LIKOVNI-analiza skulptura Marije Ujević-Galetović

Kip Augusta Šenoe na križanju Vlaške i Branjugove u Zagrebu.

Ovaj spomenik predstavlja poznatog hrvatskog književnika Augusta Šenou. Spomenik je

postavljen 2009. i nastao taljenjem i vrlo je neobičnoga oblika, površina na ovom spomeniku
je glatka no prema ovoj slici spomenika mogu uvidjeti da je prisutan i mali sjaj jer se sunčeve
zrake reflektiraju o spomenik. Boja ovog spomenika je brončana boja što je uvelike i
pridonijelo površini ovog spomenika. Marija Ujević-Galetović je prikazala pisca na neobičan
način jer je spomenik trodimenzionalna no dio trodimenzionalnosti ne možemo vidjet jer je
pisac naslonjen na stup.
Na skulpturi su posebice istaknute linije na pisčevome licu. Po mome mišljenju ovo djelo
Marije Ujević-Galetović je spomenik kulture koji odašilje poruku da se piščeva djela i
˝Šenoino doba˝ neće nikada zaboraviti.
Spomenik nije toliko volumeniozan, no linije su jako dominantne na ovom spomeniku.
Po mome mišljenju ovaj spomenik ima odlike Moore-ovih skulptura samo što se u ovom
spomeniku ne odlikuju motivi apstrakcije. Ovaj spomenik je jedinstven jer joj plohe lagano
prelaze jedna u drugu, stvarajući jedva zamjetne sjene.
Po meni ovaj spomenik je odlična počast najranijem hrvatskome književniku.
Miroslav Krleža u Zagrebu

Ovaj spomenik predstavlja književnika Miroslava Krležu koji je smješten u Zagrebu.

Spomenik je trodimenzionalan i izrađen je od bronce što se može primjetiti jer je površina
sjajna i glatka. Spomenik je nastao taljenjem te su linije i volumenioznost na ovom spomeniku
uvelike izražene. Boja spomenika je brončana te plohe na spomeniku stvaraju sjene. Ovo je
spomenik kulture koji označava Krležino doba književnosti koje je bilo tijekom
Jugoslavenskoga razdoblja. Spomenik je neobičan zbog svoje detaljnosti i uvelike oblika koji
ne dočarava pravu sliku pisca.
Spomenik je postavljen 2004. i izradila ga je Marija Ujević-Galetović.
Po mome mišljenju kiparica je odlično izradila spomenik jer je vrlo detaljan, no ne prikazuje
se u stvarnome svijetlu jer je kiparica odlučila ˝apstrahirati˝tj. nerealistično prikazati oblik
tijela književnika Krleže.
USPOREDBA:
Sličnosti:
-Oba kipa su napravljena od bronce.
-Tema obuhvaća čast književnicima.
-Napravila ih je ista kiparica.
-Nalaze se na istome mjestu(Zagreb).
-Imaju mala obilježja Mooerovog kiparskog stila.
Različitosti:
-Nisu isti po formi tijela.
-Krležin kip je trodimenzionalniji od Šenoinog kipa.
-Ne odašilju istu poruku.
-Nisu nastali iste godine.
-Krležin kip je detaljniji od Šenoinog.
-Krležin kip je veći od Šenoinog.
Po mojem mišljenju kiparica voli prikazivati tijela na umjetnički način, apstrahira ih i radi
kipove npr. književnika čiji prikaz nije isti kao u kipova.
Mislim da nam time kiparica želi poručiti kako je svako tijelo umjetnost te da se ne treba
mijenjati.