Professional Documents
Culture Documents
1
Privredne Informacije
Manifestacija ''Izbor nauspje{nijih preduze}a u Republici Srpskoj za 2003.godinu''
''VITINKA'' APSOLUTNI
FAVORIT
¹ Privredna komora Republike Srpske
i Radio televizija Republike Srpske bili
su organizatori manifestacije ''Izbor
najuspje{nijih privrednika Republike
Srpske za 2003. godinu'' koja je 12. marta
odr`ana u Bawa Luci.
¹ Manifestacija je ove godine po prvi put
odr`ana uz u~e{}e oko 100 prijavqenih
afirmisanih preduze}a iz Republike
Srpske i bi}e tradicionalna. Ciq
manifestacije je promocija doma}e
privrede i wihova afirmacija
na tr`i{tu RS, BiH i {ire.
K
omisija za izbor najuspje{nijih pre- dwe ulo`eno je oko osam miliona mara-
duze}a - privrednika u Republici ka od ~ega je 500.000,oo KM kreditnih NAUSPJE[NIJI
Srpskoj u 2003. godini, na osnovu sredstava. Kapacitet linije za proi- PRIVREDNIK
vrednovawa poslovnih rezultate ostva- zvodwu mineralne vode, sokova i sirupa
renih u pro{loj godini kao i drugih poka- je udvostru~en i iznosi 22.000 litara na Laskavu titulu najuspje{nijeg privre-
zateqa uspje{nosti me|u kojima su vri- ~as. Priznawe Privredne komore Repu- dnika u Republici Srpskoj za 2003.
jednost investicionih ulagawa, uvo|ewe blike Srpske, koje smo dobili kao nausp- godinu dobio je dr Miladin Gligori},
novih proizvodnih linija, sistema kva- je{nije preduze}e u sektoru proizvodwe generalni direktor preduze}a ''Viti-
liteta i sli~no, za najuspje{nije predu- bezalkoholnih i osvje`avaju}ih pi}a nas nka'' a.d. Kozluk. U periodu 1999.
ze}e u 2003. godini u Republici Srpskoj, raduje i obavezuje. - isti~e dr Miladin godine do danas,gospodin Gligori} je
proglasila je ''Vitinku'' a.d. Kozluk, poz- Gligori}, generalni direktor preduze}a zahvaquju}i izuzetnim menaxerskim
natog proizvo|a~a mineralne vode i ''Vitinka'' a.d. Kozluk. sposobnostima, uspio od gubita{a st-
bezalkoholnih pi}a . ''Vitinka'' danas zapo{qava 133 radni- voriti uspje{no, savremeno orga-
nizovano preduze}e koje je u ekspaziji
osvajawa novih proizvoda, tehnologi-
ja i tr`i{ta.
Miladin Gligori} je diplomirao na
Tehnolo{kom fakultetu u Tuzli
1976. godine. Doktorirao je na Tehno-
lo{kom fakultetu u Zvorniku gdje je
anga`ovan kao spoqni saradnik na
predmetu Op{ta i neorganska hemija
u zvawu docenta.Od 1996. do 1999.
godine anga`ovan je u nastavi na
Tehnolo{kom fakultetu u Zvorniku
gdje istovremeno obavqa funkciju
sekretara .
2 Februar/Mart 2004.
U OVOM BROJU DONOSIMO:
¹ Konstitutivna Skup{tina
Privredne komore regije
Bawa Luka
PREDSJEDNIK ILIJA DAKI]
str. 6
tor metalske, elektro i hemijske indus- Bijeqine je najuspje{nije preduze}e u
trije dok je najuspje{nije preduze}e u sektoru transporta dok je Cepter ko- ¹ Aktuelnosti sa Bawalu~ke berze
sektoru prerade drveta DI ''Vukeli}'' merc banka Bawa Luka ponijela epitet
Aleksandrovac - Lakta{i. najuspje{nije banke u Republici Srpskoj STRATE[KA PREDUZE]A
Najuspje{nije preduze}e u sektoru za pro{lu godinu. UVR[TENA NA BERZU str. 7
gra|evinarstva je ''Niskogradwa'' Lakta- Za izuzetan kvalitet u proizvodwi sje-
{i , u sektoru trgovine ''Ideal kompani'' menskih i merkantilnih ratarskih kul-
Bawa Luka, ''Semberija transport'' iz tura, priplodne i tovne stoke, sto~ne ¹ Robna razmjena RS sa
hrane i mlijeka, posebno priz- inostranstvom za 2003. godine
nawe dobilo je Poqoprivre- I DAQE U DEFICITU str. 8-9
dno dobro ''Semberija'' iz Bije-
qine. Posebna priznawa Pri-
vredne komore Republike ¹ Registracija me|unarodnih linija
Srpske dobili su i podrumi za Srbiju i Crnu Goru
''Vukoje'' iz Trebiwa za vrhuns-
ki kvalitet proizvoda i po- ISTEKLA VA@NOST
stignute rezultate u proizvo- REDOVA VO@WE str. 10
dwi vina, ''Atlantik'' BB Bawa
Luka za postignute rezultate
u okviru grafi~ke djelatnos- ¹ Posjeta privredne delegacije
ti, ''^isto}a'' komunalno uslu- RS Srbiji
`no Bawa Luka i ''Bobar'' osi- ME\UKOMORSKI ODBOR ZA
gurawe Bijeqina u okviru dje-
latnosti osiguravaju}ih ku}a u UNAPRE\EWE SARADWE
Republici Srpskoj. str. 14
D. Crni}-Babi}
¹ Narodna skup{tina RS o stawu
u poqoprivredi
"Privredne informacije" ure|uje Telefoni: 051/215 744, 215 833
Redakcijski kolegij u sastavu: Fah: 051/215 565 MJERE ZA O@IVQAVAWE
MLADEN MI]I], predsjednik, E-mail: pkrs@inecco.net i pkrs@blic.net AGRARA str. 15
DRAGICA RISTI], web site: www.pkrs.inecco.net
Privredne Informacije
Februar/Mart 2004. 3
KAKO SE PRIMJEWUJE SPORAZUM o slobodnoj trgovini izme|u BiH i zemaqa u okru`ewu?
O D LAGAWE
okru`ewu. Iz tog razloga djelimi~no
opravdavam wihove zahtjeve za produ-
`ewem odnosno stornirawem ugovora, pa
~ak i varijanti za potpunim poni{tava-
wem odnosno odlagawem primjene na
SAMO N A
pola godine i sli~no.
Ne smijemo izgubiti iz vida da se Bosna
i Hercegovina kao dr`ava potpisnik
ugovora jasno obavezala i na neke druge
elemente u tim ugovorima a to su kaznene
odredbe u slu~aju nepridr`avawa samog
PREDAH
ugovora odnosno ne najavqivawa eventu-
alnog prolongirawa po~etka primjene
samog Sporazuma, {to Bosna i Hercegovi-
na nije ispunila.
Javqa se kod mene jedna doza skepticiz-
ma u slu~aju da se ne jave tu`be od strane
Srbije i Crne Gore, Hrvatske ili drugih
su u svakom ugovoru zemqe iz na{eg okru-
Z
ahtjevi privrednika za odlagawem zemaqa potpisnica. Obaveza je dr`ave
primjene Sporazuma o slobodnoj tr- `ewa ostvarile odre|en period i da su potpisnice da se mora ranije najaviti
govini izme|u BiH i zemaqa biv{e se carinske stope asimetri~no smawiva- odlagawe primjene sporazuma, a mi to
Jugoslavije urodili su plodom jer je le. Me|utim kada je do{ao momenat da se nismo u~inili. Jo{ uvijek tu`bi nema
Odlukom Savjeta ministara BiH, odlo- carine u potpunosti ukinu za robe koje me|utim mogu po~eti stizati bukvalno
`ena primjena do 15. marta ove godine. nose certifikat o porijeklu iz tih zema- danas ili sutra ili nikad. To je sad
Taj kratki tajm aut poku{a}e se isko- qa, do{lo je do negodovawa od strane stvar bosanskohercegova~ke diplomatije
ristiti za stvarawe uslova za provo|e- privrednih subjekata iz Bosne i Herce- na koji na~in |e se najbezbolnije
we sistema za{tite i stimulacije doma- govine, pogotovo poqoprivrednih proi- ispo{tovati odlagawe sporazuma. Ako i
}e poqoprivredne proizvodwe. zvo|a~a i proizvo|a~a koji se bave prvom ne bude tu`bi od strane dr`ava u
U Ministarstvu spoqne trgovine i eko- fazom obrade jer wima nije odgovarala okru`ewu, s pravom mogu pravdati {tete
nomskih odnosa Bosne i Hercegovine is- primjena Sporazuma od 1.1.2004. godine. koje wihova zemqa trpi i
ti~u da su ugovori o slobodnoj wihovi privrednici koji su
trgovini za Bosnu i Hercegovinu se vjerovatno pripremali za
dali o~ekivane rezultate u smislu bescarinski plasman roba na
povoqnijeg balansirawa spoqnotr- bih tr`i{te i samo ~ekali
govinskog prometa sa zemqama pot- 1.1.2004. godine. U Minista-
pisnicama. Pokrivenost uvoza izvo- rstvu za ekonomske odnose i
zom sa navedenim dr`avama prije koordinaciju Republike Srp-
potpisivawa ugovora bila je 1:8 i ske nismo dobili zvani~no
1:7 dok danas iznosi 1:3,7. ni jedan akt kojim nas dr`a-
Kad su u pitawu odnosi izme|u ve potpisnice upozoravaju na
Republike Srpske i Srbije i Crne tu`be niti nas je Minista-
Gore, razloga za nezadovoqstvo ima rstvo spoqne trgovine i eko-
i jedna i druga strana potpisnica nomskih odnosa Bosne i Her-
Sporazuma o slobodnoj trgovini. Na cegovine upozorilo o tu`-
nedavno odr`anom sastanku u Beo- bama.
gradu privredne delegacije Repu- Veoma je nezahvalno komen-
blike Srpske i Srbije saglasne su u tarisati daqi razvoj situa-
ocjeni da se svi problemi u primje- cije. Tu postoji veoma {irok
ni sporazuma lome preko le|a pri- spektar poteza koji se mo`e
vrednika. U 2003. godini zabiqe- desiti - od ponovnog zahtjeva
`en je pad izvoza iz Republike Bosne i Hercegovine za pro-
Srpske u Srbiju za 2o odsto a uvoza longirawe primjene Sporaz-
za 12 odsto. uma o slobodnoj trgovini, eventualnih
S druge strane srpsko-crnogorski zva- Takva vrsta blagog bojkota s jedne strane zahtjeva za stavqawe kompletnog Spo-
ni~nici nezadovoqni su {to se produ- je i razumqiva ali samo sa aspekta razuma o slobodnoj trgovini van snage.
Privredne Informacije
`ewem roka realizacije sporazuma koji ugro`avawa, odnosno kako oni ka`u Mo`da bi sa ekonomske strane gledaju}i
se odnosi na poqoprivrednu i preh- "nelojalne konkurencije". Me|utim mis- bilo najkvalitetnije krenuti sa prim-
rambenu industriju, gubi primjenom cari- lim da je bilo dovoqno vremena da se jenom ugovora a s druge strane omogu}iti
ne, to je zbog asimetri~nosti sporazuma pripreme za sve to jer su znali {ta ih doma}im proizvo|a~ima da krenu u borbu
buxet Srbije i Crne Gore o{te}en za 7o ~eka. Ugovori nisu bili nikakva tajna, za opstanak na doma}em i tr`i{tima
miliona dolara. oni su javno objavqeni u Slu`benim glas- Hrvatske, Slovenije, Srbije i Crne Gore
Kako u Ministarstvu za ekonomske od- nicima a u sredstvima informisawa i Makedonije.
nose i koordinaciju Republike Srpske bilo je dovoqno informacija koje su Negativnih reakcija doma’ih proizvo-
komentari{u primjenu Sporazuma o slo- poslu`ile za komentarisawe potpisanih |a~a nije bilo kada se asimetri~no
bodnoj trgovini izme|u Bosne i Herce- ugovora, tako da ne vidim da je privred- krenulo sa smawewem carinskih stopa za
govine i zemaqa u okru`ewu? nike bilo {ta moglo iznenaditi preko dr`ave u okru`ewu dok su robe ih BiH
Nemawa Dra{kovi}, pomo}nik ministra no}i, niti je bilo kakva odluka donesena ulazile bez carina, ali danas kada je
u Ministarstvu za ekonomske odnose i preko no}i. nulta stopa i za uvoz i izvoz nastaju
koordinaciju RS ka`e: Svjesni smo ~iwenice da je privreda negodovawa doma}ih proizvo|a~a. Buk-
- Svi Ugovori o slobodnoj trgovini Republike Srpske i Bosne i Hercegovine valno se ~ekalo do onog zadweg dana ka-
izme|u Bosne i Hercegovine i zemaqa uop{te u daleko te`oj situaciji, nije na da se prigovorilo na primjenu sporazuma.
biv{e Jugoslavije nisu naprasno pot- nivou ulagawa i produktivnosti i svega
pisani. Treba se prisjetiti klauzula da ostalog nego {to je to u zemqama u D. CRNI]-BABI]
4 Februar/Mart 2004.
Kako se primjewuje Sporazum o slobodnoj trgovini izme|u Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske
komentari{e veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini, dr.sc.Josip Vrbo{i}?
ni februara, prihvatio informaciju Vlada treba da preispita i sada{wi tine da kroz svoje buxete, zavisno od
o stawu u poqoprivredi Srpske i na- koncept organizovawa Robnih rez- strukture i zna~aja poqoprivredne
lo`io Vladi preduzimawe niza mjera ervi i defini{e pravni status poqo- proizvodwe, planiraju i usmjeravaju
za poboq{awe stawa u ovoj oblasti. privrednih proizvo|a~a. Poslanici sredstva za ove namjene, a prvenstve-
Narodni poslanici zahtijevju da se su se slo`ili da se primarna sredst- no sredstva koja se ostvaruju po osno-
analiziraju potpisani sporazumi o va za podsticaj poqoprivredne pro- vu pretvarawa poqoprivrednog ze-
slobodnoj trgovini sa zemqama u izvodwe u Buxetu Srpske za ovu god- mqi{ta u nepoqoprivredno.
okru`ewu, ukazuju}i na potrebu dvos- inu moraju zadr`ati na istom nivou, a Da li }e ove mjere donijeti bitnije
mjerne trgovine izme|u zemaqa pot- wihova upotreba i kori{tewe se promjene u sektoru agrara zna}e se
pisnica i tra`ewe mogu}nosti plas- moraju obezbijediti na transparentan ve} narednog proqe}a kada bi se tre-
mana na{ih tr`i{nih vi{kova poqo- na~in. Skup{tina, izme|u ostalog bali vidjeti prvi efekti novih odlu-
privredne proizvodwe na svjetskom tra`i da se ubrzaju aktivnosti na ka. Ako se stawe ne promjeni zna~i da
tr`i{tu. privatizaciji dr`avnih poqoprivre- su predlo`eni zakqu~ci ostali
Tra`i se i {to {to hitnije usvajawe dnih gazdinstava i preduze}a i kom- mrtvo slovo na papiru na {ta su
Zakona o zadrugama koji }e definisa- binata, ukqu~uju}i i hitno sprovo- poqoprivrednici i ranije upozo-
ti pravni status i stawe zadru`ne |ewe ste~ajnih postupaka kako bi se ravali. M.M.
Februar/Mart 2004. 5
Konstituisana Skup{tina Privredne komore Unija poslodavaca pri PK RS
regije Bawa Luka
PRIORITET
ZAKQU^IVAWU
KOLEKTIVNOG UGOVORA
Predstavnici 11 granskih Op{teg kolektivnog ugovo-
udru`ewa poslodavaca ra. U okrivu ovog ugovora
pri Privrednoj komori Re- osnovica za obra~un plata
publike Srpske osnovali treba da bude najni`a
su u Bawoj Luci uniju, koja plata, a ne najni`a cijena
}e ubudu}e zastupati pos- rada kao dosad. Posloda-
lodavce u vo|ewu tripar- vci }e zapo~eti aktivnos-
titnog dijaloga sa repu- ti u vezi sa zakqu~ivawem
bli~kom Vladom i Save- Op{teg kolektivnog ugovo-
zom sindikata. ra koji treba prethodno
Rije~ je o asocijaciji koja usaglasiti tako da sve tri
zastupa interese vi{e od strane u kolektivnom pre-
20 hiqada zaposlenih u govarawu budu zadovoqne -
privredi Srpske. ka`e Borko \uri}.
Za predsjednika Unije pos- Skup{tina je izabrala i
lodavaca izabran je Borko dva potpredsjednika Unije
PREDSJEDNIK
\uri}, koji ujedno pred- poslodavaca, a to su Zdra-
stavqa ovu asocijaciju u vko Ostoji} i Stojko Bla-
Ekonomsko-socijalnom sav- gojevi}.
jetu Republike. U Komisije za kolektivno
ILIJA DAKI]
- Zadaci Unije poslodava- pregovarawe su Goran Ro-
ca usmjereni su na stva- mi} i Mirjana Vesovi}, a
rawe kvalitetnog privre- drugi ~lan Unije poslo-
dnog ambijenta, te da bude davaca u Ekonomsko-soci-
partner Vladi i Sindi- jalnom savjetu je Dimitrije
S
kup{tina Privredne more Republike Srpske
komore regije Bawa prolongiran je do aprila katu kod zakqu~ivawa Gruba~.
Luka na, principu do- kada }e se definitivno
brovoqnog ~lanstva, odr- utvrditi spisak od 35 iza-
`ana je 3. marta ove godine branih delegata. Me|unarodna konferencija o ulagawima u BiH
usvajawem Poslovnika o ^lanovi Skup{tine PK
radu Skup{tine, Odluke o
izmjenama i dopunama Sta-
regije Bawa Luka zatra`i-
li su da se putem komo- IZNEVJERENA
tuta Privredne komore rskog sistema RS {to prije
regije Bawa Luka te Pro-
gramom rada Komore za
defini{u odnosi entitet-
skih i op{tinskih organa
O^EKIVAWA
2004. godinu.
Za predsjednika Skup{ti-
vlasti prema privrednici-
ma kao i ispita oprav- PRIVREDNIKA IZ RS
ne izabran je Ilija Daki}. danost pla}awa ~lanarine
Prijedlog kandidata za Spoqnotrgovinskoj komori Konferencija o ulagawima u BiH, koja je 26. i 27. febru-
ara odr`ana u Mostaru, iznevjerila je o~ekivawa
Skup{tinu Privredne ko- BiH. D.C.B. privrednika Republike Srpske, jer neki od najva`nijih,
takozvanih top-projekata iz Srpske nisu predstavqeni
na plenarnom dijelu konferencije. To se odnosi, prije
svega, na projekte izgradwe hidroelektrane Buk Bijela,
Privredne Informacije
6 Februar/Mart 2004.
AKTUELNOSTI sa Bawalu~ke berze
STRATE[KA PREDUZE]A
UVR[TENA NA BREZU
2003. godini, od ukupnog
Decembar '03
Januar '03
Februar '03
Mart '03
April '03
Maj '03
Jun '03
Jul '03
Avgust '03
Septembar
Oktobar '03
Novembar
odnosno akcionari prodaju
'03
'03
kupcu ~iji je ciq da dostigne
ve}inski paket akcija kako
bi mogao da upravqa tim pre-
duze}em. Nije te{ko zakqu- Vrijednost
Vrijednost
ž prometa
avnog kapitalau po
prometa
KM osnovu prodajeprodaje
po osnovu dr`avnog
drkapitala u KM
~iti da je mnogo ve}a ponuda Vrijednost redovnog prometa u KM
akcija preduze}a nego {to je
tra`wa za istim. Dakle,
rijetki su slu~ajevi da se
Promet po vrsti poslova
akcije kupuju kako bi se ost-
varila korist kroz dividen-
žavni kapital
Dr
Dr`avni kapital
du ili kapitalnu dobit. U Redovni poslovi
30,40%
preduze}ima gdje se pojavqu- 55,48%
je samo jedan zainteresovani
kupac cijena je po pravilu
niska, dok u preduze}ima
kod kojih postoji interes
vi{e kupaca cijena je vi{a.
Sigurno da poslovni rezul-
tati preduze}a determini{u Blok poslovi
tra`wu za akcijama tog pre- 14,12%
duze}a. Me|utim, kod nas jo{
uvijek nije u dovoqnoj mjeri
razvijena korporativna kul-
tura i korporativno upra- Redovni poslovi Blok poslovi Dr
ž avni kapital
Dr`avni kapital
Privredne Informacije
Februar/Mart 2004. 7
ROBNA RAZMJENA RS sa inostranstvom za 2003. godinu
I daqe u
pozitivne efekte, ali nisu dali
o~ekivane rezultate.
Rezultati pokazuju da je ovim spo-
razumima otvoreno tr`i{te BiH i
RS, za sve proizvode zemaqa potpi-
deficitu
snica, dok na{a preduze}a nisu usp-
jela plasirati svoje proizvode u
dovoqnoj mjeri na tr`i{tu ovih ze-
maqa.
Ugovori o slobodnoj trgovini morali
su podsta}i vi{e oblike poslovne
saradwe, zajedni~ka ulagawa, udr-
u`ivawa preduze}a u ciqu za-
¹ Najzna~ajnija izvozna tr`i{ta su DZ SCG, Hrvatska, Slovenija, jedni~ke licencne proizvodwe a ne
Italija, Wema~ka, Austrija, odnosno 60 odsto vrijednosti izvoza RS ~esto klasi~ne kupoprodajne odnose.
za 2003. godinu se ostvaruje sa zemqama iz okru`ewa (biv{e SFRJ)
a 20 odsto sa zemqama EU. Primjena ugovora o slobodnoj trgovi-
Postoji opasnost da }e susjedne zemqe, zbog nerazvijenosti Bosne i ni, trenutno stopirana za prvi tri
Hercegovine, ugroziti doma}u proizvodwu, posebno u oblasti mesa, mjeseca 2004. godine, treba da otpo-
mlijeka, konditorskih proizvoda i drugih roba namijewenih ~ne tokom 2004. godine pri ~emu }e
{irokoj potro{wi. roba iz zemaqa u okru`ewu biti
Ukupna robna razmjena privre-
de Republike Srpske za dvana-
est mjeseci 2003. godine izno- VRIJEDNOST ROBNOG PROMETA REPUBLIKE SRPSKE
sila je 2686 mil. KM s tim da je SA INOSTRANSTVOM U PERIODU 01.01. - 31.12.2003. GODINE
saldo negativan i iznosio je
1614 mil. KM uz stepen pokri-
venosti uvoza izvozom od 25 1. Vrijednost robnog prometa Republike Srpske sa inostranstvom
odsto i zadr`ala se na pro-
{logodi{wem nivou. u periodu 01.01. - 31.12.2003. godine
Analiza uvoznih rezultata za
2003. godinu ukazuje da na sta- Indeksi Struktura
gnaciju uvoza obzirom da je Decembar 01.01. - Decembar 01.01. -
2002. 31.12.2002. 2003. 31.12.2003. Kol Kol
uvoz u istom periodu ostvaren 3:1 4:2
3 4
u apsolutnom iznosu od 2150 11 22 33 44 55 66 77 8
mil. KM i za 1 odsto je mawi u 1. Uvoz 195.977 2,164.367 187.561 2,150.546 96 99 68 72
odnosu na rezultate uvoza u 2. Izvoz 48.952 565.647 57.282 536.250 117 95 21 18
2002. godini (indeh 99). 3. Privremeni 6.626 83.061 21.078 223.444 318 269 8 7
U strukturi roba iz uvoza viso- 4. uvoz
Privremeni
2.851 32.949 8.467 85.528 296 259 3 3
ko je u~e{}e prehrambenih pro- izvoz
izvoda, tekstila, pi}a, alko- 100 100
hola i cigareta, a potom ma{i-
na, ure|aja i repromaterijala. 1. Pokrivenost uvoza izvozom
2. Pokrivenost
Rezultati izvoza su stavke U hiqadama(000) KM
robne razmjene koja posebno Indeksi Indeksi Pokriv
Ukupna Saldo
zabriwava jer u 2003. godini Uvoz 01.01.- Izvoz 01.01-
spoqno spoqno
enost
01.01.- 31.12.20 01.01. - 31.12.200 uvoza
ostvareni izvoz iznosi 536 trgovinsk trgovinsk
Privredne Informacije
8 Februar/Mart 2004.
ROBNA RAZMJENA RS sa inostranstvom za 2003. godinu
3. Uvoz
U hiqadama(000) KM
Indeksi Struktura (%)
Decembar 01.01. - Decembar 01.01. -
Zemqa 2002. 31.12.2002. 2003. 31.12.2003. Kol Kol Kol. Kol.
3:1 4:2
1 2 3 4
1 1 22 33 44 55 66 7
7 88 99 1010
DZ Srbija i 44.748 553.087 40.896 487.951 91 88 23 26 22 23
Crna Gora
Slovenija 18.137 246.092 13.468 157.303 74 64 9 11 7 7
Hrvatska 18.984 236.434 18.845 254.865 99 108 10 11 10 11
Makedonija 2.413 20.031 1.665 17.992 69 90 1 1 1 1
Austrija 15.533 165.079 9.118 89.415 59 54 8 8 5 4
Italija 14.638 155.649 15.883 149.578 109 96 7 7 8 7
Ma|arska 9.753 160.976 15.996 191.054 164 119 5 7 8 9
SR 15.120 157.192 20.102 215.309 133 137 8 7 11 10
Wema~ka 2.812 21.897 3.904 38.550 139 176 2 1 2 2
Francuska 2.323 19.707 1.762 20.946 76 106 1 1 1 1
[vajcarska 2.471 34.968 900 14.617 36 42 1 2 1 1
SAD 755 12.179 2.121 20.802 280 171 - - 1 1
Turska 48.290 381.076 42.901 492.164 89 129 25 18 23 23
Ostale
zemqe
Ukupno 195.977 2,164.367 187.561 2,150 .546 96 99 100 100 100 100
4. Izvoz
U hiqadama(000) KM
Indeksi Struktura (%)
Decembar 01.01. - Decembar 01.01. -
Zemqa 2002. 31.12.2002. 2003. 31.12.2003. Kol Kol Kol. Kol.
3:1 4:2
1 2 3 4
1 1 22 33 44 5
5 66 77 8
8 99 10
10
DZ Srbija i 19.772 277.868 21.309 222.617 108 80 40 49 37 42
ra
Crna Gora
Slovenija 2.601 33.763 2.889 37.426 111 111 6 6 5 7
Hrvatska 2.572 50.480 5.821 58.386 226 116 5 9 10 11
Makedonija 509 7.821 405 6.552 80 84 1 1 1 1
Austrija 1.130 11.728 1.150 15.302 102 130 2 2 2 3
Italija 3.389 62.949 4.229 55.116 125 88 7 11 7 10
Ma|arska 623 4.820 243 4.922 39 102 1 1 - 1
SR Wema~ka 1.601 29.747 2.717 28.966 169 97 3 5 5 5
Francuska 210 4.239 383 5.552 182 131 1 1 1 1
Privredne Informacije
Februar/Mart 2004. 9
UDRU@EWE SAOBRA]AJA I VEZA Privredne komore Republike Srpske
Ðåãèñòðàöè¼à ìåóíàðîäíèõ ëèíè¼à çà Ñðáè¼ó è Öðíó Ãîðó Çà ðåãèñòðàöè¼ó îâèõ ëèíè¼à èñïóœåíè ñó
ñâè ïîòðåáíè óñëîâè: ïîòïèñàí ¼å ñïîðàçóì
ÈÑÒÅÊËÀ ÂÀÆÍÎÑÒ ÐÅÄÎÂÀ ÂÎƌŠèçìåó Áîñíå è Õåðöåãîâèíå è Ñðáè¼å è
Öðíå Ãîðå; äîíåñåíè ñó çàêîíè êî¼è
Ñêóïøòèíà Óäðóæåœà ñàîáðàà¼à è âåçà ðåäîâà âîæœå èçìåó Ðåïóáëèêå Ñðïñêå è ðåãóëèøó îâó ìàòåðè¼ó.
Ïðèâðåäíå êîìîðå Ðåïóáëèêå Ñðïñêå ðàç- Ñðáè¼å è Öðíå Ãîðå äî äàšœåã. È ïîðåä Íåîïõîäíî ¼å äà ñå øòî ïðè¼å ñàñòàíó
ìàòðà¼óè ïðîáëåìå êî¼å èìà¼ó ïðåâîçíèöè òîãà ïðåâîçíèöè êî¼è âîçå íà îâèì ëè- ì¼åøîâèòå êîìèñè¼å Ñðáè¼å è Öðíå Ãîðå è
èç Ðåïóáëèêå Ñðïñêå çáîã òîãà øòî íèñó íè¼àìà ñóñðåó ñå ñà îäðååíèì ïðîáëåìè- Ðåïóáëèêå Ñðïñêå êî¼å å çàâðøèòè
èçäàòå äîçâîëå çà ìåóíàðîäíè ïðåâîç ìà íà ãðàíè÷íèì ïðåëàçèìà, íèñó ó ìîãó- ïîñëîâå îêî ðåãèñòðàöè¼å ðåäîâà âîæœå
ïóòíèêà äîíè¼åëà ¼å íèç çàêšó÷àêà ó öèšó íîñòè äà óâåäó íîâîã êîîïåðàíòà, ïîñòî¼è êàêî áè ñå ìîãëà èçâðøèòè îâ¼åðà èñòèõ
áðæåã ð¼åøàâàœà íàâåäåíèõ ïðîáëåìà. ìîãóíîñò äà èçì¼åíîì èëè äîíîøåœåì êàî ìåóíàðîäíèõ.
Ïîòðåáíî ¼å Ìèíèñòàðñòâó òðàíñïîðòà è íîâèõ ïðîïèñà èçãóáå äèî îâîã òðæèøòà òå Ïðèëèêîì íåäàâíî îäðæàíîã ñàñòàíêà
êîìóíèêàöè¼à ÁèÕ óïóòèòè çàõò¼åâ äà ñå çà äà òðïå è äðóãå øòåòå êî¼å ¼å ó ðàçëè÷èòèì ïðèâðåäíèõ äåëåãàöè¼à PC è Ñðáè¼å ó Ïðè-
àóòîáóñêå ëèíè¼å êî¼å ñó äî ñàäà áèëå ñèòóàöè¼àìà òåøêî ïðåäâèä¼åòè. âðåäíî¼ êîìîðè Ñðáè¼å ó Áåîãðàäó ñà ïðå-
èñòîâðåìåíî ðåãèñòðîâàíå ó Ïðèâðåäíî¼ Ó âåçè ñà íàïðè¼åä íàâåäåíèì Ïðèâðåäíà äñòàâíèöèìà Ïðèâðåäíå êîìîðå Ñðáè¼å
Privredne Informacije
êîìîðè Ðåïóáëèêå Ñðïñêå êàî è ó êîìîðà Ðåïóáëèêå Ñðïñêå óïóòèëà ¼å äîãîâîðåíî ¼å äà ÏÊ Ñðáè¼å êîä Ìèíè-
Ïðèâðåäíî¼ êîìîðè Ñðáè¼å è Öðíå Ãîðå, çàõò¼åâ Ìèíèñòàðñòâó òðàíñïîðòà è êîìó- ñòàðñòâà ñàîáðàà¼à è òåëåêîìóíèêàöè¼à
îäìàõ èçäà¼ó äîçâîëå çà îáàâšàœå ìåó- íèêàöè¼à ÁèÕ äà ñå, ó øòî ¼å ìîãóå êðà- Ñðáè¼å ïîêðåíå èíèöè¼àòèâó çà ðåãèñòðà-
íàðîäíîã ëèíè¼ñêîã ïðåâîçà ó ñêëàäó ñà åì ðîêó, ó ñàðàäœè ñà Ìèíèñòàðñòâîì öè¼ó ìåóíàðîäíèõ ëèíè¼à èçìåó Ñðáè¼å è
âàæåèì çàêîíèìà è ïðàâèëíèöèìà. ñàîáðàà¼à Ñðáè¼å è Öðíå Ãîðå èçäà¼ó ìå- Öðíå Ãîðå è Ðåïóáëèêå Ñðïñêå.
Ïðèâðåäíà êîìîðà Ðåïóáëèêå Ñðïñêå èçâ- óíàðîäíå äîçâîëå çà ïðåâîç ïóòíèêà çà Îä Ñïîšíîòðãîâèíñêå êîìîðå ÁèÕ îäíî-
ðøèëà ¼å ðåãèñòðàöè¼ó ëèíè¼à ïðåìà Ñðáè- ñâå ïîñòî¼åå ëèíè¼å èçìåó Ðåïóáëèêå ñíî Óäðóæåœà ïðåâîçíèêà ó ìåóíàðî-
¼è è Öðíî¼ Ãîðè çà ðåãèñòðàöèîíè ïåðèîä Ñðïñêå è Ñðáè¼å è Öðíå Ãîðå. äíîì è ìåóåíòèòåòñêîì ïðåâîçó ïóòíèêà
2002/2003. ãîäèíå. çàòðàæåíà ¼å ïîäðøêà êîä ð¼åøàâàœà
Âàæíîñò ðåãèñòðàöè¼å îâèõ ðåäîâà âîæœå ïðîáëåìà ðåãèñòðàöè¼å ìåóíàðîäíèõ ðå-
èñòåêëà ¼å 31.05.2003. ãîäèíå. äîâà âîæœå PC.
Ïðèâðåäíà êîìîðà PC äîñòàâèëà ¼å ðåäîâå Êàêî ñó àíèìèðàíè ñâè íàäëåæíè çà ð¼å-
âîæœå Ìèíèñòàðñòâó òðàíñïîðòà è øàâàœå îâå ïðîáëåìàòèêå íàäàìî ñå äà å
êîìóíèêàöè¼à ÁèÕ ó ÷è¼ó íàäëåæíîñò ñó ó êðàòêîì ðîêó äîè äî èçäàâàœà ìåóíà-
èñòè ïðåøëè. ðîäíèõ äîçâîëà çà ïðåâîç ïóòíèêà èçìåó
Ïî èñòèöàœó âàæíîñòè ðåãîñòðîâàíèõ Ðåïóáëèêå Ñðïñêå è Ñðáè¼å è Öðíå Ãîðå.
ðåäîâà âîæœå Ìèíèñòàðñòâî òðàíñïîðòà è
êîìóíèêàöè¼à ÁèÕ ïðîäóæèëî ¼å âàæíîñò Ð. Áàáè
10 Februar/Mart 2004.
AUTOINDUSTRIJA u RS i BiH
Status "namjenske industrije" u RS i BiH
KONSULTANTSKE STVORITI
USLUGE PPERP
¹ Na konferenciji proizvo|a~a komponenti USLOVE
ZA POVRATAK NA
za autoindustriju u BiH predstavqeni
modeli saradwe sa V W-AG koncernom
¹ Predlo`eno formirawe automobilskog
STARA TR@I[TA
Cluster-a kao informacione
i komunikacione platforme
Preduze}a iz oblasti autoindustrije u RS i BiH suo~ena
su sa ote`anim plasmanom svojih proizvoda na veoma zaht-
jevnom svjetskom tr`i{tu. Bez obzira na izazove koji se ¹ "Strategija namjenske industrije u BiH" odredi}e
ogledaju u stalnom napretku autoindustrije i rastu}om status ove grane industrije i wene perspektive
globalnom konkurencijom, na{a preduze}a poku{avaju da
uhvate taj korak. Svjesni su da rad za svjetski poznate ¹ Prostorni, tehni~ko-tehnolo{ki i kadrovski
proizvo|a~e jedno mo`e da garantuje uspjeh. kapaciteti u oblasti naoru`awa i vojne opreme BiH
U tom pravcu ve} su u~iweni prvi koraci u saradwi sa bi}e predstavqeni na "Izlo`bi naoru`awa i vojne
kompanijom RENAULT, gdje je u u`i izbor u{lo pet pre- opreme" koja }e se organizovati do kraja marta
duze}a iz BiH, a dva iz RS (Panafleh-Bijeqina i TPR- u Sarajevu
Rogatica). Da bi se aktivnije i ogranizovanije pri{lo ovoj
problematici uspostavqena je saradwa sa Deutsche
P
roizvo|a~i naoru`awa i "IZLO@BA NAORU@AWA I
Geseltschaft für Technische Zusammenarbeit (GTZ) GmbH, vojne opreme u RS i BiH, VOJNE OPREME" koja }e se or-
koji je uradio projekat "Perspektive dobavqa~a i kao i ostale industrijske ganizovati krajem marta u Sa-
uslu`nih firmi automobilske industrije u Bosni i grane, raspola`u sa kapacite- rajevu. Ciq ove izlo`be je da
Hercegovini". U ovom projektu izvr{ena je analiza prob- tom, opremom i kadrovima, ali se predstave prostorni, tehni-
lema dobavqa~a automobilske industrije u BiH (tr`i{te, sa nedostatkom posla i tr`i- ~ko-tehnolo{ki i kadrovski
proizvodi, proizvodwa, uloga dr`ave, finansijsko stawe, {ta. Ako se ovome dodaju prob- kapaciteti iz oblasti naoru-
uloga banaka i sl.). Za 16 odabranih preduze}a izvr{eno je lemi u vezi statusa u procesu `awa i vojne opreme. Promoti-
snimawe situacije u preduze}ima, pobrojani interni i transformacije i privatizaci- vni materijal }e se iskoristi-
eksterni problemi preduze}a te iznesena op{ta ocjena je preduze}a onda je jasno u ti za izradu posebne publika-
dobavqa~a automobilske industrije u BiH. Na kraju je
predlo`eno da se formira automobilski CLUSTER kao
informaciona i komunikaciona platforma.
Isto tako uspostavqeni su kontakti sa upravom
Volkswagena AG koja je inicirala saradwu i nabavke
[KODA AUTO a.s. Mlada Boleslav i proizvo|a~a autokom-
ponenti u BiH. To je i bio razlog za odr`avawe konferen-
cije proizvo|a~a komponenti za autoindustriju u BiH koja
je odr`ana u Sarajevu, a na kojoj su prezentovani modeli
saradwe sa VW-AG koncernom. Prezentirane su i mogu-
}nosti tehni~ke i finansijske pomo}i SEED/IFC.
Tom prilikom istaknuti su razlozi za{to SEED `eli
ponuditi svoje usluge firmama iz ove oblasti, a koje se
ogledaju u slijede}em:
¹ Industrija sa tradicijom u BiH, kakvom se polo`aju nalaze ova cije o trenutnim i budu}im
¹ Postojawe kapaciteta i resursa, preduze}a. mogu}nostima ove grane indust-
¹ Izvozno orjentisana industrija, To je i bio razlog za odr`ava- rije, koja bi se koristila na
¹ Velik zna~aj ove industrije za ekonomski razvoj zemqe, we sastanka ove grupacije sa svim zna~ajnijim izlo`bama i
¹ Postojawe interesa multinacionalnih kompanija, predstavnicima Vlade RS i sajmovima, te u neposrednim
proizvo|a~a automobila, prema na{im dobavqa~ima. Vlade FBiH, u kome su se tra- kontaktima proizvo|a~ima na-
Seminar na temu Posqedwa dostignu}a u Evropskoj i glob- `ili odgovori na pitawa gdje je oru`awa i vojne opreme sa sta-
alnoj automobilskoj industriji, na kome je bilo govora i o mjesto i koja je uloga tzv. "nam- rim i novim poslovnim partne-
Privredne Informacije
Februar/Mart 2004. 11
"ENERGOINVEST" rasklopna oprema a.d. Srpsko Sarajevo
POVRATAK NA
STARA TR@I[TA
¹ Realizovana je isporuka }elija za Elektroprivredu Herceg-Bosne,
SPPE prekida~a u Egipat, strujnih i naponskih transformatora za
Elektrodistribuciju U`ice, Sartid Smederevo, Kosovo putem
Ineleh-a Sarajevo, Termoelektranu i rudnik Ugqevik, rezervnih
dijelova za Rudnik Kolubara, servisirawe MOP-a u @iar-u ^e{ka
A
mbiciozni su poslovni planovi izacije. To je vrlo visok procenat jer
"Energoinvest" rasklopna opre- mi u svojim prodajnim kalkulacijama
ma, a.d. Srpsko Sarajevo za 2004. kalkuli{emo s platama od 20 do 24
godinu kojim se planira ukupna real- odsto zavisno od vrste proizvoda, te
izacija od 7,7 miliona KM prodatih da bi se ispla}ivale plate moramo
roba i usluga. Ukupan prihod od 7,7 koristiti i sredstva amortizacije, Radomir Krsmanovi}, generalni direktor
miliona KM pretpostavqa mjese~nu "Energoinvesta RAOP"
realizaciju od 650.000.- KM, {to za {to ~ine sve firme koje umawuju
zaposlene u "Energoinvest" rasklop- PREGOVORI svoju osnovu rada ali nam je takva
na oprema pretstavqa veliki iza- "Na{a predratna tr`i{ta poku- situacija.
zov. {avamo ponovo aktivirati prije U 2004. godini planirali smo
U 2003. godini samo jednom smo se svega u zemqama islamskog svijeta 484.000.- KM za ulagawe u razvoj
pribli`ili toj cifri i to u novem- i centralne Afrike. proizvodnog asortimana, {to iznosi
bru 2003. godine sa iznosom od Tako smo s Al`irom u pregovorima 6,3 odsto od ukupnog prihoda. U svije-
590.000.- KM. Bez ostvarewa ove za poslove u vrijednosti od 25 mi- tu se ula`e prosje~no oko 3 odsto,
realizacije ne mogu se garantovati liona evra, a s Libijom 50 mil- {to predstavqa tro{ak firmi. I mi
redovne plate za oko 260 zaposlenih iona. }emo opteretiti planske tro{kove
i uplate doprinosa za oko 160 radni- Imamo vi{ka radnika, ali i ma- sa 3 odsto a ostatak }emo finansir-
ka koji se nalaze na ~ekawu. wka istovremeno jer smo otvoreni ati iz amortizacionog fonda.
Predvi|a se prosje~na plata po rad- za mlade visokostru~ne kadrove, Oformqena je i slu`ba razvoja
niku od 400.- KM te da }e minimalna posebno one koji mogu prihvatiti asortimana u okrivu sektora mar-
osnovica za obra~un doprinosa poslove projekt - menaxera. ketinga, prodaje i razvoja koja je
iznositi 200.- KM, tako da }e svaki U vezi sa imovinom vodimo zadu`ena {ta }e razvijati u 2004.
radnik na ~ekawu mjese~no ko{tati sporove sa Beogradom jer tamo pos- godini u saradwi sa spoqnim sarad-
105.- KM na ime doprinosa. To toji zgrada u centru grada od 4.000 nicima. Ako kroz razvoj asortimana
podrazumijeva da se mjese~no bez m2. Sli~na situacija je i u ne do|emo do novih generacija
produ`enog rada treba obezbjediti Hrvatskoj, odnosno Makedoniji", proizvoda koji mogu kvalitetom i
na ime plate oko 160.000.- KM, {to rekao je Xemail Vlahovwak, dire- cijenom biti konkurentni na
predstavqa 25 odsto mjese~ne real- ktor "Energoinvesta" iz Sarajeva. tr`i{tu, izgubi}emo mjesto na
Privredne Informacije
12 Februar/Mart 2004.
tr`i{tu, {to }e ugroziti na{e daqe da.
poslovawe. - isti~e Radomir Pored navedenih, realizovana je Proizvodni program
Krsmanovi}, generalni direktor isporuka }elija za Elektroprivredu
"Energoinvest" rasklopna oprema Herceg-Bosne, SPPE prekida~a u - Strujni i naponski mjerni tran-
a.d. Srpsko Sarajevo. Egipat, strujnih i naponskih trans- sformatori u uqno papirnoj izo-
Aktivnosti Sektora marketinga, pro- formatora za Elektrodistribuciju laciji 24-420 kV, vawske monta`e
daje i razvoja odvijale su se na ugo- U`ice, Sartid Smederevo, Kosovo - Strujni i naponski mjerni trans-
varawu i isporuci opreme i raz- putem Ineleh-a Sarajevo, Termoe- formatori u SF6 izolaciji 72,5-
ervnih dijelova, poslovima razvoja, lektranu i rudnik Ugqevik, rez- 420 kV, vawske monta`e
marketin{kim aktivnostima i ser- ervnih dijelova za Rudnik Kolubara, - Jednopolno i dvopolno izolo-
visirawem elektroenergetskih po- servisirawe MOP-a u @iar-u ^e{ka. vani naponski mjerni transforma-
strojewa. Va`no je ista}i da je ugov- U periodu januar - novembar, poten- tori sa ili bez osigura~a, do 38 kV,
orena isporuka ~etiri visokonapon- cijalnim kupcima dostavqeno je po- unutra{we monta`e
ska prekida~a i 307 strujnih i napon- nuda u vrijednosti od preko 35 mil- - Potporni, provodni, kablovski i
skih mjernih transformatora za iona KM. Oprema, rezervni dijelovi specijalni strujni mjerni trans-
Elektroprivredu Republike Srpske i servisirawe elektroopreme nu|e- formatori do 38 kV, unutra{we
no je kupcima u Republici Srpskoj, monta`e
Federaciji BiH, Srbiji, Crnoj Gori, - Cink-oksidni odvodnici pre-
Nigeriji, Pakistanu, Maleziji, Indo- napona 3-420 kV
neziji, Tajlandu, Dubai-u, Egiptu, - Potporni i provodni izolatori,
^e{koj, Italiji, Sloveniji, Makedo- dijelovi i komponente od epoksid-
niji i u druge zemqe. nih smola
Prema novoj organizaciji RAOP-a, od - Elektrotehni~ki porcelan za
septembra 2003. godine u Sektoru visokonaponska postrojewa, pro-
marketinga, prodaje i razvoja formi- vodni izolator
rane su slu`be razvoja i in`iwe-
Februar/Mart 2004. 13
POSJETA privredne delegacije Republike Srpske Srbiji
ME\UKOMORSKI
ODBOR ZA
UNAPRE\EWE
SARADWE
¹ Neprihvaqiva jednostrana prometa izme|u Dr`avne zajednice Prisutnim privrednicima obratio se
izmjena Sporazuma o slobodnoj Srbije i Crne Gore i Bosne i Hercegovi- ambasador Leko Tomislav istakav{i
trgovini ne, smawen je promet izme|u Republike potrebu otklawawa problema oko prim-
Srpske i Dr`avne zajednice Srbije i jene Sporazuma o slobodnoj trgovini
U
ciqu unapre|ewa privredne sarad- Crne Gore (uvoz u RS za 12 odsto i izvoz izme|u BiH i Dr`avne zajednice Srbije i
we izme|u Republike Srpske i za 20 odsto) tako da je potrebno na}i Crne Gore.
Republike Srbije, Privredna komo- odgovaraju}a rje{ewa za zaustavqawe Podr`an je prijedlog osnivawa me|uko-
ra Republike Srpske organizovala je ove tendencije. Kao poseban problem morskog odbora za unapre|ewe saradwe
posjetu privrednika iz Republike Srp- istaknuta je jednostrana izmjena Spora- u koji }e svaka strana predlo`iti svoje
ske Privrednoj komori Srbije. Predsje- zuma o slobodnoj trgovini Bosne i predstavnike uz dopunu Plana akti-
dnik Privredne komore Republike Hercegovine i Dr`avne zajednice Srbije vnosti.
Srpske Mladen Mi}i} i predsjednik i Crne Gore od strane Ministarskog Neophodno je utvrditi mjere i aktivnos-
Privredne komore Srbije Radoslav Ve- vije}a BiH. ti na zaustavqawe tendencija smawewa
selinovi} razgovarali su o rea- spoqnotrgovinske razmjene izme|u
lizaciji plana aktivnosti na Dr`avne zajednice Srbije i Crne Gore i
unapre|ewu privredne saradwe u Republike Srpske, posebno pitawe
2004. godini putem komorskog sis- visokog deficita RS, uz preduzimawe
tema. aktivnosti oko uslagla{avawa stavova o
U delegaciji Privredne komore Sporazumu o slobodnoj trgovini Bosne i
Srbije pored predsjednika Rados- Hercegovine i Dr`avne zajednice Srbije
lava Veselinovi}a bili su pred- i Crne Gore.
sjednici regionalnih komora i Potpisan je Sporazum o saradwi u obla-
brojni privrednici. sti vazduhoplovne industrije izme|u
Delegaciju Privredne komore Re- Republike Srpske i Republike Srbije a
publike Srpske ~inili su Mladen uprili~ena je prezentacija proizvodnih
Mi}i}, predsjednik Privredne programa preduze}a iz Republike Srpske
komore Republike Srpske, Dra- u prostorijama Privredne komore Srbije
gica Risti}, izvr{ni direktor i u Beogradu.
predsjednici regionalnih komo- U. Peji}
ra, te direktori tridesetak pre-
duze}a iz Republike Srpske koji
su zainteresovani za plasman proizvoda Zakon o javnim nabavkama u BiH
na tr`i{tu Srbije.
Kao gosti prisustvovali su Leko Tomi-
slav, ambasador Bosne i Hercegovine u
Dr`avnoj zajednici Srbije i Crne Gore,
JAVNA POTRO[WA POD LUPOM
Privredne Informacije
Dejan Jovovi} i Vujo Vu~kovi}, ministar U organizaciji Programa Evropske unije za javne nabavke u Bawa
za ekonomske odnose sa inostranstvom Luci je za predstavnike vladinih organizacija i institucija, op{tinskih
Dr`avne zajednice Srbije i Crne Gore, organa i privrednih subjekata predstavqen novi zakonodavni okvir javnih
Savo Bari{i} i Bubowa Radomir iz Mi-
nistarstva trgovine Republike Srbije.
nabavki u Bosni i Hercegovini ~iji je Nacrt usagla{en sa resornim min-
Bila je to prilika da se u bilateralnim istarstvima entiteta. [ef ekonomskog i politi~kog odjela Delegacije
razgovorima razmijene mi{qewa o evropske komisije dr Renzo Daviddi i prvi zamjenik visokog predstavni-
modalitetima smawewa spoqnotrgovin- ka Donald Hays iskazali su podru{ku i zadovoqstvo predlo`enim zakon-
skog deficita Republike Srpske prema skim rje{ewima u oblasti javne nabavke u Bosni i Hercegovini koje }e BiH
Republici Srbiji kao i dosada{wim pribli`iti procesima integracija u Evropskoj Uniji i ispuwavawu uslova
iskustvima u sprovo|ewu Sporazuma o iz Sporazuma o stabilizaciji i pridru`ivawu.
slobodnoj trgovini izme|u Dr`avne U ciqu pra}ewa postupka nabavki, prikupqawa informacija i
zajednice Srbije i Crne Gore i Bosne i obezbje|ewa po{tovawa zakonskih procedura u BiH }e se formirati
Hercegovine. Agencija za javne nabavke i Kancelarija za razmatrawe `albi. Svu
U uvodnim napomenama predsjednika neophodnu tehni~ku pomo} procesu reformi javnih nabavki pru`i}e
Veselinovi}a i Mi}i}a istaknuta je Evropska unija kroz navedeni Program kako bi se obezbijedila efikasni-
potreba unapre|ewa privredne saradwe. ja potro{wa javnih sredstava. D.C.B.
Iako je u 2003. godini ostvaren rast
Februar/Mart 2004.
14
Narodna skup{tina RS o stawu u poqoprivredi druga i zadru`nih saveza. vnosti na privatizaciji
MJERE ZA
Vlada treba da preispita dr`avnih poqoprivred-
i sada{wi koncept orga- nih gazdinstava i pre-
nizovawa Robnih rezervi duze}a i kombinata, ukqu-
i defini{e pravni status ~uju}i i hitno sprovo|ewe
O@IVQAVAWE
poqoprivrednih proiz- ste~ajnih postupaka kako
vo|a~a. Poslanici su se bi se sprije~ilo daqe pro-
slo`ili da se primarna padawe dr`avne imovine.
Narodna skup{tina je oba-
Ïðè¼å èçðàäå ñòðàòåãè¼å ðàçâî¼à îäðåäèòè æåœå ïðåðàèâà÷à âîà è ïîâðà ÁèÕ), òåëåôîíñêèõ óñëóãà. Ðîê: äî êðà¼à ìà¼à
îñíîâíå ïðîèçâîäíå "ëàíöå ("îä œèâå äî 5. Ïðîâîäèòè åäóêàöè¼ó ïðîèçâîà÷à, ïî- 2004. ãîäèíå.
ñòîëà"), òå ñíèìèòè ó êî¼å äè¼åëîâå âåàòè íèâî êâàëèòåòà ïðîèçâîäà è ¼à÷àòè 6. Êâàëèòåòíè¼èì óðååœåì íà÷èíà îáðà-
ïðîèçâîäíèõ "ëàíàöà" ("êàðèêå") èìà îñ- ïîâ¼åðåœå ïîòðîøà÷à ó äîìàè ïðîèçâîä. ÷óíà è ïëààœà àêöèçà íà ïðîìåò èçìåó
íîâà äàâàòè ïîäðøêó ïðîèçâîäœè ñà ñòà- Ðîê: ó êîíòèíóèòåòó. åíòèòåòà, îìîãóèòè âåó òðãîâèíó èçìåó
íîâèøòà ïðîôèòàáèëíîñòè ïðîèçâîäœå ó Äîäàòíå ì¼åðå: åíòèòåòà. Ðîê: äî êðà¼à àïðèëà 2004. ãîäèíå.
àìáè¼åíòó ëèáåðàëèçàöè¼å òðæèøòà, 1. Óñëîâè ïðèâðåèâàœà ìîðà¼ó áèòè 7. Èçâðøèòè ðåôîðìó ñèñòåìà ïîäñòèöàœà
2. Óñâà¼àòè ñòàíäàðäå è îòïî÷åòè ðàä íà áëàãîâðåìåíî ïîçíàòè è äà òðà¼ó íà äóæè äîìàå ïðîèçâîäœå. Óì¼åñòî ïîñòî¼ååã
ñèñòåìó öåðòèôèêàöè¼å ïðîèçâîäœå è ïðî- ðîê, áåç ÷åãà íåìà ïðåëàñêà ïîšîïðè- ñèñòåìà óâåñòè ÷åòèðè ìîäåëà ïîäñòèöàœà:
èçâîäà ïðåìà ñàâðåìåíèì ì¼åðèëèìà. Ðîê: ó âðåäíèõ ïðîèçâîà÷à èç ïðîèçâîäœå çà ïîäñòèöàœå ïðîèçâîäœå, êàïèòàëíèõ óëà-
êîíòèíóèòåòó, âëàñòèòå ïîòðåáå ó ïðîèçâîäœó òðæèøíèõ ãàœà, ïîäðøêå äîõîòêó è ðàçâî¼à ñåëà è
3. Òðàæèòè ìîäåëå çà ôîðìèðàœå àãðàðíîã âèøêîâà. Ðîê: ó êîíòèíóèòåòó. ðåãèñòðàöè¼ó ïîšîïðèâðåäíèêà. Ðîê: äî
ôîíäà ìèìî áóŸåòñêèõ ñðåäñòàâà, êàî 2. Ñòâàðàòè çàêîíñêó è ïîäçàêîíñêó êðà¼à 2004. ãîäèíå.
áèòíîã îñëîíöà ôèíàíñè¼ñêå ïîäðøêå ðåãóëàòèâó (íàðî÷èòî ó îáëàñòèìà òåõíè- 8. Ïðèäðæàâàœå âëàñòèòèõ Îäëóêà è
ñåêòîðó. ÷êî-òåõíîëîøêèõ óñëîâà ïðîèçâîäœå è êâà- Óðåäáè îä ñòðàíå Âëàäå ÐÑ (Óðåäáà è
Óì¼åñòî íàïðè¼åä íàâåäåíîã, ïðåäëàæåìî ëèòåòà ïðîèçâîäœå), êî¼îì å ñå îìî- Îäëóêå î îñëîáààœó îä àêöèçà è ïîðåçà íà
ôîðìèðàœå àãðàðíå áàíêå çà ðàçâî¼ ó êî¼î¼ ãóàâàòè òðæèøíî ïðèâðåèâàœå (äåðåãó- ïðîìåò íà ëîæ óšå).
å ñå îáåçá¼åèâàòè êðåäèòèðàœå èíâåñòè- ëàöè¼à öè¼åíà áðàøíà è õëåáà), êâàëèòåòíà ïðèïðåìèî Ñëàâêî Ñòåâàíîâè
Februar/Mart 2004. 15
Hrvatski "Konzum" zainteresovan je za ve}i otkup proizvoda iz RS
ÏÎÑ£ÅÒÀ
PLANIRA SE IZVOZ 5.000 ''ÀÃÐÎÊÎÐÀ''
TONA VO]A I POVR]A Ïðåäñ¼åäíèê Ïðèâðåäíå êîìîðå
Ðåïóáëèêå Ñðïñêå Ìëàäåí Ìèè ñà
ñàðàäíèöèìà ðàçãîâàðàî ¼å ñà ïðåä-
P
oqoprivredni proizvo|a~i bawalu- kupus, karfiol, brokulu, mrkvu, dok od ñòàâíèöèìà êîìïàíè¼å ''Àãðîêîð'' èç
~ne regije planiraju da ove godine vo}a planiraju otkup lubenice, kru{ke, Çàãðåáà î ìîãóíîñòèìà èíòåíçèâè-
na hrvatsko tr`i{te plasiraju oko jabuke, suve {qive, jagodi~astog vo}a i ðàœà ñàðàäœå ó îáëàñòè ïîšîïðè-
pet hiqada tona vo}a i povr}a, {to bi kestena. S wiva Lijev~e poqa, "Konzum" âðåäíî ïðåõðàìáåíå èíäóñòðè¼å Ðåïó-
bilo pet puta vi{e nego 2003. godine. je pro{le godine, kroz saradwu sa
Vo}e i povr}e bi otkupio hrvatski "Kon- Zemqoradni~kom zadrugom "Gradi{ka" áëèêå Ñðïñêå. Íà ñàñòàíêó ¼å áèëî
zum" prvenstveno iz Lijev~e poqa i pla- otkupio oko hiqadu tona vo}a i povr}a, ðè¼å÷è î ðåàëèçàöè¼è âå ðàíè¼å ïîñòè-
sirao putem svoje trgova~ke mre`e. dok su obje strane ove godine spremne da ãíóòèõ äîãîâîðà îêî íà÷èíà ïëàñìàíà
Mladen Mi}i}, predsjednik Privredne upetostru~e otkup. â¼åøòà÷êèõ óáðèâà çà ïîšîïðèâðåäíå
komore RS smatra da poqoprivredni Da bi se ti planovi sproveli u djelo, ïðîèçâîà÷å ó ÐÑ ïóòåì òðãîâèíñêå
proizvo|a~i treba da iskoriste {ansu upozoreni su iz "Konzuma", sva roba, koja ìðåæå ''Àãðîêîðà'' è ìîãóíîñòè
koja se pru`a od strane "Konzuma". bude plasirana na hrvatskom tr`i{tu, îòâàðàœà ìàëîïðîäà¼íèõ îá¼åêàòà
- Osnovni problem na{ih poqopri- mora biti prvoklasne kvalitete i odgo- ''Àãðîêîðà'' ó Ðåïóáëèöè Ñðïñêî¼.
vrednika je nedostatak tr`i{ta. Sada varaju}e ambala`e. Ïðåäñòàâíèöè êîìïàíè¼å ''Àãðîêîð''
se ta {ansa pojavila i treba je iskoris- Savo Borkovi}, direktor ZZ "Gradi{ka", èç Çàãðåáà î÷åêó¼ó äà Ïðèâðåäíà
titi - rekao je Mi}i} i podvukao da se koji je zadovoqan dosada{wom sarad- êîìîðà Ðåïóáëèêå Ñðïñêå ïðóæè
poqopvirednici moraju prilagoditi wom sa "Konzumom", istakao je da prije ñòðó÷íó ïîìî ó ïðîíàëàæåœó ïîòå-
zahtjevima hrvatskog tr`i{ta. svega treba rije{iti pripremu proizvo- íöè¼àëíèõ êîîïåðàíàòà çà ïðîèçâîäœó
Hrvatski trgova~ki lanac, iznio je da i wegovo pakovawe. âîà è ïîâðà êî¼å áè ''Àãðîêîð''
wihov predstavnik Stanko ]osi}, plani- - Proizvo|a~i se, jednostavno moraju pri- ïëàñèðàî ó ìåãàìàðêåòå øèðîì
ra da ove godine sa bawalu~ke regije lagoditi zahtjevima hrvatskog tr`i{ta - Õðâàòñêå.
otkupi vi{e poqoprivrednih kultura. rekao je Borkovi}. Ä. Ö. Á
Od povr}a zainteresovani su za krompir, J. Salati}
proizvodwe, nabavke ma{ina, opreme, ^lanovi ovog Udru`ewa raspola`u sa proizvode po kvalitetu i mnogim ele-
repromaterijala, ambala`e i prodaje 1.200 komada legla kalifornijskih gli- mentima nadma{uju umjetna gnojiva tako
gotovih proizvoda. sta. Proizvodwa humusa (organskog |ub- da ih u proizvodwi povr}a, vo}a i
Udru`ewe proizvo|a~a organskog |u- cvije}a u potpunosti ili djelimi~no
briva i zdrave hrane osnovano je kra- zamjewuje. Stru~waci tvrde da su
jem pro{le godine a wegovo sjedi{te biqke tretirane humusom mnogo
je u Bawa Luci i u prostorijama otpornije na su{u, bolest, mraz i
Privredne komore regije Bawa Luka. {teto~ine, prihodi su znatno ve}i,
Udru`ewe svoje djelatnost obavqa na plodovi ranije sazrijevaju, qep{eg su
teritoriji Republike Srpske. izgleda, boqeg kvaliteta i sadr`e
Na osniva~koj Skup{tini bila su mnogo vi{e "C" vitamina.
prisutna 24 uzgajiva~a kaliforni- Bez humusa kao najkvalitetnijeg organs-
jskih glista odnosno proizvo|a~a kog |ubriva nema proizvodwe zdrave
organskog |ubriva i zdrave hrane. hrane.
^lanovi Udru`ewa treba da potpi{u Ciq Udru`ewa je da se uzgoj glista i
pristupnicu i prihvate obaveze i proizvodwa humusa pro{iri na
prava iz Statuta Udru`ewa. podru~je cijele Republike Srpske.
Na osniva~koj Skup{tini izabrani su Jovanka Salati}
16 Februar/Mart 2004.
METALURGIJA i prerada metala u RS
AMBICIOZNI
PLANOVI
"BOKSITA"
IZ ZVORNIKA
¹ Mo`e se o~ekivati daqi rast proizvodwe u Bira~u, rudnicima Mili}a. Naime, predvi|a se proizvodwa
boksita Mili}i, Srebrenici i Mrkowi} Gradu. 650 hiqada tona boksita, {to pred-
¹ @eqezara Jasenice iz Slovenije zainteresovana za pokretawe stavqa pove}awe za preko tri puta.
proizvodwe u Vaqaonici hladnovaqane trake u Rami}ima Osim toga, planira se i proizvodwa 80
i zapo{qavawe 200 radnika. hiqada tona kre~wa~kih agregata i oko
okretawem proizvodwe u Fabrici pet hiqada tona drugih nemetalnih
P
i Mrkowi} Grad koji su glavni snabdje-
glinice "Bira~" u Zvorniku, u drugoj va~i "Bira~a" ovom rudom. To bi, sirovina. Vrijednost ove proizvodwe
polovini pro{le godine, i jo{ svakako, trebalo da doprinese i aktivi- procijewuje se na oko 30 miliona maraka,
nekih kapaciteta, po~ela je da se popra- rawu ostalih privrednih kapaciteta, {to, prema ocjeni rukovodstva ovog pre-
vqa ukupna slika u oblasti metalurgije poput onih u oblasti transporta, ener- duze}a, nije bezna~ajno za Republiku
i prerade metala u Republici Srpskoj. getike i drugih - ka`e ]ori}. Srpsku.
Istina, u~e{}e ove privredne grane u Iz fabrike glinice u Zvorniku su U Udru`ewu metalurgije i prerade meta-
ukupnom obimu industrijske proizvodwe saop{tili da je tokom decembra proizve- la republi~ke Privredne komore
Republike Srpske pove}ano je u pro{loj deno 26.678 tona glinice, {to je najve}a nagla{avaju da ohrabuje i ~iwenica {to
u odnosu na pretpro{lu godinu tek za mjese~na koli~ina od pokretawa ovog u ovoj oblasti djeluje sve vi{e malih i
jedan odsto. Me|utim, realna su pred- kapaciteta u drugoj polovini pro{le sredwih preduze}a koja uspje{no posluju.
vi|awa da }e taj procenat u 2004. godini godine. Sa proizvodwom se nije prekida- - Pozitivno je to {to ova preduze}a, osim
biti ve}i. lo ni tokom januarskih praznika, pa je {to uspje{no posluju, na odre|en na~in
Sekretar Udru`ewa metalurgije i pre- dostignut nivo iskori{}enosti kapaci- nadomje{taju jo{ uvijek nizak nivo
rade metala republi~ke Privredne ko- teta od 50 odsto. proizvodwe i nezaposlenosti u ovoj
more Pero ]ori} ka`e da u ovoj oblasti Rukovodstvo ovog zvorni~kog preduze}a va`noj privrednoj grani Republike
djeluje 225 preduze}a sa oko 14 hiqada je najavilo i program rekonstrukcije i Srpske. To jo{ vi{e navodi na zakqu~ak
zaposlenih radnika. On dodaje da je lane modernizacije postoje}ih kapaciteta ~i- da ne treba odugovla~iti sa privati-
jedino proizvodwa osnovnih metala me bi trebalo da se obezbijedi automati- zacijom preostalih dr`avnih preduze}a,
pove}ana za sto odsto i to zahvaquju}i zacija tehnolo{kog procesa i ekonomi- a za ona koja stalno ostvaruju gubitke
upravo pokretawu kapaciteta "Bira~a". ~nost energetskih i drugih materijalnih trebalo bi iznalaziti rje{ewa putem
- U ovoj godini se mo`e o~ekivati daqwi sredstava. restrukturirawa ili pokretawem ste~aj-
rast proizvodwe u "Bira~u", a time i u Veoma ambiciozan plan proizvodwe u nog postupa - smatra Pero ]ori}.
rudnicima boksita Mili}i, Srebrenica ovoj godini najavquju i u a.d. "Boksit" iz Prema podacima Udru`ewa metalurgije i
prerade metala PK RS samo mawi broj
preduze}a iz ove oblasti se mo`e pohva-
Posjeta Komori Novog Mesta liti sa zna~ajnijom proizvodwom kao
{to su "Unis" i "Metalka" iz Prwavora,
RAZMJENOM ISKUSTAVA DO SISTEMA Fabrika alata iz Trebiwa, "Alpro" iz
Vlasenice, "Elvako" iz Bijeqine, "
UPRAVQAWA KVALITETOM Metal" iz Gradi{ke i "Metalno" iz
Privredne Informacije
Februar/Mart 2004. 17
POQOPRIVREDA Srpske u ovoj godini
ZA VE]U
omogu}ilo kori{}ewe povoqnih kredi-
ta.
U republi~kom Ministarstvu poqo-
privrede ka`u da bi tre}i izvor sred-
PROIZVODWU
stava za podsticawe poqoprivredne
proizvodwe trebalo da budu bankarski
krediti ~ija kamatna stopa ne bi treba-
lo da bude ve}a od ~etiri odsto.
- Ve}ina banaka za sada zara~unava
kamatu na godi{wem novou od deset
ude}i po ve}im povr{inama pod su prethodnih godina, na kreditnoj
IDENTIFIKACIJA PA IZVOZ
sjetve ozimih `itarica za sezonu
2003/2004. godine, obezbijedili ola-
k{ice kod nabavke sjemena i miner-
alnog |ubriva.
Pomo}nik republi~kog ministra poqo- U Republici Srpskoj se po~elo sa jele BiH, osnovana je operativna agen-
privrede Milan Nin~i} je izjavio da je obiqe`avawem `ivotiwa u{nom mar- cija za ozna~avawe `ivotiwa sa sjedi-
obezbije|eno oko tri miliona maraka za kicom, registracijom farmi, klanica, {tem u Bawoj Luci, a uspostavqeno je i
regresirawe oko osam i po hiqada tona sto~nih pijaca i grani~nih prelaza devet regionalnih centara za unos po-
kvalitetnog sjemena i 22 hiqade tona preko kojih }e se odvijati promet stoke. dataka.
Ovo }e se tokom ove i narednih godina Obiqe`avawem u{nom markicom i
mineralnog |ubriva. ostvarivati u okviru projekta identi- izdavawem sto~nog paso{a `ivotiwe
- Samatramo da su ove olak{ice do- fikacije i kontrole kretawa `ivotiwa }e do kraja `ivota imati jedinstvenu
prinijele, pored ostalog, da se protek- , kojeg je Evropska komisija, za podru~je oznaku na prostoru cijele BiH. Time }e
le jeseni ozimim `itaricama zasiju
Privredne Informacije
18 Februar/Mart 2004.
Grupacija proizvodwe pi}a i mineralne vode Farmerski uzgoj pu`eva u Srpskoj
TRA@I SE
DONO[EWE
proslije|ena je urgencije premi-
jeru 07. jula 2003. godine.
Privrednici iz ove oblasti
KREDITI
CEPTER
organizovani kroz grupaciju Pro-
PRAVILNIKA
izvodwe pi}a i mineralne vode
Privredne komore RS u izjavama
medijima izrazili su bojazan da
KOMERC
Privredna komora Republike ukoliko se ne uredi ova oblast
Srpske uputila je Ministarstvu bi}e prisiqeni da izmjeste
trgovine i turizma u Vladi proizvodwu sa teritorije RS.
Republike Srpske dopis kojim se Ovakve izjave smatramo veoma
BANKE
tra`i inicirawe aktivnosti na ozbiqnim jer su nastale kao
dono{ewu Pravilnika o osnovn- posqedica te{kog stawa u nave-
im zahtjevima za izradu osvje`a- denoj grani koja je prisutna kao
vaju}ih bezalkoholnih pi}a, si- rezultat nelojalne konkurencije
rupa, sode vode i stolne vode, u i neure|enog tr`i{ta {to zahtje- Farmerski uzgoj pu`eva, za kojeg je u
kojem se izme|u ostalog navodi: va hitnu intervenciju nadle`nih Republici Srpskoj zainteresovan sve
"Putem ovog dopisa `elimo da institucija. ve}i broj poqoprivrednika, bi}e po-
Vam skrenemo pa`wu da smo se po Stoga Vas molimo da po navede- dr`an povoqnim bankarskim kreditima.
navedenom pitawu vi{e puta nom pitawu hitno poduzmete Ovo je potvr|eno u specijalizovanoj
obra}ali kako vama tako i pre- odgovaraju}e aktivnosti, odnos- zadruzi "Pu`" iz Bawe Luke koju su, uz
mijeru. no donesete gore navedeni podr{ku Zemqoradni~kog zadru`nog
Sam pravilnik je dostavqen va- Pravilnik." - isti~e se u dopisu. saveza i republi~ke Privredne komore,
{em Ministarstvu 29. aprila osnovali zainteresovani proizvo|a~i.
2003. godine i za dono{ewe istog D.C.B. Direktor zadruge Kosta Aleksi} ka`e da
je najpovoqnije uslove za kreditirawe
programa farmerskog uzgoja pu`eva,
Zbor virusa pti~ijeg gripa posredstvom ove zadru`ne organizacije,
Poslije sumwi o uvozu ponudila Cepter komerc banka a.d. Bawa
pile}eg mesa iz Azije
ZABRAWEN
Luka.
NI TRAGA UVOZ
OD GRIPA @IVINE
Na tr`i{tu Republike Srpske
nema pile}eg mesa i proizvoda Radi spre~avawa unosa kuge
od `ivine porijeklom iz zema- `ivine, Ministarstvo poqo-
qa jugoisto~ne Azije gdje se privrede, {umarstva i vodo-
opasno {iri virus pti~ijeg gri- privrede RS donijelo je nared-
pa, potvrdio je medijima repub- bu o zabrani uvoza i prevoza
li~ki ministar poqoprivrede preko teritorije Srpske `ivi-
Rodoqub Trkuqa koji je na taj ne i proizvoda od `ivine.
na~in opovrgao sumwe o uvozu i Prema saop{tewu ovog Mini-
prisustvu pomenutih proizvoda starstva, zabrana uvoza i pre-
u prodajnoj mre`i Republike voza se odnosi na sve vrste
Srpske. doma}e `ivine i pernate di- - Sa predstavnicima ove banke smo
- Inspekcijski organi su vqa~i, rasplodnih i jestivih postigli dogovor da se krediti odo-
izvr{ili provjeru u svim pro- jaja, proizvoda i prera|evina bravaju na rok otplate od pet godina uz
dajnim objektima za koje su pos- grejs period od 18 mjeseci. To prakti~no
od `ivine porijeklom iz Hong zna~i da }e otplata prve od ukupno
tojale bilo kakve sumwe da Konga, Indonezije, Japana, Kam-
prodaju pile}e meso i prera- ~etiri rate kredita, po~eti tek poslije
boxe, Republike Koreje, Tajla- prvog proizvodnog ciklusa, odnosno pro-
}evine porijeklom iz Azije. Po- nda i Vijetnama. Zabrana se
Privredne Informacije
Februar/Mart 2004. 19
Razgovori o privrednoj saradwi sa Wema~kom
NEISKORI[TENE
tala i u~e{}u wihovih firmi u
daqem procesu privatizacije.
Ambasador Kitlic sastanak je ocje-
nio kao prvi korak ka uspje{noj
MOGU]NOSTI
privrednoj saradwi i naglasio da
wema~ka privreda ima interes da
se vrati na ovo podru~je.
Ministar privrede, energetike i
¹ Ambasador Kitlic sastanak
je ocjenio kao prvi korak ka
uspje{noj privrednoj saradwi
i naglasio da wema~ka
privreda ima interes da se
vrati na ovo podru~je.
N
ajvi{i predstavnici Narodne
skup{tine Republike Srpske,
republi~ke Vlade i Privre-
dne komore Srpske razgovarali su
u Bawoj Luci sa wema~kim amba-
sadorom u BiH Arnsom Frajherom
fon Kitlicom o mogu}nostima sa-
radwe wema~kih privrednika sa
preduze}ima u Republici Srpskoj.
Tom prilikom predsjednik Privre-
dne komore Republike Srpske
Mladen Mi}i} je ocjenio da pri-
vredna saradwa izme|u Wema~ke i
Republike Srpske nije na zadovo-
qavaju}em nivo.
- Pro{le godine u Wema~ku smo
izvezli robe u vrijednosti od 18
miliona konvertibilnih maraka a Predsjednik Narodne skup{tine razvoja Milan Bogi}evi} uru~io je
uvezli u vrijednosti od 168 mil- Dragan Kalini} je naglasio da }e ambasadoru Kitlicu radni materi-
iona. Obostrano smo ocjenili da je vlasti u Republici Srpskoj u~i- jal koji bi wema~kim privrednici-
mogu}e unaprijediti tu saradwu u niti dodatne napore kako bi se ma mogao pomo}i pri dono{ewu
tekstilnoj, metalskoj i drvopre- obezbjedilo da zakoni i drugi odluka o ulagawu kapitala u
ra|iva~koj industriji - rekao je administrativni okviri ne budu Republiku Srpsku.
Mi}i}. prepreka ulagawu wema~kog kapi- M.M.
ekonomistima i bankarima da bi
Analiti~ari "Modus investor servis" boravili u BiH procijenili kvalitativne i kvan-
titativne podatke o BiH koji su
SPOSOBNOSTI
za potencijalne strane investi-
tore, koji na osnovu wega dobijaju
svojevrsnu ocjenu ekonomije
zemqe u koju namjeravaju ulagati.
20 Februar/Mart 2004.
Provo|ewe Ugovora o slobodnoj trgovini
PRIVREDNA
ODLAGAWA KOMORA PARTNER
Na zajedni~koj sjednici Izvr{nih odbora Udru`ewa
trgovine, turizma i ugostiteqstva i Udru`ewa poqo-
privrede, vodoprivrede, ribarstva, prehrambene i
U PROCESU OBUKE
duvanske industrije na kojoj je vo|ena rasprava o ¹ U PPC Programu u~estvovala su preduze}a koja
provo|ewu Ugovora o slobodnoj trgovini izme|u Bosne i
Hercegovine i Srbije i Crne Gore i Ugovora o slobodnoj su prepoznala potrebu unapre|ewa svog poslovawa
trgovini izme|u Bosne i Hercegovine i Hrvatske, done- i realizacije procesa promjena unutar preduze}a.
seni su slijede}i Privredna komora Republike ~nog konsaltinga i edukacije iz
Srpske i Privredna komora Republike Srpske koji su tre-
ZAKQU^CI regije Bawa Luka u saradwi sa neri i konsultanti sertifiko-
konsultantskom ku}om iz We- vani poslije uspje{no zavr{ene
1. Udru`ewa ne podr`avaju neprincipijelan i selekti- ma~ke ILTIS provela je me|unar- dvogodi{we obuke od strane
van pristup u provo|ewu zakqu~enih ugovora o slobodnoj odni program edukacije menax- InWent-a. Tim eksperata je anga-
trgovini izuzev za minimalan broj proizvoda koje zemqe era pod nazivom PPC Program `ovan od strane Privredne
izvoznici subvencioniraju i to u oblastima mqekarst- "Process Performance Change komore Republike Srpske i re-
va, mesoprerade i prerade vo}a i povr}a. Program" (Program upravqawa gije Bawa Luka koja je bila i pa-
2. Proizvode iz prethodnog stava utvrdi}e nadle`no procesima promjena u pre- rtner u procesu obuke trenera i
Udru`ewe do kraja februara 2004. godine. duze}ima). Program se odr- konsultanata. U PPC Programu
3. Udru`ewa insistiraju na dosqednoj primjeni `avao u okviru Pakta za sta- u~estvovala su slijede}a pre-
zakqu~enih ugovora i zahtijevaju da se ne dozvole bilnost jugoisto~ne Evrope i duze}a iz Republike Srpske:
daqwe suspenzije u provo|ewu ugovora. pod pokroviteqstvom wema~ke "Betonski proizvodi" a.d. Za-
4. Od vlasti BiH i RS zahtijevamo da se preduzmu ener- agencije za obrazovawe i razvoj lu`ani, "Budu}nost-Commerce"
gi~ne mjere u vancarinskoj za{titi doma}e poqo- InWent, u periodu od oktobra p.p. Bawa Luka, "Fagus" d.o.o.
privredne proizvodwe i adekvatnom obezbje|ewu pot- 2003. do februara 2004. godine. Kotor Varo{, "Rudar" d.o.o.
sticajnih mjera za br`e o`ivqavawe i razvoj poqo- U PPC Programu u~estvovala su Bawa Luka, "SPEKTAR" Age-
privredne proizvodwe uz uva`avawe principa reci- preduze}a koja su prepoznala ncija za posredovawe pri
prociteta sa zemqama izme|u kojih se ostvaruje slobod- potrebu unapre|ewa svog poslo- zapo{qavawu Bawa Luka, "SHP
na razmjena roba i usluga. vawa i realizacije procesa CELEX" a.d. Bawa Luka i Sto-
5. Uspostaviti boqu i ~vr{}u saradwu izme|u doma}ih
proizvo|a~a i trgovaca.
6. Sa nadle`nim dr`avnim organima razrije{iti
pitawe legaliteta i legimiteta takozvanog Udru`ewa
poqoprivrednika BiH.
7. Udru`ewa ocjewuju neprincipijelnim i kontraproduk-
tivnim sva nastojawa koja ida u pravcu prolongirawa i
ukidawa zakqu~enih ugovora o slobodnoj trgovini.
8. Izvr{ni odbori Udru`ewa formiraju Radnu grupu za
rje{avawe navedenih problema u sastavu:
¹ Slobodan @upqanin - predsjednik Izvr{nog odbora
Udru`ewa trgovine, turizma i ugostiteqstva
¹ Zdravko Ostoji} - predsjednik Skup{tine Udru`ewa
trgovine, turizma i ugostiteqstva
¹ Jovo Stanki} - predsjednik Izvr{nog odbora
Udru`ewa poqoprivrede, vodoprivrede, ribarstva,
prehrambene i duvanske industrije
Privredne Informacije
Februar/Mart 2004. 21
Zimski turizam na Jahorini
imamo jedan izuzetno dobar amfiteatar nim fondom zdravstvenog osigurawa cioni program za izgradwu otvorenih
Republike Srpske, oko 15 odsto bazena tzv. agualand, kojim bi se raz-
smje{tajnih kapaciteta se koristi vili sadr`aji rekreacijskog tipa koji
preko Fonda. Potencijalni korisni- nedostaju ovom dijelu Republike Srp-
ci bawskih kapaciteta su qudi sa ske. O~ekujemo da }emo na}i potenci-
podru~ja prijedorske regije gdje se jalnog investitora. Uporedo s tim mora-
cijeni da ima oko 25o hiqada mo se izboriti kod Vlade RS za status
stanovnika. koji bi nam omogu}io dokapitalizaciju
- Ve} sam naglasio da su smje{tajni ili da privu~eno investitore kroz kon-
kapaciteti Bawe Mqe~anica limi- cesije. Marketin{ki }emo tra`iti
tirani prvenstveno u centralnom ciqne grupe koje su za nas interesantne
dijelu objekta gdje se nalazi oko 110 bez obzira na wihovu kupovnu mo}
mjesta. Kad se doda 45 kreveta u bun- nude}i sadr`aje tako da }e svako mo}i
galovskom dijelu sa 15 ku}ica, jasno na}i ono {to ga interesuje. Takva kombi-
je da moramo i}i u nove investicije nacija zdravstvenog i rekreativnog
i projekte. Slabije pokretne bole- turizma tokom cijele godine jedino
snike smje{tamo u centralni dio obezbje|uje opstanak na tr`i{tu. - ka`e
zbog blizine terapeutskih prosto- Radi{i}. D.CRNI]-BABI]
22 Februar/Mart 2004.
INSTITUT ZA FIZIKALNU MEDICINU,
REHABILITACIJU I BALNEOKLIMATOLOGIJU
"MQE^ANICA"
Kozarska Dubica
tel. 052/444-094, 444-102
direktor 444-101, fin. slu`ba tel/fah. 444-020
DJELATNOST
Djelatnost Instituta Mqe~anica je prevencija, lije~ewe i rehabilitacija za indikovana oboqewa i stawa
nakon povreda.
Institut je nastavna baza Medicinskog fakutleta u Bawaluci i Vi{e medicinske {kole u Prijedoru. U
Institutu se vr{e kompletne fizi~ko-hemijske analize termomineralnih i stonih mineralnih voda i rade se
nau~ni projekti iz oblasti fizijatrije.
STRU^NI TIM
Medicinske, nastavne i nau~ne programe izvode na{i poznati specijalisti - doktori medicinskih nauka i uni-
verzitetski nastavnici, magistri medicine, qekari specijalisti: fizijatri, ortopedi, neurolozi, derma-
tolozi, kardiolozi, ginekolozi, sa dipl. biohemi~arima, vi{im medicinskim tehni~arima i fizioterapeuti-
ma, psihologom i drugim saradnicima.
INDIKACIJE
¹ zapaqenska i degenerativna reumatska oboqewa,
¹ neurolo{ka oboqewa (i{ijas, posledice mo`danih udara, neuralgije i dr.),
¹ posttraumatska i postoperativna ortopedska stawa,
¹ ginekolo{ka oboqewa (nespecifi~ni adneksitisi, sterilitet),
¹ gastrointestinalna oboqewa (~in na `elucu i dvanaestopala~nom crijevu, oboqewa jetre i
`u~nih puteva),
¹ prevencija i lije~ewe osteoporoze,
¹ oboqewa perifernih krvnih sudova,
¹ prevencija menaxerske bolesti.
DIJAGNOSTIKA
¹ Laboratorija: kompletne hematolo{ke i biohemijske analize (reuma testovi, hepatogram,
lipidogram, minerali, hormoni {titne `qezde),
¹ EKG, ergometrija, spirometrija,
¹ Elektromiografija - EMG,
¹ DHA osteodenzitometrija (najsavremeniji aparat za otkrivawe osteoporze),
¹ Ultrazvuk srca i trbu{nih organa (jetre, `u~ i i `u~nih puteva, bubrega, gu{tera~e, jajnika,
materice, prostate i dr.),
Privredne Informacije
TERAPIJA
¹ Higijensko-dijetetski programi,
¹ Medikamentozna terapija,
¹ Sve fizikalne terapije (elektro, foto, termo, magneto, lasero, kinezi, hidrokinezi, hidroterapije
i radna terapija),
¹ Balneo terapija sulfidno-sulfatnom mineralnom vodom redovno se koristi kod svih pacijenata.
Februar/Mart 2004. 23
Àìáèöèîçíè ïëàíîâè ''Êðà¼èíå'' à.ä. Ìðêîœè} Ãðàä
ÐÀÇÂÈ£ÀÒÈ ÅÊÎ-ÒÓÐÈÇÀÌ
Ò
óðèñòè~êî ðåêðåàöèîíè öåíòàð ñòðàíèì òóðèñòèìà øòî áè äîâåëî äî
''Áàëêàíà'' êî¼è ïîñëó¼å ó ñàñòàâó òîãà äà òóðèñòè~êà ïðèâðåäà áóäå ¼åäíà
ïðåäóçå}à ''Êðà¼èíà'' à.ä. Ìðêî- îä âîäå}èõ ïðèâðåäíèõ ãðàíà ó
œè} Ãðàä, îàçà ¼å ìèðà è îäìîðà çà Ðåïóáëèöè Ñðïñêî¼. Íåîïõîäíî ¼å äà ñå
áðî¼íå œåíå ïîñ¼åòèîöå êî¼è íàðî~èòî íà íèâîó äðæàâå Áîñíå è Õåðöåãîâèíå,
âðåëå šåòíå äàíå ïðîâîäå íà îáàëàìà åíòèòåòà è îïòèíà äîíåñó ïîòðåáíè
¼åçåðà Áàëêàíà. À äà }å õîòåëñêå è çàêîíè è óðåäáå êî¼è }å íà äðóãà~è¼è
óãîñòèòåšñêå óñëóãå ó ñåçîíè 2004/2005. íà~èí óðåäèòè îâó îáëàñò. Òî çíà~è äà
ãîäèíà, áèòè ¼îø êâàëèòåòíè¼å ãàðà- òðåáà ðàçíèì îëàêøèöàìà ó êðåäèòíî¼ è
íòó¼ó ðàçâî¼íè ïëàíîâè ÒÐÖ ''Áàëêàíà'' ôèñêàëíî¼ ïîëèòèöè Áîñíå è Õåðöåãî-
êî¼è }å ñå ðåàëèçîâàòè êðîç èçãðàäœó è âèíå êàî è ñëè~íèì ïîòåçèìà, ïîìî}è
ðåâèòàëèçàöè¼ó èíôðàñòðóêòóðå, ïîâå- îæèâšàâàœó òóðèñòè~êå ïðèâðåäå. Çà
}àœå àñîðòèìàíà óãîñòèòåšñêèõ óñëóãà, ïðîñïåðèòåò îâå ïðèâðåäíå ãðàíå
êóëòóðíèõ, ñïîðòñêèõ è çàáàâíèõ ìàíè- ìîðàìî øêîëîâàòè êàäðîâå êî¼è }å
ôåñòàöè¼à. êðîç ñàâðåìåíè ìåíàŸìåíò è èñêóñòâà
- Îâå ãîäèíå î~åêó¼å íàñ ð¼åøåœå ñòàòó- èç ðàçâè¼åíèõ òóðèñòè~êèõ çåìàšà, áèòè
ñíèõ è âëàñíè~êèõ ïèòàœà êàêî áè ñå ãëàâíè íîñèîöè íîâèõ êðåòàœà ó
äîâðøèî ïðîöåñ ïðèâàòèçàöè¼å. Ìðêî- òóðèçìó.- êàæå Æèâêî Âèäà~êîâè},
œè} Ãðàä è ¼åçåðî Áàëêàíà èìà¼ó èäåà- äèðåêòîð ''Êðà¼èíå'' à.ä. Óãîñòèòåšñòâî
ëíå óñëîâå çà ðàçâî¼ òóðèñòè~êå - Òóðèçàì - Òðãîâèíà, Ìðêîœè} Ãðàä. ~èâî íà çäðàâî¼ íàöèîíàëíî¼ êóõèœè,
ïðèâðåäå óç âèøå ðàçóìè¼åâàœà çà îâó Êðîç ñòðàòåøêå ïëàíîâå ðàçâî¼à òóðè- àòðàêòèâíè òóðèçàì êî¼å }å ñå ñàâðå-
ïðèâðåäíó ãðàíó îä ñòðàíå ðåïóáëè~êèõ ñòè~êå ïðèâðåäå îâîã êðà¼à òðåáà îìî- ìåíî îñìèøšåíèì ìàðêåòèíøêèì ñðåä-
è îïøòèíñêèõ ðóêîâîäñòàâà, òå êâàëè- ãó}èòè ðàçâî¼ è óíàïðåä¼åœå òóðèñòè~êå ñòâèìà íà~è ó ïîíóäè äîìà}èõ è èíî-
òåòíîì ïðåçåíòàöè¼îì òóðèñòè~êèõ ïîíóäå êàî øòî ñó åêî-òóðèçàì, ñåîñêè ñòðàíèõ òóðèñòè~êèõ àãåíöè¼à.
ðåñóðñà Ðåïóáëèêå Ñðïñêå äîìà}èì è òóðèçàì, ãàñòðî òóðèçàì áàçèðàí èñêšó- Ä. ÖÐÍÈ]-ÁÀÁÈ]
24 Februar/Mart 2004.
5. me|unarodni forum "Visoke tehnologije XXI vijeka"
RAZVOJ NOVIH
odbrambenog industrijskog kompleksa:
problemi, me|unarodno iskustvo.
Me|unarodna izlo`ba "Visoke tehnolo-
gije 21. vijeka 2004" prikazuju dostignu}a
POSLOVNIH
preduze}a u podru~ju visokih tehnologija
Moskve, ruskih regiona, zemaqa CIS
podru~ja i stranih zemaqa u razli~itim
podru~jima nauke i industrije kao {to su:
¹ Avijacija i svemirski prostor
STRATEGIJA
¹ Radio-elektronika i telekomunikacije
¹ IT tehnologija
¹ Nuklearna energija
¹ Mala i sredwa preduze}a i inovativni
biznis
Moskovska privredna komora kao ~lan podr{ka izvozno-uvoznim poslovima sa ¹ Laserska tehnologija
Organizacionog Odbora Foruma uputila intelektualnom svojinom. ¹ Medicina i biotehnologija
je poziv zainteresovanim subjektima za ¹ Proizvodwa ma{ina i metalna indus-
u~e{}e na 5. me|unarodnom forumu Glavni doga|aj Foruma: trija
"Visoke tehnologije XXI vijeka" koji }e ¹ Hemijska industrija i novi materijali
se odr`ati od 19. - 23. aprila 2004. u 19. april, Moskovska gradska skup{tina ¹ Energija
Moskvi u "Expocentru" u Krasnaya Pre- - Zvani~na ceremonija otvarawa Foruma. ¹ Sigurnost
snya. Plenarna sjednica "Tehnolo{ka baza ¹ Konsalting, patenti i usluge licenci
Forum je inicirala Vlada Moskve uz industrijske politike - problemi, ¹ Specijalizovana izdawa i literatura
podr{ku Vlade Ruske Federacije, a u izvori i perspektive". "Expocentre" - specijalizovani projekti
pripremi Foruma uzeli su u~e{}e i 20.-23. aprila, paviqon br. 1 "Expoce- Foruma:
Ruske dr`avne Vlasti te Ruska - Prezenacije: izlaga~a, tehnolo{kih i
Akademija nauka i umjetnosti. inovativnih projekata, inovativnih
Organizacionom Komitetu Fo- regionalnih programa, specijalizovanih
ruma pridru`ili su se uva`eni projekata interregionalne saradwe.
nau~nici, lideri ruske nauke i - Sadr`aj programa: najboqi tehnolo{ki
industrije na ~elu sa gradona- i inovativni projekti, najboqe imple-
~elnikom Moskve g-dinom Y. mentirani projekti odbrambenog indus-
Luzhkov te ministrom nauke, trijskog kompleksa.
industrije i tehnologije Ruske - Nominacija "Lider u razvoju visokih
Federacije. tehnologija tre}eg milenijuma" itd.
Ruska privredna komora kao U~esnici Foruma:
jedan od organizatora Foruma je Preduze}a i organizacije koje rade na
ovla{tena da sara|uje sa u~e- nau~no intenzivnoj proizvodwi,
snicima na ja~awu Foruma. Mala i sredwa preduze}a ukqu~ena u
Iz godine u godinu Forum pri- inovativno poslovawe, tehnolo{ke i
vla~i sve vi{e poslovnih qudi nau~ne centre (tehnologije),
koji su ukqu~eni u podru~je vi- Finansijske grupe, osiguravaju}a
soke tehnologije kao i potenci- dru{tva, finansijske institucije i kre-
jalnih korisnika nau~no inten- ditne organizacije, konsalting firme,
zivnih proizvoda. Investicije i zajedni~ka ulagawa
Tradicionalni godi{wi me|una-
rodni Forum "Visoke tehnologi- ***
je XXI vijeka", pokazuje dostignu}a u ntre", me|unarodna konferencija - sje- Obavezni tro{kovi registracije za stra-
podru~ju visokih tehnologija dopri- dnice, "okrugli stolovi", seminari na ne u~esnike Foruma je 270 US dolara
nose}i razvoju novih poslovnih strategi- slijede}e glavne teme: (porez ukqu~en).
ja koje omogu}avaju pronala`ewe novih ¹ lideri iz podru~ja ruskih visokih Moskovska privredna komora rentira
partnera, ja~awe i {irewe kantakata u tehnologija - iskustvo u implementaciji dodatne usluge za strane u~esnike Foru-
Rusiji i me|unarodnoj zajednici. Forum projekata koji se odnose na razvoj i out- ma: rezervacija hotela, transferi (aero-
obezbije|uje priliku za razmjenu iskusta- put nau~no orjentisanih proizvoda, drom-hotel-aerodrom i hotel-izlo`bene
va i uspostavqawe ekonomskih odnosa sa ¹ kori{tewe visokih tehnologija u hale-hotel), kulturni program itd.
stranim zemqama. pripremi informaciono-tehnolo{ke po- U slu~aju interesa za posjetom Foruma
Moskovska privredna komora }e poslati
Privredne Informacije
Februar/Mart 2004. 25
Sajamske aktivnosti u 2004. godini
GRA\EVINCI OTVARAJU
SEZONU
Prema kalendaru sajmova, sa~i-
wenom na osnovu podataka orga-
nizatora ovih sajamskih mani-
festacija, ove godine u Repu-
blici Srpskoj predstoji bogata
sajamska aktivnost. Naime,
predvi|eno je odr`avawe 22
op{ta i specijalizovana sajma,
od kojih }e ve}ina, prema najavi
organizatora, imati me|unaro-
dni karakter.
Kao i prethodnih godina,
najve}i broj sajmova odr`a}e se
u Bawoj Luci u organizaciji
"Bawolu~kog velesajma", koji
}e sajmsku sezonu otvoriti ve}
po~etkom marta me|unarodnim
sajmom gra|evinarstva "Grames
2004", te "Glasa Srpskog" ~iji je planirano da se ove godine od- ~estog podudarawa termina
tradicionalni sajam kwige r`i ne{to vi{e od 20 op{tih i wihovog odr`avawa. Zato u
postao jedna od najzna~ajnijih i specijalizovanih sajmova, tako Komori Republike Srpske sma-
najposje}enijih sajamskih mani- da }e wihovo odr`avawe u BiH traju da u ovoj oblasti treba
festacija u Republici Srpskoj odvijati skoro svake sedmice. uvesti vi{e reda, prije svega
i Bosni i Hercegovini. Sajmove U Privrednoj komori Repu- dono{ewem jasnih kriterijuma
}e organizovati jo{ pet pre- blike Srpske ve} du`e vrijeme o tome ko i pod kojim uslovima
duze}a i organizacija iz Bawe ukazuju da je ovoliki broj sajmo- mo`e da se bavi sajamskom dje-
Luke, Bijeqine i Doboja. va u BiH nepotreban, ne samo iz latno{}u i organizacijom saj-
I na podru~ju Federcije BiH je ekonomskih razloga, ve} i zbog mova. M.M.
FLE[ VIJESTI
unije usvojen u decembru 2000. finansirawa EU. Pri tome }e broj
¹ 02.-1
1 2. aprila 2004. godine, ~iji je osnovni ciq tendera za izvr{ewe usluga i
podr{ka zemqama i institucijama isporuku roba biti sve ve}i, {to
godine u~e{}e privrednih Jugoisto~ne Evrope u aktivnom predstavqa zna~ajnu priliku za
subjekata iz Republike sudjelovawu u procesu stabi- bh privrednike. U CARDS tender-
Srpske na Me|unarodnom lizacije i pridru`ivawa. ima mogu u~estvovati pravne
Zemqe korisnice programa su: osobe iz zemaqa ~lanica EU,
Privredne Informacije
26 Februar/Mart 2004.
Trg Jovana Ra{kovi}a br. 1
Tel: 387-(0)59-261-458
621-695
Tel/faks: 387-(0)59-260-568
621-598
www. rico.co.yu. e-mail: holding@rico.co.yu
Privredne Informacije
Februar/Mart 2004. 27
PONUDA - TRA@WA
Office Sanski Most ¹ Italijanske unutra{we i spoqa{we rasvjete
Mahala 33a ¹ Izvo|ewe instalacija slabe i jake struje
(PO. Box 37) ¹ Monta`a elektro opreme sa pu{tawem u rad
79 260 Sanski Most "Alfom" Lakta{i
Bosna i Hercegovina Slavka Mandi}a 6
Phone/Fax: +387 37 681 502 51250 Lakta{i
Dorcas Aid International je humanitarna i razvojna orga- Republika Srpska - BiH
nizacija koja radi u 20 zemaqa, uglavnom Isto~ne tel. 051/832-482
Evrope i Afrike. U BiH smo ve} 6 godina sa kancelar- e-mail: mailto:em3@blic.net
ijom u Sanskom Mostu, a trenutno otvaramo kancelar- Pogledajte svu na{u ponudu na Internet stranicama
iju u Sarajevu. Dorcas je obnovio oko 1000 ku}a u www.EM3.cjb.net
sjevero-zapadnoj Bosni, a tako|er realizuje i druge --------------------------------------------------------------------------
humanitarne i razvojne projekte u Bosni i Hercego- Konsalting ku}a iz Tuzle bavi se poslovnim savjeto-
vini. vanjem iz oblasti ISO 9001, ISO 14001 OHSAS 18001,
Na zahtjev holandskog Ministarstva privrede Dorcas HACCP standarda.
je osnovao Servis Centar sa ciqem da podr`i Nudi najjeftini na~in da preduze}e do|e do serti-
bosanske prera|iva~e drveta koji `ele izvoziti u fikata ISO.
Holandiju. Nedim ^au{evi} dipl.ing
Podr{ka ukqu~uje slijede}e: AQSC Lead Auditor / Managment Consultant
¹ Podr{ku unapre|enju kvaliteta proizvodnje e-mail: nedim.c@bih.net.ba
¹ Uspostavqanje kontakata sa holandskim www.dzanatrade.com
uvoznicima --------------------------------------------------------------------------
¹ Podr{ku unapre|enju produktivnosti RAZNO
¹ Pristup dodatnim materijalima --------------------------------------------------------------------------
¹ Savjet kod obezbje|enja poslovnih kredita Usluge prevo|ewa:
¹ Marketing trening, razumijevanje lokalnih - prevo|ewe sa ruskog jezika - Branko Petkovi}, tel.
i me|unarodnih kupaca. 051/216-793,
Kona~na svrha projekta je pove}anje izvoza drvnih - prevo|ewe sa gr~kog jezika - Sandra Rodi}, tel.
prera|evina na holandsko tr`i{te. 051/356-128,
Nakon prijema Va{eg odgovora, na{ lokalni asistent - prevo|ewe sa ruskog jezika - Ranko Lazarevi}, tel.
}e (eventualno sa holandskim ekspertom) posjetiti 051/227-731,
Va{u kompaniju s ciqem analiziranja mogu}nosti za - nudim usluge posredovawa i ugovarawa za firme iz
izvoz. SR Jugoslavije, izrada ponuda i invsticioni poslovi,
¹ Ako Vam treba podr{ka kvaliteta i produktivnosti, - Mom~ilo Mali{ (dipl.ing. sa dugogodi{wim
dva holandska eksperta za proizvodnju su u iskustvom i radnim anga`ovawem u Ruskoj
mogu}nosti da Vam daju stru~nu pomo}. Federaciji), tel. 033/541-662,
¹ Ako Vam trebaju kontakti ili informacije za kupov- - prevo|ewe sa engleskog i kineskog jezika - Qiqana
inu dodatnih materijala ili za prodaju uvoznicima, Savi}, 051/300-574 ili mob. 065/514-302.
mi }emo napraviti kontakte, ili Vas pozvati, preko ------------------------------------------------------------------------------
Va{ih organizacija na sajmove. Obavqam administrativne poslove (kucawe i sli-
¹ Tokom godine }emo ponuditi edukaciju i uputstva za ~no).
kvalitetno upravqawe i plasman, kao i podr{ku u Tel. 065/606-660, Mira
pisawu poslovnih i finansijskih planova sa ciqem ------------------------------------------------------------------------------
obezbje|ewa kredita. Nudim usluge zastupawa preduze}a i druge usluge
Upitnik mo`ete dobiti u slu`bi Privredne komore trgova~kog posredovawa.
regije Bawa Luka. Sabrija Zejnilovi}
-------------------------------------------------------------------------- Tuzla
"Alfom" Lakta{i nudi usluge prodaje i ugradwe: Tel. 035/211-300.
¹ Kanadskih protivprovalnih sistema DSC ------------------------------------------------------------------------------
Privredne Informacije
OGLAS
Firma "Agropromet" d.o.o. Bijeqina
28 Februar/Mart 2004.
Februar/Mart 2004.
29
Privredne Informacije
KALENDAR SPECIJALIZOVANIH SAJMOVA ZA GODINU 2004. GODINU
09.04.-12.04.
-12.04. OP[TI SAJAM Op{ti sajam Tripoli, Libija
19.04.-24.04.
-24.04. HANNOVER MESSE Industrijski sajam Hanover,Wema~ka
26.04.-28.04.
-28.04. RESALE Sajam polovnih ma{ina i Karlsruhe,Wema~ka
opreme
-09.05. SAJAM
05.05.-09.05. Gra|evina Istanbul,Turska
GRA\EVINARSTVA
15.05.-22.05.
-22.05. POQOPRIVREDNI Poqoprivreda Novi Sad, Srbija i
SAJAM Crna Gora
-14.05. SAJAM TEHNIKE
10.05.-14.05. Tehnika Beograd,Srbija i
Crna Gora
28.08.-03.09.
-03.09. SAJAM Poqoprivredno- Gorwa
POQOPRIVREDE prehrambeni sajam Radgona,Slovenija
-19.09. JESEWI
14.09.-19.09. Op{ti sajam Zagreb, Hrvatska
ZAGREBA^KI
VELESAJAM
26.09.-30.09.
-30.09. SAJAM Hotelijerstvo Dizeldorf,Wema~ka
Privredne Informacije
HOTELIJERSTVA
-03.10.
28.09.-03.10. ZEPS Op{ti sajam Zenica, BiH
-09.10.
06.10.-09.10. MODA U SVIJETU Sajam ko`e,odje}e,obu}e, Beograd, Srbija i
kozmetike Crna Gora
-24.10.
19.10-24.10. TEHNOMA Metalurgija,elektroindus Skopqe, Makedonija
trija i nemetali
-26.11. SAJAM HRANE
23.11.-26.11. Hrana, pi}e i oprema Beograd, Srbija i
Crna Gora
pripremila: D. Vukovi}
30 Februar/Mart 2004.
OL.Centar
"JAHORINA"Pale
Tel/Fax 057/270-020
270-022
057/270-022
e-mail….jahorina_oc@paleol.net
Februar/Mart 2004.
33
Privredne Informacije