RACIONALNA UPORABA ENERGIJE I TOPLINSKA

ZAŠTITA KOD ZGRADA

MJERNE METODE
„Blower door” test i infracrveno termografsko snimanje

Izv.prof. dr.sc. Zoran Veršić, d.i.a.

„Blower door” test

ZRAKOPROPUSNOST

Pojam zrakopropusnosti označava intenzitet nekontroliranog protjecanja zraka kroz

ovojnicu zgrade zbog razlike tlakova unutarnjeg i vanjskog zraka.

Nekontrolirano protjecanje zraka ostvaruje se kroz reške, spojeve, dilatacije i kroz druga
propusna mjesta u ovojnici zgrade.

Za mjerenje zrakopropusnosti najčešće se primjenjuje Metoda tlačne razlike („Blower

door“ test), a primjena metode je detaljno opisana normom HRN EN 13829:2002 koju
propisuje Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN
128/2015).

Tehnologija mjerenja bazirana je na primjeni ventilatora (blower) koji se montira na okvir

ulaznih vrata (door) i najčešće usisava (ispuhuje) zrak iz unutrašnjeg prostora objekta
stvarajući podtlak, ali moguća je i primjena stvaranjem
nadtlaka u mjernom području.

FZ 17/18 Mjerne metode 2

„Blower door” test

FZ 17/18 Mjerne metode 3

 „Blower door” test

Određivanje propusnosti zraka kod zgrada (Blower Door Test)

Metoda stvaranja podtlaka ventilatorom je namijenjena za određivanje propusnosti zraka

ovojnice zgrade ili njezinih dijelova

Može se koristiti za mjerenje propusnosti zraka zgrade ili njezinih dijelova zbog usporedbe sa:

• za pojedini građevinski element certificiran podatak o propusnosti zraka;

• za usporedbu relativne propusnosti zraka nekoliko sličnih zgrada ili dijelova zgrada;
• za otkrivanje izvora propusnosti zraka;
• za određivanje smanjenja propusnosti zraka u odnosu na stanje prije primijenjenih mjera.

Metodom stvaranja podtlaka mjeri se tok zraka kroz građevni dio vanjske ovojnice izvana prema
unutra ili suprotno, a ispitivanje se završava izvještajem.

FZ 17/18 Mjerne metode 4

„Blower door” test

Blower Door Test služi za mjerenje propusnosti zraka u

stanu ili kući. U otvor vrata (Door) ili prozora ugrađuje se
zrakonepropusno ventilator. Uključivanjem ventilatora,
kada su sva vrata i prozori zatvoreni, u stanu ili kući
nastaje razlika tlaka (podtlak ili nadtlak) u odnosu na
vanjski zrak.

FZ 17/18 Mjerne metode 5

„Blower door” test

Blower Door Test

Mjerenja protoka zraka radi se u nekoliko točaka tlačne razlike u rasponu od minimalno
10 Pa do 100 Pa.

Za pojedinačne stanove i manje zgrade potrebno je napraviti mjerenja pri tlačnim

razlikama od barem 50 Pa, ali preporuka je da se naprave mjerenja i za veće tlačne
razlike (do 100 Pa), jer daju veću točnost izmjerenih rezultata.

Za velike zgrade u kojima se ne može postići propisana tlačna razlika (50Pa), minimalno
su prihvatljivi rezultati mjerenja pri tlačnoj razlici od 25 Pa.

„Blower door“ testom mjeri se zrakopropusnost objekata ili njegovih dijelova, može
poslužiti za usporedbu različitih objekata ili usporedbu projektirane i izvedene
zrakopropusnosti ovojnice objekata.

„Blower door“ test može poslužiti za dijagnosticiranje problema nekontroliranog protoka

zraka, ali ovom metodom taj protok nije direktno mjerljiv. Za određivanje mjesta najveće
propusnosti potrebno je koristiti dodatne ispitne metode (kao što je dim, infracrvena
kamera i dr.).

FZ 17/18 Mjerne metode 6

„Blower door” test

Razredba prozora: HRN RN 12207

zrakopropusnost prozora pri razlici tlakova 100 Pa određena u
m3/h/m2 površine prozora

određena u m3/h/m reški

FZ 17/18 Mjerne metode 7

„Blower door” test
Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama (NN 128/2015)

- Ispunjavanje zahtjeva o zrakopropusnosti dokazuje se ispitivanjem na izgrađenoj novoj

ili rekonstruiranoj postojećoj zgradi prema HRN EN 13829:2002, metoda određivanja A,
prije tehničkog pregleda zgrade.
- Prilikom ispitivanja iz stavka 1. ovoga članka, za razliku tlakova između unutarnjeg i
vanjskog zraka od 50 Pa, izmjereni protok zraka, sveden na obujam unutarnjeg zraka, ne
smije biti veći od vrijednosti n50 = 3,0 h-1 kod zgrada bez mehaničkog uređaja za
ventilaciju, odnosno n50 = 1,5 h-1 kod zgrada s mehaničkim uređajem za ventilaciju.
-Obvezna primjena zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka odnosi se na zgrade gotovo nulte
energije i zgrade koje se projektiraju na:
 Q’’H,nd ≤ 50 kWh/(m2・a) kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka
najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest ≤ 3°C prema podacima iz Meteoroloških
podataka, odnosno
 Q’’H,nd ≤ 25 kWh/(m2・a) kada srednja mjesečna temperatura vanjskog zraka
najhladnijeg mjeseca na lokaciji zgrade jest > 3°C prema podacima iz Meteoroloških
podataka.

FZ 17/18 Mjerne metode 8

 Infracrvena termografija

TERMOGRAFIJA

Termografija je beskontaktna metoda mjerenja i bilježenja temperature i njezine raspodjele

na površinama objekata (grč. Therme - toplina, grafein - pisati).

Infracrvena (IC) termografija – mjerna metoda kojom se bilježi zračenja površine objekata
u određenom području infracrvenog spektra.

Korišteni izvor: M. Andrassy, I. Boras, S. Švaić: Osnove termografije, 2008.

FZ 17/18 Mjerne metode 9

Infracrvena termografija

William Herschel (engl. znanst.) – dokazao je 1800. g. postojanje IC zračenja.

Mjerenjem temperature u području pojedinih boja spektra vidljive svjetlosti (razlaganjem

pomoću optičke prizme) zamijetio je da temperatura boja raste od ljubičaste prema
crvenoj, ali da se porast nastavlja i iza crvene boje, dakle u području gdje nema vidljive
svjetlosti.

Zaključeno je da zračenje postoji i izvan vidljivog

spektra te je taj dio nazvao „termometrijskim
spektrom”, a zračenje „tamnom toplinom” ili
„nevidljivim zrakama”.

Termin „infracrveno” javlja se tek krajem 19. st.

FZ 17/18 Mjerne metode 10

Infracrvena termografija

Značajan doprinosu tumačenju veze između temperature tijela i energije koju ono zrači
dali su Jožef Stefan i Ludwig Boltzmann.

Prvi je iskustveno, a drugi teorijski pokazao da je energija zračenja površine tijela

razmjerna četvrtoj potenciji njegove apsolutne temperature, pa je zakonitost i poznata kao
Stefan-Boltzmanov zakon. On podjednako vrijedi za cijeli elektromagnetski spektar, pa i
za IC zračenje.

FZ 17/18 Mjerne metode 11

Infracrvena termografija

Slijedeći važan teorijski iskorak u interpretaciji zračenja dao je Max Planck, pokazavši
na temelju svoje kvantne teorije ovisnost intenziteta zračenja o valnoj duljini i
temperaturi.

FZ 17/18 Mjerne metode 12

Infracrvena termografija

Razvoj pasivnih termografskih uređaja koji stvarno

omogućuju gledanje u mraku bio je vezan isključivo uz
vojne namjene.

Tek razvojem svemirskih istraživanja, termografija

postaje dostupna i civilnim korisnicima – poslije
1960. javljaju se prvi komercijalni uređaji na tržištu.

Suvremeni termografski uređaji postigli su zavidnu

razinu brzine i točnosti, a nalaze se u stalnom
razvoju.

FZ 17/18 Mjerne metode 13

Infracrvena termografija

FZ 17/18 Mjerne metode 14

 Infracrvena termografija

VRSTE TERMOGRAFSKIH MJERENJA

- Kvalitativna termografija primjenjuje se tamo

gdje točna vrijednost temperature nije od
važnosti (npr. nadzor, inspekcija, pregledi,
promatranja, mjerenja u svrhu zaštite
okoliša,….).

- Kvantitativna termografija kao rezultat daje

stvarnu temperaturu promatranog cilja. Ona je
značajna kod određivanja stanja objekta ili
preventivnog održavanja, mjerenja u svrhu
istraživanja, razvoja, …. U tu je svrhu potrebno
poznavati emisijska svojstva promatranog
objekta, stanje atmosfere između objekta i
kamere, te sa tim podacima podatke s
termograma preračunati u ispravne vrijednosti.

FZ 17/18 Mjerne metode 15

Infracrvena termografija

Kvalitativna pasivna termografija

Primjena termografije u zgradarstvu:

- kontrola toplinske izolacije,

- kontrola nepropusnosti prozora i vrata,
- detekcija neispravnosti i oštećenja (prodor vlage, nehomogenost, ….),
- nadzor instalacija, ….

FZ 17/18 Mjerne metode 16

 Infracrvena termografija

Svjetloća površine – odašiljano zračenje

Pod svjetloćom površine podrazumijeva se svukupno zračenje koje dolazi s površine

promatranog tijela, bez obzira je li izvor zračenja promatrano tijelo ili njegov okoliš.

Svjetloća površine promatranog objekta:

- vlastito emitirano zračenje – izvor zračenja je promatrani objekt

- reflektirano zračenje – izvor zračenja su objekti u okolišu
- propušteno zračenje – izvor zračenja su objekti koji se nalaze
iza promatranog objekta

Samo vlastita emisija promatranog objekta ovisi o njegovoj temperaturi i emisijskom

faktoru (ε).

ε - emisijski faktor – omjer energije koje zrače

površine realnog crnog tijela jednake
temperature. Vrijednosti su od 0 do 1.

FZ 17/18 Mjerne metode 17

Infracrvena termografija

Termografija u zgradarstvu

Mjerenja treba provoditi kada postoji dovoljna temperaturna razlika između vanjske i
unutarnje temperature objekta i u periodu kada nema direktnog sunčevog zračenja.

Vjetar može bitno utjecati na rezultat

termografskog mjerenja. Iz toga razloga
mjerenja treba provoditi kod brzina vjetra ispod
6 m/s.

Preporučuje se mjerenja provoditi u hladnijem,

zimskom periodu i u noćnim ili ranim jutarnjim
satima.

FZ 17/18 Mjerne metode 18

Infracrvena termografija

FZ 17/18 Mjerne metode 19

Infracrvena termografija

Prozori

Toplina se kod prozora gubi kroz staklo i okvir prozora uglavnom konvekcijom i
provođenjem, te uslijed preklopa koji nedovoljno brtve.

Kako je staklo neprozirno u području valnih duljina većih od 4,5 µm to nema zračenja
topline iz unutrašnjosti objekta prema okolini kroz staklo.

Termografska mjerenja staklenih ploha ne

daju rezultat ukoliko se ne koristi poseban
filtar za staklo.

FZ 17/18 Mjerne metode 20

Infracrvena termografija

FZ 17/18 Mjerne metode 21

 Infracrvena termografija

Zidovi

Utjecaj vodljivosti zidova

Ovisno o izvedbi zidovi imaju veću ili manju vodljivost.

Pojavu kondenzacije – za uočavanje prisutnosti vlage potrebna je temperaturna razlika

između vanjske i unutrašnje temperature od minimalno 15°C.

Određivanje strukture zidova – različita

toplinska vodljivost.

FZ 17/18 Mjerne metode 22

Infracrvena termografija

Krovovi

Kod termografske inspekcije krova veliki je

utjecaj okoline.

Sunce je glavni izvor energije za postizanje

potrebnih temperaturnih razlika.

Dijelovi krova zasićeni vlagom dobro vode

toplinu pa će u slučaju hladnijeg okoliša
takva mjesta biti toplija.

FZ 17/18 Mjerne metode 23

 Infracrvena termografija

Kontrola instalacija

FZ 17/18 Mjerne metode 24

Infracrvena termografija

Izobrazba i certifikacija osoba koje obavljaju kontrolu bez razaranja

HRN EN 473 - Nerazorne metode – Kvalifikacija i verifikacija osoba

3 razine izobrazbe:

Stupanj I. – IC-termografija: kalibracija uređaja, testiranje uređaja, termografsko

snimanje na objektu uzevši u obzir sve parametre koji utječu na rezultat, pisanje izvješća
o mjerenju u kojem daje samo rezultate snimanja.

Stupanj II. – IC-termografija: sve kao I. Stupanj + interpretacija i vrednovanje rezultata

termografskog snimanja prema metodama danim u tehničkim specifikacijama.
Podučavanje osoba za Stupanj I.

Stupanj III. – IC-termografija: sve kao I. i II. Stupanj + postavljanje novih metoda
mjerenja i verifikacije rezultata. Mora znati interpretirati tehničke specifikacije i poznavati
druge metode razaranja, imati dovoljno znanja iz znanosti o toplini i o materijalima,
proizvodnim procesima i tehnologijama iz područja za koje je kvalificirana. Nadziranje i
vođenje osoba koje se pripremaju za termografske metode za koje je ona kvalificirana.

FZ 17/18 Mjerne metode 25