {to je
tra`wa za istim. Dakle,
rijetki su slu~ajevi da se
Promet po vrsti poslova
akcije kupuju kako bi se ost-
varila korist kroz dividen-
žavni kapital
Dr
Dr`avni kapital
du ili kapitalnu dobit. U Redovni poslovi
30,40%
preduze}ima gdje se pojavqu- 55,48%
je samo jedan zainteresovani
kupac cijena je po pravilu
niska, dok u preduze}ima
kod kojih postoji interes
vi{e kupaca cijena je vi{a.
Sigurno da poslovni rezul-
tati preduze}a determini{u Blok poslovi
tra`wu za akcijama tog pre- 14,12%
duze}a. Me|utim, kod nas jo{
uvijek nije u dovoqnoj mjeri
razvijena korporativna kul-
tura i korporativno upra- Redovni poslovi Blok poslovi Dr
ž avni kapital
Dr`avni kapital
Privredne Informacije

vqawe, pa je te{ko do}i do

informacija o profitabi-
lnim preduze}ima, a i zbog nedo- strate{kih kompanija, koje pred- sa akcijama "Bawalu~ke pivare", a
statka kapitala pozitivni rezul- stavqaju va`an tr`i{ni materi- kretawe cijena akcija i obima
tati se ne odra`avaju na cijene jal. Od strate{kih kompanija na prometa pokazuje da su investi-
akcija tog emitenta. Upravo je to berzi najve}i interes iskazan je tori koji su kupovali akcije prije
razlog zbog kojeg Bawalu~ka berzi za akcije "Bawalu~ke pivare", nekoliko mjeseci mogli prili~no
`eli da pove}a broj preduze}a na "Telekoma Srpske", "Boksita" dobro da zarade.
berzanskoj kotaciji koji ispuwava- Mili}i itd. To su primjeri gdje je Ukupna tr`i{na kapitalizacija
ju uslove za taj tr`i{ni segment. cijena akcija rasla i gdje su svih hartija od vrijednosti kojima
Na taj na~in bi informacije o {pekulanti na finansijskom se trguje na Bawalu~koj berzi 31.
poslovawu preduze}a bile dostup- tr`i{tu, ako ih uop{te ima na decembra 2003. (ukqu~uju}i akcije
ne svim potencijalnim doma}im i na{em tr`i{tu, mogli dobro da PIF-ova 38.294.761 KM) je iznosi-
stranim investitorima, ali i pos- zarade. Tako|e, ostvaren je la 871.580.009 KM.
toje}im akcionarima preduze}a. zna~ajan promet i sa akcijama Darko Laki}
U 2003.godini su registrovane i na nekoliko banaka koje su uvr{tene diplomirani menaxer
berzu uvr{tene akcije velikih na berzu. Ipak najvi{e se trgovalo Bawalu~ka berza

Februar/Mart 2004. 7
 ROBNA RAZMJENA RS sa inostranstvom za 2003. godinu

I daqe u
pozitivne efekte, ali nisu dali
o~ekivane rezultate.
Rezultati pokazuju da je ovim spo-
razumima otvoreno tr`i{te BiH i
RS, za sve proizvode zemaqa potpi-

deficitu
snica, dok na{a preduze}a nisu usp-
jela plasirati svoje proizvode u
dovoqnoj mjeri na tr`i{tu ovih ze-
maqa.
Ugovori o slobodnoj trgovini morali
su podsta}i vi{e oblike poslovne
saradwe, zajedni~ka ulagawa, udr-
u`ivawa preduze}a u ciqu za-
¹ Najzna~ajnija izvozna tr`i{ta su DZ SCG, Hrvatska, Slovenija, jedni~ke licencne proizvodwe a ne
Italija, Wema~ka, Austrija, odnosno 60 odsto vrijednosti izvoza RS ~esto klasi~ne kupoprodajne odnose.
za 2003. godinu se ostvaruje sa zemqama iz okru`ewa (biv{e SFRJ)
a 20 odsto sa zemqama EU. Primjena ugovora o slobodnoj trgovi-
Postoji opasnost da }e susjedne zemqe, zbog nerazvijenosti Bosne i ni, trenutno stopirana za prvi tri
Hercegovine, ugroziti doma}u proizvodwu, posebno u oblasti mesa, mjeseca 2004. godine, treba da otpo-
mlijeka, konditorskih proizvoda i drugih roba namijewenih ~ne tokom 2004. godine pri ~emu }e
{irokoj potro{wi. roba iz zemaqa u okru`ewu biti
Ukupna robna razmjena privre-
de Republike Srpske za dvana-
est mjeseci 2003. godine izno- VRIJEDNOST ROBNOG PROMETA REPUBLIKE SRPSKE
sila je 2686 mil. KM s tim da je SA INOSTRANSTVOM U PERIODU 01.01. - 31.12.2003. GODINE
saldo negativan i iznosio je
1614 mil. KM uz stepen pokri-
venosti uvoza izvozom od 25 1. Vrijednost robnog prometa Republike Srpske sa inostranstvom
odsto i zadr`ala se na pro-
{logodi{wem nivou. u periodu 01.01. - 31.12.2003. godine
Analiza uvoznih rezultata za
2003. godinu ukazuje da na sta- Indeksi Struktura
gnaciju uvoza obzirom da je Decembar 01.01. - Decembar 01.01. -
2002. 31.12.2002. 2003. 31.12.2003. Kol Kol
uvoz u istom periodu ostvaren 3:1 4:2
3 4
u apsolutnom iznosu od 2150 11 22 33 44 55 66 77 8
mil. KM i za 1 odsto je mawi u 1. Uvoz 195.977 2,164.367 187.561 2,150.546 96 99 68 72
odnosu na rezultate uvoza u 2. Izvoz 48.952 565.647 57.282 536.250 117 95 21 18
2002. godini (indeh 99). 3. Privremeni 6.626 83.061 21.078 223.444 318 269 8 7
U strukturi roba iz uvoza viso- 4. uvoz
Privremeni
2.851 32.949 8.467 85.528 296 259 3 3
ko je u~e{}e prehrambenih pro- izvoz
izvoda, tekstila, pi}a, alko- 100 100
hola i cigareta, a potom ma{i-
na, ure|aja i repromaterijala. 1. Pokrivenost uvoza izvozom
2. Pokrivenost
Rezultati izvoza su stavke U hiqadama(000) KM
robne razmjene koja posebno Indeksi Indeksi Pokriv
Ukupna Saldo
zabriwava jer u 2003. godini Uvoz 01.01.- Izvoz 01.01-
spoqno spoqno
enost
01.01.- 31.12.20 01.01. - 31.12.200 uvoza
ostvareni izvoz iznosi 536 trgovinsk trgovinsk
Privredne Informacije

Zemqa 31.12.2003 0301.01.- 31.12.200 3/01.01.- izvozo

miliona i za 5 odsto je ni`i u a razmjena e razmjene
. 31.12.20 3. 31.12.200 mu%
(1+3) (3-1)
odnosu na rezultate 2002. godi- 02 2. (3:1)
1 1 2 2 33 4 55 66 77
ne u izvozu. 4
1. DZ Srbija i 487.951 88 222.617 80 710.568 -265.334 46
Najzna~ajnija izvozna tr`i{ta Crna Gora
su DZ SCG, Hrvatska, Slove- 2. Slovenija 157.303 64 37.426 111 194.729 -119.877 24
nija, Italija, Wema~ka, Aust- 3. Hrvatska 254.865 108 58.386 116 313.251 -196.479 23
rija, odnosno 60 odsto vrijed- 4. Makedonija
5. Austrija
17.992
89.415
90
54
6.552
15.302
84
130
24.544
104.717
-11.440
-74.113
36
17
nosti izvoza RS za 2003. god- 6. Italija 149.578 96 55.116 88 204.694 -94.462 37
inu se ostvaruje sa zemqama iz 7. Ma|arska 191.054 119 4.922 102 195.976 -186.132 3
okru`ewa (biv{e SFRJ) a 20 8. SR Wema~ka
9. Francuska
215.309
38.550
137
176
28.966
5.552
97
131
244.275
44.102
-186.343
-32.998
13
14
odsto sa zemqama EU. Sa 10. [vajcarska 20.946 106 3.398 47 24.344 -17.548 16
zemqama iz okru`ewa BiH ima 11. SAD 14.617 42 850 86 15.467 -13.767 6
potpisane Ugovore o slobodnoj 12. Turska
13. Ostale
20.802
492.164
171
129
1.714
95.449
70
133
22.516
587.613
-19.088
-396.715 19
8
trgovini i isti mjereni dosa- zemqe
da{wim u~incima imali su Ukupno 2,150.546 99 536.250 95 2,686.796 -1
1,614.296 25

8 Februar/Mart 2004.
ROBNA RAZMJENA RS sa inostranstvom za 2003. godinu

3. Uvoz
U hiqadama(000) KM
Indeksi Struktura (%)
Decembar 01.01. - Decembar 01.01. -
Zemqa 2002. 31.12.2002. 2003. 31.12.2003. Kol Kol Kol. Kol.
3:1 4:2
1 2 3 4
1 1 22 33 44 55 66 7
7 88 99 1010
DZ Srbija i 44.748 553.087 40.896 487.951 91 88 23 26 22 23
Crna Gora
Slovenija 18.137 246.092 13.468 157.303 74 64 9 11 7 7
Hrvatska 18.984 236.434 18.845 254.865 99 108 10 11 10 11
Makedonija 2.413 20.031 1.665 17.992 69 90 1 1 1 1
Austrija 15.533 165.079 9.118 89.415 59 54 8 8 5 4
Italija 14.638 155.649 15.883 149.578 109 96 7 7 8 7
Ma|arska 9.753 160.976 15.996 191.054 164 119 5 7 8 9
SR 15.120 157.192 20.102 215.309 133 137 8 7 11 10
Wema~ka 2.812 21.897 3.904 38.550 139 176 2 1 2 2
Francuska 2.323 19.707 1.762 20.946 76 106 1 1 1 1
[vajcarska 2.471 34.968 900 14.617 36 42 1 2 1 1
SAD 755 12.179 2.121 20.802 280 171 - - 1 1
Turska 48.290 381.076 42.901 492.164 89 129 25 18 23 23
Ostale
zemqe
Ukupno 195.977 2,164.367 187.561 2,150 .546 96 99 100 100 100 100

4. Izvoz

U hiqadama(000) KM
Indeksi Struktura (%)
Decembar 01.01. - Decembar 01.01. -
Zemqa 2002. 31.12.2002. 2003. 31.12.2003. Kol Kol Kol. Kol.
3:1 4:2
1 2 3 4
1 1 22 33 44 5
5 66 77 8
8 99 10
10
DZ Srbija i 19.772 277.868 21.309 222.617 108 80 40 49 37 42
ra
Crna Gora
Slovenija 2.601 33.763 2.889 37.426 111 111 6 6 5 7
Hrvatska 2.572 50.480 5.821 58.386 226 116 5 9 10 11
Makedonija 509 7.821 405 6.552 80 84 1 1 1 1
Austrija 1.130 11.728 1.150 15.302 102 130 2 2 2 3
Italija 3.389 62.949 4.229 55.116 125 88 7 11 7 10
Ma|arska 623 4.820 243 4.922 39 102 1 1 - 1
SR Wema~ka 1.601 29.747 2.717 28.966 169 97 3 5 5 5
Francuska 210 4.239 383 5.552 182 131 1 1 1 1
Privredne Informacije

[vajcarska 396 7.157 91 3.398 22 47 1 1 - 1

SAD 6 987 111 850 - 86 - - - -
Turska 41 2.443 112 1.714 273 70 - 1 - -
Ostale 16.102 71.645 17.822 95.449 111 133 33 13 31 18
zemqe
Ukupno 48.952 565.647 57.282 536.250 117 95 100 100 100 100
vi{estruko jeftinija od roba iz zemqe, zbog nerazvijenosti Bosne i razvijenih zemaqa sa kojima BiH i
drugih zemaqa tako da }e tr`i{te Hercegovine, ugroziti doma}u proi- RS obavqa ve}i dio robne razmjene.
BiH, odnosno RS biti preplavqeno zvodwu, posebno u oblasti mesa, mli- Kako }e se rije{iti pitawe primjene
robama jer proizvodwa u BiH i RS ne jeka, konditorskih proizvoda i Ugovora o slobodnoj trgovini, ostaje
mo`e da odgovori sa istim ili drugih roba namijewenih {irokoj da se vidi, jer je na potezu Ministar-
ni`im cijenama nivoa proizvodwe potro{wi, a istovremeno se gubi i sko vije}e BiH da na osnovu analiza
kojim bi zamijenila uvoz. konkurentska prednost (ni`e cijene ostvarenih rezultata da rje{ewe.
Postoji opasnost da }e susjedne i kvalitetniji proizvodi) visoko- Ranka Kostre{evi}

Februar/Mart 2004. 9
 UDRU@EWE SAOBRA]AJA I VEZA Privredne komore Republike Srpske
UBRZATI IZDAVAWE DOZVOLA
U
dru`ewe saobra}aja i veza Privred-
ne komore Republike Srpske uputilo
je Ministarstvu transporta i komu-
nikacija u Savjetu ministara Bosne i Her-
cegovine zahtjev za izdavawe potrebnih
dozvola kako bi se {to prije regulisao
me|unarodni prevoz putnika iz Republi-
ke Srpske preko Republike Hrvatske pre-
ma odredi{tima u Republici Srpskoj.
Iako je ve}i broj prevoznika svu
potrebnu dokumentaciju za regis-
traciju linija preko Hrvatske
dostavio jo{ prije tri godine
Ministarstvu transporta i komu-
nikacija Bosne i Hercegovine i
Ministarstvu saobra}aja i veza
Srbije i Crne Gore odgovora nema.
Trenutno nema zakonskih smetwi
jer su ispuweni svi uslovi i pot-
pisani me|udr`avni sporazumi iz-
me|u Bosne i Hercegovine, Srbije i
Crne Gore i Hrvatske.
Nije normalno da i poslije osam
godina od potpisivawa Dejtonskog
mirovnog sporazuma ne mo`emo
putovati za Beograd autoputem
preko Hrvatske, mnogo br`e i udob-
nije te uz pove}anu proto~nost na
grani~nim prelazima za samo 4,5 sata
umjesto sada{weg putovawa koje traje
osam sati.
Trenutno nema nikakvih smetwi jer su
ispuweni svi uslovi i potpisani sporazu-
mi izme|u Bosne i Hercegovine, Srbije i
Crne Gore i Hrvatske za realizaciju ovog
zahtjeva.
Jedan broj prevoznika je svu potrebnu
Ðåãèñòðàöè¼à ìå
óíàðîäíèõ ëèíè¼à çà Ñðáè¼ó è Öðíó Ãîðó
ÈÑÒÅÊËÀ ÂÀÆÍÎÑÒ ÐÅÄÎÂÀ ÂÎÆŒÅ
Ñêóïøòèíà Óäðóæåœà ñàîáðà
à¼à è âåçà
Ïðèâðåäíå êîìîðå Ðåïóáëèêå Ñðïñêå ðàç-
ìàòðà¼ó
è ïðîáëåìå êî¼å èìà¼ó ïðåâîçíèöè
èç Ðåïóáëèêå Ñðïñêå çáîã òîãà øòî íèñó
èçäàòå äîçâîëå çà ìåóíàðîäíè ïðåâîç
ïóòíèêà äîíè¼åëà ¼å íèç çàêšó÷àêà ó öèšó
áðæåã ð¼åøàâàœà íàâåäåíèõ ïðîáëåìà.
Ïîòðåáíî ¼å Ìèíèñòàðñòâó òðàíñïîðòà è
êîìóíèêàöè¼à ÁèÕ óïóòèòè çàõò¼åâ äà ñå çà
àóòîáóñêå ëèíè¼å êî¼å ñó äî ñàäà áèëå
èñòîâðåìåíî ðåãèñòðîâàíå ó Ïðèâðåäíî¼
Privredne Informacije
êîìîðè Ðåïóáëèêå Ñðïñêå êàî è ó
Ïðèâðåäíî¼ êîìîðè Ñðáè¼å è Öðíå Ãîðå,
îäìàõ èçäà¼ó äîçâîëå çà îáàâšàœå ìåó-
íàðîäíîã ëèíè¼ñêîã ïðåâîçà ó ñêëàäó ñà
âàæå
èì çàêîíèìà è ïðàâèëíèöèìà.
Ïðèâðåäíà êîìîðà Ðåïóáëèêå Ñðïñêå èçâ-
ðøèëà ¼å ðåãèñòðàöè¼ó ëèíè¼à ïðåìà Ñðáè-
¼è è Öðíî¼ Ãîðè çà ðåãèñòðàöèîíè ïåðèîä
2002/2003. ãîäèíå.
Âàæíîñò ðåãèñòðàöè¼å îâèõ ðåäîâà âîæœå
èñòåêëà ¼å 31.05.2003. ãîäèíå.
Ïðèâðåäíà êîìîðà PC äîñòàâèëà ¼å ðåäîâå
âîæœå Ìèíèñòàðñòâó òðàíñïîðòà è
êîìóíèêàöè¼à ÁèÕ ó ÷è¼ó íàäëåæíîñò ñó
èñòè ïðåøëè.
Ïî èñòèöàœó âàæíîñòè ðåãîñòðîâàíèõ
ðåäîâà âîæœå Ìèíèñòàðñòâî òðàíñïîðòà è
êîìóíèêàöè¼à ÁèÕ ïðîäóæèëî ¼å âàæíîñò
10 Februar/Mart 2004.
dokumentaciju za registraciju linija pre-
ko Hrvatske dostavio Ministarstvu tran-
sporta i komunikacija BiH, te Privrednoj
komori Srbije i Ministarstvu saobra}aja
i veza Jugoslavije. Neki prevoznici ~e-
kaju na rije{ewe svog zahtjeva tri godine.
Za realizaciju ovog zahtjeva nisu potreb-
na nikakva materijalna sredstva, vi{e ne
postoje ni smetwe novonastalih dr`ava
kroz koje bi linije prolazile, done{eni
su i zakoni koji reguli{u ovu proble-
matiku, prevoznici su spremni da odmah
otpo~nu voziti po{to nadle`ni organi
Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore
izdaju potrebne dozvole za me|unarodni
prevoz putnika.
Kako su brojni zahtjevi stanovni{tva ovog
dijela Republike Srpske opravdani
Skup{tina Udru`ewa saobra}aja i veza
ðåäîâà âîæœå èçìåó Ðåïóáëèêå Ñðïñêå è
Ñðáè¼å è Öðíå Ãîðå äî äàšœåã. È ïîðåä
òîãà ïðåâîçíèöè êî¼è âîçå íà îâèì ëè-
íè¼àìà ñóñðå
ó ñå ñà îäðååíèì ïðîáëåìè-
ìà íà ãðàíè÷íèì ïðåëàçèìà, íèñó ó ìîãó-

íîñòè äà óâåäó íîâîã êîîïåðàíòà, ïîñòî¼è
ìîãó
íîñò äà èçì¼åíîì èëè äîíîøåœåì
íîâèõ ïðîïèñà èçãóáå äèî îâîã òðæèøòà òå
äà òðïå è äðóãå øòåòå êî¼å ¼å ó ðàçëè÷èòèì
ñèòóàöè¼àìà òåøêî ïðåäâèä¼åòè.
Ó âåçè ñà íàïðè¼åä íàâåäåíèì Ïðèâðåäíà
êîìîðà Ðåïóáëèêå Ñðïñêå óïóòèëà ¼å
çàõò¼åâ Ìèíèñòàðñòâó òðàíñïîðòà è êîìó-
íèêàöè¼à ÁèÕ äà ñå, ó øòî ¼å ìîãó
å êðà-

åì ðîêó, ó ñàðàäœè ñà Ìèíèñòàðñòâîì
ñàîáðà
à¼à Ñðáè¼å è Öðíå Ãîðå èçäà¼ó ìå-
óíàðîäíå äîçâîëå çà ïðåâîç ïóòíèêà çà
ñâå ïîñòî¼å
å ëèíè¼å èçìåó Ðåïóáëèêå
Ñðïñêå è Ñðáè¼å è Öðíå Ãîðå.
Privredne komore Republike Srpske
donijela je zakqu~ak da se obrati Mini-
starstvu transporta i komunikacija BiH,
koje je nadle`no za rije{avawe ove pro-
blematike sa zahtjevom da Bawa Luka
kona~no dobije autobusku vezu sa
Beogradom, Novim Sadom i drugim mjesti-
ma u Srbiji autoputem preko Hrvatske.
Vrijeme rata je iza nas, protok qudi i
kapitala treba da se odvija
nesmetano. Bawa Luka treba
kra}u vezu sa Beogradom i
usluge prevoza qudi treba
podi}i na vi{i nivo.
Rije{ewe ovog problema mogu}e
je brzo tako {to }e nadle`ne
slu`be Ministarstva trans-
porta i komunikacija BiH u sa-
radwi sa nadle`nim organima
Srbije i Crne Gore izdati
potrebne dozvole za me|unarod-
ni prevoz putnika prevoznicima
koji su podnijeli zahtjeve za
registraciju linija Bawa Luka -
Beograd i druga mjesta u Srbiji
autoputem preko Hrvatske.
To zaslu`uje Bawa Luka i
Krajina, zaslu`uju weni gra|ani.
Registrovawem navednih linija putni~ki i
teretni saobra}aj odvijao bi se br`e, sig-
urnije i udobnije {to bi istovremeno smaw-
ilo gu`ve na grani~nim prelazima prema
Srbiji - Ra~a i Pavlovi}a most. Ina~e
svakodnevno iz Bawa Luke za Beograd i
ostale gradove Srbije polaze 53 autobusa.
Ranko Babi}
Çà ðåãèñòðàöè¼ó îâèõ ëèíè¼à èñïóœåíè ñó
ñâè ïîòðåáíè óñëîâè: ïîòïèñàí ¼å ñïîðàçóì
èçìåó Áîñíå è Õåðöåãîâèíå è Ñðáè¼å è
Öðíå Ãîðå; äîíåñåíè ñó çàêîíè êî¼è
ðåãóëèøó îâó ìàòåðè¼ó.
Íåîïõîäíî ¼å äà ñå øòî ïðè¼å ñàñòàíó
ì¼åøîâèòå êîìèñè¼å Ñðáè¼å è Öðíå Ãîðå è
Ðåïóáëèêå Ñðïñêå êî¼å
å çàâðøèòè
ïîñëîâå îêî ðåãèñòðàöè¼å ðåäîâà âîæœå
êàêî áè ñå ìîãëà èçâðøèòè îâ¼åðà èñòèõ
êàî ìåóíàðîäíèõ.
Ïðèëèêîì íåäàâíî îäðæàíîã ñàñòàíêà
ïðèâðåäíèõ äåëåãàöè¼à PC è Ñðáè¼å ó Ïðè-
âðåäíî¼ êîìîðè Ñðáè¼å ó Áåîãðàäó ñà ïðå-
äñòàâíèöèìà Ïðèâðåäíå êîìîðå Ñðáè¼å
äîãîâîðåíî ¼å äà ÏÊ Ñðáè¼å êîä Ìèíè-
ñòàðñòâà ñàîáðà
à¼à è òåëåêîìóíèêàöè¼à
Ñðáè¼å ïîêðåíå èíèöè¼àòèâó çà ðåãèñòðà-
öè¼ó ìåóíàðîäíèõ ëèíè¼à èçìåó Ñðáè¼å è
Öðíå Ãîðå è Ðåïóáëèêå Ñðïñêå.
Îä Ñïîšíîòðãîâèíñêå êîìîðå ÁèÕ îäíî-
ñíî Óäðóæåœà ïðåâîçíèêà ó ìåóíàðî-
äíîì è ìåóåíòèòåòñêîì ïðåâîçó ïóòíèêà
çàòðàæåíà ¼å ïîäðøêà êîä ð¼åøàâàœà
ïðîáëåìà ðåãèñòðàöè¼å ìåóíàðîäíèõ ðå-
äîâà âîæœå PC.
Êàêî ñó àíèìèðàíè ñâè íàäëåæíè çà ð¼å-
øàâàœå îâå ïðîáëåìàòèêå íàäàìî ñå äà
å
ó êðàòêîì ðîêó äî
è äî èçäàâàœà ìåóíà-
ðîäíèõ äîçâîëà çà ïðåâîç ïóòíèêà èçìåó
Ðåïóáëèêå Ñðïñêå è Ñðáè¼å è Öðíå Ãîðå.
Ð. Áàáè

AUTOINDUSTRIJA u RS i BiH
Status "namjenske industrije" u RS i BiH

KONSULTANTSKE STVORITI
USLUGE PPERP
¹ Na konferenciji proizvo|a~a komponenti USLOVE
ZA POVRATAK NA
za autoindustriju u BiH predstavqeni
modeli saradwe sa V W-AG koncernom
¹ Predlo`eno formirawe automobilskog

STARA TR@I[TA
Cluster-a kao informacione
i komunikacione platforme
Preduze}a iz oblasti autoindustrije u RS i BiH suo~ena
su sa ote`anim plasmanom svojih proizvoda na veoma zaht-
jevnom svjetskom tr`i{tu. Bez obzira na izazove koji se ¹ "Strategija namjenske industrije u BiH" odredi}e
ogledaju u stalnom napretku autoindustrije i rastu}om status ove grane industrije i wene perspektive
globalnom konkurencijom, na{a preduze}a poku{avaju da
uhvate taj korak. Svjesni su da rad za svjetski poznate ¹ Prostorni, tehni~ko-tehnolo{ki i kadrovski
proizvo|a~e jedno mo`e da garantuje uspjeh. kapaciteti u oblasti naoru`awa i vojne opreme BiH
U tom pravcu ve} su u~iweni prvi koraci u saradwi sa bi}e predstavqeni na "Izlo`bi naoru`awa i vojne
kompanijom RENAULT, gdje je u u`i izbor u{lo pet pre- opreme" koja }e se organizovati do kraja marta
duze}a iz BiH, a dva iz RS (Panafleh-Bijeqina i TPR- u Sarajevu
Rogatica). Da bi se aktivnije i ogranizovanije pri{lo ovoj
problematici uspostavqena je saradwa sa Deutsche

P
roizvo|a~i naoru`awa i "IZLO@BA NAORU@AWA I
Geseltschaft für Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH, vojne opreme u RS i BiH, VOJNE OPREME" koja }e se or-
koji je uradio projekat "Perspektive dobavqa~a i kao i ostale industrijske ganizovati krajem marta u Sa-
uslu`nih firmi automobilske industrije u Bosni i grane, raspola`u sa kapacite- rajevu. Ciq ove izlo`be je da
Hercegovini". U ovom projektu izvr{ena je analiza prob- tom, opremom i kadrovima, ali se predstave prostorni, tehni-
lema dobavqa~a automobilske industrije u BiH (tr`i{te, sa nedostatkom posla i tr`i- ~ko-tehnolo{ki i kadrovski
proizvodi, proizvodwa, uloga dr`ave, finansijsko stawe, {ta. Ako se ovome dodaju prob- kapaciteti iz oblasti naoru-
uloga banaka i sl.). Za 16 odabranih preduze}a izvr{eno je lemi u vezi statusa u procesu `awa i vojne opreme. Promoti-
snimawe situacije u preduze}ima, pobrojani interni i transformacije i privatizaci- vni materijal }e se iskoristi-
eksterni problemi preduze}a te iznesena op{ta ocjena je preduze}a onda je jasno u ti za izradu posebne publika-
dobavqa~a automobilske industrije u BiH. Na kraju je
predlo`eno da se formira automobilski CLUSTER kao
informaciona i komunikaciona platforma.
Isto tako uspostavqeni su kontakti sa upravom
Volkswagena AG koja je inicirala saradwu i nabavke
[KODA AUTO a.s. Mlada Boleslav i proizvo|a~a autokom-
ponenti u BiH. To je i bio razlog za odr`avawe konferen-
cije proizvo|a~a komponenti za autoindustriju u BiH koja
je odr`ana u Sarajevu, a na kojoj su prezentovani modeli
saradwe sa VW-AG koncernom. Prezentirane su i mogu-
}nosti tehni~ke i finansijske pomo}i SEED/IFC.
Tom prilikom istaknuti su razlozi za{to SEED `eli
ponuditi svoje usluge firmama iz ove oblasti, a koje se
ogledaju u slijede}em:
¹ Industrija sa tradicijom u BiH, kakvom se polo`aju nalaze ova cije o trenutnim i budu}im
¹ Postojawe kapaciteta i resursa, preduze}a. mogu}nostima ove grane indust-
¹ Izvozno orjentisana industrija, To je i bio razlog za odr`ava- rije, koja bi se koristila na
¹ Velik zna~aj ove industrije za ekonomski razvoj zemqe, we sastanka ove grupacije sa svim zna~ajnijim izlo`bama i
¹ Postojawe interesa multinacionalnih kompanija, predstavnicima Vlade RS i sajmovima, te u neposrednim
proizvo|a~a automobila, prema na{im dobavqa~ima. Vlade FBiH, u kome su se tra- kontaktima proizvo|a~ima na-
Seminar na temu Posqedwa dostignu}a u Evropskoj i glob- `ili odgovori na pitawa gdje je oru`awa i vojne opreme sa sta-
alnoj automobilskoj industriji, na kome je bilo govora i o mjesto i koja je uloga tzv. "nam- rim i novim poslovnim partne-
Privredne Informacije

restruktuirawu industrije u Bosni i Hercegovini organi- jenske proizvodwe". Intere- rima.

zovao je Projekat za Post-privatizaciono restruktuirawe sovawe za ovaj skup pokazao je i Svi akreditovani vojni ata{ei
preduze}a (PPERP) koji obezbje|uje preduze}ima u BiH vi- vojni ata{e ameri~ke ambasade bi}e pozvani na brifing na
sokokvalitetne me|unarodne i lokalne savjetodavne gosp. Gsfe! \pv- koji je dao temu vojne opreme u BiH, kako
usluge. Konsultantske usluge koje obezbje|uje PPERP po- uvodne napomene o svom vi|ewu bi se stvorili uslovi za
krivaju {irok dijapazan pitawa vezanih za unapre|ewe mjesta ove grane industrije u povratak preduze}a na ranija
poslovawa preduze}a na podru~ju marketinga, savjetovawa BiH. tr`i{ta.
po pitawu zamjene uvoza i razvoja izvoza, unapre|ewe pro- Na sastanku je izme|u ostalog Druga aktivnost Grupacije pro-
izvoda, pakovawa, strate{kog planirawa, finansijskog zakqu~eno da ova preduze}a izvo|a~a naoru`awa i vojne
menaxmenta, korporativnog restruktuirawa i priku- moraju imati podr{ku dr`ave, opreme u RS i BiH je defini-
pqawa investicija i prnala`ewa me|unarodnih partnera. tzv. dr`avni marketing, kako sawe wenog statusa, dok }e
PPERP program finansira Britanska Vlada, a programom bi se ova grana industrije in- odgovore na ova pitawa poku-
rukovodi i implementira u ime Odjela za me|unarodni tegrisala u procesu "PARTNER- {ati dati "STRATEGIJA NAM-
razvoj (DFID) IMC Consulting Ltd, a ima za ciq restruk- STVO ZA MIR". JENSKE INDUSTRIJE U BIH"
tuirawe i stvarawe preduze}a u ovoj oblasti koja }e U sklopu obavezne saradwe sa koji je neophodno napraviti u
zadovoqiti nacionalne i me|unarodne privredne kriter- vojnim ata{eima ambasada {to kra}em roku.
ije koji se stalno mijewaju. dr`ava akreditovanih u Bosni P. ]ori}
Pero ]ori} i Hercegovini dogovorena je

Februar/Mart 2004. 11
 "ENERGOINVEST" rasklopna oprema a.d. Srpsko Sarajevo

POVRATAK NA
STARA TR@I[TA
¹ Realizovana je isporuka }elija za Elektroprivredu Herceg-Bosne,
SPPE prekida~a u Egipat, strujnih i naponskih transformatora za
Elektrodistribuciju U`ice, Sartid Smederevo, Kosovo putem
Ineleh-a Sarajevo, Termoelektranu i rudnik Ugqevik, rezervnih
dijelova za Rudnik Kolubara, servisirawe MOP-a u @iar-u ^e{ka

A
mbiciozni su poslovni planovi
"Energoinvest" rasklopna opre-
ma, a.d. Srpsko Sarajevo za 2004.
godinu kojim se planira ukupna real-
izacija od 7,7 miliona KM prodatih
roba i usluga. Ukupan prihod od 7,7
miliona KM pretpostavqa mjese~nu
realizaciju od 650.000.- KM, {to za
zaposlene u "Energoinvest" rasklop-
na oprema pretstavqa veliki iza-
zov.
U 2003. godini samo jednom smo se
pribli`ili toj cifri i to u novem-
bru 2003. godine sa iznosom od
590.000.- KM. Bez ostvarewa ove
realizacije ne mogu se garantovati
redovne plate za oko 260 zaposlenih
i uplate doprinosa za oko 160 radni-
ka koji se nalaze na ~ekawu.
Predvi|a se prosje~na plata po rad-
niku od 400.- KM te da }e minimalna
osnovica za obra~un doprinosa
iznositi 200.- KM, tako da }e svaki
radnik na ~ekawu mjese~no ko{tati
105.- KM na ime doprinosa. To
podrazumijeva da se mjese~no bez
produ`enog rada treba obezbjediti
na ime plate oko 160.000.- KM, {to
predstavqa 25 odsto mjese~ne real-
Privredne Informacije
izacije. To je vrlo visok procenat jer
mi u svojim prodajnim kalkulacijama
kalkuli{emo s platama od 20 do 24
odsto zavisno od vrste proizvoda, te
da bi se ispla}ivale plate moramo
koristiti i sredstva amortizacije,
PREGOVORI
"Na{a predratna tr`i{ta poku-
{avamo ponovo aktivirati prije
svega u zemqama islamskog svijeta
i centralne Afrike.
Tako smo s Al`irom u pregovorima
za poslove u vrijednosti od 25 mi-
liona evra, a s Libijom 50 mil-
iona.
Imamo vi{ka radnika, ali i ma-
wka istovremeno jer smo otvoreni
za mlade visokostru~ne kadrove,
posebno one koji mogu prihvatiti
poslove projekt - menaxera.
U vezi sa imovinom vodimo
sporove sa Beogradom jer tamo pos-
toji zgrada u centru grada od 4.000
m2. Sli~na situacija je i u
Hrvatskoj, odnosno Makedoniji",
rekao je Xemail Vlahovwak, dire-
ktor "Energoinvesta" iz Sarajeva.
Radomir Krsmanovi}, generalni direktor
"Energoinvesta RAOP"
{to ~ine sve firme koje umawuju
svoju osnovu rada ali nam je takva
situacija.
U 2004. godini planirali smo
484.000.- KM za ulagawe u razvoj
proizvodnog asortimana, {to iznosi
6,3 odsto od ukupnog prihoda. U svije-
tu se ula`e prosje~no oko 3 odsto,
{to predstavqa tro{ak firmi. I mi
}emo opteretiti planske tro{kove
sa 3 odsto a ostatak }emo finansir-
ati iz amortizacionog fonda.
Oformqena je i slu`ba razvoja
asortimana u okrivu sektora mar-
ketinga, prodaje i razvoja koja je
zadu`ena {ta }e razvijati u 2004.
godini u saradwi sa spoqnim sarad-
nicima. Ako kroz razvoj asortimana
ne do|emo do novih generacija
proizvoda koji mogu kvalitetom i
cijenom biti konkurentni na
tr`i{tu, izgubi}emo mjesto na

12 Februar/Mart 2004.
tr`i{tu, {to }e ugroziti na{e daqe
poslovawe. - isti~e Radomir
Krsmanovi}, generalni direktor
"Energoinvest" rasklopna oprema
a.d. Srpsko Sarajevo.
Aktivnosti Sektora marketinga, pro-
daje i razvoja odvijale su se na ugo-
varawu i isporuci opreme i raz-
ervnih dijelova, poslovima razvoja,
marketin{kim aktivnostima i ser-
visirawem elektroenergetskih po-
strojewa. Va`no je ista}i da je ugov-
orena isporuka ~etiri visokonapon-
ska prekida~a i 307 strujnih i napon-
skih mjernih transformatora za
Elektroprivredu Republike Srpske
da.
Pored navedenih, realizovana je
isporuka }elija za Elektroprivredu
Herceg-Bosne, SPPE prekida~a u
Egipat, strujnih i naponskih trans-
formatora za Elektrodistribuciju
U`ice, Sartid Smederevo, Kosovo
putem Ineleh-a Sarajevo, Termoe-
lektranu i rudnik Ugqevik, rez-
ervnih dijelova za Rudnik Kolubara,
servisirawe MOP-a u @iar-u ^e{ka.
U periodu januar - novembar, poten-
cijalnim kupcima dostavqeno je po-
nuda u vrijednosti od preko 35 mil-
iona KM. Oprema, rezervni dijelovi
i servisirawe elektroopreme nu|e-
no je kupcima u Republici Srpskoj,
Federaciji BiH, Srbiji, Crnoj Gori,
Nigeriji, Pakistanu, Maleziji, Indo-
neziji, Tajlandu, Dubai-u, Egiptu,
^e{koj, Italiji, Sloveniji, Makedo-
niji i u druge zemqe.
Prema novoj organizaciji RAOP-a, od
septembra 2003. godine u Sektoru
marketinga, prodaje i razvoja formi-
rane su slu`be razvoja i in`iwe-
Proizvodni program
- Strujni i naponski mjerni tran-
sformatori u uqno papirnoj izo-
laciji 24-420 kV, vawske monta`e
- Strujni i naponski mjerni trans-
formatori u SF6 izolaciji 72,5-
420 kV, vawske monta`e
- Jednopolno i dvopolno izolo-
vani naponski mjerni transforma-
tori sa ili bez osigura~a, do 38 kV,
unutra{we monta`e
- Potporni, provodni, kablovski i
specijalni strujni mjerni trans-
formatori do 38 kV, unutra{we
monta`e
- Cink-oksidni odvodnici pre-
napona 3-420 kV
- Potporni i provodni izolatori,
dijelovi i komponente od epoksid-
nih smola
- Elektrotehni~ki porcelan za
visokonaponska postrojewa, pro-
vodni izolator

SEKTOR PROIZVODWE I ZA[TITE KOMPONENTI

Ovaj sektor obezbje|uje kompletne isporuke ma{inski obra|enih kompo-
nenti za monta`u na{ih proizvoda. Tako|e je pouzdan snadbjeva~ kompo-
nenti za eksterne kupce.
Nudimo

- Ma{insku obradu na NC i CNC strugovima

u okviru projekta "Energija III" koji
finansira Evropska banka. Ovi
poslovi ugovarani su u saradwi s
firmama Siemens Be~ i Kon~ar
Zagreb. Posebno je va`no da smo
preko Kon~ara Zagreb isporu~ili u
Bjelorusiju 30 komada mjernih
visokonaponskih transformatora
tip CTI. Radi se prakti~no o novim,
kvalitetnim, modernim aparatima,
aparatima koji su rezultat vlastitog
- Ma{insku obradu na konvencionalnim ma{inama
- Obrada rotacionih dijelova velikih diametara kao {to su osovine,
prirubnice i ku}i{ta.
- Proizvodwa dijelova od lima sje~ewem
- Proizvodwa dijelova od lima savijawem i punktovawem
- Varewe u za{ti}enoj atmosferi
- Zavarivawesnopom elektrona
- Farbawe
- Galvanizaciju
ringa, koje do sada nisu bile u ovom
Sektoru. Ideja je da se u jednoj orga-
nizacionoj cjelini nalaze veoma
bitne funkcije marketinga, razvoja,
Privredne Informacije

razvoja. O~ekuje se da bi u narednom in`eweringa i predstavni~ka mre-

periodu moglo do}i do zna~ajnijih `a. O~ekuje se da }e nova organi-
isporuka ovih aparata na ogromna zacija Sektora doprinijeti unapre-
tr`i{ta Rusije, Bjelorusije i drugih |ewu svih funkcija, {to bi se pozi-
zemaqa biv{eg SSSR-a, naravno ako tivno odra`avalo i na ukupno poslo-
transformatori zadovoqe zahtjeve vawe preduze}a. Posebni rezultati
korisnika. Interesantno je da je zbog o~ekuju se od Slu`be razvoja, imaju-
ekstremno niskih temperatura za }i u vidu zaostajawe na{eg nivoa
ove aparate bilo potrebno napravi- razvoja novih aparata, naro~ito na
ti mje{avinu SF6 gasa i azota. Na sredwem naponskom nivou u odnosu
podru~je Dubai-a ispru~eni su na svjetska dostignu}a. Bez novih
bu{inzi. Po{to su bu{inzi zadovo- aparata, bez unapre|ewa tehnike i
qili zahtjeve korisnika, s prih- tehnologije, nemogu}e je opstati na
vatqivim cijenama, ugovorena je tr`i{tu i biti konkurentan sa svjet-
isporuka 200 novih bu{inga, s skim proizvo|a~ima elektroopreme.
mogu}nos{}u jo{ dodatnih 200 koma- Jovan Mari}

Februar/Mart 2004. 13
 POSJETA privredne delegacije Republike Srpske Srbiji

ME\UKOMORSKI
ODBOR ZA
UNAPRE\EWE
SARADWE
¹ Neprihvaqiva jednostrana prometa izme|u Dr`avne zajednice Prisutnim privrednicima obratio se
izmjena Sporazuma o slobodnoj Srbije i Crne Gore i Bosne i Hercegovi- ambasador Leko Tomislav istakav{i
trgovini ne, smawen je promet izme|u Republike potrebu otklawawa problema oko prim-
Srpske i Dr`avne zajednice Srbije i jene Sporazuma o slobodnoj trgovini

U
ciqu unapre|ewa privredne sarad-
we izme|u Republike Srpske i
Republike Srbije, Privredna komo-
ra Republike Srpske organizovala je
posjetu privrednika iz Republike Srp-
ske Privrednoj komori Srbije. Predsje-
dnik Privredne komore Republike
Srpske Mladen Mi}i} i predsjednik
Privredne komore Srbije Radoslav Ve-
selinovi} razgovarali su o rea-
lizaciji plana aktivnosti na
unapre|ewu privredne saradwe u
2004. godini putem komorskog sis-
tema.
U delegaciji Privredne komore
Srbije pored predsjednika Rados-
lava Veselinovi}a bili su pred-
sjednici regionalnih komora i
brojni privrednici.
Delegaciju Privredne komore Re-
publike Srpske ~inili su Mladen
Mi}i}, predsjednik Privredne
komore Republike Srpske, Dra-
gica Risti}, izvr{ni direktor i
predsjednici regionalnih komo-
ra, te direktori tridesetak pre-
duze}a iz Republike Srpske koji
su zainteresovani za plasman proizvoda
na tr`i{tu Srbije.
Kao gosti prisustvovali su Leko Tomi-
slav, ambasador Bosne i Hercegovine u
Dr`avnoj zajednici Srbije i Crne Gore,
Privredne Informacije
Crne Gore (uvoz u RS za 12 odsto i izvoz
za 20 odsto) tako da je potrebno na}i
odgovaraju}a rje{ewa za zaustavqawe
ove tendencije. Kao poseban problem
istaknuta je jednostrana izmjena Spora-
zuma o slobodnoj trgovini Bosne i
Hercegovine i Dr`avne zajednice Srbije
i Crne Gore od strane Ministarskog
vije}a BiH.
Zakon o javnim nabavkama u BiH
JAVNA POTRO[WA POD LUPOM
izme|u BiH i Dr`avne zajednice Srbije i
Crne Gore.
Podr`an je prijedlog osnivawa me|uko-
morskog odbora za unapre|ewe saradwe
u koji }e svaka strana predlo`iti svoje
predstavnike uz dopunu Plana akti-
vnosti.
Neophodno je utvrditi mjere i aktivnos-
ti na zaustavqawe tendencija smawewa
spoqnotrgovinske razmjene izme|u
Dr`avne zajednice Srbije i Crne Gore i
Republike Srpske, posebno pitawe
visokog deficita RS, uz preduzimawe
aktivnosti oko uslagla{avawa stavova o
Sporazumu o slobodnoj trgovini Bosne i
Hercegovine i Dr`avne zajednice Srbije
i Crne Gore.
Potpisan je Sporazum o saradwi u obla-
sti vazduhoplovne industrije izme|u
Republike Srpske i Republike Srbije a
uprili~ena je prezentacija proizvodnih
programa preduze}a iz Republike Srpske
u prostorijama Privredne komore Srbije
u Beogradu.
U. Peji}

Dejan Jovovi} i Vujo Vu~kovi}, ministar
za ekonomske odnose sa inostranstvom
Dr`avne zajednice Srbije i Crne Gore,
Savo Bari{i} i Bubowa Radomir iz Mi-
nistarstva trgovine Republike Srbije.
Bila je to prilika da se u bilateralnim
razgovorima razmijene mi{qewa o
modalitetima smawewa spoqnotrgovin-
skog deficita Republike Srpske prema
Republici Srbiji kao i dosada{wim
iskustvima u sprovo|ewu Sporazuma o
slobodnoj trgovini izme|u Dr`avne
zajednice Srbije i Crne Gore i Bosne i
Hercegovine.
U uvodnim napomenama predsjednika
Veselinovi}a i Mi}i}a istaknuta je
potreba unapre|ewa privredne saradwe.
Iako je u 2003. godini ostvaren rast
Februar/Mart 2004.
14
U organizaciji Programa Evropske unije za javne nabavke u Bawa
Luci je za predstavnike vladinih organizacija i institucija, op{tinskih
organa i privrednih subjekata predstavqen novi zakonodavni okvir javnih
nabavki u Bosni i Hercegovini ~iji je Nacrt usagla{en sa resornim min-
istarstvima entiteta. [ef ekonomskog i politi~kog odjela Delegacije
evropske komisije dr Renzo Daviddi i prvi zamjenik visokog predstavni-
ka Donald Hays iskazali su podru{ku i zadovoqstvo predlo`enim zakon-
skim rje{ewima u oblasti javne nabavke u Bosni i Hercegovini koje }e BiH
pribli`iti procesima integracija u Evropskoj Uniji i ispuwavawu uslova
iz Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu.
U ciqu pra}ewa postupka nabavki, prikupqawa informacija i
obezbje|ewa po{tovawa zakonskih procedura u BiH }e se formirati
Agencija za javne nabavke i Kancelarija za razmatrawe `albi. Svu
neophodnu tehni~ku pomo} procesu reformi javnih nabavki pru`i}e
Evropska unija kroz navedeni Program kako bi se obezbijedila efikasni-
ja potro{wa javnih sredstava. D.C.B.
 Narodna skup{tina RS o stawu u poqoprivredi druga i zadru`nih saveza. vnosti na privatizaciji

MJERE ZA
Vlada treba da preispita
i sada{wi koncept orga-
nizovawa Robnih rezervi
i defini{e pravni status
dr`avnih poqoprivred-
nih gazdinstava i pre-
duze}a i kombinata, ukqu-
~uju}i i hitno sprovo|ewe

O@IVQAVAWE
poqoprivrednih proiz-
vo|a~a. Poslanici su se
slo`ili da se primarna
ste~ajnih postupaka kako
bi se sprije~ilo daqe pro-
padawe dr`avne imovine.
Narodna skup{tina je oba-

AGRARA vezala op{tine da kroz

Uz konstataciju da je sta-
we u agraru slo`eno, repu-
bli~ki Parlament je na
zasjedawu odr`anom u dru-
goj polovini februara,
prihvatio informaciju o
stawu u poqoprivredi
Srpske i nalo`io Vladi
preduzimawe niza mjera
za poboq{awe stawa u
ovoj oblasti.
Narodni poslanici zahti-
jevju da se analiziraju po-
tpisani sporazumi o slo-
bodnoj trgovini sa zemqa-
ma u okru`ewu, ukazuju}i
na potrebu dvosmjerne tr-
govine izme|u zemaqa
potpisnica i tra`ewe mo-
gu}nosti plasmana na{ih
tr`i{nih vi{kova poqo-
privredne proizvodwe na
svjetskom tr`i{tu.
Tra`i se i {to {to hitni-
je usvajawe Zakona o zadru-
gama koji }e definisati
pravni status i stawe
zadru`ne imovine te da
nadle`ni organi izvr{e
reviziju poslovawa za-
sredstva za podsticaj po-
qoprivredne proizvodwe
u Buxetu Srpske za ovu god-
inu moraju zadr`ati na
istom nivou, a wihova
upotreba i kori{tewe se
moraju obezbijediti na
transparentan na~in. Sku-
p{tina, izme|u ostalog
tra`i da se ubrzaju akti-
svoje buxete, zavisno od
strukture i zna~aja poqo-
privredne proizvodwe,
planiraju i usmjeravaju
sredstva za ove namjene, a
prvenstveno sredstva koja
se ostvaruju po osnovu
pretvarawa poqoprivre-
dnog zemqi{ta u nepoqo-
privredno.
Da li }e ove mjere
donijeti bitnije promjene
u sektoru agrara zna}e se
ve} narednog proqe}a
kada bi se trebali vidjeti
prvi efekti novih odluka.
Ako se stawe ne promjeni
zna~i da su predlo`eni
zakqu~ci ostali mrtvo
slovo na papiru na {ta su
poqoprivrednici i ranije
upozoravali.
M.M

Óäðóæåœå ïîšîïðèâðåäå ïðåäëàæå

ÔÎÐÌÈÐÀŒÅ ÀÃÐÀÐÍÅ ÁÀÍÊÅ ÇÀ ÐÀÇÂΣ

Ó
öèšó ñòâàðàœà ïîâîšíè¼åã àìáè¼å-
íòà ïðèâðåèâàœà ó îáëàñòè ïîšî-
ïðèâðåäå è ïðåõðàìáåíå èíäóñòðè¼å
Ðåïóáëèêå Ñðïñêå, Óäðóæåœå ïîšîïðè-
âðåäå, âîäîïðèâðåäå è ïðîèçâîäœå õðàíå,
ïè
à è äóâàíà Ïðèâðåäíå êîìîðå Ðåïóáëè-
êå Ñðïñêå ïðîñëè¼åäèëî ¼å ñåò ïðè¼åäîãà
Íàðîäíî¼ ñêóïøòèíè Ðåïóáëèêå Ñðïñêå
êàêî áè ñå äåôèíèñàëî ñòàœå ó ïîšîïðè-
âðåäè. Ó Ïðèâðåäíî¼ êîìîðè Ðåïóáëèêå
Ñðïñêå ìèøšåœà ñó äà òðåáà ïðåäóçåòè
ñëè¼åäå
å ì¼åðå ó ïðàâöó ð¼åøàâàœà íàãî-
ìèëàíèõ ïðîáëåìà ó îáëàñòè ïîšîïðè-
âðåäå:
1. Èçðàäèòè ñòðàòåãè¼ó ðàçâî¼à ïîšîïðè-
âðåäíîã-ïðåõðàìáåíîã ñåêòîðà ó Ðåïóáëè-
öè Ñðïñêî¼ çà ïåðèîä îä 10 ãîäèíà. Ðîê:
îêòîáàð 2004. ãîäèíå.
öè¼à è òåêó
å ïðîèçâîäœå ãä¼å
å ãðå¼ñ ïå-
ðèîä è âèñèíà êàìàòíèõ ñòîïà çàâèñèòè îä
íàì¼åíå êðåäèòà è îä ãðàíå ïðèâðåèâàœà.
Ó áàíöè áè ä¼åëîâàî è ôîíä èç áóŸåòñêèõ
ñðåäñòàâà çà ïîäñòèöàœå ïðîèçâîäœå. Ðîê:
êð༠2004. ãîäèíå.
4. £à÷àòè ðàä àñîöè¼àöè¼à, óäðóæåœà, íîâîã
ìîäåëà çàäðóãàðñòâà è ïîñëîâíèõ çà¼åäíè-
öà. Ðîê: ó êîíòèíóèòåòó.
Îñíîâà çà íàïðè¼åä íàâåäåíî ¼à÷àœå ðàäà
ïîñòî¼å
èõ àñîöè¼àöè¼à è óäðóæåœà è ôîð-
ìèðàœå íîâèõ òðåáà¼ó áèòè ïðîèçâîäíè
ëàíöè äåôèíèñàíè ó ñòðàòåãè¼è ðàçâî¼à.
Ñàäà ñå ôîðìèðà¼ó è ïîäñòè÷ó îä ìåóíàðî-
äíèõ îðãàíèçàöè¼à àñîöè¼àöè¼å ¼åäíå îáëà-
ñòè ïðèâðåèâàœà êàêî íà íèâîó Ðåïóáëè-
êå Ñðïñêå, òàêî è íà íèâîó ÁèÕ (Óäðóæåœå
âî
àðà ÐÑ, Óäðóæåœå ïîâðòëàðà ÐÑ, Óäðó-
äîìà
à ïðîèçâîäœà (çà äîìà
å òðæèøòå è
çà èçâîç) è óâîç ñàìî êâàëèòåòíèõ ïðîè-
çâîäà. Ðîê: äåðåãóëàöè¼à öè¼åíà áðàøíà è
õëåáà - õèòíî, èçðàäà çàïî÷åòèõ ïðàâèëíèêà
- äî êðà¼à ìà¼à 2004., îñòàëî ó êîíòèíóèòåòó.
3. Óáðçàòè ïðîöåñ ïðèâàòèçàöè¼å è ñòâîðè-
òè óñëîâå çà ñïðîâîåœå ñòå÷à¼à ó ôèðìàìà
è ïðè¼å ïðèâàòèçàöè¼å, ñ öèšåì îìîãó
à-
âàœà ä¼åëèìè÷íîã îæèâšàâàœà äè¼åëîâà
ïðîèçâîäœå ïðåäóçå
à è êâàëèòåòíè¼å ïðè-
âàòèçàöè¼å. Ðîê: ó êîíòèíóèòåòó.
4. Ñòàâèòè ó ôóíêöè¼ó ðîáíå ðåçåðâå, êàî
¼åäèíî ìîãó
åã ðåãóëàòîðà (ó òðæèøíî¼
ïðèâðåäè) íåìèíîâíèõ öèêëè÷íèõ êðåòàœà
ó ïîšîïðèâðåäíî¼ ïðîèçâîäœè. Ðîê: äî
êðà¼à ¼óíà 2004. ãîäèíå.
5. Ñìàœèòè òðîøêîâå åëåêòðè÷íå åíåðãè¼å,
âîäíèõ äîïðèíîñà (íàðî÷èòî ó ðèáàðñòâó) è
Privredne Informacije

Ïðè¼å èçðàäå ñòðàòåãè¼å ðàçâî¼à îäðåäèòè
îñíîâíå ïðîèçâîäíå "ëàíöå ("îä œèâå äî
ñòîëà"), òå ñíèìèòè ó êî¼å äè¼åëîâå
ïðîèçâîäíèõ "ëàíàöà" ("êàðèêå") èìà îñ-
íîâà äàâàòè ïîäðøêó ïðîèçâîäœè ñà ñòà-
íîâèøòà ïðîôèòàáèëíîñòè ïðîèçâîäœå ó
àìáè¼åíòó ëèáåðàëèçàöè¼å òðæèøòà,
2. Óñâà¼àòè ñòàíäàðäå è îòïî÷åòè ðàä íà
ñèñòåìó öåðòèôèêàöè¼å ïðîèçâîäœå è ïðî-
èçâîäà ïðåìà ñàâðåìåíèì ì¼åðèëèìà. Ðîê: ó
êîíòèíóèòåòó,
3. Òðàæèòè ìîäåëå çà ôîðìèðàœå àãðàðíîã
ôîíäà ìèìî áóŸåòñêèõ ñðåäñòàâà, êàî
áèòíîã îñëîíöà ôèíàíñè¼ñêå ïîäðøêå
ñåêòîðó.
Óì¼åñòî íàïðè¼åä íàâåäåíîã, ïðåäëàæåìî
ôîðìèðàœå àãðàðíå áàíêå çà ðàçâî¼ ó êî¼î¼

å ñå îáåçá¼åèâàòè êðåäèòèðàœå èíâåñòè-
æåœå ïðåðàèâà÷à âî
à è ïîâð
à ÁèÕ),
5. Ïðîâîäèòè åäóêàöè¼ó ïðîèçâîà÷à, ïî-
âå
àòè íèâî êâàëèòåòà ïðîèçâîäà è ¼à÷àòè
ïîâ¼åðåœå ïîòðîøà÷à ó äîìà
è ïðîèçâîä.
Ðîê: ó êîíòèíóèòåòó.
Äîäàòíå ì¼åðå:
1. Óñëîâè ïðèâðåèâàœà ìîðà¼ó áèòè
áëàãîâðåìåíî ïîçíàòè è äà òðà¼ó íà äóæè
ðîê, áåç ÷åãà íåìà ïðåëàñêà ïîšîïðè-
âðåäíèõ ïðîèçâîà÷à èç ïðîèçâîäœå çà
âëàñòèòå ïîòðåáå ó ïðîèçâîäœó òðæèøíèõ
âèøêîâà. Ðîê: ó êîíòèíóèòåòó.
2. Ñòâàðàòè çàêîíñêó è ïîäçàêîíñêó
ðåãóëàòèâó (íàðî÷èòî ó îáëàñòèìà òåõíè-
÷êî-òåõíîëîøêèõ óñëîâà ïðîèçâîäœå è êâà-
ëèòåòà ïðîèçâîäœå), êî¼îì
å ñå îìî-
ãó
àâàòè òðæèøíî ïðèâðåèâàœå (äåðåãó-
ëàöè¼à öè¼åíà áðàøíà è õëåáà), êâàëèòåòíà
òåëåôîíñêèõ óñëóãà. Ðîê: äî êðà¼à ìà¼à
2004. ãîäèíå.
6. Êâàëèòåòíè¼èì óðååœåì íà÷èíà îáðà-
÷óíà è ïëà
àœà àêöèçà íà ïðîìåò èçìåó
åíòèòåòà, îìîãó
èòè âå
ó òðãîâèíó èçìåó
åíòèòåòà. Ðîê: äî êðà¼à àïðèëà 2004. ãîäèíå.
7. Èçâðøèòè ðåôîðìó ñèñòåìà ïîäñòèöàœà
äîìà
å ïðîèçâîäœå. Óì¼åñòî ïîñòî¼å
åã
ñèñòåìà óâåñòè ÷åòèðè ìîäåëà ïîäñòèöàœà:
ïîäñòèöàœå ïðîèçâîäœå, êàïèòàëíèõ óëà-
ãàœà, ïîäðøêå äîõîòêó è ðàçâî¼à ñåëà è
ðåãèñòðàöè¼ó ïîšîïðèâðåäíèêà. Ðîê: äî
êðà¼à 2004. ãîäèíå.
8. Ïðèäðæàâàœå âëàñòèòèõ Îäëóêà è
Óðåäáè îä ñòðàíå Âëàäå ÐÑ (Óðåäáà è
Îäëóêå î îñëîáààœó îä àêöèçà è ïîðåçà íà
ïðîìåò íà ëîæ óšå).
ïðèïðåìèî Ñëàâêî Ñòåâàíîâè

Februar/Mart 2004. 15
 Hrvatski "Konzum" zainteresovan je za ve}i otkup proizvoda iz RS
PLANIRA SE IZVOZ 5.000
TONA VO]A I POVR]A
P
oqoprivredni proizvo|a~i bawalu-
~ne regije planiraju da ove godine
na hrvatsko tr`i{te plasiraju oko
pet hiqada tona vo}a i povr}a, {to bi
bilo pet puta vi{e nego 2003. godine.
Vo}e i povr}e bi otkupio hrvatski "Kon-
zum" prvenstveno iz Lijev~e poqa i pla-
sirao putem svoje trgova~ke mre`e.
Mladen Mi}i}, predsjednik Privredne
komore RS smatra da poqoprivredni
proizvo|a~i treba da iskoriste {ansu
koja se pru`a od strane "Konzuma".
- Osnovni problem na{ih poqopri-
vrednika je nedostatak tr`i{ta. Sada
se ta {ansa pojavila i treba je iskoris-
titi - rekao je Mi}i} i podvukao da se
poqopvirednici moraju prilagoditi
zahtjevima hrvatskog tr`i{ta.
Hrvatski trgova~ki lanac, iznio je
wihov predstavnik Stanko ]osi}, plani-
ra da ove godine sa bawalu~ke regije
otkupi vi{e poqoprivrednih kultura.
Od povr}a zainteresovani su za krompir,
U Privrednoj komori osnovano Udru`ewe proizvo|a~a organskog |ubriva i zdrave hrane
PRO[IRITI UZGOJ GLISTA
¹ Ciq Udru`ewa je da se uzgoj glista i proizvodwa humusa pro{iri
na podru~je cijele Republike Srpske.
¹ O~uvawe `ivotne okoline i zdravqa qudi opredijelilo je ve}inu
~lanova Udru`ewa da se bave uzgojem crvene kalifornijske gliste
i proizvodwom lumbri humusa (organskog |ubriva).
zgajiva~i kalifornijskih glista,
U proizvo|a~i lumbri humusa (organsko
|ubrivo) i zdrave hrane sa podru~ja
regije koje pokriva Privredna komora
Bawa Luka osnovali su Udru`ewe koje }e
se baviti proizvodwom, plasmanom i
drugim poslovima u interesu svojih
~lanova. Ideja za osnivawe Udru`ewa
zasnovana je na potrebama ~lanova
Udru`ewa u ciqu uspostavqawa {to
tje{wih me|usobnih kontakata u ciqu
pove}awa uzgoja glista, pove}awa
Privredne Informacije
proizvodwe, nabavke ma{ina, opreme,
repromaterijala, ambala`e i prodaje
gotovih proizvoda.
Udru`ewe proizvo|a~a organskog |u-
briva i zdrave hrane osnovano je kra-
jem pro{le godine a wegovo sjedi{te
je u Bawa Luci i u prostorijama
Privredne komore regije Bawa Luka.
Udru`ewe svoje djelatnost obavqa na
teritoriji Republike Srpske.
Na osniva~koj Skup{tini bila su
prisutna 24 uzgajiva~a kaliforni-
jskih glista odnosno proizvo|a~a
organskog |ubriva i zdrave hrane.
^lanovi Udru`ewa treba da potpi{u
pristupnicu i prihvate obaveze i
prava iz Statuta Udru`ewa.
Na osniva~koj Skup{tini izabrani su
16 Februar/Mart 2004.
kupus, karfiol, brokulu, mrkvu, dok od
vo}a planiraju otkup lubenice, kru{ke,
jabuke, suve {qive, jagodi~astog vo}a i
kestena. S wiva Lijev~e poqa, "Konzum"
je pro{le godine, kroz saradwu sa
Zemqoradni~kom zadrugom "Gradi{ka"
otkupio oko hiqadu tona vo}a i povr}a,
dok su obje strane ove godine spremne da
upetostru~e otkup.
Da bi se ti planovi sproveli u djelo,
upozoreni su iz "Konzuma", sva roba, koja
bude plasirana na hrvatskom tr`i{tu,
mora biti prvoklasne kvalitete i odgo-
varaju}e ambala`e.
Savo Borkovi}, direktor ZZ "Gradi{ka",
koji je zadovoqan dosada{wom sarad-
wom sa "Konzumom", istakao je da prije
svega treba rije{iti pripremu proizvo-
da i wegovo pakovawe.
- Proizvo|a~i se, jednostavno moraju pri-
lagoditi zahtjevima hrvatskog tr`i{ta -
rekao je Borkovi}.
J. Salati}
organi Udru`ewa - predsjednik i Upra-
vni odbor kojeg ~ini pet ~lanova.
Udru`ewe }e posebno raditi na razvoju i
unapre|ewu proizvodwe humusa, organ-
skog |ubriva i zdrave hrane, unapre|ewu
uzgoja kalifornijskih glista i proizvod-
wi supstrata (zemqe) za uzgoj cvije}a.
Obezbje|ewu obrtnih i investicionih
sredstava pru`awu stru~ne pomo}i kod
navavke ma{ina, opreme, repromateri-
jala i ambala`e te sradadwi sa finan-
sijskim i drugim organizacijama.
^lanovi ovog Udru`ewa raspola`u sa
1.200 komada legla kalifornijskih gli-
sta. Proizvodwa humusa (organskog |ub-
ÏÎÑ£ÅÒÀ
''ÀÃÐÎÊÎÐÀ''
Ïðåäñ¼åäíèê Ïðèâðåäíå êîìîðå
Ðåïóáëèêå Ñðïñêå Ìëàäåí Ìè
è
ñà
ñàðàäíèöèìà ðàçãîâàðàî ¼å ñà ïðåä-
ñòàâíèöèìà êîìïàíè¼å ''Àãðîêîð'' èç
Çàãðåáà î ìîãó
íîñòèìà èíòåíçèâè-
ðàœà ñàðàäœå ó îáëàñòè ïîšîïðè-
âðåäíî ïðåõðàìáåíå èíäóñòðè¼å Ðåïó-
áëèêå Ñðïñêå. Íà ñàñòàíêó ¼å áèëî
ðè¼å÷è î ðåàëèçàöè¼è âå
ðàíè¼å ïîñòè-
ãíóòèõ äîãîâîðà îêî íà÷èíà ïëàñìàíà
â¼åøòà÷êèõ óáðèâà çà ïîšîïðèâðåäíå
ïðîèçâî
à÷å ó ÐÑ ïóòåì òðãîâèíñêå
ìðåæå ''Àãðîêîðà'' è ìîãó
íîñòè
îòâàðàœà ìàëîïðîäà¼íèõ îá¼åêàòà
''Àãðîêîðà'' ó Ðåïóáëèöè Ñðïñêî¼.
Ïðåäñòàâíèöè êîìïàíè¼å ''Àãðîêîð''
èç Çàãðåáà î÷åêó¼ó äà Ïðèâðåäíà
êîìîðà Ðåïóáëèêå Ñðïñêå ïðóæè
ñòðó÷íó ïîìî
ó ïðîíàëàæåœó ïîòå-
íöè¼àëíèõ êîîïåðàíàòà çà ïðîèçâîäœó
âî
à è ïîâð
à êî¼å áè ''Àãðîêîð''
ïëàñèðàî ó ìåãàìàðêåòå øèðîì
Õðâàòñêå.
Ä. Ö. Á
riva) na bazi navedenog broja legala
procjewuje se na oko 500 tona godi{we.
Istovremeno ~lanovi Udru`ewa raspo-
la`u sa 200 legala kalifornijskih gli-
sta koja mogu distribuirati novim uzgaji-
va~ima glista.
O~uvawe `ivotne okoline i zdravqa
qudi opredijelilo je ve}inu ~lanova
Udru`ewa da se bave uzgojem crvene
kalifornijske gliste i proizvodwom
lumbri humusa (organskog |ubriva).
Uzgoj glista obavqa se u specijalizovan-
im farmama. @ivot glista odvija se u
lejama koje se mogu praviti od
razli~itih materijala prema propisnim
standardima. Ina~e, humus je najefikas-
nije i najkvalitetnije organsko |ubrivo
za sve vrste biqaka. Humus koji gliste
proizvode po kvalitetu i mnogim ele-
mentima nadma{uju umjetna gnojiva tako
da ih u proizvodwi povr}a, vo}a i
cvije}a u potpunosti ili djelimi~no
zamjewuje. Stru~waci tvrde da su
biqke tretirane humusom mnogo
otpornije na su{u, bolest, mraz i
{teto~ine, prihodi su znatno ve}i,
plodovi ranije sazrijevaju, qep{eg su
izgleda, boqeg kvaliteta i sadr`e
mnogo vi{e "C" vitamina.
Bez humusa kao najkvalitetnijeg organs-
kog |ubriva nema proizvodwe zdrave
hrane.
Ciq Udru`ewa je da se uzgoj glista i
proizvodwa humusa pro{iri na
podru~je cijele Republike Srpske.
Jovanka Salati}
 METALURGIJA i prerada metala u RS
AMBICIOZNI
PLANOVI
"BOKSITA"
IZ ZVORNIKA
¹ Mo`e se o~ekivati daqi rast proizvodwe u Bira~u, rudnicima
boksita Mili}i, Srebrenici i Mrkowi} Gradu.
¹ @eqezara Jasenice iz Slovenije zainteresovana za pokretawe
proizvodwe u Vaqaonici hladnovaqane trake u Rami}ima
i zapo{qavawe 200 radnika.
okretawem proizvodwe u Fabrici
P
glinice "Bira~" u Zvorniku, u drugoj
polovini pro{le godine, i jo{
nekih kapaciteta, po~ela je da se popra-
vqa ukupna slika u oblasti metalurgije
i prerade metala u Republici Srpskoj.
Istina, u~e{}e ove privredne grane u
ukupnom obimu industrijske proizvodwe
Republike Srpske pove}ano je u pro{loj
u odnosu na pretpro{lu godinu tek za
jedan odsto. Me|utim, realna su pred-
vi|awa da }e taj procenat u 2004. godini
biti ve}i.
Sekretar Udru`ewa metalurgije i pre-
rade metala republi~ke Privredne ko-
more Pero ]ori} ka`e da u ovoj oblasti
djeluje 225 preduze}a sa oko 14 hiqada
zaposlenih radnika. On dodaje da je lane
jedino proizvodwa osnovnih metala
pove}ana za sto odsto i to zahvaquju}i
upravo pokretawu kapaciteta "Bira~a".
- U ovoj godini se mo`e o~ekivati daqwi
rast proizvodwe u "Bira~u", a time i u
rudnicima boksita Mili}i, Srebrenica
Posjeta Komori Novog Mesta
RAZMJENOM ISKUSTAVA DO SISTEMA
UPRAVQAWA KVALITETOM
Delegacija Privredne komore Republike
Srpske i Privredne komore regije Bawa
Luka posjetila je Obmo~nu zbornicu Novo
Mesto, u ciqu unapre|ewa poslovne
saradwe koja izme|u ove dvije komore
postoji du`i niz godina.
Bila je to prilika za razmjenu dugogo-
di{weg iskustva Slovena~ke komore na
poqu uvo|ewa sistema upravqawa
kvalitetom ISO 9001:2000 s obzirom da je
Gospodarska zbornica Slovenije sistem
kvaliteta uvela jo{ 1998. godine.
Janez Cvelbar, zamjenik direktora
Obmo~ne zbornice Novo Mesto organi-
zovao je ovaj susret uz u~e{}e eksperta
za ISO kvalitet Iztoga Kun{eka iz
Gospodarske zbornice Qubqane. Iztog
i Mrkowi} Grad koji su glavni snabdje-
va~i "Bira~a" ovom rudom. To bi,
svakako, trebalo da doprinese i aktivi-
rawu ostalih privrednih kapaciteta,
poput onih u oblasti transporta, ener-
getike i drugih - ka`e ]ori}.
Iz fabrike glinice u Zvorniku su
saop{tili da je tokom decembra proizve-
deno 26.678 tona glinice, {to je najve}a
mjese~na koli~ina od pokretawa ovog
kapaciteta u drugoj polovini pro{le
godine. Sa proizvodwom se nije prekida-
lo ni tokom januarskih praznika, pa je
dostignut nivo iskori{}enosti kapaci-
teta od 50 odsto.
Rukovodstvo ovog zvorni~kog preduze}a
je najavilo i program rekonstrukcije i
modernizacije postoje}ih kapaciteta ~i-
me bi trebalo da se obezbijedi automati-
zacija tehnolo{kog procesa i ekonomi-
~nost energetskih i drugih materijalnih
sredstava.
Veoma ambiciozan plan proizvodwe u
ovoj godini najavquju i u a.d. "Boksit" iz
Kun{ek prezentovao je wihova iskustva
i na~in na koji su uveli sistem
upravqawa kvalitetom ISO 9001: 2000.
Osnovna svrha uvo|ewa sistema upra-
vqawa kvalitetom je da institucija -
komora ili organizacija mora da
uspostavi, dokumentuje, primjewuje i
odr`ava sistem menaxmenta kvalite-
tom i da stalno poboq{ava wegovu
efikasnost u skladu sa zahtjevima ovog
me|unarodnog standarda.
Komora mora biti primjer svojim ~lani-
cama. Za ~lanice Komore je veoma va`no
da svoje proizvode i usluge mogu plasir-
ati na evropsko tr`i{te uvo|ewem
odgovaraju}ih standarda.
M. Popovi}
Mili}a. Naime, predvi|a se proizvodwa
650 hiqada tona boksita, {to pred-
stavqa pove}awe za preko tri puta.
Osim toga, planira se i proizvodwa 80
hiqada tona kre~wa~kih agregata i oko
pet hiqada tona drugih nemetalnih
sirovina. Vrijednost ove proizvodwe
procijewuje se na oko 30 miliona maraka,
{to, prema ocjeni rukovodstva ovog pre-
duze}a, nije bezna~ajno za Republiku
Srpsku.
U Udru`ewu metalurgije i prerade meta-
la republi~ke Privredne komore
nagla{avaju da ohrabuje i ~iwenica {to
u ovoj oblasti djeluje sve vi{e malih i
sredwih preduze}a koja uspje{no posluju.
- Pozitivno je to {to ova preduze}a, osim
{to uspje{no posluju, na odre|en na~in
nadomje{taju jo{ uvijek nizak nivo
proizvodwe i nezaposlenosti u ovoj
va`noj privrednoj grani Republike
Srpske. To jo{ vi{e navodi na zakqu~ak
da ne treba odugovla~iti sa privati-
zacijom preostalih dr`avnih preduze}a,
a za ona koja stalno ostvaruju gubitke
trebalo bi iznalaziti rje{ewa putem
restrukturirawa ili pokretawem ste~aj-
nog postupa - smatra Pero ]ori}.
Prema podacima Udru`ewa metalurgije i
prerade metala PK RS samo mawi broj
preduze}a iz ove oblasti se mo`e pohva-
liti sa zna~ajnijom proizvodwom kao
{to su "Unis" i "Metalka" iz Prwavora,
Fabrika alata iz Trebiwa, "Alpro" iz
Vlasenice, "Elvako" iz Bijeqine, "
Metal" iz Gradi{ke i "Metalno" iz
Privredne Informacije
Zvornika. Na toj listi su i privatna pre-
duze}a iz oblasti prerade aluminijskih
profila "Latinmont" i "Kupre{ak" iz
Lakta{a i "Maksmara" iz Bawe Luke.
U me|uvremenu su predstavnici slove-
na~ke `eqezare iz Jesenica, u nedavnom
razgovoru sa premijerom Republike
Srpske Draganom Mikerevi}em, izrazili
spremnost za u~e{}e u privatizaciji i
pokretawu proizvodwe u Vaqaonici
hladnovaqane trake u Rami}ima nado-
mak Bawa Luke. Kako je saop{teno sa tog
sastanka, Slovenci su istakli sprem-
nost da zaposle svih 200 radnika ove
fabrike i postignu kapacitet od 100
hiqada tona hladnovaqane trake
godi{we. M.M.
Februar/Mart 2004. 17
 POQOPRIVREDA Srpske u ovoj godini
PODSTICAJI
ZA VE]U
PROIZVODWU
ude}i po ve}im povr{inama pod
S ozimim `itaricama, kao i planira-
nom pove}awu sredstava za podsti-
caj agrara, ove godine u Republici
Srpskoj trebalo bi da se
proizvede vi{e hrane nego
u minuloj godini.
Lani je, da podsjetimo,
katastrofalna su{a pre-
polovila prinose osnovnih
`itarica, a prema procjeni
resornog Ministarstva po-
qoprivrede, direktna {te-
ta pri~iwena u poqopri-
vredi, prema{ila je iznos
od 250 miliona konvert-
ibilnih maraka.Ra~una se
da je zbog su{e, koju je
Vlada Republike Srpske
proglasila elementarnom
nepogodom, samo na wivama
pod p{enicom, izgubqeno
oko 50 hiqada tona o~eki-
vanog roda.
Republi~ka Vlada i Mini-
starstvo poqoprivrede ni-
su bili u mogu}nosti da ratarima nadok-
nade {tetu, ali su u ciqu podsticaja
sjetve ozimih `itarica za sezonu
2003/2004. godine, obezbijedili ola-
k{ice kod nabavke sjemena i miner-
alnog |ubriva.
Pomo}nik republi~kog ministra poqo-
privrede Milan Nin~i} je izjavio da je
obezbije|eno oko tri miliona maraka za
regresirawe oko osam i po hiqada tona
kvalitetnog sjemena i 22 hiqade tona
mineralnog |ubriva.
- Samatramo da su ove olak{ice do-
prinijele, pored ostalog, da se protek-
le jeseni ozimim `itaricama zasiju
Privredne Informacije
ve}e povr{ine nego godinu dana ranije.
Procjene pokazuju da je zasijano preko 75
hiqada hektara orani~nih povr{ina.
Najve}e povr{ine, oko 60 hiqada hek-
tara su pod ozimom p{enicom, {to
predstavqa pove}awe za oko 15 hiqada
hektara u odnosu na prethodnu sjetvu -
ka`e Nin~i}.
On dodaje da }e Vlada Republike
Srpske za podsticaj poqoprivredne
proizvodwe u 2004. godini izdvojiti iz
buxeta 33 miliona maraka ili za 88
odsto vi{e sredstava nego u protekloj
godini.
Osim ovih sredstava ra~una se i na
agrarni buxet koji bi trebalo da se
napuni povratom 30 miliona maraka koje
18 Februar/Mart 2004.
su prethodnih godina, na kreditnoj
osnovi, za obnovu i razvoj poqo-
privrede, naro`ito sto~arstva, obezbi-
jedili inostrani donatori i kreditori.
Novo u sto~arstvu RS i Federacije BiH
IDENTIFIKACIJA PA IZVOZ
U Republici Srpskoj se po~elo sa
obiqe`avawem `ivotiwa u{nom mar-
kicom, registracijom farmi, klanica,
sto~nih pijaca i grani~nih prelaza
preko kojih }e se odvijati promet stoke.
Ovo }e se tokom ove i narednih godina
ostvarivati u okviru projekta identi-
fikacije i kontrole kretawa `ivotiwa
, kojeg je Evropska komisija, za podru~je
cijele BiH, podr`ala sa dva miliona i
200 hiqada evra.
U sektoru za veterinarstvo republi-
~kog Ministarstva poqoprivrede,
{umarstva i vodprivrede nagla{avaju
da je i Vlada Srpske obezbijedila
zna~ajna sredstva koja garantuju uspje-
{no provo|ewe planiranih aktivnosti
u ovoj godini. Zavr{ena je, pored osta-
log, obuka veterinara, nabavqene su
u{ne markice i svi potrebni obrasci za
ozna~avawe i registraciju `ivotiwa,
rekao je Drago Nedi}, pomo}nik minis-
tra poqoprivrede za sektor veteri-
narastva i dodao da }e se u po~etku
u{nom markicom obiqe`avati samo
goveda.
U okviru ovog programa, za podru~je ci-
Istina, do sada je povrat tih sredstava
bio na dosta niskom nivou, ali se u
tome namjerava uvesti mnogo vi{e reda
kako bi se i drugim poqoprivrednicima
omogu}ilo kori{}ewe povoqnih kredi-
ta.
U republi~kom Ministarstvu poqo-
privrede ka`u da bi tre}i izvor sred-
stava za podsticawe poqoprivredne
proizvodwe trebalo da budu bankarski
krediti ~ija kamatna stopa ne bi treba-
lo da bude ve}a od ~etiri odsto.
- Ve}ina banaka za sada zara~unava
kamatu na godi{wem novou od deset
odsto, ali da bi pomogla potencijalinm
korisnicima, odnosno poqoprivred-
nicima, Vlada }e nastaviti da regre-
sira razliku od {est
odsto. Uvjereni smo da
}e na ovaj na~in, tokom
2004. godine, biti mo-
gu}e obezbijediti kred-
itna sredstva od oko 50
miliona maraka - ka`e
Milan Nin~i} i dodaje
da su to dobri pre-
duslovi za ve}u poqo-
privrednu proizvodwu u
ovoj i narednim godina-
ma.
Dodajmo da su pred-
stavnici republi~kog
Ministarstva poqopri-
vrede pripremili pose-
ban program kori{}ewa
podsticajnih sredstava
za 2004. godinu.
M.M.
jele BiH, osnovana je operativna agen-
cija za ozna~avawe `ivotiwa sa sjedi-
{tem u Bawoj Luci, a uspostavqeno je i
devet regionalnih centara za unos po-
dataka.
Obiqe`avawem u{nom markicom i
izdavawem sto~nog paso{a `ivotiwe
}e do kraja `ivota imati jedinstvenu
oznaku na prostoru cijele BiH. Time }e
se omogu}iti lak{a kontrola wihovog
kretawa, prometa, kao i pra}ewa even-
tualne bolesti, {to je jedan od pre-
duslova za izvoz `ive stoke, mesa i
prera|evina u zemqe Evropske unije.
Dono{ewem Zakona o veterinarstvu
BiH, pro{le godine, ispuwen je jo{ je-
dan uslov za izvoz stoke i mesa, ali,
prema tvrdwi veterinarskih stru~wa-
ka, time jo{ uvijek nisu zadovoqeni svi
propisi i standardi Evropske unije. To
se odnosi, prije svega na uvo|ewe odgo-
varaju}eg sistema kontrole zdravqa
`ivotiwa i zdravstvene ispravnosti
proizvoda `ivotiwskog poprijekla,
~ije nalaze prihvata Evropska unija.
M.M.
Grupacija proizvodwe pi}a i mineralne vode Farmerski uzgoj pu`eva u Srpskoj

TRA@I SE
DONO[EWE
proslije|ena je urgencije premi-
jeru 07. jula 2003. godine.
Privrednici iz ove oblasti
KREDITI
CEPTER
organizovani kroz grupaciju Pro-

PRAVILNIKA
izvodwe pi}a i mineralne vode
Privredne komore RS u izjavama
medijima izrazili su bojazan da

Privredna komora Republike
Srpske uputila je Ministarstvu
trgovine i turizma u Vladi
Republike Srpske dopis kojim se
KOMERC
ukoliko se ne uredi ova oblast
bi}e prisiqeni da izmjeste
proizvodwu sa teritorije RS.
Ovakve izjave smatramo veoma

tra`i inicirawe aktivnosti na
dono{ewu Pravilnika o osnovn-
im zahtjevima za izradu osvje`a-
vaju}ih bezalkoholnih pi}a, si-
rupa, sode vode i stolne vode, u
kojem se izme|u ostalog navodi:
"Putem ovog dopisa `elimo da
Vam skrenemo pa`wu da smo se po
navedenom pitawu vi{e puta
obra}ali kako vama tako i pre-
mijeru.
Sam pravilnik je dostavqen va-
{em Ministarstvu 29. aprila
2003. godine i za dono{ewe istog
Poslije sumwi o uvozu
pile}eg mesa iz Azije
ozbiqnim jer su nastale kao
posqedica te{kog stawa u nave-
denoj grani koja je prisutna kao
rezultat nelojalne konkurencije
i neure|enog tr`i{ta {to zahtje-
va hitnu intervenciju nadle`nih
institucija.
Stoga Vas molimo da po navede-
nom pitawu hitno poduzmete
odgovaraju}e aktivnosti, odnos-
no donesete gore navedeni
Pravilnik." - isti~e se u dopisu.
D.C.B.
Zbor virusa pti~ijeg gripa
ZABRAWEN
BANKE
Farmerski uzgoj pu`eva, za kojeg je u
Republici Srpskoj zainteresovan sve
ve}i broj poqoprivrednika, bi}e po-
dr`an povoqnim bankarskim kreditima.
Ovo je potvr|eno u specijalizovanoj
zadruzi "Pu`" iz Bawe Luke koju su, uz
podr{ku Zemqoradni~kog zadru`nog
saveza i republi~ke Privredne komore,
osnovali zainteresovani proizvo|a~i.
Direktor zadruge Kosta Aleksi} ka`e da
je najpovoqnije uslove za kreditirawe
programa farmerskog uzgoja pu`eva,
posredstvom ove zadru`ne organizacije,
ponudila Cepter komerc banka a.d. Bawa
Luka.

NI TRAGA
OD GRIPA
Na tr`i{tu Republike Srpske
nema pile}eg mesa i proizvoda
od `ivine porijeklom iz zema-
qa jugoisto~ne Azije gdje se
opasno {iri virus pti~ijeg gri-
pa, potvrdio je medijima repub-
li~ki ministar poqoprivrede
Rodoqub Trkuqa koji je na taj
na~in opovrgao sumwe o uvozu i
prisustvu pomenutih proizvoda
u prodajnoj mre`i Republike
Srpske.
- Inspekcijski organi su
izvr{ili provjeru u svim pro-
dajnim objektima za koje su pos-
tojale bilo kakve sumwe da
prodaju pile}e meso i prera-
}evine porijeklom iz Azije. Po-
UVOZ
@IVINE
Radi spre~avawa unosa kuge
`ivine, Ministarstvo poqo-
privrede, {umarstva i vodo-
privrede RS donijelo je nared-
bu o zabrani uvoza i prevoza
preko teritorije Srpske `ivi-
ne i proizvoda od `ivine.
Prema saop{tewu ovog Mini-
starstva, zabrana uvoza i pre-
voza se odnosi na sve vrste
doma}e `ivine i pernate di- - Sa predstavnicima ove banke smo
vqa~i, rasplodnih i jestivih postigli dogovor da se krediti odo-
jaja, proizvoda i prera|evina bravaju na rok otplate od pet godina uz
grejs period od 18 mjeseci. To prakti~no
od `ivine porijeklom iz Hong zna~i da }e otplata prve od ukupno
Konga, Indonezije, Japana, Kam-
~etiri rate kredita, po~eti tek poslije
boxe, Republike Koreje, Tajla- prvog proizvodnog ciklusa, odnosno pro-
nda i Vijetnama. Zabrana se
Privredne Informacije

kazalo se da takvih proizvoda daje prvih koli~ina pu`eva namijewenih

nema. Uostalom, mogu da po-
tvrdim da u posqedwe dvije -
tri godine republi~ko Mini-
starstvo poqoprivrede nije
izdalo ni jedno rje{ewe za uvoz
piletine iz zemaqa jugoisto~ne
Azije, niti je iko od uvoznika
podnosio takav zahtjev - rekao
je Trkuqa.
Na pitawe da li su ovi proizvo-
di mogli da u|u u Srpsku ilige-
lanim putem, ministar Trkuqa
ne iskqu~uje ni takvu mogu}no-
st, ali navodi nalaze kontrole
po kojima takvih proizvoda u
Srpskoj nema. M.M.
odnosi i na druge zemqe uko-
liko se pomenuti proizvodi
prevoze preko teritorija nave-
denih zemaqa.
Po{iqke, navedene u naredbi,
koje su zate~ene na granici ili
u unutra{wem prometu, moraju
se odmah oduzeti i ne{kodqivo
uni{titi. Ujedno, iz ovog Mini-
starstva je potvr|eno da u pos-
qedwe dvije do tri godine nije
bilo uvoza pile}eg mesa i
proizvoda od `ivine iz Azije
gdje se opasno {iri virus pti-
~ijeg gripa.
M.M.
uglavnom inostranom tr`i{tu - ka`e
Aleksi}.
On dodaje da je za kori{}ewe ovih kred-
ita, za sada zainteresovano vi{e od 50
~lanova zadruge koji namjeravaju da zas-
nuju veoma unosnu proizvodwu pu`eva na
ukupno 12 hektara zemqi{ta posebno
odabranog za te namjene. Ve} je izvr{ena
analiza tog zemqi{ta, pa se zasnivawe
najve}eg broja farmi pu`eva u okviru
ovog programa mo`e o~ekivati prvih
proqe}nih dana. Interesovawe za far-
merski uzgoj pu`eva i u~lawewe u speci-
jalizovanu zadrugu "Pu`" i daqe je
veliko.
M.M.

Februar/Mart 2004. 19
 Razgovori o privrednoj saradwi sa Wema~kom

NEISKORI[TENE
tala i u~e{}u wihovih firmi u
daqem procesu privatizacije.
Ambasador Kitlic sastanak je ocje-
nio kao prvi korak ka uspje{noj

MOGU]NOSTI
privrednoj saradwi i naglasio da
wema~ka privreda ima interes da
se vrati na ovo podru~je.
Ministar privrede, energetike i
¹ Ambasador Kitlic sastanak
je ocjenio kao prvi korak ka
uspje{noj privrednoj saradwi
i naglasio da wema~ka
privreda ima interes da se
vrati na ovo podru~je.

N
ajvi{i predstavnici Narodne
skup{tine Republike Srpske,
republi~ke Vlade i Privre-
dne komore Srpske razgovarali su
u Bawoj Luci sa wema~kim amba-
sadorom u BiH Arnsom Frajherom
fon Kitlicom o mogu}nostima sa-
radwe wema~kih privrednika sa
preduze}ima u Republici Srpskoj.
Tom prilikom predsjednik Privre-
dne komore Republike Srpske
Mladen Mi}i} je ocjenio da pri-
vredna saradwa izme|u Wema~ke i
Republike Srpske nije na zadovo-
qavaju}em nivo.
- Pro{le godine u Wema~ku smo
izvezli robe u vrijednosti od 18
miliona konvertibilnih maraka a Predsjednik Narodne skup{tine razvoja Milan Bogi}evi} uru~io je
uvezli u vrijednosti od 168 mil- Dragan Kalini} je naglasio da }e ambasadoru Kitlicu radni materi-
iona. Obostrano smo ocjenili da je vlasti u Republici Srpskoj u~i- jal koji bi wema~kim privrednici-
mogu}e unaprijediti tu saradwu u niti dodatne napore kako bi se ma mogao pomo}i pri dono{ewu
tekstilnoj, metalskoj i drvopre- obezbjedilo da zakoni i drugi odluka o ulagawu kapitala u
ra|iva~koj industriji - rekao je administrativni okviri ne budu Republiku Srpsku.
Mi}i}. prepreka ulagawu wema~kog kapi- M.M.

ekonomistima i bankarima da bi
Analiti~ari "Modus investor servis" boravili u BiH procijenili kvalitativne i kvan-
titativne podatke o BiH koji su

OCJENA KREDITNE im dostavqeni u oktobru 2003.

godine. Dobijawe suverenog kred-
itnog rejtinga BiH veoma je va`an

SPOSOBNOSTI
za potencijalne strane investi-
tore, koji na osnovu wega dobijaju
svojevrsnu ocjenu ekonomije
zemqe u koju namjeravaju ulagati.

BIH U APRILU Po mi{qewu Centralne banke

BiH to je va`an podatak i za
Privredne Informacije

vladu te zemqe da bi mogla

Period tranzicije i izgradwa tr-
`i{ne ekonomije od svake zemqe
nu`no zahtjeva izgradwu brojnih
novih institucija i elemenata
tr`i{ne ekonomije. Jedna od wih
svakako zna~ajna jeste usposta-
vqawe suverenog rizika na dr`a-
vnom nivou, koji se u stru~nim kru-
govima naziva kreditni rizik
zemqe. Savjet ministara BiH od-
lu~io je po~etkom 2003. godine da
se po~ne sa izradom prvog suv-
erenog kreditnog rejtinga BiH a
Centralnoj Kreditni rejting jedne
zemqe je ocjena wene kreditne
sposobnosti da na vrijeme i u pot-
punosti otpla}uje svoj dug. Kako se
u ime dr`ave zadu`uje Vlada,
rejting zna~i ocjenu mogu}nosti
vra}awa duga dr`ave i wenu
voqnost izvr{avawa pla}awa
duga. Posao izrade kreditnog
rejtinga BiH povjerena je poznatoj
ameri~koj agenciji "Modus investor
servis" iz SAD. Analiti~ari nave-
dene me|unarodne agencije razgo-
varali su sa zvani~nicima BiH,
entiteta, me|unarodne zajednice,
pravilno ocjeniti stawe i pre-
duzeti neophodne korake na
wegovom unapre|ewu. U slu~aju
BiH kreditni rejting je neophodan
izme|u ostalog kako bi nekoliko
finansijskih magazina objavilo
neformalne kreditne rejtinge a
koji su do sada davali izuzetno
lo{ kreditni rejting. Sav posao
oko odre|ivawa kreditnog rejtin-
ga BiH analiti~ari agencije
"Modus investor servis" prema
o~ekivawu Savjeta ministara BiH
trebali bi da zavr{e do sredine
aprila teku}e godine. P. I.

20 Februar/Mart 2004.
 Provo|ewe Ugovora o slobodnoj trgovini

NISMO ZA Me|unarodni program obuke menaxera (PPC)

PRIVREDNA
ODLAGAWA KOMORA PARTNER
Na zajedni~koj sjednici Izvr{nih odbora Udru`ewa
trgovine, turizma i ugostiteqstva i Udru`ewa poqo-
privrede, vodoprivrede, ribarstva, prehrambene i
U PROCESU OBUKE
duvanske industrije na kojoj je vo|ena rasprava o ¹ U PPC Programu u~estvovala su preduze}a koja
provo|ewu Ugovora o slobodnoj trgovini izme|u Bosne i
Hercegovine i Srbije i Crne Gore i Ugovora o slobodnoj su prepoznala potrebu unapre|ewa svog poslovawa
trgovini izme|u Bosne i Hercegovine i Hrvatske, done- i realizacije procesa promjena unutar preduze}a.
seni su slijede}i Privredna komora Republike ~nog konsaltinga i edukacije iz
Srpske i Privredna komora Republike Srpske koji su tre-
ZAKQU^CI regije Bawa Luka u saradwi sa neri i konsultanti sertifiko-
konsultantskom ku}om iz We- vani poslije uspje{no zavr{ene
1. Udru`ewa ne podr`avaju neprincipijelan i selekti- ma~ke ILTIS provela je me|unar- dvogodi{we obuke od strane
van pristup u provo|ewu zakqu~enih ugovora o slobodnoj odni program edukacije menax- InWent-a. Tim eksperata je anga-
trgovini izuzev za minimalan broj proizvoda koje zemqe era pod nazivom PPC Program `ovan od strane Privredne
izvoznici subvencioniraju i to u oblastima mqekarst- "Process Performance Change komore Republike Srpske i re-
va, mesoprerade i prerade vo}a i povr}a. Program" (Program upravqawa gije Bawa Luka koja je bila i pa-
2. Proizvode iz prethodnog stava utvrdi}e nadle`no procesima promjena u pre- rtner u procesu obuke trenera i
Udru`ewe do kraja februara 2004. godine. duze}ima). Program se odr- konsultanata. U PPC Programu
3. Udru`ewa insistiraju na dosqednoj primjeni `avao u okviru Pakta za sta- u~estvovala su slijede}a pre-
zakqu~enih ugovora i zahtijevaju da se ne dozvole bilnost jugoisto~ne Evrope i duze}a iz Republike Srpske:
daqwe suspenzije u provo|ewu ugovora. pod pokroviteqstvom wema~ke "Betonski proizvodi" a.d. Za-
4. Od vlasti BiH i RS zahtijevamo da se preduzmu ener- agencije za obrazovawe i razvoj lu`ani, "Budu}nost-Commerce"
gi~ne mjere u vancarinskoj za{titi doma}e poqo- InWent, u periodu od oktobra p.p. Bawa Luka, "Fagus" d.o.o.
privredne proizvodwe i adekvatnom obezbje|ewu pot- 2003. do februara 2004. godine. Kotor Varo{, "Rudar" d.o.o.
sticajnih mjera za br`e o`ivqavawe i razvoj poqo- U PPC Programu u~estvovala su Bawa Luka, "SPEKTAR" Age-
privredne proizvodwe uz uva`avawe principa reci- preduze}a koja su prepoznala ncija za posredovawe pri
prociteta sa zemqama izme|u kojih se ostvaruje slobod- potrebu unapre|ewa svog poslo- zapo{qavawu Bawa Luka, "SHP
na razmjena roba i usluga. vawa i realizacije procesa CELEX" a.d. Bawa Luka i Sto-
5. Uspostaviti boqu i ~vr{}u saradwu izme|u doma}ih
proizvo|a~a i trgovaca.
6. Sa nadle`nim dr`avnim organima razrije{iti
pitawe legaliteta i legimiteta takozvanog Udru`ewa
poqoprivrednika BiH.
7. Udru`ewa ocjewuju neprincipijelnim i kontraproduk-
tivnim sva nastojawa koja ida u pravcu prolongirawa i
ukidawa zakqu~enih ugovora o slobodnoj trgovini.
8. Izvr{ni odbori Udru`ewa formiraju Radnu grupu za
rje{avawe navedenih problema u sastavu:
¹ Slobodan @upqanin - predsjednik Izvr{nog odbora
Udru`ewa trgovine, turizma i ugostiteqstva
¹ Zdravko Ostoji} - predsjednik Skup{tine Udru`ewa
trgovine, turizma i ugostiteqstva
¹ Jovo Stanki} - predsjednik Izvr{nog odbora
Udru`ewa poqoprivrede, vodoprivrede, ribarstva,
prehrambene i duvanske industrije
Privredne Informacije

¹ Bla`o Buqi} - predsjednik Skup{tine Udru`ewa

poqoprivrede, vodoprivrede, ribarstva, prehram- promjena unutar preduze}a. larija "Rapi}" d.o.o. Gradi{ka.
bene i duvanske industrije PPC Program nudi metode i U okviru PPC Programa za
U radu ove Radne grupe u~estvova}e Mladen Mi}i}, instrumente za analizu poslo- svako preduze}a je: izvr{ena
predsjednik Privredne komore Republike Srpske. vnih procesa i identifikaciju analiza postoje}eg stawa, de-
9. Sa navedenim zakqu~cima i razra|enim prijedlogom potencijala za poboq{awe finisani projekti za unapre-
konkretnih mjera upoznati resorna ministarstva u konkurentnosti, koji se lako |ewe poslovawa, izra|en mas-
Vladi Republike Srpske i nadle`ne vlasti Bosne i primjewuju u praksi. Pomo}u terplan, i zapo~eta impleme-
Hercegovine. znawa i iskustava me|unarod- ntacija projekata u preduze-
nih eksperata PPC Program }ima.
omogu}uje prepoznavawe najbo- Treba ista}i da je PPC Program
Predsjednik Izvr{nog Predsjednik Izvr{nog qih ideja za razvoj vlastite u potpunosti ispunio o~eki-
odbora Udru`ewa odbora Udru`ewa strategije. Program ukazuje na vawa i poslu`io kao dobra
trgovine, turizma poqoprivrede, na~ine uspje{ne realizacije platforma za odabir novih
i ugostiteqstva vodoprivrede, ribarstva, procesa promjena na najefikas- projekata na ~emu }e se Privre-
Slobodan @upqanin prehrambene i duvanske niji na~in. dna komora u 2004. godini
industrije Program su izvodili eksperti posebno anga`ovati.
Jovo Stanki} iz podru~ja poslovnog i stru- N. Budi{a

Februar/Mart 2004. 21
 Zimski turizam na Jahorini
USPJE[NA ZIMSKA SEZONA
Zimska qepotica Jahorina i ove godine
je privukla brojne goste uglavnom iz
Srbije i Crne Gore, Slovenije i Hrva-
tske koji su zahvaquju}i ure|enim ski
stazama i swe`nom ambijentu potvrdili
da su napravili dobar izbor provode}i
zimski odmor na ovoj planini. Zado-
voqni su i turisti~ki i ugostiteqski
radnici Olimpijskog centra "Jahorina"
koji ne kriju odu{evqewe uspje{nom
zimskom sezonom.
- U~inili smo sve da zimska sezona
2oo3/2004 bude uspje{na i u potpunosti
smo zadovoqni iako jo{ do kraja marta
imamo punu sezonu i rezervisane hote-
lske kapacitete. Ma{ine su svakodnevno
ure|ivale ski staze i ostale prate}e
staze i saobra}ajnice. Ski liftovi su
dobro funkcionisali tako da na{i gosti
Zdravstveni centar Bawa Mqe~anica
AMBICIOZNI RAZVOJNI PLANOVI
"Priroda uzvra}a zdravqem" moto je
Centra za fizijatriju, rehabilitaciju i
zdravstveni turizam Bawa Mqe~anica,
poznatog qe~ili{ta u blizini Kozarske
Dubice. Savremeno opremqena speci-
jalizovana ustanova za fizijatriju i
rehabilitaciju koristi prirodnu sul-
fatno-sulfitnu vodu koja s uspjehom
lije~i reumatska i neurolo{ka oboqe-
wa /neuralgije, mo`dani udar, multi-
plaskleroze/, ginekolo{ka i gastroin-
testimalna oboqewa /ulkusna i `u~nih
puteva/ kao i posttraumatolo{ka i post-
operativna stawa /povrede kostiju,
mi{i}a, `ivaca, krvnih sudova, povrede
glave i ki~me/.
- Imamo vrhunski tim qekara, objek-
te za rehabilitaciju i smje{taj pacije-
nata {to nam omogu}ava da se aktivno
ukqu~imo u zdravstveno-bawski tur-
izam Republike Srpske. Najboqa rekla-
ma i potvrda svega navedenog su na{i
gosti koji su koristili usluge Bawe
Mqe~anica. Na{ Centar trenutno mo`e
da ponudi prvenstveno rehabilitaciju
ali i usluge kongresnog turizma jer
Privredne Informacije
imamo jedan izuzetno dobar amfiteatar
22 Februar/Mart 2004.
skija{i, nisu imali primjedbi. I ostali
turisti~ki sadr`aji hotela "Jahorina" i
"Bistrica" bili su bogati i kvalitetni
{to }e se sigurno odraziti na opredje-
qewe gostiju da i naredne zime provedu
odmor na Jahorini. Cijene su bile pris-
tupa~ne a ovih dana ugovaramo brojne
seminare koji }e se odr`ati u na{im
hotelskim kapacitetima. - ka`e Milo{
Jovanovi}, generalni direktor Olimpi-
jskog centra "Jahorina".
Nizom sportskih takmi~ewa i u pris-
ustvu brojnih gostiju iz Bosne i Herce-
govine i zemaqa biv{e Jugoslavije u ho-
telu "Bistrica", obiqe`en je vrijedan
jubilej - dvadesetogodi{wica odr`a-
vawa XIV Olimpijskih igara u Sarajevu.
Me|u gostima su bili brojni u~esnici
Olimpijade, vrhunski sportisti koji
Bawa Mqe~anica jedna je od najmla-
|ih ustanova u bawskom turizmu
Republike Srpske. Po~ela je sa ra-
dom 1987. godine. Prva analiza ura-
|ena je za vrijeme Austro-Ugarskog
doba me|utim qekovitost ove bawe
bila je poznata mnogo ranije. Prvi
sertifikat wene qekovitosti
dobijen je u Be~u 1924. godine.
Hemijska analiza mineralne vode
potvr|uje koli~inu sulfata-sulfi-
da od 2256,65 mg/l uz ve}i procenat
minerala - Na, Ca, Mg, Fe i sli~no.
koji je prije nekoliko godina izgradjen
sa svim prate}im sadr`ajima /klimati-
zovana sala sa video bimom/. Uz odmor u
prirodi i rekreaciju dopuwavamo izle-
tni~ki dio ponude jer su u okolini Bawe
Mqe~anice locirani istorijski objekti
i spomenici. - isti~e Ratko Radi{i},
pomo}nik direktora Centra za fizija-
triju, rehabilitaciju i zdravstveni tur-
izam Bawa Mqe~anica.
Na osnovu Ugovora zakqu~enog sa Jav-
nim fondom zdravstvenog osigurawa
Republike Srpske, oko 15 odsto
smje{tajnih kapaciteta se koristi
preko Fonda. Potencijalni korisni-
ci bawskih kapaciteta su qudi sa
podru~ja prijedorske regije gdje se
cijeni da ima oko 25o hiqada
stanovnika.
- Ve} sam naglasio da su smje{tajni
kapaciteti Bawe Mqe~anica limi-
tirani prvenstveno u centralnom
dijelu objekta gdje se nalazi oko 110
mjesta. Kad se doda 45 kreveta u bun-
galovskom dijelu sa 15 ku}ica, jasno
je da moramo i}i u nove investicije
i projekte. Slabije pokretne bole-
snike smje{tamo u centralni dio
zbog blizine terapeutskih prosto-
su se ogledali i u takmi~arskom dijelu.
- U bogatoj turisti~koj ponudi Republike
Srpske, Olimpijski centar "Jahorina"
svakako da zauzima zna~ajno mjesto kao
nezaobilazna destinacija qubiteqa ove
planine. Hotelskim smje{tajem, ski sta-
zama i ugostiteqskim sadr`ajima, koji
su svake godine sve kvalitetniji, podi-
`emo nivo turisti~kih usluga tako da Ja-
horina zauzima prvo mjesto u ponudi zim-
skog turizma u Republici Srpskoj. U to su
se uvjerili doma}i i strani gosti. Zbog
toga planiramo pove}ati smje{tajne
kapacitete i prate}e sadr`aje u sklopu
Olimpijskog centra "Jahorina". To isto-
vremeno zahtijeva izradu novog regula-
cionog plana op{tine Pale i S. Sarajeva
kao i ve}a investiciona ulagawa .
D.CRNI]-BABI]
ra. Programi razvoja su ambiciozni.
Cijenimo da bi izgradwom jo{ jednog ho-
tela sa 12o le`aja i prate}im sa-
dr`ajima obezbjedili sigurne uslove za
razvoj zdravstvenog turizma. Pripremi-
li smo jedan izuzetno dobar investi-
cioni program za izgradwu otvorenih
bazena tzv. agualand, kojim bi se raz-
vili sadr`aji rekreacijskog tipa koji
nedostaju ovom dijelu Republike Srp-
ske. O~ekujemo da }emo na}i potenci-
jalnog investitora. Uporedo s tim mora-
mo se izboriti kod Vlade RS za status
koji bi nam omogu}io dokapitalizaciju
ili da privu~eno investitore kroz kon-
cesije. Marketin{ki }emo tra`iti
ciqne grupe koje su za nas interesantne
bez obzira na wihovu kupovnu mo}
nude}i sadr`aje tako da }e svako mo}i
na}i ono {to ga interesuje. Takva kombi-
nacija zdravstvenog i rekreativnog
turizma tokom cijele godine jedino
obezbje|uje opstanak na tr`i{tu. - ka`e
Radi{i}. D.CRNI]-BABI]
 INSTITUT ZA FIZIKALNU MEDICINU,
REHABILITACIJU I BALNEOKLIMATOLOGIJU
"MQE^ANICA"
Kozarska Dubica
tel. 052/444-094, 444-102
direktor 444-101, fin. slu`ba tel/fah. 444-020

DJELATNOST
Djelatnost Instituta Mqe~anica je prevencija, lije~ewe i rehabilitacija za indikovana oboqewa i stawa
nakon povreda.
Institut je nastavna baza Medicinskog fakutleta u Bawaluci i Vi{e medicinske {kole u Prijedoru. U
Institutu se vr{e kompletne fizi~ko-hemijske analize termomineralnih i stonih mineralnih voda i rade se
nau~ni projekti iz oblasti fizijatrije.

STRU^NI TIM
Medicinske, nastavne i nau~ne programe izvode na{i poznati specijalisti - doktori medicinskih nauka i uni-
verzitetski nastavnici, magistri medicine, qekari specijalisti: fizijatri, ortopedi, neurolozi, derma-
tolozi, kardiolozi, ginekolozi, sa dipl. biohemi~arima, vi{im medicinskim tehni~arima i fizioterapeuti-
ma, psihologom i drugim saradnicima.

INDIKACIJE
¹ zapaqenska i degenerativna reumatska oboqewa,
¹ neurolo{ka oboqewa (i{ijas, posledice mo`danih udara, neuralgije i dr.),
¹ posttraumatska i postoperativna ortopedska stawa,
¹ ginekolo{ka oboqewa (nespecifi~ni adneksitisi, sterilitet),
¹ gastrointestinalna oboqewa (~in na `elucu i dvanaestopala~nom crijevu, oboqewa jetre i
`u~nih puteva),
¹ prevencija i lije~ewe osteoporoze,
¹ oboqewa perifernih krvnih sudova,
¹ prevencija menaxerske bolesti.

DIJAGNOSTIKA
¹ Laboratorija: kompletne hematolo{ke i biohemijske analize (reuma testovi, hepatogram,
lipidogram, minerali, hormoni {titne `qezde),
¹ EKG, ergometrija, spirometrija,
¹ Elektromiografija - EMG,
¹ DHA osteodenzitometrija (najsavremeniji aparat za otkrivawe osteoporze),
¹ Ultrazvuk srca i trbu{nih organa (jetre, `u~ i i `u~nih puteva, bubrega, gu{tera~e, jajnika,
materice, prostate i dr.),
Privredne Informacije

¹ Kolor dopler krvnih sudova vrata i ekstremiteta.

TERAPIJA
¹ Higijensko-dijetetski programi,
¹ Medikamentozna terapija,
¹ Sve fizikalne terapije (elektro, foto, termo, magneto, lasero, kinezi, hidrokinezi, hidroterapije
i radna terapija),
¹ Balneo terapija sulfidno-sulfatnom mineralnom vodom redovno se koristi kod svih pacijenata.

ORGANIZOVAWE STRU^NIH I DRU[TVENIH AKTIVNOSTI

U Institutu organizujemo sve stru~ne i nau~ne skupove i kongrese, kao i sve ostale edukativne i
dru{tvene manifestacije u savremeno opremqenom i klimatizovanom AMFITEATRU sa 100 mjesta,
uz kori{tewe dijaprojektora, epidijaskopa i videobima.

Februar/Mart 2004. 23
 Àìáèöèîçíè ïëàíîâè ''Êðà¼èíå'' à.ä. Ìðêîœè} Ãðàä
ÐÀÇÂÈ£ÀÒÈ ÅÊÎ-ÒÓÐÈÇÀÌ
Ò
óðèñòè~êî ðåêðåàöèîíè öåíòàð
''Áàëêàíà'' êî¼è ïîñëó¼å ó ñàñòàâó
ïðåäóçå}à ''Êðà¼èíà'' à.ä. Ìðêî-
œè} Ãðàä, îàçà ¼å ìèðà è îäìîðà çà
áðî¼íå œåíå ïîñ¼åòèîöå êî¼è íàðî~èòî
âðåëå šåòíå äàíå ïðîâîäå íà îáàëàìà
¼åçåðà Áàëêàíà. À äà }å õîòåëñêå è
óãîñòèòåšñêå óñëóãå ó ñåçîíè 2004/2005.
ãîäèíà, áèòè ¼îø êâàëèòåòíè¼å ãàðà-
íòó¼ó ðàçâî¼íè ïëàíîâè ÒÐÖ ''Áàëêàíà''
êî¼è }å ñå ðåàëèçîâàòè êðîç èçãðàäœó è
ðåâèòàëèçàöè¼ó èíôðàñòðóêòóðå, ïîâå-
}àœå àñîðòèìàíà óãîñòèòåšñêèõ óñëóãà,
êóëòóðíèõ, ñïîðòñêèõ è çàáàâíèõ ìàíè-
ôåñòàöè¼à.
- Îâå ãîäèíå î~åêó¼å íàñ ð¼åøåœå ñòàòó-
ñíèõ è âëàñíè~êèõ ïèòàœà êàêî áè ñå
äîâðøèî ïðîöåñ ïðèâàòèçàöè¼å. Ìðêî-
œè} Ãðàä è ¼åçåðî Áàëêàíà èìà¼ó èäåà-
ëíå óñëîâå çà ðàçâî¼ òóðèñòè~êå
ïðèâðåäå óç âèøå ðàçóìè¼åâàœà çà îâó
ïðèâðåäíó ãðàíó îä ñòðàíå ðåïóáëè~êèõ
è îïøòèíñêèõ ðóêîâîäñòàâà, òå êâàëè-
òåòíîì ïðåçåíòàöè¼îì òóðèñòè~êèõ
ðåñóðñà Ðåïóáëèêå Ñðïñêå äîìà}èì è
''Šåêîáèšå'' ä.ä. Òðåáèœå
^À£ÅÂÈ ÇÀ ÀÌÅÐÈ^ÊÎ ÒÐÆÈØÒÅ
- Ñàêóïšàœå, îòêóï è ïðåðàäà šåêîâè-
òîã, çà~èíñêîã è àðîìàòè~íîã áèšà, ïëî-
äîâà è ãšèâà, îñíîâíà ¼å ä¼åëàòíîñò îâîã
ïðåäóçå}à.
Çàõâàšó¼ó}è èçóçåòíîì êâàëèòåòó õåðöå-
ãîâà~êîã šåêîâèòîã áèšà è âèñîêîì
ïðîöåíòó åòåðè~íèõ óšà, ïðîèçâîäè
''Šåêîáèšà'' ä.ä. Òðåáèœå
ñâå ñó òðàæåíè¼è íà äîìà}åì
àëè è òðæèøòèìà åâðîïñêèõ
çåìàšà. Âèøå îä 8î îäñòî
îòêóïšåíèõ šåêîâèòèõ
òðàâà ñå èçâîçè à ó 2003.
ãîäèíè íà àìåðè~êî
òðæèøòå ïëàñèðàíî ¼å îêî
5î òîíà êàäóšå êàî çà~èí
¼åëó.
Äèîíè~àðñêî äðóøòâî ''Šå-
Privredne Informacije
êîáèšå'' ñà ñâî¼èì ïîãîíèìà
ó Òðåáèœó è Šóáèœó è
îòêóïíèì ñòàíèöàìà ó Áîñà-
íñêîì Ïåòðîâöó, Êšó~ó,
Íîâîì Ãðàäó, Äîáî¼ó, Ãàöêó,
Íåâåñèœó è Áèëå}è áèšåæè
ñâå áîšå ïîñëîâíå ðåçó-
ëòàòå.
- Òðåíóòíî ïðîèçâîäèìî 33
âðñòå ~à¼åâà îä šåêîâèòèõ
òðàâà à ó ïëàíó ¼å ïðîèçâîäœà ¼îø îêî 6î
âðñòà ~à¼íèõ ì¼åøàâèíà îä òðàâà è
ïëîäîâà èç ïðèðîäå çà êî¼å ïîñ¼åäó¼åìî
öåðòèôèêàò èç Øâà¼öàðñêå. Ðàäèìî ïî
Ïðîãðàìó ïëàíòàæèðàœà šåêîâèòîã
ñàìîíèêëîã çà~èíñêîã áèšà ó ñàðàäœè ñà
Èíñòèòóòîì ''£îñèô Ïàí~è}'' èç
24 Februar/Mart 2004.
ñòðàíèì òóðèñòèìà øòî áè äîâåëî äî
òîãà äà òóðèñòè~êà ïðèâðåäà áóäå ¼åäíà
îä âîäå}èõ ïðèâðåäíèõ ãðàíà ó
Ðåïóáëèöè Ñðïñêî¼. Íåîïõîäíî ¼å äà ñå
íà íèâîó äðæàâå Áîñíå è Õåðöåãîâèíå,
åíòèòåòà è îïòèíà äîíåñó ïîòðåáíè
çàêîíè è óðåäáå êî¼è }å íà äðóãà~è¼è
íà~èí óðåäèòè îâó îáëàñò. Òî çíà~è äà
òðåáà ðàçíèì îëàêøèöàìà ó êðåäèòíî¼ è
ôèñêàëíî¼ ïîëèòèöè Áîñíå è Õåðöåãî-
âèíå êàî è ñëè~íèì ïîòåçèìà, ïîìî}è
îæèâšàâàœó òóðèñòè~êå ïðèâðåäå. Çà
ïðîñïåðèòåò îâå ïðèâðåäíå ãðàíå
ìîðàìî øêîëîâàòè êàäðîâå êî¼è }å
êðîç ñàâðåìåíè ìåíàŸìåíò è èñêóñòâà
èç ðàçâè¼åíèõ òóðèñòè~êèõ çåìàšà, áèòè
ãëàâíè íîñèîöè íîâèõ êðåòàœà ó
òóðèçìó.- êàæå Æèâêî Âèäà~êîâè},
äèðåêòîð ''Êðà¼èíå'' à.ä. Óãîñòèòåšñòâî
- Òóðèçàì - Òðãîâèíà, Ìðêîœè} Ãðàä. ~èâî íà çäðàâî¼ íàöèîíàëíî¼ êóõèœè,
Êðîç ñòðàòåøêå ïëàíîâå ðàçâî¼à òóðè- àòðàêòèâíè òóðèçàì êî¼å }å ñå ñàâðå-
ñòè~êå ïðèâðåäå îâîã êðà¼à òðåáà îìî- ìåíî îñìèøšåíèì ìàðêåòèíøêèì ñðåä-
ãó}èòè ðàçâî¼ è óíàïðåä¼åœå òóðèñòè~êå ñòâèìà íà~è ó ïîíóäè äîìà}èõ è èíî-
ïîíóäå êàî øòî ñó åêî-òóðèçàì, ñåîñêè ñòðàíèõ òóðèñòè~êèõ àãåíöè¼à.
òóðèçàì, ãàñòðî òóðèçàì áàçèðàí èñêšó- Ä. ÖÐÍÈ]-ÁÀÁÈ]
Áåîãðàäà. Óâåëè ñìî íîâå ëèíè¼å çà
ïàêîâàœå ~à¼åâà, èçãðàäèëè ñìî ïðîè-
çâîäíå õàëå ñà ïîãîíèìà çà ñóøåœå
šåêîâèòèõ òðàâà, øóìñêîã âî}à è ïîâð}à
ó Šóáèœó. Íàáàâèëè ñìî è ëèíè¼ó çà
ïàêîâàœå êâàëèòåòíîã õåðöåãîâà~êîã
ìåäà êî¼è }åìî îòêóïšèâàòè îä íàøèõ
êîîïåðàíàòà. - êàæå Äðàãàí
Âó¼îâè}, äèðåêòîð ''Šåêî-
áèšå'' ä.ä. Òðåáèœå.
Î ïëàíîâèìà çà îòêóï è
ïëàñìàí õåðöåãîâà~êîã ìåäà,
ó ïðâîì ðåäó îä êàäóšå è
âðè¼åñêà, Ñèíèøà Àíäðè¼à-
øåâè}, êîìåðöè¼àëèñòà ó îâîì
ïðåäóçå}ó êàæå.
- Òðæèøòó }åìî ïîíóäèòè
ïàêîâàœà ìåäà îä êèëîãðàìà è
ïîëà êèëîãðàìà ó òåãëàìà êàî
è ìàëà õîòåëñêà ïàêîâàœà.
Âå} ñìî îáåçá¼åäèëè èçâîç,
ìåä ¼å ¼åäàí îä íà¼êâàëè-
òåòíè¼èõ íà òðæèøòó øòî
ïîñåáíî öè¼åíå íà èíîñòðàíîì
òðæèøòó. Õåðöåãîâà~êî šå-
êîâèòè áèšå âåîìà ¼å òðàæåíî
íà çàïàäíîì òðæèøòó çáîã
âåëèêèõ êîëè~èíà åòåðè~íèõ
óšà êî¼à ñàäðæå ó ñåáè. Ñòðó~œàöè òâðäå
äà äîáàð êâàëèòåò áèšà ðåçóëòàò
ïîãîäíèõ êëèìàòñêèõ óñëîâà, åêîëîøêè
~èñòî ïîäðó~¼å è ñàñòàâ çåìšèøòà. -
Ó íàðåäíî¼ ãîäèíè ó ''Šåêîáèšó'' èçóçåòíî ïîãîäíî çà óçãî¼ ¼àãîäè~àñòîã
Òðåáèœå ïëàíèðà¼ó ãà¼åœå ìàëèíå è âî}à.
êóïèíå ¼åð ¼å òî ïîäðó~¼å óç îáèšå ñóíöà Ä.ÖÐÍÈ]-ÁÀÁÈ]
 5. me|unarodni forum "Visoke tehnologije XXI vijeka"
RAZVOJ NOVIH
POSLOVNIH
STRATEGIJA
Moskovska privredna komora kao ~lan
Organizacionog Odbora Foruma uputila
je poziv zainteresovanim subjektima za
u~e{}e na 5. me|unarodnom forumu
"Visoke tehnologije XXI vijeka" koji }e
se odr`ati od 19. - 23. aprila 2004. u
Moskvi u "Expocentru" u Krasnaya Pre-
snya.
Forum je inicirala Vlada Moskve uz
podr{ku Vlade Ruske Federacije, a u
pripremi Foruma uzeli su u~e{}e i
Ruske dr`avne Vlasti te Ruska
Akademija nauka i umjetnosti.
Organizacionom Komitetu Fo-
ruma pridru`ili su se uva`eni
nau~nici, lideri ruske nauke i
industrije na ~elu sa gradona-
~elnikom Moskve g-dinom Y.
Luzhkov te ministrom nauke,
industrije i tehnologije Ruske
Federacije.
Ruska privredna komora kao
jedan od organizatora Foruma je
ovla{tena da sara|uje sa u~e-
snicima na ja~awu Foruma.
Iz godine u godinu Forum pri-
vla~i sve vi{e poslovnih qudi
koji su ukqu~eni u podru~je vi-
soke tehnologije kao i potenci-
jalnih korisnika nau~no inten-
zivnih proizvoda.
Tradicionalni godi{wi me|una-
rodni Forum "Visoke tehnologi-
je XXI vijeka", pokazuje dostignu}a u
podru~ju visokih tehnologija dopri-
nose}i razvoju novih poslovnih strategi-
ja koje omogu}avaju pronala`ewe novih
partnera, ja~awe i {irewe kantakata u
Rusiji i me|unarodnoj zajednici. Forum
obezbije|uje priliku za razmjenu iskusta-
va i uspostavqawe ekonomskih odnosa sa
stranim zemqama.
Moto 5. Foruma - "Visoke tehnologije -
za humanost i Dru{tvo "
Ciqevi Foruma:
¹ promocija ruskih visokih tehnologija i
nau~no orjentisanih proizvoda na spoq-
na i unutra{wa tr`i{ta,
¹ demonstracije nau~no intenzivnih
proizvoda, naprednih tehnologija i efe-
ktnih inovativnih projekata,
¹ {irewe i ja~awe interregionalne i me-
|unarodne poslovne saradwe,
¹ pomo} u razvoju doma}ih industrija i
odre|ivawe prioriteta u podru~ju visok-
ih tehnologija,
¹ razmatrawe problematike vezane za
razvoj za{tite intelektualne svojine,
podr{ka izvozno-uvoznim poslovima sa
intelektualnom svojinom.
Glavni doga|aj Foruma:
19. april, Moskovska gradska skup{tina
- Zvani~na ceremonija otvarawa Foruma.
Plenarna sjednica "Tehnolo{ka baza
industrijske politike - problemi,
izvori i perspektive".
20.-23. aprila, paviqon br. 1 "Expoce-
ntre", me|unarodna konferencija - sje-
dnice, "okrugli stolovi", seminari na
slijede}e glavne teme:
¹ lideri iz podru~ja ruskih visokih
tehnologija - iskustvo u implementaciji
projekata koji se odnose na razvoj i out-
put nau~no orjentisanih proizvoda,
¹ kori{tewe visokih tehnologija u
pripremi informaciono-tehnolo{ke po-
dr{ke u prometu (Logistika),
¹ elaboracija i stvarawe svemirskih si-
stema nove generacije na bazi mikro-
tehnologije,
¹ biotehnologija i medicina,
¹ informaciona tehnologija i vje{ta~ki
intelektualni sistemi,
¹ alternativne vrste goriva i izvora
energije,
¹ za{tita i komercijalizacija intelek-
tualne svojine.
Seminare organizuje Ministarstvo indu-
strije, nauke i tehnologije Ruske Federa-
cije zajedno sa Ekonomskim Odjeqewem i
Organizacijom za istra`ivawa i tehno-
logiju NATO
¹ saradwa Rusija - NATO na podru~ju
visokih tehnologija,
¹ ekonomski aspekti reforme preduze}a
odbrambenog industrijskog kompleksa:
problemi, me|unarodno iskustvo.
Me|unarodna izlo`ba "Visoke tehnolo-
gije 21. vijeka 2004" prikazuju dostignu}a
preduze}a u podru~ju visokih tehnologija
Moskve, ruskih regiona, zemaqa CIS
podru~ja i stranih zemaqa u razli~itim
podru~jima nauke i industrije kao {to su:
¹ Avijacija i svemirski prostor
¹ Radio-elektronika i telekomunikacije
¹ IT tehnologija
¹ Nuklearna energija
¹ Mala i sredwa preduze}a i inovativni
biznis
¹ Laserska tehnologija
¹ Medicina i biotehnologija
¹ Proizvodwa ma{ina i metalna indus-
trija
¹ Hemijska industrija i novi materijali
¹ Energija
¹ Sigurnost
¹ Konsalting, patenti i usluge licenci
¹ Specijalizovana izdawa i literatura
"Expocentre" - specijalizovani projekti
Foruma:
- Prezenacije: izlaga~a, tehnolo{kih i
inovativnih projekata, inovativnih
regionalnih programa, specijalizovanih
projekata interregionalne saradwe.
- Sadr`aj programa: najboqi tehnolo{ki
i inovativni projekti, najboqe imple-
mentirani projekti odbrambenog indus-
trijskog kompleksa.
- Nominacija "Lider u razvoju visokih
tehnologija tre}eg milenijuma" itd.
U~esnici Foruma:
Preduze}a i organizacije koje rade na
nau~no intenzivnoj proizvodwi,
Mala i sredwa preduze}a ukqu~ena u
inovativno poslovawe, tehnolo{ke i
nau~ne centre (tehnologije),
Finansijske grupe, osiguravaju}a
dru{tva, finansijske institucije i kre-
ditne organizacije, konsalting firme,
Investicije i zajedni~ka ulagawa
***
Obavezni tro{kovi registracije za stra-
ne u~esnike Foruma je 270 US dolara
(porez ukqu~en).
Moskovska privredna komora rentira
dodatne usluge za strane u~esnike Foru-
ma: rezervacija hotela, transferi (aero-
drom-hotel-aerodrom i hotel-izlo`bene
hale-hotel), kulturni program itd.
U slu~aju interesa za posjetom Foruma
Moskovska privredna komora }e poslati
Privredne Informacije
Pozivnicu, Alikaciju i uslove u~e{}a na
5. me|unarodnom forumu "Visoke tehno-
logije 21. vijeka".
Aplikacija potpuno popuwena treba biti
poslana Moskovskoj privrednoj komori
do 1. aprila 2004. godine.
Za vi{e informacija ili detaqa o
u~e{}u na Forumu, molimo Vas kontakti-
rajte Moskovsku privrednu komoru:
22, Ak. Pilugina str., Moscow, 117393
tel./fax. (+7-095) 132-74-29, (+7-095)
913-23-44
E-mail: extrade@mtpp.org
Da nau~ite vi{e o doga|ajima na 5. me|u-
narodnom Forumu "Visoke tehnologije
XXI vijeka", posjetite web stranicu:
www.mtpp.org or www.vt21.ru.
pripremila S. Milta{evi}
Februar/Mart 2004. 25
 Sajamske aktivnosti u 2004. godini

GRA\EVINCI OTVARAJU
SEZONU
Prema kalendaru sajmova, sa~i-
wenom na osnovu podataka orga-
nizatora ovih sajamskih mani-
festacija, ove godine u Repu-
blici Srpskoj predstoji bogata
sajamska aktivnost. Naime,
predvi|eno je odr`avawe 22
op{ta i specijalizovana sajma,
od kojih }e ve}ina, prema najavi
organizatora, imati me|unaro-
dni karakter.
Kao i prethodnih godina,
najve}i broj sajmova odr`a}e se
u Bawoj Luci u organizaciji
"Bawolu~kog velesajma", koji
}e sajmsku sezonu otvoriti ve}
po~etkom marta me|unarodnim
sajmom gra|evinarstva "Grames
2004", te "Glasa Srpskog" ~iji je planirano da se ove godine od- ~estog podudarawa termina
tradicionalni sajam kwige r`i ne{to vi{e od 20 op{tih i wihovog odr`avawa. Zato u
postao jedna od najzna~ajnijih i specijalizovanih sajmova, tako Komori Republike Srpske sma-
najposje}enijih sajamskih mani- da }e wihovo odr`avawe u BiH traju da u ovoj oblasti treba
festacija u Republici Srpskoj odvijati skoro svake sedmice. uvesti vi{e reda, prije svega
i Bosni i Hercegovini. Sajmove U Privrednoj komori Repu- dono{ewem jasnih kriterijuma
}e organizovati jo{ pet pre- blike Srpske ve} du`e vrijeme o tome ko i pod kojim uslovima
duze}a i organizacija iz Bawe ukazuju da je ovoliki broj sajmo- mo`e da se bavi sajamskom dje-
Luke, Bijeqine i Doboja. va u BiH nepotreban, ne samo iz latno{}u i organizacijom saj-
I na podru~ju Federcije BiH je ekonomskih razloga, ve} i zbog mova. M.M.

¹ 02.-1
1 2. aprila 2004.
godine u~e{}e privrednih
subjekata iz Republike
Srpske na Me|unarodnom
Privredne Informacije
FLE[ VIJESTI
unije usvojen u decembru 2000.
godine, ~iji je osnovni ciq
podr{ka zemqama i institucijama
Jugoisto~ne Evrope u aktivnom
sudjelovawu u procesu stabi-
lizacije i pridru`ivawa.
Zemqe korisnice programa su:
finansirawa EU. Pri tome }e broj
tendera za izvr{ewe usluga i
isporuku roba biti sve ve}i, {to
predstavqa zna~ajnu priliku za
bh privrednike. U CARDS tender-
ima mogu u~estvovati pravne
osobe iz zemaqa ~lanica EU,

sajmu u Tripoliju. Bosna i Hercegovina, Albanija, zemaqa korisnica CARDS progra-

EICC BiH nudi redovne i aktuelne
informacije o svim CARDS ten-
derima i pod{ku u izradi ponuda
preduze}a. Tenderi EU pred-
stavqaju zna~ajnu poslovnu poli-
tiku za bh privrednike.
Program CARDS (Community Assi-
tance for Reconstruction, Deve-
lopment and Stabilisation - Pomo}
Evropske unije u obnovi, razvoju i
stabilizaciji), program je tehni-
~ko-finansijske pomo}i Evrpske
Hrvatska, Makedonija i Srbija i
Crna Gora. Program je predvi|en
za razdobqe do 31. decembra
2006. godine, a ukupna mu je vrijed-
nost 4,65 milijardi eura.
Postoje dvije kategorije CARDS
tendera:
a) tenderi za tehni~ku pomo}
b) tenderi za izvr{ewe usluga i
isporuku robe
Bitno je napomenuti da }e proce-
som integracije u EU, BiH mo}i
koristiti sve vi{e programa
ma, zemaqa PHARE programa,
Turske, Cipra i Malte.
Za sve zainteresovane firme,
Euro Info Korespondentni
Centar nudi servis sedmi~nog
pregleda svih aktuelnih CARDS
tendera.
Ukoliko ste zainteresovani za
ovaj servis, zatra`ite vi{e
informacija putem
E-maila: info@euroinfo.ba, telefona:
033/269-830
ili faksa: 033/288-348.

26 Februar/Mart 2004.
Trg Jovana Ra{kovi}a br. 1
Tel: 387-(0)59-261-458
621-695
Tel/faks: 387-(0)59-260-568
621-598
www. rico.co.yu. e-mail: holding@rico.co.yu

Privredne Informacije

Februar/Mart 2004. 27
 PONUDA - TRA@WA
Office Sanski Most
Mahala 33a
(PO. Box 37)
79 260 Sanski Most
Bosna i Hercegovina
Phone/Fax: +387 37 681 502
Dorcas Aid International je humanitarna i razvojna orga-
nizacija koja radi u 20 zemaqa, uglavnom Isto~ne
Evrope i Afrike. U BiH smo ve} 6 godina sa kancelar-
ijom u Sanskom Mostu, a trenutno otvaramo kancelar-
iju u Sarajevu. Dorcas je obnovio oko 1000 ku}a u
sjevero-zapadnoj Bosni, a tako|er realizuje i druge
humanitarne i razvojne projekte u Bosni i Hercego-
vini.
Na zahtjev holandskog Ministarstva privrede Dorcas
je osnovao Servis Centar sa ciqem da podr`i
bosanske prera|iva~e drveta koji `ele izvoziti u
Holandiju.
Podr{ka ukqu~uje slijede}e:
¹ Podr{ku unapre|enju kvaliteta proizvodnje
¹ Uspostavqanje kontakata sa holandskim
uvoznicima
¹ Podr{ku unapre|enju produktivnosti
¹ Pristup dodatnim materijalima
¹ Savjet kod obezbje|enja poslovnih kredita
¹ Marketing trening, razumijevanje lokalnih
i me|unarodnih kupaca.
Kona~na svrha projekta je pove}anje izvoza drvnih
prera|evina na holandsko tr`i{te.
Nakon prijema Va{eg odgovora, na{ lokalni asistent
}e (eventualno sa holandskim ekspertom) posjetiti
Va{u kompaniju s ciqem analiziranja mogu}nosti za
izvoz.
¹ Ako Vam treba podr{ka kvaliteta i produktivnosti,
dva holandska eksperta za proizvodnju su u
mogu}nosti da Vam daju stru~nu pomo}.
¹ Ako Vam trebaju kontakti ili informacije za kupov-
inu dodatnih materijala ili za prodaju uvoznicima,
mi }emo napraviti kontakte, ili Vas pozvati, preko
Va{ih organizacija na sajmove.
¹ Tokom godine }emo ponuditi edukaciju i uputstva za
kvalitetno upravqawe i plasman, kao i podr{ku u
pisawu poslovnih i finansijskih planova sa ciqem
obezbje|ewa kredita.
Upitnik mo`ete dobiti u slu`bi Privredne komore
regije Bawa Luka.
--------------------------------------------------------------------------
"Alfom" Lakta{i nudi usluge prodaje i ugradwe:
¹ Kanadskih protivprovalnih sistema DSC
Privredne Informacije
¹ Italijanske unutra{we i spoqa{we rasvjete
¹ Izvo|ewe instalacija slabe i jake struje
¹ Monta`a elektro opreme sa pu{tawem u rad
"Alfom" Lakta{i
Slavka Mandi}a 6
51250 Lakta{i
Republika Srpska - BiH
tel. 051/832-482
e-mail: mailto:em3@blic.net
Pogledajte svu na{u ponudu na Internet stranicama
www.EM3.cjb.net
--------------------------------------------------------------------------
Konsalting ku}a iz Tuzle bavi se poslovnim savjeto-
vanjem iz oblasti ISO 9001, ISO 14001 OHSAS 18001,
HACCP standarda.
Nudi najjeftini na~in da preduze}e do|e do serti-
fikata ISO.
Nedim ^au{evi} dipl.ing
AQSC Lead Auditor / Managment Consultant
e-mail: nedim.c@bih.net.ba
www.dzanatrade.com
--------------------------------------------------------------------------
RAZNO
--------------------------------------------------------------------------
Usluge prevo|ewa:
- prevo|ewe sa ruskog jezika - Branko Petkovi}, tel.
051/216-793,
- prevo|ewe sa gr~kog jezika - Sandra Rodi}, tel.
051/356-128,
- prevo|ewe sa ruskog jezika - Ranko Lazarevi}, tel.
051/227-731,
- nudim usluge posredovawa i ugovarawa za firme iz
SR Jugoslavije, izrada ponuda i invsticioni poslovi,
- Mom~ilo Mali{ (dipl.ing. sa dugogodi{wim
iskustvom i radnim anga`ovawem u Ruskoj
Federaciji), tel. 033/541-662,
- prevo|ewe sa engleskog i kineskog jezika - Qiqana
Savi}, 051/300-574 ili mob. 065/514-302.
------------------------------------------------------------------------------
Obavqam administrativne poslove (kucawe i sli-
~no).
Tel. 065/606-660, Mira
------------------------------------------------------------------------------
Nudim usluge zastupawa preduze}a i druge usluge
trgova~kog posredovawa.
Sabrija Zejnilovi}
Tuzla
Tel. 035/211-300.
------------------------------------------------------------------------------

¹ Danskog programa podnog grijawa DEVI

¹ Elektromaterijala pripremila J. Vuki}

OGLAS
Firma "Agropromet" d.o.o. Bijeqina

Iznajmquje (cijeli ili pojedina~ne prostorije) ili prodaje

objekat veli~ine 23m h14m (prizemqe + sprat + potkrovqe).
Objekat se nalazi na zemqi{tu povr{ine 1000 kvadrata
u "Agro -tr`nom centru " u Bijeqini (na putu Bijeqina- Br~ko).
Objekat je pogodan za veleprodaju i maloprodaju
kao i za kancelarijski prostor.
Za informacije obratiti se na telefon : 065/560-035

28 Februar/Mart 2004.
Februar/Mart 2004.
29
Privredne Informacije
 KALENDAR SPECIJALIZOVANIH SAJMOVA ZA GODINU 2004. GODINU

DATUM SAJAM OPIS SAJMA GRAD, DR@AVA

-28.01. ASIA 2004
26.01.-28.01. Me|unarodni sajam Kara~i, Pakistan
trgovine i industrije
-07.03. DOM
03.03.-07.03. Sajam gra|evine Qubqana,
Slovenija
09.03.-12.03.
-12.03. FOODEX 2004 Me|unarodni sajam Tokio, Japan
prehrambenih proizvoda
-10.03. IHM
04.03.-10.03. Me|unarodni sajam Minhen, Wema~ka
zanatstva i male
privrede
31.03.-03.04.
-03.04. HOLZ-HANDWERK Sajam drvne industrije Nuremberg, Wema~ka

09.04.-12.04.
-12.04. OP[TI SAJAM Op{ti sajam Tripoli, Libija
19.04.-24.04.
-24.04. HANNOVER MESSE Industrijski sajam Hanover,Wema~ka

26.04.-28.04.
-28.04. RESALE Sajam polovnih ma{ina i Karlsruhe,Wema~ka
opreme
-09.05. SAJAM
05.05.-09.05. Gra|evina Istanbul,Turska
GRA\EVINARSTVA
15.05.-22.05.
-22.05. POQOPRIVREDNI Poqoprivreda Novi Sad, Srbija i
SAJAM Crna Gora
-14.05. SAJAM TEHNIKE
10.05.-14.05. Tehnika Beograd,Srbija i
Crna Gora
28.08.-03.09.
-03.09. SAJAM Poqoprivredno- Gorwa
POQOPRIVREDE prehrambeni sajam Radgona,Slovenija
-19.09. JESEWI
14.09.-19.09. Op{ti sajam Zagreb, Hrvatska
ZAGREBA^KI
VELESAJAM
26.09.-30.09.
-30.09. SAJAM Hotelijerstvo Dizeldorf,Wema~ka
Privredne Informacije

HOTELIJERSTVA
-03.10.
28.09.-03.10. ZEPS Op{ti sajam Zenica, BiH
-09.10.
06.10.-09.10. MODA U SVIJETU Sajam ko`e,odje}e,obu}e, Beograd, Srbija i
kozmetike Crna Gora
-24.10.
19.10-24.10. TEHNOMA Metalurgija,elektroindus Skopqe, Makedonija
trija i nemetali
-26.11. SAJAM HRANE
23.11.-26.11. Hrana, pi}e i oprema Beograd, Srbija i
Crna Gora

pripremila: D. Vukovi}

30 Februar/Mart 2004.
 OL.Centar
"JAHORINA"Pale

Tel/Fax 057/270-020
270-022
057/270-022

e-mail….jahorina_oc@paleol.net
Februar/Mart 2004.
33
Privredne Informacije