SADRŽAJ

1. UVOD..............................................................................................................1
2. DRŽAVE POTPISNICE KONVENCIJE....................................................2
3. POJAM RASNE DISKRIMINACIJE I OBAVEZE DRŽAVE U
SPRJEČAVANJU RASNE DISKRIMINACIJE.........................................3
3.1 Obaveze države u sprječavanju rasne diskriminacije...............5
4. SOCIJALNI RADNIK I DISKRIMINACIJA.............................................6
4.1 Teorija socijalnog rada i zabrana diskriminacije.....................7
5. POSLJEDICE DISKRIMINACIJE.............................................................8
6. ZAKLJUČAK...............................................................................................10
7. LITERATURA.............................................................................................11
POPIS KARTICA

UN – UJEDINJENI NARODI

EKPLJ – EUROPSKA KONVENCIJA O LJUDSKIM PRAVIMA

EU – EUROPSKA UNIJA
 1. UVOD

'' Diskriminacija je svaki postupak razlikovanja i nejednakog tretmana

osobe ili grupe osoba zbog određenih osobina koje ih čine različitim od
ostalih. Pod osobinama odnosno osnovama diskriminacije,
podrazumijevamo:  etnički, nacionalni, vjerski identitet, invaliditet, seksualnu
orijentaciju, spol, rodni identitet i izražavanje, političko uvjerenje, članstvo u
sindikatu, status povratnika/ce, i ostalo.''1  

Povodom diskriminacija za pokušaj ukidanja svih oblika rasne

diskriminacije je stvorena Konvencija koja je usvojena i otvorena za potpis
21. listopada. 1965 godine.

Države potpisnice ove konvencije proglašavaju vjeru u osnovna prava

čovjeka, dostojanstvo i vrijednost čovjekove osobnosti i u ravnopravnosti
muškarca i žena te dokazuju da deklaracija o pravima čovjeka potvrđuju
nedopustivost diskriminacije i proglašava da su svi ljudi rođeni slobodni i
jednaki u dostojanstvima i pravima .

Prvi dio rada se bavi onim s čim su se države potpisnice Konvencije

složile potpisivanjem konvencije. Drugi di rada će se baviti pojmom i ulogom
države u sprječavanju rasne diskriminacije po Konvenciji, treći dio rada se
bavi konvencijom za eliminaciju rasne diskriminacije i socijalnim radom.

1
http://www.diskriminacija.ba/%C5%A1ta-je-diskriminacija ( 27.04.2016 20:32 )
2. DRŽAVE POTPISNICE KONVENCIJE

Države potpisnice Konvencije smatraju da se Povelja UN-a temelji na

principima dostojanstva i jednakosti svih ljudi i da su sve države članice
obavezne raditi zajedno u svrhu postizanja ciljeva UN-a , odnosno da se
razviju i potiču opće i stvarno poštovanje prava čovjeka i osnovnih sloboda
za sve, bez onzira na rasu, spol, jezik ili vjeru. Opća deklaracija o pravima
čovjeka promiće da se svi ljudi rađaju slobodni, jednaki i po dostojanstvu i
pravima i svatko se može koristiti pracima i slobodama navedenima u njoj,
bez ijedne vrste diskriminacije naroćito u pogledu rase, boje kože ili
nacionalno podrijetlo. Nadalje, smatraju da su svi jednaki pred zakonom i da
imaju pravo na jednaku zaštitu od svake diskriminacije i svakog poticanja na
diskriminaciju. Države koje su potpisale konvenciju osuđuju svaku vrstu
kolonijalizma i vršenje segregacije i diskriminacije koja ga prati, odnosno da
se ukidaju svi oblici rasne diskriminacije u svim dijelovima svijeta i
osiguranje razumijevanja i poštovanja ljudske ličnosti.

Svaka država je uvjerena da je svaka naučna doktrina o superiornosti

zasnovana na nekoj razlici između rasa lažna, za osudu sa moralne točke
gledišta i socijalno nepravedna i opasna te da ju ništa ne može opravdati, ma
gdje to bilo, za diskriminaciju nema mjesta ni u teoriji ni praktici.

Svaka država potpisivanjem ove konvencije potvrđuje EKLJP na način

da diskriminacija među ljudima po osnovi rase, boje i etničkog podrijetla
predstavlja smetnju prijateljskim i miroljubivim odnosima među narodima i
da može narušiti mir i sigurnost među istima, kao i skladnu koegzistenciju
građana iste države.

Uvjerene su da je postojane rasne prepreke neprimjerno s idealima svakog

ljduskog društva. Jer ipak , svaki čovjek želi biti slobodan kao cjelokupna
osoba. Države moraju pokazati zabrinutost u svakoj pojavi rasne
 diskriminacije u bilo kojem dijelu svijeta, kao i politikama vlada koje se
zasnivaju na rasnoj superiornosti ili mržnji kao što je politika apartheida ''
( apartheidska politika je politika u kojoj su crnci bili u podređenom
položaju , primjera : odvojeni autobusi, odvojene trgovine, odvojene sportske
lige ) '' 2 , segregacije i odvajanja.

Države potpisnice su odlučile poduzimati sve mjere radi brzog ukidanja

svih oblika i pojave rasne diskriminacije te da spriječe stvaranje rasističkih
doktrina i prakse kako bi pomogle u razumijevanju među rasama i izgradile
međunarodnu zajednicu oslobođenu svih oblika segregacije i diskriminacije,
imajući u vidu da konvencija vrijedi u području diskriminacije u poslovima i
zanimanjima koju je i Međunarodna organizacija rada usvojila, a isto tako u
područjima nastave koje su usvojene 1969. godine.

Ovo je sve bilo u želji se u životu primjene principi koji su navedeni u

Deklaraciji UN-a o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije i da se osigura
što brzže provođenje u tu život.

3. POJAM RASNE DISKRIMINACIJE I OBAVEZE DRŽAVE U

SPRJEČAVANJU RASNE DISKRIMINACIJE

U Konvenciji stoji izraz rasna diskriminacija koja se odnosi na '' Svako razlikovanje,
usključivanje, ograničavanje ili davanje prednosti koja se zasniva na rasi, boji,
precima, nacionalnom ili etničkom porijeklu kojima je svrha narušavanje ili
kompromitiranje priznavanja, uživanja ili vršenja, pod jednakim uvjetima, prava

2
http://www.dadalos.org/kr/Menschenrechte/grundkurs_mr5/Apartheid/apartheid/entwicklung/ent
wicklung.htm ( 27.04.2016 23:49 )
čovjeka ili osnovnih sloboda na političkom, ekonomskom, socijalnom, kulturnom
polju ili u svakoj drugom području javnog života''3

Ono što je rečeno u ovome je to da osnovni princip zabrane diskriminacije su

prava pripadnika rasne, etničke ili nacionalne manjene na jednakost pred zakonom i
jednaku zaštitu kroz zakone. Međunarodno pravo zabranjuje diskriminaciju na puno
područja ali se ne ograničava na : obrazovanje, zdravstvo, stambena pitanja, radne
odnose, dobivanje i pristup javnim dobrima i uslugama.

Većina europskih zakona govori o direktnoj i indirektnoj diskriminacijama

koji su usvojeni od Direktive EU o rasnoj jednakosti ( Direktiva o primjeni principa
jednakog tretmana bez obzira na rasu ili nacionalno podrijetlo ).

'' Do direktne diskriminacije dolazi kada se osoba tretira na nepovoljniji način

nego što je ili što bi druga osoba bila tretirana u sličnoj situaciji, a na osnovu rasne
pripadnosti ili nacionalnog podrijetla.''4

Kada govorimo o tome možemo uzeti primjer biroa za zapošljavanje, koji

vodi politiku da odbija kandidate koji su , recimo, romske nacionalnosti, ili ured za
stambena pitanja koji određuju romima stabmebe prostore koji ne zadovoljavaju
kriterije, a to rade namjerno i smišljeno.

'' Indirektna diskriminacija je kada neka naizgled neutralna odredba, kriterij

ili praksa ponašanja dovodi pripadnike određene rasne ili nacionalne manjine u
naročito nepovoljan položaj u usporedbi sa drugima, osim ako ta odredba, kriterij ili
praksa ponašanja nisu opravdani objektivnim i legitimnim ciljem, a sredstva za
postizanje tog cilja su prikladna i neophodna.''5

Primjer toga bi mogao biti robna kuća koja ne dozvoljava ulaz ženama koje
nose kratku suknju ili državni ured koji ne zapošljava i ne dopušta ulazak ženama
kojima je prekrivena glava. Ova pravila izgledaju neutralno što se tiče pripadnosti

3
Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije 2106A (XX) od 21. listopada.
1965.
4
http://www.errc.org/article/prepoznavanje-rasne-diskriminacije-i-borba-protiv-nje/2442 ( 28.04 .
2016. 01:35 )
5
http://www.errc.org/article/prepoznavanje-rasne-diskriminacije-i-borba-protiv-nje/2442 ( 28.04.
2016. 01:49 )
nekoj naciji, a u stvari, mogu na neproporcionalan način utjecati na neke manjinske
grupe.

3.1 Obaveze države u sprječavanju rasne diskriminacije

Države potpisnice Konvencije osuđuju rasnu diskriminaciju i obvezuju se

da će svim odgovarajućim sredsvima i bez odgode provoditi politiku koja teži
ukidanju svih oblika rasne diskriminacije te da potpomažu razumijevanje svih
rasa.

- Svaka država potpisnica Konvencije mora paziti da svojim zakonima ne

počini nikakvo djelo rasne diskriminacije ili ne vrši rasnu diskriminaciju
protiv osoba, grupa osoba ili ustanova kao i da postupa tako da se sve javne
vlasti i javne, nacionalne i lokalne ustanove pridržavaju obaveza u pitanju
rasne diskriminacije.
- Obvezuju se da ne potiču, brane ili podržavaju rasnu diskriminaciju koju
provodi neka osoba ili organizacija.
- Države trebaju poduzimati efikasne mjere radi razmatranja nacionalne i
lokalne vladine politike i izmjene, ukidanja ili poništenja svakog zakona i
propisa koji u sebi ima svjesni ili nesvjesni cilj rasne diskriminacije.
- Svaka država potpisnica se obvezuje u potpomaganju višerasne integracijske
organizacije i pokreta i drugih sredstava u svrhu ukidanja prepreka između
rasa kao i da se bori protiv toga što teži ojačanju rasne raspodjele.

Pored ovih propisa svaka država se mora aktivirati da poduzme sve , ako to
okolnosti zahtijevaju, na socijalnoj, ekonomskoj kulturnoj i ostalim područjima,
posebne mjere za odgovarajuće osiguranje razvoja ili zaštite rasnih grupa ili
pojedinaca na jamčenju uvjeta jednakosti, punog ostvarenja prava čovjeka i
osnovnih sloboda.

'' Države potpisnice konvencije trebaju osigurati svakoj osobi pod njihovom
vlasti stvarnu zaštitu i pravo na žalbu pred nacionalnim sudovima i državnim
 nadležnim organima protiv svih djela rasne diskriminacije koji su suportni
konvenciji, koji su povrijedili individualna prava i njene osnovne slobode kao i
pravo da od sudova traži zadovoljenje i pravednu i odgovarajuću naknadu za
štetu koju je uzrokovala diskriminacija''6

4. SOCIJALNI RADNIK I DISKRIMINACIJA

Kada govorimo o socijalnim radnicima, shvaćamo da je to pomažuće

zanimanje u kojem bi socijalni radnik trebao ostati neutralan odnosno da mu
nije bitna boja kože, rasa, spol, nacionalnost. Ova Konvencija o ukidanju svih
vrsta rasne diskriminacije je posebno bitna za srž i smisao socijalnog radnika,
a to je nepoznavanje granica u pomažućem zanimanju kao što je socijalni rad.

Uzmimo za primjer naše područje Balkana. To područje je

multinacionalno i multietniničko, izmješano sa islamskom, katoličkom,
pravoslavnom vjerom najviše, dok tu postoje judaizam ( židovi ) itd. Pored
toga je područje pogođeno ratom koje je zahvatilo veliko područje Republike
Hrvatske i Federacije Bosne i Hercegovine, gdje je nastala jedna
nesnošljivost zaračenih strana nakon rata. Tu dolazi do izražaja etničke
predrasude i nacionalne mržnje.

Činjenica je da se diskriminacija nalazi na ovim prostorima i što je stvar

koja ne ide u prilog tome je da raste zbog društveno – politčke situacije . S
obzirom na to socijalni radnici imaju human poziv, ali njihovo istraživanje i
njihov posao je osjetljiv i otežano jer mogu biti percipirani kao kršitelji prava
korisnika.

Odnos pozicije socijalnog radnika i korisnika implicira nekakvu vrstu

premoći socijanog radnika, gdje može korisniku uskratiti informaciju, usporit

6
Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije 2106A (XX) od 21. listopada.
1965. Čl. 6
 iili onemogućiti ostvarivanje korisnikovih prava na temelju nacionalne
osnove, rase, boje kože, a time direktno ugroziti egzistenciju.

Socijalni rad je humano zanimanje i socijalni radnici moraju biti

objektivni , a mjestu za predrasude i diskriminacije nema , jer mogu imati
katastrofalne posljedice na bilo koju etničku skupinu. '' Naučno je dokazano
da su stereotipi bilo koje vrste radilo se to o spolu, spolnoj orijentaciji, rasi,
naciji , etničkoj i religijskoj pripadnosti svojstveni svakom ljudskom biću''7 .
Po ovome možemo vidjeti da je socijalni radnik čovjek sa manama i
vrlinama, ali zanimanje poput socijalanog rada se mora pozivati 100% na
Konvenciju o ukidanju svih vrsta diskriminacije koja nalaže da bez obzira na
rasu, spol, nacionalnost ili pripadnost etničkoj i vjerskoj grupi mora imati :

- '' Prava na jednak postupak pred svim državnim organima.

- Prava na sigurnost i zaštitu od nasilja od bilo koje vrste diskriminacije
- Političko pravo
- pravo na narodnost
- pravo na vlasništvo
- pravo na sklapanje i raskidanje braka
- slobodu misli, savjesti i vjere, mišljenja i izražavanja
- pravo na korištenje socijalnih službi''8

4.1 Teorija socijalnog rada i zabrana diskriminacije

Lica uključena u djelatnost socijalnog rada imaju i određena teorijsko

predznanje u području rasne diskriminacije. Na fakultetima se izučava
teorijska osnova socijalnog rada, u kojoj ima tema teorije moći i
antipodčinjavanja te antidiskriminacijski pristup u socijalnom radu.

7
Šadić S. ( 2004. ) Socijalni radnici i predrasude, Fakultet političkih nauka, Sarajevo 2. -3.
8
Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije 2106A (XX) od 21. listopada.
1965. čl. 5
 Ovi pristupi u socijalnom radu imaju različite filozofske i teorijske
korjene te praktične motive i izvore. Takvi različiti pristupi i modeli
prepoznaju ideje i stavove vezane uz teorije sukoba, radikalnih,
feniminističkih, humanističkih i drugih pogleda. Najčešće promatraju
određene pojave vezane uz stanovništvo , jer različiti vidovi diskriminacije i
potčinjavanja, na kraju, potiču iz nejednakosti u raspolaganju i korištenju
društvene moći.

Radikalne teorije i pristupi u socijalnom radu uključuju probleme

marginaliziranih društvenih grupa ( drugačije boje kože, siromašnih, lezbijki i
homoseksualaca, ovisnika , etničkih i vjerskih grupa ).

Diskriminaciju ne treba miješati sa predrasudama, iako su one značajne za

održavanje diskriminacijskih odnosa. '' Moguće je da pojedinci imaju
predrasude prema drugima , a ne upuštaju se u diskriminacijsku praksu protiv
njih, ali isto tako ljudi mogu djelovati na diskriminacijski način iako možda
nemaju predrasude prema tim osobama ili grupama''9

Ciljevi i zadaci centra za socijalnu skrb jesu:

- Otkrivati i pratiti socijalne potrebe građana i probleme socijalne zaštite

- Predlagati i poduzimati mjere u rješavanju stanja socijalnih potreba građana i
pratiti njihovo izvršavanje
- Organiziranje i provođenje svih oblika socijalne zaštite i neposredno pružanje
socijalne zaštite i socijalnog rada.
- Razvijanje i unapređivanje preventivnih aktivnosti koje doprinose
sprječavanju i suzbijanju socijalnih problema i svh vrsta potčinjavanja i
diskriminacije

5. POSLJEDICE DISKRIMINACIJE

9
Milenković D. (2010. ) Vodič kroz zakon o zabrani diskriminacije, Beograd , str. 16
 '' Žrtve rasne diskriminacije su gurnute na rub života. Pod utjecajem su
velike marginalizacije i socijalne isključenosti, pojedinaca ili određenih
grupa, koje se mogu prenositi sa generacije na generaciju. Ona ima nekativan
efekt ne samo na tu osobu ili grupu nego na cjelokupno društvo jer unutar
njega uzrokuje nejednakost i štetu ''10

Određene vrste viskriminacije gore navedeno društvo tolerira i prenosi dalje,

a tako otvaraju mogućnost za pojavu novih vrsta diskriminacija. Ako su, određene
etničke grupe diskriminirane u obrazovanju, to obično znači da neće doći do visokog
stupnja učešća u kasnijem području zapošljavanja, pristupa dobrima i uslugama,
pristupa zdravstvenog osiguranja, pristupa socijalni uslugama.

Različite vrste diskriminacije koje se nekad čine kao bezazlene često otvaraju
prostor za druge teže oblike diskriminacije, a zato bi ih društvo trebalo odbaciti
odmah u početku.

Konvencija o eliminaciji svih vrsta rasne diskriminacije govori o

apartheidima, koje je započelo propisima rasne pripadnosti ljudi, zatim se nastavio
preseljavanjem i odvojenim područjima, a na kraju zabranom sklapanja brakova i
preijenosa imovine između pripadnika različitih grupa. Diskriminacija na taj način
prelazi u segregaciju. Vlasti prepisuju odvojene redove za čekanje autobusa,
odvojeno sjedenje na klupama u parku, odvojene toalete itd. Tako se diskriminacija
na osnovu rase utemeljila u sve pore društvenog života.

Diskriminacija ima negativne posljedice i na ekonomiju. Ukoliko je

dugotrajna, u bilo kojem obliku se javlja, može doprinjeti povećanju broja
oboljelih od kroničnih bolesti, depresivnih i suicidalnih stanja. '' Istraživanje
provedeno u Kanadi pokazalo je da je stopa suicida među gej osobama puno
veća nego kod njihovih heteroseksualnih vršnjaka. Poznati su i slučajevi
osoba koje su zbog višegodišnjeg maltretiranja na radnom mjestu ozbiljnije
oboljele ili su zbog bolesti dugo bili odsutni s posla ili postale nesposobne za
njegovo obavljanje. ''11

10
Kuhar R ( 2011.) O diskriminaciji , Medicentar, Sarajevo str. 31.
11
Kuhar R ( 2011.) O diskriminaciji , Medicentar, Sarajevo str. 32-33
 Nadalje, diskriminacija povećava troškove zdravstvenih usluga, lijekova i
bolovanja, baš zbog tog razloga, doprinosi za to smanjuju raspoloživa
sredstva za život, a time se smanjuje produktivnost i blagostanje cijelog
društva.

6. ZAKLJUČAK

Rasna diskriminacija je kroz povijest pokazala jak utjecaj na društvo,

primjer toga su ljudi crne rase koji su neprestano trpili diskiminaciju bijele
rase. Nisu samo ljudi crne rase trpili diskriminaciju, tu su i žene koje su bile u
podređenom položaju, određene vjere su bile u podređenom položaju poput
Židova u 2. svjetskom ratu.

Sve to je rezultiralo Konvencijom iz 1965. o eliminaciji svih oblika rasne

diskriminacije. Konvencija je otvorena za potpise, a države potpisnice su se
obavezale da će svim snagama djelovati po Konvenciji te da će se boriti
protiv rasne i svih ostalih oblika diskriminacije.

Socijalni rad kao pomažuće zanimanje nema mjesta za diskriminacijski

način rada, oni su obavezni djelovati u razumijevanju, emapatiji i trebaju
prihvaćati ljude onakve kakvi jesu. Svaki čovjek pa i socijalni radnik ima
predrasude, ali to ne mora značiti da će on biti osoba koja diskriminira,
štoviše treba pokušati i same predrasude i stavove potisnuti radi osobe kojoj
pomaže bez iskorištavanja povlaštenog položaja moći u tom odnosu.
7. LITERATURA

1. Kuhar R ( 2011.) O diskriminaciji , Medicentar, Sarajevo str. 31. -33.

2. Međunarodna konvencija o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije 2106A
(XX) od 21. listopada. 1965. čl. 1, 2, 5, 6,
3. Milenković D. (2010. ) Vodič kroz zakon o zabrani diskriminacije, Beograd ,
str. 16
4. Šadić S. ( 2004. ) Socijalni radnici i predrasude, Fakultet političkih nauka,
Sarajevo 2. -3.
5. http://www.diskriminacija.ba/%C5%A1ta-je-diskriminacija ( 27.04.2016
20:32 )
6. http://www.dadalos.org/kr/Menschenrechte/grundkurs_mr5/Apartheid/aparth
eid/entwiklung/entwicklung.htm ( 27.04.2016 23:49 )
7. http://www.errc.org/article/prepoznavanje-rasne-diskriminacije-i-borba-
protiv-nje/2442 ( 28.04. 2016. 01:35 , 01:49 )