VENTILACIJA

UVOD Ventilacija je proces dovoenja i odvoenja vanjskog zraka u graevinu kroz za to projektirane otvore u svrhu postizanja i odravanja odreene kvalitete zraka u unutamjem prostoru. Kvaliteta zraka u unutamjem prostoru (eng. InoorAir Quality) je pojam povezan s ugodnou, zdravljem i produktivnou radnika. Na kvalitetu zraka utjee niz imbenika, koji se dijele na 4 osnovne grupe: 1. 2. 3. 4. Vanjski izvori zagaenja Elementi graevine i namjetaj Oprema i postupci Ljudi i/ili ivotinje

Osnovni razlozi za ventilaciju unutamjeg prostora su: 1. Dovoenje vanjskog zraka (kisika) u zatvoreni unutamji prostor, 2. Razrjeivanje koncentracije zagaivaa u zraku - protok vanjskog zraka moe ovisiti o koncentraciji zagaivaa - MAK (njem. Maximdle Arbeitsplatz Konzentration) - (nastali C02 pri disanju, duhanski dim, miris znoja, tehnoloka isparenja...), 3. Uklanjanje (odsis) zagaivaa iz prostora (parkirne garae, cestovni tuneli, laboratoriji, radionice...), 4. Uklanjanje topline i vlage iz prostora (zatvoreni bazeni, kuhinje...), 5. Uspostavljanje eljene razdiobe zraka unutar prostora. Osnovni zahtjevi kod projektiranja sustava ventilacije su: (a) zrak u prostoru treba biti ist- bez mirisa, praine i ostalih neistoa, (b) temperatura i relativna vlanost u unutamjem prostoru trebaju zadovoljavati roraunske uvjete prema namjeni i aktivnostima u prostoru (c) ukupna dobavna struja zraka mora sadravati barem odreeni udio vanjskog zraka Osjetna toplina QoS = VKLPCp(tuN-tuB) - promjena temperature Latentna toplina QL = VKLpro(xuN-XuB) - promjena vlanosti

Proraun toplinskih gubitaka u sezoni grijanja provodi se prema normama: DIN4701,EN12 831,... Proraun toplinskog optereenja u sezoni hlaenja provodi se p prema postupcima/smjemicama: CLTD/SCL/CLF, RTS, TETD/TA, TFM, VDI2078 ...

Pojmovi ventilacija i infiltracija odnose se na dovoenje vanjskog zraka u graevinu, a razlika izmeu ventilacije i infiltracije je u sljedeem: VENTILACIJA predstavlja namjerno dovoenje odreene koliine vanjskog zraka u graevinu kroz projektirane otvore, dakle postoji namjera regulirane razdiobe zraka unutar graevine. INFILTRACIJA je ulazak vanjskog zraka u graevinu kroz zazore prozora i ostale nenamjeme otvore te kroz vanjska vrata pri ulaenju i izlaenju i povezana je s proputanjem oploja graevine. Broj izmjena zraka (eng. Air Changesper Hour) je pojam koji govori o koliini zraka koja ventilacijom ulazi u graevinu i odnosi se na izmjenjeni zrak unutar korisnog volumena graevine tijekom jednog sata. Primjerice: Stanje ACH [1/h] Zatvoreni prozori i vrata (infiltracija) Prozor otvoren na kiper Napola otvoren prozor Sirom otvoren prozor Otvoreni prozori i vrata na suprotnim zidovima

0-0,5 0,3-1,5 5-10 10-15 do40

SUSTAVI VENTILACIJE Podjela sustava ventilacije prema nainu strujanja: 1. Prirodna ventilacija 2. Prisilna (mehanika) ventilacija Za oba navedena tipa sustava ventilacije OBAVEZNA je dobava vanjskog zraka u ventilirani prostor, jer sustav bez dobave vanjskog zraka predstavlja recirkulirajui sustav to nije sustav ventilacije! Prirodna ventilacija pokretana je prirodno i/ili umjetno dobivenim razlikama tlaka bez koritenja ventilatora. Zrak ulazi i izlazi iz graevine kroz za to projektirane otvore. Prednosti sustava prirodne ventilacije: mali investicijski trokovi jednostavno odravanje jeftina pogonska energija mala brzina strujanja zraka i niska razina buke Nedostaci sustava prirodne ventilacije: slaba uinkovitost slaba mogunost upravljanja ovisnost o vremenskim uvjetima

Pogonska sila za prirodno strujanje zraka unutar graevine: 1. energijavjetra 2. efekt dimnjaka Gore spomenute pogonske sile mogu djelovati zasebno ili zajedno. Energija vjetra omoguuje strujanje zraka kroz ulazne ventilacijske otvore usljed pretvorbe dinamikog tlaka vjetra u statiki tlak. Na strani graevine koja je izloena vjetru postoji pozitivna razlika tlaka izmeu unutamjeg i vanjskog prostora, a negativna razlika tlaka je na strani koja je u zavjetrini, to izaziva ulazak zraka u graevinu.

Ulazi zraka u graevinu trebali bi biti usmjereni direktno u smjeru prevladavajueg vjetra. Povoljne lokacije za smjetaj izlaza zraka iz graevine su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. na strani zgrade u zavjetrini, tono nasuprot ulazima na krovu, u podruju potlaka izazvanog diskontinuitetom u strujanju vjetra na bonim stranama gdje se pojavljuju zone potlaka u tavanskom prostoru na strani u zavjetrini putem dimnjaka preko krovnih ventilatora

Efekt dimnjaka je pojava koja omoguuje strujanje zraka kroz graevinu usljed razlike temperatura izmeu unutranjosti i vanjskog okolia, jer je gustoa toplijeg zraka manja, pa on struji odozdo prema gore. U sezoni grijanja, kada je unutamji zrak topliji od vanjskog, donji dio zgrade je u potlaku, a gornji u pretlaku prema okoliu. Pri tom je raspoloivi tlak zraka: APUZG * ^PKAN -> iPo -p^gH^Rl + ^Z

Mehanika ili prisilna ventilacija omoguuje prisilno strujanje zraka usljed rada ventilatora. Prednosti sustava prisilne ventilacije: ne ovisi o vremenskim uvjetima velik izbor opreme dobra mogunost regulacije pojednostavljen proces projektiranja sustava Nedostaci sustava prisilne ventilacije: veliki investicijski trokovi velika potronja energije recirkulacija zraka problem buke

Tri osnovne izvedbe sustava prisilne ventilacije: 1. Tlana ventilacija - prostor u pretlaku soba uionica 2. Odsisna ventilacija - prostor u potlaku kuhinja toalet kupaonica 3. Tlana i odsisna ventilacija komfoma ventilacija industrijska ventilacija Sustav tlane i odsisne ventilacije naziva se uravnoteeni ili balansirani ukoliko je protok zraka u tlaku i odsfsu jednak. Podjela sustava prisilne ventilacije prema mjestu kondicioniranja zraka:

1. Sustav centralne ventilacije priprema zraka se vri na jednoj centralnoj lokaciji, a zatim se zrak distribuira u prostore.

2. Decentralizirani (lokalni) sustav ventuacije priprema zraka se vri za svaki prostor/zonu zasebno.

Ventilacijski zahtjev odnosi se na preporueni ili normirani minimum vanjskog zraka koji treba osigurati sustav ventfteeije unutarnjeg prostora. VENTTLACHSKI ZAHTJEV PREMA BROJU OSOBA ASHRAE Standard 62 navodi preporueni ventilacijski minimum (dobava vanjskog zraka) po osobi za disanje u zatvorenom prostoru (ZA NEPUAE) od 8 lit/s (V0,P =30 m3/h), to zadovoljava percepciju mirisa oko 80% osoba. Ventilacija po osobi moe biti i izdanija, ovisno o namjeni i aktivnosti u prostoru, za to se mogu pronai preporuke u literaturi; npr. preporuuje se do 100 m3/(h osobi) za urede u modernim visokim viekatnicama. Za uobiajene stambene i poslovne prostore, dobava vanjskog zraka po osobi je u rasponu VO)P=30-60 m3/h (>50 m3/h zadovoljava 90% lli vie osoba u prostoru). Ukoliko se u prostorima dozvoljava puenje, dobava vanjskog zraka mora biti poveana za min. +20 m /h u odnosu na predvienu koliinu za nepuae. Za N osoba u prostoru, minimalni ukupni protok vanjskog zraka [m3/h] je:

K = NV..P
VENTILACnSKI ZAHTJEV PREMA DOPUTENOJ KONCENTRACtn ZAGAIVAA U ZRAKU tetne tvari, odnosno zagaivai utjeu na zdravlje osoba koje borave u prostoru. Zagaivai mogu biti: nebioloke estice (sintetika i staklena vlakna, produkti izgaranja, praina, i dr.); bioaerosoli; plinovi i pare koje se stvaraju tijekom industrijskih procesa (ovisno o vrsti procesa), ishlapljenja od graevinskih materijala, namjetaja, opreme, osoba i njihovih aktivnosti unutar prostora ili tvari unesene izvana. Standardi za industrijske i neindustrijske unutarnje prostore su razliiti. Ukupni protok vanjskog zraka [m /h], potreban za smanjenje koncentracije odreenog zagaivaa unutarnjeg zraka i njegovo odravanje unutar dozvoljenih granica, moe se izraunati iz izraza: m jr _ con ~ C -C

mcon - ukupna emisija izvora zagaenja [ug/h] C; - unutarnja koncentracija u stacionarnom stanju [ug/m3] C0 - koncentracija u vanjskom zraku [ug/m ]

Unutarnja koncentracija zagaivaa Ci treba zadovoljavati odgovarajue vrijednosti propisane normama (npr. koncentracija CO u garaama i tunelima). Koncentracija zagaivaa izraava se najee u sljedeim jedinicama: ppm - volumenski udio zagaivaa u milijunu volumenskih dijelova zraka ug/m3 - mikrograma zagaivaa po kubinom metru zraka ppm=(24.45/M)(1000 u.g/m3); M - relativna molekularna masa zagaivaa - primjer - koncentracija CO2 u unutarnjim prostorima Unutarnja koncentracija u stacionarnom stanju je 1000 ppm, uobiajena koncentracija u vanjskom zraku je 350 ppm, nastali volumen CO2 po jednoj osobi: 18 L/h. Potrebno je odrediti koliinu vanjskog zraka za ventilaciju prostora.

y '
p

Kon = 18/3600 C-C 0.001-0.00035 ' llt/s po osobi

=7?

VENTELACIJSKI ZAHTJEV PREMA BROJU IZMJENA ZRAKA Broj izmjena zraka na sat (ACH) predstavlja omjer volumena vanjskog zraka koji ue u prostor u jednom satu prema volumenu korisnog unutarnjeg prostora Vp. Ukupni protok vanjskog zraka [m /h] je: V0=ACH-VP Broj izmjena zraka ovisi o volumenu prostora, obliku, namjeni, aktivnostima u prostoru i sl. Taj kriterij za ventilacijske zahtjeve koristi se kada izvori zagaivaa nisu odreeni, a koristi se i kao kontrola prorauna dobavne koliine zraka izraunate drugim metodama. Za uobiajene stambene i poslovne prostore, ACH se kree u rasponu 4-8 h"1. Za razliite tipove i namjene prostora, preporueni broj izmjena se moe pronai u tablicama danim u literaturi. Vrsta prostora Ured Knjinica Restoran Duan Kazalite, kino dvorana Lakirnica Operacijska dvorana Skladite Garderoba Zatvoreni bazen Laboratorij Radionice za zavarivanje ACH (h-1) 3. .6 3. 6. 4. 4. 20. 15. 4. 3. 3. 8.. 5.. .5 .8 .8 .6 .50 .20 .6 .6 .6 15 10

OSNOVNI PRINCIPI DISTRTJBUCIJE ZRAKA U PROSTORU Sustav distribucije zraka s mijeajuim strujanjem temelji se na ubacivanju zraka u prostor veom istrujnom brzinom (2-3 m/s) i njegovo mijeanje sa zrakom prostorije usljed podtlaka koji se stvara u zoni oko istrujnog mlaza (efekt indukcije). Zbog toga izmjeani zrak dolazi u zonu boravka s brzinom i temperaturom koje odgovaraju uvjetima toplinske ugodnosti.

Prednosti: pogodno za grijanje i hlaenje efekt indukcije omoguuje veu temperaturnu razliku kod ubacivanja Atus jednolika razdioba temperature prilagodljivo glede smjetaja istrujnih otvora Nedostaci: velika potronja energije za hlaenje mogua pojava propuha, pa treba voditi rauna o brzinama strujanja zraka u zoni boravka Kod sustava distribucije zraka s poprenim strujanjem, zrak se ubacuje direktno u zonu boravka znatno manjom brzinom i s manjom temperaturnom razlikom izmeu ubacivanja i stanja u prostoru. Strujanje se moe usmjeriti odozdo prema gore (prikazano na slici) ili vodoravno od jednog zida prema suprotnom zidu. Ovakav nain razdiobe zraka omoguuje efikasnije odvoenje'-tetnih tvari iz prostora, jer se isti dio zrane struje ne moe vratiti u recirkulaciji na isto podruje unutar volumena prostora.

Prednosti: efikasno prozraivanje mala potronja enefgijeza hlaenje pogodno za hlaenje visokih prostora mala brzina strujanja u zoni boravka

Nedostaci: veliki volumen zraka u cirkulaciji smanjenje upotrebljive povrine poda velik gradijent temperature po visini nije pogodno za vee kapacitete grijanja

Lokalni sustavi ventilacije za industrijsko okruenje razvijaju se za niz razliitih primjena uzimajui u obzir njihove specifine potrebe. Iz takvog pristupa proizlazi velik broj razliitih tipova instalacije.

Postavljanje vanjskih ulaznih (usisnih) i izlaznih (istrujnih) otvora za ventilaciju izvodi se prema preporukama iz literature ovisno o primjeni i tipu sustava.

a) Vertikalni razmaci izmeu ulaznih i izlaznih otvora b) Horizontalni razmaci izmeu ulaznih i izlaznih otvora PROIAVANJE ZRAKA Filter je dio opreme ventilacijskog sustava koji uklanja estice zagaivaa iz ventilacijskog zraka. Koritenjem filtera poveava se razina ugodnosti, ali poveavaju se i trokovi pogona i odravanja sustava. Postavljanjem filtera u ventilacijsku ili klima jedinicu provodi se, ne samo proiavanje zraka, nego i zatita ostalih ureaja ugraenih u sustav od nakupljanja i taloenja neistoa. Time se posredno dodatno uvaju elementi graevine od oneienja i oteenja. Za posebne prostorije s najviim standardima istoe zraka zadnji stupanj filtracije se postavlja u distributere na ulazu zraka u prostoriju, jer se time sprjeava mogunost zagaenja filtriranog zraka u ventilacijskim zranim kanalima. Modemi filteri danas omoguuju zadravanje estica u irokom rasponu 0,l-500 m. Filter za estice treba imati tri vane osobine: 1. visoka efikasnost - sposobnost uklanjanja estica iz struje zraka 2. vefikikapacitet zadravanja praine - odreena koliina praine koju filter zraka moe zadrati u pogonu 3. mali otpor strujanju zraka - pad statikog tlaka na filteru Osnovna podjela filtera po klasama vri se prema europskim smjemicama i normama EUROVENT, EN779, ENI-822-pri emu vei broj u oznaci openito znai veu efikasnost: ,

1. Grubi filter - predfilter (Eurovent klasa EUl ...EU4, EN779 klasa Gl ...G4) 2. Fini filter - prvi/drugi stupanj filtracije (Eurovent klasa EU5...EU9, EN779 klasa F5...F9) 3. Apsolutni (HEPA/ULPA) filter- zavrni stupanj filtracije (Eurovent klasa EU10..EU17, EN1822 klasa H10...H13; U14...U17) Grubi filter vri zadravanje krupne praine (estice promjera 5-100 m) i koristi se kao predfilter ili jedini filter za prostore s manjim zahtjevima za istoom zraka. Fini filter vri zadravanje fine praine (estice promjera 0.3-5 m) i koristi se kao prvi ili drugi stupanj filtracije za prostore s poveanim zahtjevima za istoom zraka. Postavlja se u struji zraka iza grubog filtera i esto se koristi u komfornoj ventilaciji i klimatizaciji. Jednu podgrupu unutar podjele filtera ine apsorpcijski filteri kojima se vri uklanjanje mirisa iz zraka. Apsolutni (HEPA/ULPA) filter vri zadravanje najfinije praine (lebdee estice vrlo malog promjera <0.3 m) i predstavlja zavrni stupanj filtracije. Postavlja se u struji zraka iza finog filtera, najee na ulazu zraka u prostoriju. Takvi filteri koriste se samo u prostorima s najviim standardima istoe zraka (operacijske dvorane, laboratoriji, isti prostori, proizvodnja elektronike...). POVRAT TOPLINSKE ENERGIJE Sustavi povrata toplinske energije omoguuju povrat dijela toplinske energije sadrane u istroenom, odnosno otpadnom zraku, koja bi se ionako odbacila u vanjski okoli. Sustavi povrata topline (SPT) dijele se na dvije grupe: 1. Ureaji za povrat osjetne topline - omoguuju promjenu temperature 2. Ureaji za povrat ukupne topline - omoguuju promjenu temperature i vlage Za ocjenu uinkovitosti sustava povrata topline koriste se sljedei parametri: stupanj povrata topline O - povrat osjetne topline stupanj povrata vlage "F - povrat latentne topline (povrat vlage) pad tlaka Ap Stupanj povrata topline ili vlage najee se odreuje na strani dobavnog zraka (indeks 2): RAZVOD ZRAKA Ventilator je ureaj za dobavu i odsis zraka za ventiliranje prostora unutar graevine.

Ventilator zagrijava struju zraka koja struji kroz njegove lopatice