Seminar Zatite od poara u graditeljstvu

Bizovac, studenog 2006. godine

Projektiranje sustava za dojavu poara

Odabir i pozicioniranje javljaa, proirenje funkcionalnosti, eksploatacijski aspekti

Emil Prpi, dipl.ing.el.

Voditelj Projektne prodaje
Alarm automatika d.o.o.

alarm automatika d.o.o.

Draice 123c / HR-51000 Rijeka / tel. + 385 51 359 700 / fax: + 385 51 359 787/
e-mail: projekti@alarmautomatika.com
Ured u Zagrebu: Horvaanska 23A/I / HR-10000 Zagreb / tel. + 385 1 4662 750 / fax:+ 385 51 385 785/
e-mail: aazagreb@alarmautomatika.com
Ured u Splitu: Poljika cesta 11 / HR-21000 Split / tel. + 385 021 542 653 / fax: + 385 51 359 786 /
e-mail: aasplit@alarmautomatika.com
www.alarmautomatika.com

PROJEKTIRANJE SUSTAVA VATRODOJAVE

ALARM AUTOMATIKA

SAETAK
lanak daje pregled osnovnih naela, fizikalnih zakonitosti, tehnikih pravila i normi kojima se
treba voditi prilikom projektiranja sustava dojave poara u suvremenim graevinama poslovne i
ugostiteljske namjene. Naroito se stavlja naglasak na pravilan odabir i pozicioniranje automatskih
javljaa, s tipinim primjerima iz svakodnevne prakse. Uz pregled najeih implementacijskih i
eksploatacijskih problema predloeni su i naini kako ih se pravilnim pristupom projektiranju moe
izbjei. Na kraju je dan osvrt na integracijske aspekte te sustave za dojavu plina i sustave za pozive u
nudi kao mogua proirenja funkcionalnosti.

SADRAJ
1.
2.

Uvod ...........................................................................................................................3
Fizikalna naela detekcije poara ...................................................................................3
2.1.
Detekcija dima.......................................................................................................4
2.2.
Detekcija temperature............................................................................................5
2.3.
Detekcija plamena .................................................................................................6
3.
Dispozicija javljaa praktini aspekti............................................................................6
3.1.
Prostori koje treba tititi .........................................................................................6
3.2.
Prostori koje ne treba tititi ....................................................................................7
4.
esti eksploatacijski problemi ........................................................................................8
4.1.
Blizina ventilacijskih otvora i krovnih prozora ...........................................................8
4.2.
Kuhinjski prostori ...................................................................................................9
4.3.
Nepristupane mikrolokacije ................................................................................. 10
5.
Proirena funkcionalnost ............................................................................................. 11
5.1.
Plinodetekcija ...................................................................................................... 11
5.2.
Poziv u nudi ....................................................................................................... 12
5.3.
Integracija........................................................................................................... 12
6.
Zakljuak ................................................................................................................... 14

www.alarmautomatika.com

ALARM AUTOMATIKA

PROJEKTIRANJE SUSTAVA VATRODOJAVE

1. Uvod
Meu brojnim aspektima koji utjeu na razvoj tehnologija za zatitu od poara moe se kao
najvanije istai zakonske odredbe te prihvaene tehnike norme i preporuke, zatim opi zamah
gradnje i investiranja kao i preferencije investitora te raspoloivost dovoljnog broja struno
osposobljenih osoba za kvalitetnu pripremu i provedbu s tehnike strane (dakle, kako izvoaa, tako i
projektanata, nadzornih inenjera i tehnikih konzultanata). Nedavne promjene normi s podruja
dojave poara s jedne strane te intenzivan investicijski zamah s druge nameu potrebu breg i
sustavnijeg prihvaanja postojeih tehnolokih trendova, a sve to zajedno postavlja vrlo visoke
zahtjeve na strunjake koji se ovim podrujem bave. Cilj je ovog lanka prenijeti neka najea pa
stoga i najvrjednija iskustva s podruja automatske dojave poara i na taj nain olakati spoznajni put
strunjacima koji se tim podrujem bave. Svakako je namjera i izazvati konstruktivnu razmjenu
miljenja i koncepcija jer izneseni sadraj nije i ne moe biti apsolutan niti konaan.
Pri tom se panja i naglasak stavljaju na velike graevinske objekte i komplekse poslovne,
ugostiteljske i industrijske naravi, dakle one gdje se uvijek projektiraju analogno-adresabilni sustavi
za dojavu poara. Meutim, i za klasine sustave takoer vrijedi dobar dio sadraja u nastavku.

2. Fizikalna naela detekcije poara

Temelj uspjenog projektiranja (iji je bitan dio pravilno pozicioniranje i rasporeivanje javljaa)
jest svakako razumijevanje fizikalne naravi same pojave poara i njegove detekcije. Stoga i ovaj
kratak osvrt na tu temu.

www.alarmautomatika.com

PROJEKTIRANJE SUSTAVA VATRODOJAVE

ALARM AUTOMATIKA

Vatra gorenjem razvija dim i toplinu, a sam plamen intenzivno zrai u ultraljubiastom spektru.
Upravo su te tri fizikalne osobine temelj detekcije. Ovisno o tipu objekta i izvorima poarnog rizika,
moe biti potrebna istodobna detekcija i vie od jednog od njih kako bi se izbjeglo lane alarme.

2.1. Detekcija dima

Detekcija dima najee je primjenjivana metoda detekcije poara, prvenstveno zbog toga to
se dim iri intenzivno ve u vrlo ranoj fazi gorenja. Radi prirodnog termikog strujanja, vrui dim
vatre uzdie se u zatvorenoj prostoriji s mjesta gorenja ravno prema gore i skuplja pod stropom,
odnosno svodom prostorije, da bi odande nakupljanjem ispunjavao prostoriju prema podu. Nekad je
najee koritena tehnika detekcije dima bila koritenjem ionizacijskog
javljaa u kojem se slabim radioaktivnim izvorom izaziva ionizaciju
estica zraka unutar detekcijske komore, a promjena ionske struje indicira
prisutnost dima. Razvojem poluvodike elektronike pojavili su se
Slika 2 Optiki javlja Notifier
SDX 751

upotrebljivi optiki detektori dima koji rade na principu detekcije

rasprenja svjetlosti pa se ionizacijski tip javljaa koristi jo iznimno

rijetko (tamo gdje je potrebna vrlo visoka osjetljivost), a jo rjee od
pojave laserskih optikih javljaa. Osim uobiajenih optikih javljaa koji
u svojoj komori imaju i izvor svjetlosti, i prijemnik, koji se koriste u malim
i srednje velikim prostorijama, za vrlo velike i visoke prostore

Slika 1 Aktivna infracrvena

barijera Notifier
6424

(visokoregalna skladita, sportske dvorane, i sl.) u pravilu se koriste tzv. infracrvene barijere koje se
sastoje od dvije jedinice predajnika i prijemnika i montiraju pod svodom prostora, preko cijelog
raspona irine.

www.alarmautomatika.com

ALARM AUTOMATIKA

PROJEKTIRANJE SUSTAVA VATRODOJAVE

Tipian problem optikih javljaa jesu svi oni utjecaji koji izazivaju rasprenje svjetlosti, a nisu
dim. Najee je to praina, radi koje i jest potreban redovni servis optikih javljaa. Intenzitet
redovnih servisa moe se bitno smanjiti (to je naroito financijski vano na velikim sustavima)
koritenjem javljaa i centrale koji omoguavaju tzv. drift kompenzaciju zanemarivanje sporog
porasta intenziteta rasprenja (izazvanog nakupljanjem praine) - sve do krajnje mogue granice,
ime se izbjegavaju lani alarmi i uestali servisi. Svi analogno-adresabilni sustavi dojave poara
proizvoaa Notifier imaju drift kompenzaciju.
U okolnostima kad je potrebna vrlo rana
detekcija (tipino u raunalnim salama gdje je vrlo
visoka poarna opasnost i vrlo skupa i vana oprema)
dim je potrebno registrirati jo dok je tek u tragovima.
Tada se koriste aspiracijski sustavi koji uvlae okolni

Slika 3 Aspiracijski sustav

zrak (i dim, ako je prisutan), kroz filtar za prainu, do analitike komore gdje koncentracija dima
moe postati dovoljna za optiki detektor.

2.2. Detekcija temperature

U prostorima gdje je mogua prisutnost dima (duhanskog, tehnolokog...), pare, ili drugih
supstanci koje izazivaju rasprenje svjetlosti nije mogue koristiti detekciju dima za pouzdanu dojavu
poara. Zato se u takvim prostorima koristi metoda detekcije temperature. Tipino, u prostorijama
gdje je redovita pojava dima i/ili pare nije neobina i pojava neto poviene temperature (npr.
prostorije za puenje, kuhinje, bravarske radionice, itd.) tako da sama detekcija poviene
temperature takoer moe dovesti do lanih alarma. Stoga se danas u pravilu koriste
termodiferencijalni javljai, odnosno javljai s kombinacijom termike i termodiferencijalne detekcije.

www.alarmautomatika.com

PROJEKTIRANJE SUSTAVA VATRODOJAVE

ALARM AUTOMATIKA

Termodiferencijalni detektor reagira na porast temperature bri od zadanog, tj. na naglo zagrijavanje
prostora.

2.3. Detekcija plamena

U uvjetima gdje niti detekcija dima, niti temperature (tipino u industrijskim uvjetima) ne daje
pouzdanu dojavu bez lanih alarma, moe se primijeniti pirometrijsku metodu detekcije plamena,
odnosno zraenja u ultraljubiastom spektru. Primjena ovog je, meutim, iznimno rijetka u poslovnim,
hotelskim i stambenim graevinama.

3. Dispozicija javljaa praktini aspekti

Okvire i jasne kriterije za projektiranje sustava za dojavu poara definira aktualna norma
HRN DIN VDE 0833-2. Radije nego njenim detaljnim tumaenjem, ovdje slijedi osvrt na neke najee
pozitivne i negativne primjere iz svakodnevne prakse koji daju detaljniji uvid u problematiku od same
norme.

3.1. Prostori koje treba tititi

Svi prostori u kojima postoji poarni rizik trebaju biti pokriveni poarnim detektorima. Ovo ne
ukljuuje samo prostorije, ve i one prostore koji postoje u graevini, a nisu vidljivi, poput:

prostora nad sputenim stropom,

prostora pod dignutim podom,

instalacijskih vertikala,

ahtova dizala,

www.alarmautomatika.com

ALARM AUTOMATIKA

PROJEKTIRANJE SUSTAVA VATRODOJAVE

kanala za otpad, i sl.

Kako se u navedenim prostorima u pravilu radi o optikim javljaima, koji detektiraju prisutnost
dima, a dim se iri obujmom prostora, to je u podstroplju i nadpou (s obzirom da su znatno nii od
normalnih prostorija) dovoljno javljae rasporediti i znatno rjee nego u normalnim prostorijama, ali
su oni tamo svakako potrebni ponajprije zato to se u tim prostorima neizostavno nalaze
elektro-energetske instalacije, rasvjetna tijela, itd. Naravno, za dobar raspored javljaa u podstroplju
valja paljivo i precizno itati nacrt graevine i voditi rauna o mjestima na kojima je podstroplje
pregraeno (to moe, ali i ne mora biti samo na granicama poarnih sektora) jer je to uvijek razliito
od pregrada samih prostorija koje su jasno vidljive.
Jasno, uz javljae koji nisu vidljivi obavezno je predvidjeti i paralelni indikator koji preuzima
funkciju signalne lampice javljaa. Svjetlosna indikacija samog detektora bitna je kao zadnji korak u
mikrolociranju detekcije poara (odnosno utvrivanja radi li se o stvarnom poaru ili lanom alarmu).

3.2. Prostori koje ne treba tititi

Prostorije u kojima uope nema poarne opasnosti - tipino, to su sanitarni vorovi, ali i neki
komunikacijski prostori u cijelosti obloeni nezapaljivim materijalima nije potrebno pokrivati
poarnim detektorima. Iako integritet sustava time ne bi bio ugroen, u svakom se sluaju radi o
predimenzioniranom sustavu. Kod velikih poslovnih objekata (s, dakle, velikim brojem sanitarnih
prostorija, stubita i sl.) ovo moe ak znaiti i vie od jedne cijele petlje razlike, to nikako nije
zanemarivo u financijskom smislu niti u investiciji, niti u odravanju.

www.alarmautomatika.com

PROJEKTIRANJE SUSTAVA VATRODOJAVE

ALARM AUTOMATIKA

4. esti eksploatacijski problemi

Iako u pravilu treba teiti pozitivnom pristupu, tj. navoditi pozitivne primjere, ovdje se navodi
nekoliko najeih pogreaka koje se redovito sreu u praksi, neizostavno bivaju primijeene na
tehnikom pregledu pa, shodno tome, iziskuju naknadne izmjene. Valja naglasiti da se ne radi uvijek
o izravnoj pogreci projektanta, ve moda i o neusklaenosti s graevinskim izmjenama, dakle o
nedostatku koordinacije meu projektantima, ili o pogrenom itanju graevinskog projekta.

Iznenaujue je est sluaj da radei na nacrtu u AutoCAD-u projektant sustava dojave

poara iskljui neke slojeve nacrta kako bi poveao preglednost i radi toga jednostavno ne vidi da se
u nekim prostorijama predvia dvostruki pod, modularna pregrada (nacrtana u sloju namjetaja
umjesto u sloju zidova), ili da je predviena namjena nekih prostorija takva da zahtijevaju drugaiji
tip javljaa (npr. prostorija za puenje), ili da neka povrina zapravo nije prostorija ve zrani prostor,
i sl.

4.1. Blizina ventilacijskih otvora i krovnih prozora

Uslijed strujanja zraka kroz otvor na stropu ili svodu
(kako je i prikazano na slici) dim poara ne iri se
ravnomjerno pod svodom prostorije, to moe dovesti do
toga da optiki javlja postavljen preblizu takva otvora
prekasno ili ak nikad ne detektira dim poara. Slino tome,
takvo strujanje moe bitno naruiti i termiku sliku ambijenta
u neposrednoj okolini, to znai da i termiki javlja moe

Slika 4 Zbog strujanja zraka sa stropa,

javlja ne detektira dim

(ovisno o vrsti otvora i drugim okolnostima) takoer zakazati, ali i lano alarmirati. Radi li se o

www.alarmautomatika.com

ALARM AUTOMATIKA

PROJEKTIRANJE SUSTAVA VATRODOJAVE

stropnim klimatizacijskim jedinicama, javljae je od njih potrebno udaljiti barem 50 cm od ruba jer u
odreenim okolnostima (neispravnosti ili manjka odravanja na klimatizacijskom sustavu, ali i
drastinih temperaturnih razlika i poveane relativne vlanosti) rad klimatizacijskog ureaja dovodi do
intenzivnog ukapljivanja vlage iz zraka (stvaranja oblaka kondenzata) u neposrednoj blizini jedinice,
to moe izazvati proradu optikog javljaa, a da kasnije nema tragova ni vidljivih razloga prorade!

4.2. Kuhinjski prostori

Zapravo su rijetke kuhinje (u restoranima, hotelima i sl.) u kojima se ne susretne problem
lanog alarma prilikom otvaranja penice. Ope je poznata i usvojena praksa opremanja kuhinjskih
prostora termikim, odnosno termodiferencijalnim javljaima, s obzirom da zbog znatne koliine pare
optiki nisu upotrebljivi. Meutim, niti termodiferencijalni javlja ne smije biti pozicioniran tono iznad
plohe za kuhanje (to se u pravilu potuje), ali niti neposredno ispred penice. Naime, prilikom
otvaranja vrue penice i vaenja pripremljene hrane, temperatura zraka neposredno ispred penice
se naglo podie i izaziva detekciju termodiferencijalnog javljaa. Kako je ovo gotovo uvijek popraeno
i vrelom parom, to ak ni viekriterijski javlja na takvom mjestu ne moe biti bitno pouzdaniji.
Jednostavno javlja ne smije stajati na tom mjestu.
Ne moe se rei da je ovo pogreka projektanta sustava za dojavu poara. esto se konani
raspored opreme u profesionalnoj kuhinji mijenja vrlo kasno (kuhinja se u pravilu oprema nakon to
je sustav dojave poara postavljen, osim ako se ne radi o starom objektu u koji se postavlja dojava
poara), a ponekad uope nije detaljno definiran u podlozi na temelju koje se radi projekt dojave
poara. Meutim moe biti dobra praksa da se ovaj moment naroito naglasi u projektu dojave
poara, u tehnikom opisu i na nacrtu, kako bi se izvoditelju i investitoru na to skrenula panja.

www.alarmautomatika.com

PROJEKTIRANJE SUSTAVA VATRODOJAVE

ALARM AUTOMATIKA

4.3. Nepristupane mikrolokacije

Gotovo svaki sustav dojave poara ima barem nekoliko javljaa do kojih je u eksploataciji, za
potrebe odravanja, serviseru iznimno teko ili ak nemogue doi. Formalno, takav sustav nikad ne
bi bio atestiran kao ispravan s obzirom da takve nepristupane javljae nije mogue niti propisno
ispitati, a kamoli po potrebi zamijeniti. I na mjestima gdje to jest mogue, ali vrlo teko, troak
odravanja takvog sustava moe biti toliko velik da je ak isplativo provesti rekonstrukciju sustava.
Tipino, u vrlo visokim halama (skladitima i sl.), ne samo da je pouzdanija detekcija pomou
optikih barijera (kao npr. onih sa slike 1), ve je znatno jednostavniji i servis. Raster uobiajenih
optikih javljaa rasporeen po vrlo visokom stropu, i to u hali koja je obino namjetena inventarom
koji onemoguava postavljanje i kretanje pokretne skele u dijelu ili cijeloj povrini (skladini regali,
tribine, proizvodni strojevi,...) u pravilu predstavlja iznimno skup sustav za odravanje.
Na dijelovima graevina gdje su sputeni stropovi fiksni, u praksi se zbog manjka koordinacije
meu projektantima vrlo esto deava da mikrolokacije podstropnih javljaa nisu odgovarajue
mikrolokacijama revizijskih otvora na stropu, odnosno da dimenzije otvora nisu dovoljne da bi se
podstropni javlja moglo servisirati. Slino tome, est je problem da po dovretku svih instalacija zbog
velike gustoe instalacijske opreme (kabelskih polica, ventilacijskih kanala, klimatizacijskih cijevi,
stropne podkonstrukcije, itd.) sam podstropni javlja vie uope nije dostupan. Da bi se ovakve
situacije izbjegle, nuna je koordinacija meu projektantima, a kao ope naelo treba izbjegavati
mjesta velike gustoe instalacija (npr. vorita, krianja, razvodita i sl.) za postavljanje podstropnih
javljaa (esto se dogaa da projekt definira javljae upravo na tim mjestima jer se projektant vodi
logikom reduciranja broja revizijskih otvora, odnosno koritenja istog revizijskog otvora za servisiranje
vie sustava). Nuno je insistirati na naelu vlastitog revizijskog otvora za svaki podstropni (ili

nadpodni!) javlja.

10

www.alarmautomatika.com

ALARM AUTOMATIKA

PROJEKTIRANJE SUSTAVA VATRODOJAVE

5. Proirena funkcionalnost
5.1. Plinodetekcija
Gotovo svaki analogno-adresabilni vatrodojavni sustav omoguava proirenje funkcionalnosti
plinodetekcijom. Iako plinodetekcijski sustav nije zakonska obveza, dananji investitori ga redovito
naruuju s obzirom da relativno mala dodatna investicija znatno dodaje vrijednost u smislu sigurnosti
objekta. Notifier osim autonomnih plinodojavnih centrala za svoje analogno-adresabilne vatrodojavne
centrale ima i adresabilni modul za prikljuenje etiri analogna plinska detektora. Gustoa dispozicije
detektora plina ovisi o vrsti prostora koji se titi (potencijalnom izvoru plina), kao i o samom plinu.
Najee se u graevinama implementira detekcija:

ugljinog monoksida

metana (tzv. prirodnog ili zemnog plina)

propana i butana (tzv. LPG ili UNP ukapljenog naftnog plina)

benzinskih para

Tipini prostori gdje se implementira plinodetekcija su:

garae

kotlovnice

kuhinje

Vrlo je vano imati na umu da se, ovisno o vrsti plina, plinodetektori montiraju na onu visinu u
prostoriji gdje e se plin najprije pojaviti. Za plinove lake od zraka (npr. metan), detektori se
postavljaju na strop, za one tee od zraka (npr. LPG) na zid sasvim pri podu, a za plinove poput
ugljinog monoksida, koji su podjednake gustoe kao i zrak pa lebde u ambijentu, na onu visinu gdje

www.alarmautomatika.com

11

PROJEKTIRANJE SUSTAVA VATRODOJAVE

ALARM AUTOMATIKA

predstavljaju najveu opasnost. Primjerice, ugljini monoksid je plin koji nije eksplozivan niti zapaljiv,
ali je otrovan pa detekcija prevenciji guenja dakle, detektore se postavlja na visinu udisanja 150170 cm.

5.2. Poziv u nudi

Sustav za poziv u nudi, koji predstavlja obveznu opremu gotovo svakog hotela, takoer moe
biti inkorporiran u analogno-adresabilni sustav dojave poara, to moe znatno reducirati ne samo
investicijski troak, ve i redovni eksploatacijski troak, zbog jedinstvenog odravanja i rukovanja.
Uobiajeno se potezno tipkalo, kao i prekida za ponitavanje alarma iz svake sobe spaja na ulazni
modul, a programiranjem centrale formira se posebna funkcionalna grupa i specifinosti SOS
pozivnog sustava.

5.3. Integracija
Svjetske statistike pokazuju da se
30

najvie 25% - integracije tehnikih

%
25

25
20

sustava na velikom graevinskom objektu

20
15

objektu to ga ini tehniki prikladnim i

ekonomski pogodnim. No, drugi je bitan

12

panik
rasvjeta

0
evak.
razglas

svojom infrastrukturom prisutan u cijelom

HVAC klima

grafikonu, po svojoj osnovnoj funkciji

drugi
sustavi

poara. On je, kao i svi ostali navedeni u

10
10

dojava
poara

provodi upravo oko sustava za dojavu

Slika 5 Svjetska statistika sustava koji predstavljaju osnovu za

integraciju na velikim graevinama

www.alarmautomatika.com

ALARM AUTOMATIKA

PROJEKTIRANJE SUSTAVA VATRODOJAVE

razlog da se znatan dio sustava po svojoj naravi mora integrirati sa sustavom dojave poara jer on u
uvjetima poara njima upravlja. To su svakako:

sustavi automatskog gaenja

sustav evakuacijske rasvjete

sustav evakuacijskog razglasa

sustav upravljanja dizalima, eskalatorima i motoriziranim vratima

sustav automatskog odimljavanja

sustav automatske evakuacije

sustav ventilacije i klimatizacije

sustav kontrole pristupa

U takvim je okolnostima relativno mali i jednostavan korak integrirati i sve ostale tehnike
sustave (npr. inteligentnu rasvjetu, intercom, protuprovalni sustav, video-nadzor...) u ovaj.
Naravno,

svrha

je

te

integracije

jedinstven i ergonomski alat za nadzor i

upravljanje zgradom, ne samo za potrebe
odravanja, ve za potrebe svakodnevne
eksploatacije

(nadzora

upravljanja

kretanjem ljudi, materijala i energije). Ovo

se postie raunalnom radnom stanicom sa
specijaliziranim programskim paketom poput
onog to ga ima i Notifier (na slici). Dok sam
programski

paket

omoguava

www.alarmautomatika.com

napredno

Slika 6 Primjer izgleda operativnog prozora programskog paketa

za integrirani i centralizirani nadzor

13

PROJEKTIRANJE SUSTAVA VATRODOJAVE

ALARM AUTOMATIKA

upravljanje i nadzor nad objektom, temeljne funkcije sigurnosti i dalje ostaju na pouzdanijoj nioj
razini samih elementarnih sustava.

6. Zakljuak
Napredan, sloen i sofisticiran analogno-adresabilni sustav za dojavu poara danas je
podjednako temeljni dio velike javne ili poslovne zgrade, hotela ili industrijskog objekta, kao to je to i
njegov elektro-energetski razvod, vodovodna i odvodna instalacija ili sama nosiva konstrukcija. Iako
je investicijski sustav za dojavu poara za nekoliko redova veliine manje znaajan od gore navedenih
sutinskih substruktura zgrade, u svakodnevnom ivotu gotovog objekta, on moe biti ili posve
neprimjetan, ili ako ne ispunjava svoju funkciju u cijelosti - najvei, najozbiljniji i najtei
svakodnevni operativni problem. Zato mu valja pristupiti s punom ozbiljnou ve od prvog koraka
projektiranja. Iako na putu do kvalitetnog, pouzdanog i optimalnog vatrodojavnog sustava prikladnih
trokova vlasnitva stoji jo dosta izazova, nuan je uvjet (kojeg niim u kasnijim fazama nije mogue
nadomjestiti) takvog sustava zaokruen, promiljen i precizan projekt.
U uvjetima snanog zamaha investicijskih poslova s jedne i intenzivnog i turbulentnog razvoja
tehnologije s druge strane, svakom je projektantu velik izazov odrati tako visok standard, radi ega
svakako zasluuju i priznanje, i podrku u tehnikom smislu.

14

www.alarmautomatika.com