prof.dr.sc. D.

Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

KLIMA U
STOČARSKIM
OBJEKTIMA
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Prof.dr.sc. Davor Kralik, izv. prof.

U objektima s velikim brojem životinja na

jednom mjestu, uz pravilnu organizaciju i
projektiranje farmi, sve veća se pozornost
posvećuje:
¾ biološko – tehnološkim
¾ sanitarno – tehničkim
¾ zoohigijenskim uvjetima boravka
životinja

1
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

Projektirana ventilacija mora

osiguravati odgovarajuću:
• temperaturu zraka
• relativnu vlažnost zraka
• brzinu strujanja zraka
• kakvoću zraka, obzirom na dozvoljenu
koncentraciju štetnih plinova
• količinu dovoda zraka [m3/h/UG]
• sigurnost pri radu, rukovanju i održavanju

Zadatak:
• u svakom zatvorenom prostoru za životinje
prije svega u toku ljeta odstraniti suvišnu
toplinu, a tijekom zime vodenu paru i
plinove, što znači regulirati toplinski bilans
i čistoću zraka
• Podjela:
– PRIRODNA VENTILACIJA
– STROJNA (UMJETNA) VENTILACIJA

2
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

PRIRODNA VENTILACIJA
• HORIZONTALNA (ovisno od razlike u
tlaku vanjskog i unutarnjeg zraka i brzine
kretanja zraka)
• VERTIKALNA (ima veći značaj i ostvaruju
se veći efekti i određeni nivo regulacije,
koja nije u direktnoj ovisnosti od vanjskih
uvjeta)
– koristi se pojava tzv. “toplinskog uzgona”
koji ovisi o visinskoj razlici mjesta ulaska i
izlaska zraka i razlike težine zraka

3
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

STROJNA (UMJETNA)
VENTILACIJA
• ULOGA – osigurava potrebnu količinu
svježeg zraka i regulira temperaturu i
vlažnost zraka bez obzira na vanjske
klimatske prilike
• UČINAK
– perad 2000 – 3000 m3/h/UG
– svinje 300 – 700 m3/h/UG
– goveda 200 – 400 m3/h/UG

4
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

Tablica 1. Optimalne vrijednosti temperatura i pojedinačna izmjena

zraka u prostorijama za stoku

PODJELA STROJNE
VENTILACIJE
A. ODVODNA (odsisna) ventilacija – pomoću
ventilatora se stajski zrak “izvlači” iz objekta a
za ulaz zraka se koriste otvori i kanali
BITNO – potrebno uskladiti površine otvora
za ulaz zraka sa jedne strane, s količinom
zraka i njegovom brzinom s druge strane

NEDOSTATAK – zrak u objekt ulazi

nekontrolirano

5
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

B. DOVODNA (tlačna) ventilacija – zrak se pomoću

ventilatora upuhuje u objekte direktno kroz ventilatore
ili putem kanala iz kojih onda potiskuje “istrošeni” zrak
izvan objekta – količina zraka (m3/h) određena je
kapacitetom ventilatora

PREDNOST – dobra raspodjela zraka po cijelom

objektu te jednostavna primjena i izrada

NEDOSTATAK – nekontrolirano izbacivanje stajskog

zraka na sve strane kroz otvore i štetni plinovi se
uvlače u sve dijelove objekta i zadržavaju se dulje
vrijeme!

6
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

C. KOMBINIRANA VENTILACIJA
• korištenje dvostrukog broja ventilatora
(prisilno ubacivanje i izbacivanje zraka)

PREDNOST – osigurano besprijekorno uravnoteženje

zraka u objektu bez obzira na klimatske ili druge
čimbenike – uporaba kod vrlo intenzivnog korištenja
objekata (svinje , perad,...)

NEDOSTATAK – veće investicije

7
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

D. AUTOMATSKO NADZIRANJE
VENTILACIJE
• uz pomoć nadziranih strojnih sustava
ventilacije, uz prethodno “dogrijavanje”
vanjskog zraka osiguravamo u objektu
odgovarajuću temperaturu, relativnu
vlažnost, brzinu strujanja zraka i kakvoću
zraka

8
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

VENTILATORI • uređaji koji omogućavaju strujanje

velikih količine zraka pri malom tlaku
– tlak pri radu je od 0,01 do 0,06
odnosno do 0,12 bara i kapaciteta
do 150.000 m3/h pa i više
Podjela prema:
1. UPORABI –
- uvlače zrak
- potiskuju zrak
2. NAČINU RADA
- radijalni
- aksijalni
3. RADNOM TLAKU
- niski do 1500Pa
- srednji do 3500 Pa
- visoki više od 5000Pa

RADIJALNI VENTILATORI
• ostvaruju strujanje zraka u
smjeru svog radijusa
(centrifugalni) - upotreba je
nešto manja iako je koef.
iskorištenja (0,4-0,6) skoro
dva puta veći od aksijalnih
ventilatora
• primjena – kod sistema
centralne ventilacije (budući
mogu svladavati veće
otpore) za premještanje
zraka na veće udaljenosti
kroz cijevi i kanale (tlak do
7.000 Pa)

9
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

1. ROTOR S LOPATICAMA
2. TIJELO
3. CIJEV ZA ULAZ ZRAKA
4. ODVODNA CIJEV

AKSIJALNI VENTILATORI

• usmjeravaju strujanje zraka • ugradnja – zidovi ili prozori

u pravcu svoje osovine i
upotrebljavaju se u većini
stočarskih objekata gdje su
potrebne veće količine
zraka a otpor nije velik
(sistem podtlaka)
• kapacitet - od 1000 –
20.000 m3/h uz svladavanje
otpora do oko 20 kp/m3

10
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

IZBOR VENTILATORA
1. Individualne karakteristike – nomogrami i
tablice (standardni zrak y=1,2 kg/m3 pri
200C)
2. Koeficijentu korisnog učinka
(iskorištenja) (0,45)
3. Učinak Q (m3 / h)

• Snaga elektromotora (N)

QxH
N= [kW]
3600 X102 xηbxηp
Q – učinak ventilatora (m3/h)
H – tlak od ventilatora (Pa)
ηb – koef. korisnog djelovanja ventilatora pri zadanom Q i H
ηp – koef. korisnog djelovanja ako ima prijenosnik

• INSTALIRANA SNAGA ELEKTROMOTORA

NINST. = K4 x N
K4 – koeficijent koji ovisi o snazi elektromotora i određuje se iz tablice

11
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

UKLJUČIVANJE VENTILATORA

1. RUČNO
• najjednostavnije – zahtijeva redovitu kontrolu
stanja zraka i uključivanje i isključenje ventilatora
po potrebi- može biti:
- stalno
- povremeno
2. AUTOMATSKO
• sve više nalazi primjenu u praksi koristeći
temperaturu kao najvažniju veličinu za
određivanje količine zraka dok se vlažnost zraka
uzima manje u obzir

POVEZIVANJE VENTILATORA
- TERMOSTATI (jedan ili više)
- TERMISTORI (T-T regulacija)

• TERMOSTATI – uključuju ventilator kada stajska

temperatura pređe određenu granicu (pr.200C) a
isključuju kada prijeđe ispod (pr. 100C)
• Uključivanje može biti:
– potpuno (svi ventilatori)
– djelomično (po broju ili po kapacitetu)
• Povezivanje automatskog uključivanja ventilatora na
mjerače vlažnosti – HIGROMETRE (zimi – kada je
vlažnost zraka veća)

12
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

TERMISTORSKO – TIRISTORSKA
REGULACIJA

• suvremenije tehničko rješenje automatske

regulacije ventilacijskog sustava
• TERMISTOR – s pozitivnim temperaturnim koef.
– je nelinearni element kojemu se pri
zagrijavanju mijenja el. otpor (Ω)
• TIRISTOR – je bistabilan poluvodički element
koji služi za regulaciju protoka struje odnosno
regulator je snage u električnom krugu
• Prednosti – ventilatori kontinuirano mijenjaju broj
okretaja (ovisno o stajskoj temperaturi) a time se
mijenja i volumen ventiliranja ( u m3/h)

13
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

ELEKTRIČNO GRIJANJE ZRAKA

14
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

Ventilacija u stajama

U intenzivnom je stočarstvu
nakupljanje svih štetnih plinova u
stajama tako intenzivno da je prirodna
ventilacija nedovoljna

Kako bismo održavali pogodnu klimu u staja-moramo izgraditi

odgovarajuće ventilacijske uređaje u svrhu zamjene zraka,
onečišćenog plinovima (CO2, NH3, H2S, CH4), razgradim
smrdljivim proizvodima, česticama prašine i bakterijama.
Uz zamjenu onečišćenja čistim zrakom, ventilacijom se mora
održavati pogodna temperatura unutrašnjeg ambijenta staje. U
intenzivnom je stočarstvu nakupljanje svih navedenih tvari u
stajama tako intenzivno da je prirodna ventilacija apsolutno
neadekvatna za osiguranje potrebne zamjene zraka pa je
ventilacija u pravilu prisilna.
S obzirom na objekt primjene mehaničkog rada koji se primjenjuje
prema zraku, ventilacija se može obavljati prisilnim izvlačenjem
stajskog zraka prisilnim ubacivanjem svježeg zraka, a treći je
sistem jednakog pritiska u staji i vanjskoj sredini.
Taj je posljednji najefikasniji za staje s rasponom iznad 20 m, ali je
ekonomski vrlo skup pa se ne primjenjuje.

15
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

Propuh šteti i životinjama

Konstrukcija adekvatnog ventilacijskog
sistema mora se zasnivati na:

• broju krava u staji,

• težini krava u kilogramima,
• temperaturi i
• relativnoj vlažnosti zraka u staji.

Da bi se konstruirao odgovarajući sistem, ishodna

točka jest maksimalna količina zraka koju se
mora izmijeniti u toku ljeta. No s obzirom na to
da propuh šteti životinjama kao i ljudima, brzina
zraka u blizini životinja ne smije prijeći 0,2
m/s, pa u svezi s time maksimalna se brzina
zraka na ulazima kod sistema sa smanjenim
pritiskom mora reducirati na 3-4m/s.

16
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

Kako krave u visokoj proizvodnji teško

podnose vrućinu, posebno kada je visoka
relativna vlaga zraka i kada su prisiljene da
se u svojoj termoregulaciji oslone, primar-
no, na konvekciju, brzina se zraka u
blizini krava mora povećati na 0,5-1 m/s,
ovisno o visini temperature u staji, što
znači da se i brzina zraka na ulazima
čistog zraka može povećati.

Kako bi se regulirala ulazna brzina zraka i izbjeglo

njegovo turbulentno kretanje u staji s povećanom
brzinom, potrebno je spriječiti nekontrolirani
utjecaj vjetra na ulazak zraka u staju,
odgovarajućim vjetrobranom. S obzirom na to
da vanjski zrak može biti vrlo hladan, on se do
krava mora zagrijati pa zbog toga, kao i zbog
izbjegavanja propuha, ulazni otvori za čisti zrak
moraju biti na visini od najmanje 1,5 m od poda.

Zimi je zbog hladnoće i vlage potrebno relativno

manje zraka, pa zato mora postojati mogućnost
smanjivanja ulaznih otvora za čisti zrak.

17
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

Uloga ventilatora

Otvori za izlazni zrak moraju biti tako postavljeni

da su dobro prozračene sve zone u staji.
Pri tome se mora paziti na udaljenost ulaznih i
izlaznih mjesta zraka u stajama jer se kod
neispravnog rješenja tog problema javlja
mogućnost direktnog kretanja svježeg zraka
prema otvorima za odvod zraka, te dolazi do
poremećaja ventilacijskog sistema.

Ventilacijski sistemi mogu se regulirati:

– isključivanjem rada ventilatora,
– promjenom otvora prozračivanja,
– promjenom brzina rada ventilatora,
– miješanjem čistog i stajskog zraka u ventilacijskim kanalima i
– intervalnim uključivanjem.

Za izradu ventilacijskog sistema treba uzeti u obzir

klimatsku zonu te proizvodnju topline, vlage i CO2 u
staji mliječnih krava.
Istraživanja proizvodnje topline pokazala su da svaka
krava prosječne težine oko 600 kg proizvodi 838 kcal/h.
To znači da se i za naše uvjete može računati da će
prosječna proizvodnja ukupne topline u stajama biti oko
1.200 kcal/h s oko 550 gm/h vodene pare i oko 1801/h
CO2.

18
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

Tabela 1 Proizvodnja topline vlage i CO2 u staji mliječnih krava

Peradarstvo -
S mikroklimom treba biti oprezan
• zbog visoke tjelesne temperature,
nedostatka znojnih žlijezda i postojanja
toplinske izolacije u obliku perja, perad
teze podnosi visoke od niskih
temperatura

19
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

• Perad spada u homeotermne organizme,

tj.one sa stalnom tjelesnom temperaturom,
koja ne ovisi o vanjskoj temperaturi.
• Tjelesna temperature peradi je od 40,5 do
42°C. Izuzetak su jednodnevni pilići, koji se
ponašaju kao poikilotermni organizmi, zbog
čega su na temperature okoliša vrlo osjetljivi.
Zahtjevi za određenom temperaturom ovise o
dobi peradi, a detaljno su prikazani u opisu
tehnologije proizvodnje.

• Zbog visoke tjelesne temperature, nedostatka znojnih

žlijezda i postojanja toplinske izolacije u vidu perja,
pe-rad teže podnosi visoke od niskih temperatura.
Problem visokih temperatura osobito je izražen ljeti pri
kaveznom držanju pilića, kada je naseljenost peradi
visoka, a nije pravilno riješeno ventiliranje peradnjaka,
odnosno kondicioniranje mikroklime.
• Pri temperaturama višim od optimalnih, pilići slabije
uzimaju hranu, što uzrokuje usporavanje rasta i pad
proizvodnosti.
• Pri nižim temperaturama povećava se utrošak hrane
zbog većih uzdržnih potreba. Temperatura peradnjaka
mjeri se u biozoni životinja, uz pomoć maksimalno-
minimalnog termometra, termo-grafa ili termohigrografa.

20
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

Vlažnost od 65 do 70
• Niska i visoka vlažnost zraka pogoduju razvoju određenih
bolesti. U uvjetima visoke vlažnosti zraka (iznad 70%)
brže se razvijaju mikroorganizmi i paraziti.
• Visoka vlažnost osobito pogoduje razvoju kakcidioze.
• Pri niskoj vlažnosti (ispod 55%) javlja se u jatu neuroza, čupanje
perja i međusobno kljucanje i proždiranje (kanibalizam).

• Niska vlažnost zraka također povećava prašinu u zraku,

sto se negativno odražava na zdravlje i proizvodnost. U
peradnjaku se vlaga stvara disanjem pilica, ali i isparavanjem iz
gnoja i pojilica.
• Vlažnost zraka ovisi i o temperaturi, a raste s njenim
smanjivanjem.
• Osobito je štetno ako u peradnjacima istodobno vladaju visoka
vlažnost i niska ili visoka temperatura
• Vlažnost zraka mjeri se higrometrom u visini pilica.

Svjetlosni program
• Pri brojlerskom tovu pilica primjenjuje se nešto drukčiji
svjetlosni program nego što je pri uzgoju pomlatka
namijenjenog proizvodnji rasplodnih ili konzumnih jaja.
• Najčešće je osvjetljenje danonoćno, s time da se noću
smanji intenzitet osvjetljenja za 1/3. Međutim, postoje i
drugi programi osvjetljenja kojima se nastoje smanjiti
proizvodni troškovi (manji utrošak električne energije), ali
bez "posljedica na proizvodne rezultate”.
• Prema jednom programu, tijekom prva tri tjedna tova
peradnjak se osvjetljava danonoćno, a zatim se dnevno
osvjetljenje do 40. dana tova postepeno skraćuje na 17
sati, nakon čega ova dužina dana ostaje do kraja
proizvodnje.

21
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

• U peradnjacima s prozorima ovaj režim

osvjetljenja postiže se kombiniranjem prirodnog
i umjetnog svjetla, a prema potrebi i
zamračivanjem peradnjaka, tj. zastiranjem
prozora.
• Neki proizvođači brojlera primjenjuju ritam od 6
sati svjetlosti i jedan sat tame naizmjenično
tijekom 24 sata. Za vrijeme tame, tj. odmora,
zamračenje ne mora biti potpuno, peradnjaci se
mogu osvijetliti plavom svjetlošću koja ne
ometa san pilićima, a djelatnicima omogućava
nesmetan rad.

• Korisno je da se pilići naviknu na tamu i

zbog eventualnog nestanka električne
energije.
• U peradnjacima bez prozora postoji
također mogućnost da osvjetljenje
tijekom prvog tjedna bude neprekidno, a
zatim nakon svaka tri sata osvjetljenja
pilići se ostavljaju po jedan sat u tami.
• Do 35. dana tova vrijeme osvjetljenja
postupno se skraćuje, a vrijeme tame
produžava, dok se ne izjednače.

22
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

• Nakon 35. dana tova vrijeme osvjetljenje

peradnjaka se i dalje skraćuje, a vrijeme
zamračivanja produžava, tako da od 50. dana
tova (ako se tov i dalje provodi) pilici tijekom 24
sata imaju ritam od jednog sata svjetla i tri sata
tame.
• Pri ovakvom režimu osvjetljenja vrlo je bitno da
pilici imaju dovoljni broj hranilica i poji-lica, te da
su one pravilno raspoređene, kako bi se u
kratkom vremenu, dok traje svjetlost, pilici mogli
do sitosti najesti i napiti.
• Intenzitet osvjetljenja u tovu pilića treba varirati
po tjednima, od 3 W/m2 (20 luksa) u 1. tjednu do
0,5 W/m2 (3 luksa) u 7. tjednu tova.

Plinovi u zraku
• Sastav zraka u peradnjaku trebao bi biti sto sličniji vanjskom,
atmosferskom zraku, kako bi pilici bili opskrbljeni s dovoljnom
količinom kisika. Porastom koncentracije ugljičnog dioksida (CO2),
ugljičnog monoksida (CO), amonijaka (NH3), sumporovodika (H2S)
i drugih štetnih plinova uz zraku, opada koncentracija kisika
(kojega u atmosferi ima 21 vol.%).

• Ugljični dioksid iznad prirodne količine (0,03 vol.%) je štetan jer

smanjuje koncentraciju kisika, dok ugljični monoksid, amonijak i
sumporovodik direktno djeluju štetno na zdravlje pilića. Velike
količine amonijaka u zraku podražuju očnu sluznicu i sluznicu
dišnih organa, te otvaraju prolaz štetnim mikroorganizmima. Štetni
plinovi u zraku nastaju razgradnjom izmeta i stelje, te
oslobađanjem iz probavnih i dišnih organa pilića.

23
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

ISKORIŠTAVANJE TOPLINE IZ
ZRAKA
• tijekom hladnih dana zrak u staji je redovito
znatno topliji nego zrak izvan objekta – te je
logično da se jedan dio te topline u objektu
iskoristi za djelomično zagrijavanje zraka koji
putem strujne ventilacije ubacujemo u objekt
• Tehnička rješenja:
1. izmjenjivači topline
2. toplinske crpke (dizalica topline)
3. korištenje topline zemlje

IZMJENJIVAČI
TOPLINE

24
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

Rotirajući izmjenjivač s primjerom ugradnje

Princip rada toplinske cijevi

25
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

Orebrena toplinska cijev Kapilarni ventilator

26
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

TOPLINA ZEMLJE

• Zemlja akumulira velike količine topline

koja se zimi koristi za djelomično
zagrijavanje zraka koji se ubacuje u objekt
• Koriste se ukopani kanali koji se
postavljaju na različite dubine od nekoliko
metara, gusto se postavljaju i međusobno
povezuju
• što veća dužina kanala i količina
akumulirane topline je veća

27
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

DIZALICE
TOPLINE
(toplinske
crpke)

Primjer korištenja
podzemnih kanala
velike dužine u cilju
djelomičnog
zagrijavanja zraka
koji se ubacuje u
staje. Veći broj
osnovnih kanala
povezuje jedan
sabirni kanal iz
kojeg se zrak
direktno ubacuje u
objekte za stoku

28
prof.dr.sc. D. Kralik - KLIMA U
STOČARSKIM OBJEKTIMA

• IZGRADNJA – je relativno skupa ali

se dobiju značajne dodatne količine
topline koja kombinirana sa
izmjenjivačima topline može biti
dovoljna za osiguranje topline za
mlađe kategorije životinja

29