IC TERMOGRAFIJA-PRIMJENA

Sadraj:

UVOD .......................................................................................................................3

1. PRIMJENA U STROJARSTVU .......................................................................7

2. PRIMJENA U TERMOTEHNICI I PROCESNOJ TEHNICI ......................9

3. PRIMJENA U GRADITELJSTVU .................................................................11

4. PRIMJENA U MEDICINI I VETERINI ...................................................... 13

5. PRIMJENA U ZATITI OKOLIA ............................................................. 14

6. PRIMJENA U ELEKTROTEHNICI I ENERGETICI ................................16

7. ZAKLJUAK ...................................................................................................23

8. LITERATURA...................................................................................................24

-2-

UVOD
Kako nove tehnologije mijenjaju iz temelja sve nae ivote, tako mijenjaju i svijet odravanja i samu filozofiju odravanja. Industrija se suoava svaki dan s pitanjima kako to bre, bolje, uinkovitije i uz manje trokova proizvesti neki proizvod. U svrhu ostvarivanja ciljeva proizvodnje pogoni moraju raditi bez zastoja, bez skupih kvarova, bez nepredvieno izgubljenog vremena.Osobama koji su zadueni za planiranje preventivnog odravanja postrojenja povjerena je doista velika odgovornost. Kada bismo mogli vidjeti da e neki dio zatajiti, nali bi se u mogunosti da precizno utvrdimo vrijeme poduzimanja korektivnih mjera da do tog zatajenja ne doe. Tu su nam najvei problem zapravo skriveni kvarovi koji u najnepovoljnijem trenutku izazivaju prekid procesa proizvodnje ili pak havariju postrojenja. Sa jedne strane imamo usavrene tehnoloke komponente koje su subjekti odravanja ili sredstva pomou kojih se odravanje obavlja, a sa druge strane imamo informacijsko - komunikacijske tehnologije koje omoguuju potpuno drugaije oblike odravanja i nove naine upravljanja odravanja.Odravanje prestaje biti vremenski upravljano i postaje upravljano uvjetima, stanjem, vrijednostima i procijenjenim rizicima. Javljaju se mogunosti razliitih analiza koje nam daju rezultate na osnovi kojih moemo usmjeravati svoje aktivnosti u odravanju.Sami ti rezultati su pak posljedica velikih koliina podataka koji se uglavnom prikupljaju automatski i pohranjuju. Jedna od metoda prikupljanja podataka o moguem nastanku kvara je infracrvena (IC) tehnologija.

Slika 1. IC termografija je beskontaktna metoda mjerenja temperature i njezine raspodjele na povrini tijela, a temelji se na mjerenju intenziteta infracrvenog zraenja s promatrane povrine.

-3-

Termografski se sustav sastoji od termografske kamere i jedinice za obradu termograma (osobno raunalo). U samoj kameri integrirana je IC optika, osjetnik IC zraenja, jedinica za pretvorbu elektrinog u video signal, monitor i kartica za pohranu podataka. Raunalo slui za obradu termograma prema odreenom softveru i u njega se podaci uitavaju s kartice koja se nalazi u kameri (slika 2.)

Slika 2. Kako su karakteristike elektromagnetskog zraenja jednake za cijeli elektromagnetski spektar, to je optika koja se koristi u IC ureajima po obliku jednaka onoj kod fotografskih ureaja, no razliita po materijalima iz kojih je napravljena. Materijali koji se koriste za izradu lea moraju biti propusni za IC zraenje, a to su; germanij, cink sulfid, cink selenid za dugovalna IC zraenja te silikon, safir, kvarc ili magnezij za srednjevalna IC zraenja. Usporedbu prikaza u vidljivom i infracrvenom dijelu spektra moemo vidjeti na slikama dolje (slika 3. i slika 4.).

Slika 3.

Slika 4.

Upotrijebimo li infracrvenu (IC) tehnologiju pri proizvodnim ili IC kontroliranim postrojenjima problemi nee ostati skriveni. Svi oni kvarovi koji u najnepovoljnijem trenutku izazivaju prekid procesa proizvodnje ili pak havariju samog postrojenja postaju vidljivi ve u samom tijeku nastajanja.

-4-

Svejedno je da li promatramo visoko naponsku opremu, nisko naponske razvodne ormare, motore, pumpe, ili pak traimo gubitke u izolaciji zgrada, pregledavamo procesna postrojenja, IC tehnologija je jedinstvena mjerna metoda koja nam omoguava da postojee nepravilnosti i registriramo. Velika veina problema moe se izbjei koritenjem IC kamera u sustavu preventivnog odravanja. IC termografskim ureajima mogu se vrlo dobro pratiti stanja elemenata za prijenos elektrine energije, rashladnih postrojenja, transformatorskih stanica kao i same proizvodnje elektrine energije. Jednako tako moe se pratiti stanje izolacije mree cjevovoda ili blokova u industriji, vrelovoda i parovoda u toplinarstvu, kvalitete obloga pei za taljenje, rotacijskih pei u cementnoj industriji, stanje leajeva na strojevima, kontrolirati procesna postrojenja i sami procesi proizvodnje, registrirati propuste plinovoda i plinskih postrojenja. U okviru zatite od poara termografski se sustavi koriste za otkrivanje latentnih poara, pronalaenje osoba u objektu zahvaenom poarom i ispitivanja elemenata na otpornost od poara. Osim toga IC termografija se moe koristiti za nadzor objekata, prostora, prometa i zagaenja okolia, dok se u zgradarstvu primjenjuje kod ispitivanja kvalitete izolacije objekata, pronalaenja toplinskih mostova, utvrivanja mjesta s poveanom vlagom, energetske certifikacije, te pri odravanju tijekom koritenja samog objekta. Primjena joj je i u medicini (IC radiometrija ili termovizija za kvalitativna praenja ), veterini, znanstveno-istraivakom radu iz podruja provoenja topline, mehanike fluida, kontrole bez razaranja - zatiti kulturne batine. Primjenu ove tehnologije u vojne svrhe nije potrebno naglaavati. IC termografija je zapravo bezkontaktna metoda mjerenja temperature i njezine raspodjele na povrini tijela.Ona se temelji na mjerenju intenziteta IC zraenja s povrine promatranog objekta. Elektronikim putem stvara se termika slika promatranog objekta u realnom vremenu pri IC ureaju - kameri, a tu se jedan dio spektra elektromagnetskih valova oku nevidljiv (od 2 mm do 13 mm) koji sadri velik broj informacija o promatranom, premjeta u oku vidljivo podruje (od 0,4 mm do 0,75 mm). Tako dobivenu sliku mogue je analizirati kao emitiranu toplinsku energiju objekta, snagu zraenja prispjelu na detektor IC kamere, a uz primjenu poznatih zakonitosti. Za svakog korisnika IC termografije, snimka se kasnije obrauje raunalom posebnom programskom aplikacijom za analizu IC slike, a na kraju se izdaje Protokol - Izvjee (ili nalaz - atest) snimljenog sa naznakom defekta i preporukom korektivnih radnji. Posebno je vano da je ta analiza uraena od ovlatenih i kolovanih ispitivaa termografista, jer e samo tako IC tehnologija pruiti njenom korisniku zadovoljavajue rezultate. to moe nastati ukoliko doe do neispravnosti pri niskonaponskom dijelu (NN komponente, spojna mjesta, prikljuci) ? Osim samih gubitaka u proizvodnji postoji i daleko vea opasnost, a to je mogunost izbijanja i samog poara. Svi ti mali problemi sa strujom mogu imati daleko vee posljedice. Uinkovitost strujne mree opada, a energija se troiti na stvaranje topline. Ne izvri li se redovita infracrvena inspekcija, toplina se moe podii na razinu na kojoj se konektori i prikljuci poinju topiti, a pojavljuju se i iskre koje uzrokuju vatru.

-5-

Osim unitavanja dobara i strojeva, gotovo je nemogue procijeniti ogromne vremenske gubitke u proizvodnji, oteenja pri gaenju poarom zahvaenog postrojenja, pa ak i gubitke ljudskih ivota. ak 35 % vatrenih stihija u industriji posljedica su problema sa strujom, a one su rezultirale gubicima koji se penju na 300 milijardi Eura godinje. Velika veina tih problema moe se izbjei koritenjem IC termografije u sustavu preventivnog odravanja postrojenja. Njome se detektiraju anomalija koje su nevidljive obinom oku , rjeavaju se problemi prije pada procesa proizvodnje, a to je najvanije prije mogueg izbijanja vatre. Korisnici IC termografije izjavili su da su u prosjeku u roku od est mjeseci do godine dana povratili sve investicije vezane uz infracrvenu opremu.

-6-

1.

PRIMJENA U STROJARSTVU
Dananji zahtjevi ili problemi moderne proizvodnje su osiguranje proizvodnog procesa u pogonu bez zastoja (24 sata na dan, 365 dana u godini), izbjegavanje skupih kvarova, poboljanje pouzdanosti kompletnog sustava. Mnoge su se industrijske grane, kako bi osigurale neprekidnu operativnost pogona, odluile na izradu programa preventivnog odravanja predvianjem. Jedan od najdragocjenih dijagnostikih alata u programima za predvianje odravanja je infracrvena termografija. Mehaniki sistemi su osnova svih operacija u mnogim industrijskim granama. Podaci dobiveni IC termovizijom mogu biti neprocjenjivi izvori komplementarnih informacija pri analizi vibracija kod prouavanja mehanike opreme. Kroz proces upotrebe mehanike komponente se istroe i postanu manje uinkovite, toplina raste iz minute u minutu. Posljedica toga je temperatura na neispravnoj opremi ili sistemima koja e narasti prije no to doe do samog kvara (slika 5.).

Slika 5. Tipini primjeri mehanikih kvarova koji se mogu otkriti pomou infracrvene termografije su pregrijani motori, kotaii, preoptereene pumpe (slika 6.), pregrijane osovine motora,osovine parnih turbina (slika 7.) vrua leita

Slika 6.

-7-

Slika 7. Automatskom detekcijom najosjetljivijih mjesta i preklapanjem preko ispravnog prikaza moemo lako usporediti temperature razliitih motora, a onda zapoeti daljnja ispitivanja pregrijanog motora. Kako bi obavili potpunu infracrvenu provjeru pokretne opreme prikaz se treba skenirati na frekvenciji od 50 herca. Skeniranjem na niim frekvencijama dobivamo nejasnu infracrvenu sliku. Ukoliko na nekom mjestu u sistemu doe do razdeenja mehaniki sistemi e se pregrijati. Zahvaljujui karakteristici IC opreme, kao to je linijski profil , moe se odmah vidjeti postoji li kakav problem. Jo jedan primjer mehanikog pogonskog stanja su pokretne trake. Istroen li je moda jedan od leajeva jasno e se vidjeti na infracrvenom zapisu, pa se jednostavno njegovom zamijenom ponovno postie uredno stanje prijenosa. Na donjoj slici 8. lijepo se vidi pregrijanost reduktora.

Slika 8. Iz svega gore navedenoga oito je da je infracrvena termografija savreni alat za nadzor predvianja odravanja izmeu ostaloga i u strojarstvu.

-8-

2.

PRIMJENA U TERMOTEHNICI I PROCESNOJ TEHNICI

Infracrvena termografija naveliko se koristi u petrokemijskom sektoru. Brzu i preciznu dijagnozu pri odravanju pei (slika 9. loite parnog kotla) osiguravaju sistemi infracrvene kamere, te se koriste u upravljanju vatrostalnim gubicima, dijagnosticiranju ispravnosti kondenzatorskih rebara, itd. (slika 10. parno postrojenje)

Slika 9.

Slika 10. Infracrvena termografija takoer je dobar nain detekcije kvarova na cijevima i izolaciji ( slika 11. propust izolacije).

Slika 11. Izmjenjivai topline redovito se provjeravaju putem infracrvene tehnologije kako bi se otkrila zaepljenost cijevi (slika 12. zaepljenost vertikale)

-9-

Slika 12. Oprema na visokoj temperaturi u petrokemijskoj industriji takoer koristi infracrvenu kontrolu. Infracrvene kamere imaju sposobnost mjerenja temperatura veih i od 2000C, to znai da su savreno sredstvo za nadzor pei i visokotemperaturnih instalacija. Mnoge cijevi pri visokotemperaturnim instalacijama izolirane su temperaturno otpornim vatrostalnim kamenom. Infracrvenom tehnologijom moe se jasno vidjeti ukoliko je izolacija jo uvijek postojana (slika 13. puknue cijevi unutar izolacije)

Slika 13. Uvid u stanje cijelog ureaja moe se brzo obaviti pregledom IC kamerom i dobiti rezultati tih mjerenja. Nema potrebe da se svaka cijev pojedinano provjerava. Zahvaljujui sredstvima programske analize kao to su profili, izoterme, spotovi, temperaturna podruja, s mnotvom dodatnih mogunosti analize, problematina podruja se lako uoavaju, a popravci se mogu obaviti prije nastanka pravih, a ponekad i pogubnih problema. Infracrvena termografija takoer daje vrijedne podatke o stanju cijevi i ventila ( slika 14. ventil).

- 10 -

Slika 14.

3.

PRIMJENA U GRADITELJSTVU
Primjena suvremenih mjera energetske efikasnosti u zgradarstvu ima kao glavni cilj trajno smanjenje energetskih potreba pri projektiranju, izgradnji i koritenju novih zgrada, te sanaciji i rekonstrukciji postojeih (slika 15. proelje nebodera).

Slika 15. IC termografija danas se pokazuje kao izuzetno korisna metoda u istraivanju i unapreivanju energetske efikasnosti u zgradarstvu. Pomou IC termografskih snimaka dijelova konstrukcije mogue je vrlo brzo prepoznati nedostatke povezane s toplinskim karakteristikama, otkriti uzroke i predloiti sanaciju (slika 16. propust izolacije ulaznih vrata).

Slika 16.

- 11 -

Mogunost beskontaktnog i daljinskog snimanja ukupnog temperaturnog polja povrine promatranog objekta daje velike prednosti u odnosu na klasine analize konstrukcije (slika 17. propust krovita).

Slika 17. Primjena je podjednako korisna na postojeim objektima, objektima pod zatitom kao i novim objektima. U razvijenim se zemljama metoda termografije sve vie uvodi kao obvezna metoda kontrole pri primopredaji objekta, te u redovnom nadzoru i odravanju objekta, posebno objekta javne namjene. Istraivanja pokazuju da meu trokovima gradnje i pogona zgrade na prvom mjestu esto stoje trokovi odravanja. Stoga primjena termografije moe donijeti znaajne utede bilo putem kratkoronog sprijeavanja ozbiljne degradacije sustava konstrukcije ili pak dugoronog podizanja energetske efikasnosti zgrade (slika 18. spomenik kulture restauriranje).

Slika 18. Analize pokazuju da uvoenje suvremenih principa energetske efikasnosti u zgradarstvu omoguuje energetske utede 50-80%. Dugorono gledano, s oekivanim poskupljenjem energenata, te razvojem svijesti o utedi energije i zatiti okolia, metoda IC termografije svakako e nai svoju veliku primjenu u zgradarstvu i odrivoj gradnji, kao i u suvremenom gospodarenju energijom u cijeloj zemlji.

- 12 -

4.

PRIMJENA U MEDICINI I VETERINI

Upotreba termokamere u medicini doivjela je svoj najvei uspon sedamdesetih godina prolog stoljea kada se termografijom sluilo u dijagnostici tumorskih bolesti dojke, apscesa mekih tkiva, krvoilne insuficijencije okrajina i pri nekim reumatskim bolestima. Potom termokamera kao dijagnostiko sredstvo pada u zaborav. Poboljanjem razluivosti termokamere, uvoenjem dinamike termografije i usavravanjem raunalnih programa termokamera danas ponovno postaje dijagnostiko sredstvo kod procjene debljine eshare opekotina, prohodnosti krvnih ila u kardiokirurgiji, lociranja perforatornih krvnih ila u plastino rekonstruktivnih renjeva, procijeni vitaliteta desni u stomatologiji, sindroma naprezanja u sportskoj medicini, procijeni vitaliteta renjeva u rekonstruktivnoj kirurgiji i kao dijagnostiko sredstvo u nistagmologiji (slika 19. ahilova peta;slika 20. glava, oi)

Slika 19.

Slika 20. Zoolozi irom svijeta znaju dobiti termografije ne samo u dijagnostici ve i pri praenju i ponaanju svih vrsta ivotinja ( slika 21. septiko stanje patuljastog pina).

- 13 -

Slika 21.

5.

PRIMJENA U ZATITI OKOLIA

Prvi puta se na globalnoj razini pojavila potreba racionalnog koritenja energije tijekom naftne krize 1973. godine. Vlade mnogih drava tada su donijele stroe propise u cilju smanjenja potronje energije, a izmeu ostalog i propise o toplinskoj zatiti objekata. Ubrzo nakon stabiliziranja cijena energenata smanjio se je interes za energetsku efikasnost zgrada , no taj problem je ponovno aktualiziran istraivanjem utjecaja potronje energije na promjenu klime. U pogledu mogueg utjecaja na okoli energetski sektor jedan je od kljunih, i to na lokalnoj i globalnoj razini. Problemi okolia i energetski problemi se sve vie poinju globalizirati. To je razumljivo jer negativne uinke izazvane neracionalnim iskoritavanjem energije na globalnoj razini mogue je smanjiti jedino zajednikim djelovanjem svih zemalja. Zbog toga i injenice da e rasti potronja energije po stanovniku, moraju se pronai to ii energetski izvori, a samo iskoritavanje energije morat e se racionalizirati (slika 22. dimovodne cijevi toplane)

Slika 22. U budunosti energenti e biti sve skuplji, a jo relativno dugo vremena najvei dio energije dobivat e se iz fosilnih goriva. Radi smanjivanja energetske potronje, moe se oekivati uvoenje razliitih mjera, a meu njima i plaanje pristojbe na emisiju CO2 u zrak. Stoga razvijene drave veliku pozornost posveuju djelotvornomu iskoritavanju energije, a izmeu ostalih mjera jedna je i pruanje financijske pomoi dravama u - 14 -

razvoju na poboljavanje postojeih energetskih izvora ija je djelotvornost manja od njihova negativnog utjecaja na okoli. Na taj nain, uz relativno mala ulaganja, postie se vea racionalizacija energetske proizvodnje i potronje te se smanjuju negativni globalni uinci na okoli. S jedinicom novca uloenog u manje sofisticirane, pogotovo u zastarjele pogone, mogue je postii puno vee uinke smanjivanja oneienosti (smanjivanje emisije CO2, SO2, NOx) nego ulaganjem u postrojenja koja su tehniki ve gotovo u potpunosti doreena.

Slika 23. Kao rezultat ljudskih aktivnosti dolo je do udvostruenja koncentracije CO2 u odnosu na poetak devetnaestog stoljea. Posljedica toga i pokazatelja da bi koncentracija CO2 mogla, zbog efekta staklenika, znaajno utjecati na globalno zatopljenje, Ujedinjeni narodi su poeli proces ublaavanja ovjekovog utjecaja na promjenu klime. Upravo zato je i ovdje primjena IC tehnologije vrlo velika, jer njome moemo kvalitetno pratiti svako vee bespotrebno gubljenje energije iz bilo kojeg izvora, pa samim time i zagrijavanje nae planete (slika 24. ispust plinova, slika 25. naftni otpad).

Slika 24.

Slika 25

- 15 -

6.

PRIMJENA U ELEKTROTEHNICI I ENERGETICI

Infracrvenu termografiju koristi se pri inspekciji opreme niskog, srednjeg i visokog napona te distributivnih, napojnih i energetskih transformatora. Na stanje kvara u mnogim nam sluajevima ukazuje pojava zagrijavanja. Termografskim se ureajima mogu vrlo dobro pratiti stanja elemenata za prijenos elektrine energije, transformatorskih stanica, kao i same proizvodnje elektrine energije. Razvodni i kontrolni elektro-ormari redovito se ispitivaju infracrvenim kamerama. Izostanu li provjere RO, toplina moe narasti do stupnja na kojemu se spojna i prikljuna mjesta poinju topiti i iskritii, a to moe dovesti do poara. Elektrini sistemi trpe, osim loih spojeva i od nepravilno rasporeenog optereenja, oksidacije, korozije te prijelaznog otpora. Termografijom se ove pojave mogu lako detektirati, moe se utvrditi teina problema, te se kroz provedenu analizu moe definirati rok u kojem je potrebno uraditi korektivne aktivnosti na neispravnoj opremi. Jako bitna prednost termografije je sposobnost obavljanja inspekcija dok su elektrini sistemi pod optereenjem. Poto je infracrvena termografija dijagnostika metoda bez kontakta, termografist moe skenirati pojedini dio opreme iz sigurne udaljenosti, napustiti podruje opasnosti i vratiti se u svoj ured na analizu pohranjenih podataka bez izlaganja opasnosti. Infracrvene kamere se ve uobiajeno koriste za ispitivanja visokonaponskih strujnih ureaja. Pojavom prijelaznih i strujnih otpora , koji su posljedica nestabilnih spojeva strujnih vodia, dolazi do poveanjaa temperature, nakon ega dijelovi instaliranih komponenti poinju otkazivati i to na kraju rezultira neplaniranim kvarovima, gubicima i ispadom sistema. Prije no to doe do kvara uinkovitost strujne mree opada, pa se energija troi na stvaranje topline to rezultira nepotrebnim gubicima. Strujni prekidai, rastavljai, sklopke, VN osigurai, VN transformatori te visokonaponski elektrini vodii spadaju u visokonaponske instalacije koji se provjeravaju pomou infracrvenih kamera. Na infracrvenoj slici jasno e biti prikazana potencijalno opasna podruja. U ovu grupaciju spadaju i toplinska energetska postrojenja od toplana i energana sa svojom opremom, preko elemenata za prijenos toplinske energije vrelovoda i parovoda sa svim svojim sastavnim komponentama (bilo podzemnih, bilo nadzemnih instalacija), oko toplinskih stanica i ureaja za prihvat prenesene toplinske energije. Prilikom pozivanja ovlatene osobe za nadzor postrojenja IC termovizijom naruitelj izdaje zahtjev da se termovizijskim pregledom dobije uvid u ispravnost i sigurnost elektro opreme u objektu. Ta ista osoba ili subjekt duna je nakon obavljenog pregleda napraviti izvjetaj o termovizijskom ispitivanju koji predaje naruitelju.

- 16 -

On uglavnom sadrava: 1. UVOD Opis zahtjeva za izvrenje ispitivanja - U opisu zahtjeva se navodi razlog zato se zapravo izvrava taj pregled tj. jer je to zahtjevao sam naruitelj. Podaci o ispitivanju : naruitelj (naziv osobe ili firme) mjesto ispitivanja datum ispitivanja objekt (ili vie njih) ispitivanja ( npr. NN trafo stanica) izvrioc ispitivanja upotrijebljena oprema ( naziv opreme sa kojom je izvreno ispitivanje, npr. NEC - Thermo Tracer 9100PMVI Rezolucija 320x240, osjetljivost 0,06C pri 60Hz , opseg mjerenja -20 do 2000C) Podaci o postrojenju i ambijentu (sadri sljedee podatke) Do koje granice see optereenje postrojenja ( npr.do 100 % nominalne snage). Koje je minimalno i maksimalno podruje oekivanih temperatura (npr.temperature mobu biti definirane termogramima, a ovisne o el. elementu) Koliko iznosi emisija materijala ispitivanog elementa (npr. 0,95) Zatim koliki je utjecaj refleksije. Opis izgleda povrine materijala ispitivanog objekta. Kolika je referentna temperatura ( npr. definirana je termogramima, a ovisi o optereenju ). Kolika je temperatura ambijenta ( npr. 5-10,0C ). Kakvi su bili atmosferski uvjeti pri ispitivanju ( npr. Radilo se o unutarnjem prostoru) Na kolikoj se udaljenost od ispitivanog objekta radilo ( npr. 0,5 do 2m) 2. TEORIJSKI OPIS ISPITIVANJA Termovizijsko ispitivanje tu se ukratko opisuje princip IC termovizije ( npr. kako se IC termovizija izvodi kamerom sa senzorom, koji detektira iznos infracrvenog zraenja odaslanog iz objekta, zatim ga pretvara u elektrini signal i prenosi u raunalo kamere. Raunalo te signale pretvara u temperaturne informacije. Koristei se zatim razliitim bojama formira temperaturnu raspodjelu na monitoru. Tako je mogue temperaturu numeriki direktno oitati s odreenih toaka na monitoru. Raunalo kamere pohranjuje tako formirane temperaturne raspodjele, koje se jo nazivaju termogramima, na memorijsku karticu. Na taj nain omoguena je kasnija analiza na raunalu uporabom odgovarajue programske podrke). Opis mjerne metode cilj termovizijskog ispitivanja jest utvrditi temperaturnu raspodjelu vidljivog djela povrine ispitivanog objekta. - 17 -

Da bi se osiguralo kvalitetno ispitivanje poeljno je da je postrojenje optereeno sa minimalno 40% nominalnog optereenja. Navodi se i sva oprema koja je bila koritena kod izvoenja ispitivanja ( npr. infracrvena kamera NEC-TH9100PMVI, digitalni fotoaparat, termometar, strujna klijeta. Mjerna metoda koritena prilikom termovizijskog ispitivanja je metoda usporeivanja. Metoda usporeivanja temelji se na temperaturnom usporeivanju elementa s istim elementom druge faze s istim otereenjem. Pri tome je potrebno odrediti mjesto radne temperature (referentna temperatura), koja je uz simetrino optereenje u normalnim radnim uvjetima jednaka za sve tri faze. Svako odstupanje od normalne radne temperature ukazuje na neispravnost objekta ispitivanja. Temperaturno prekoraenje se zatim odreuje razlikom radne temperature i temperature mjesta temperaturnog povienja. Pri tome treba uzeti u obzir da je odabrano mjesto radne temperature jednako od istog materijala kao i mjesto temperaturnog povienja, kako bi faktor emisije bio priblino jednak. Za utvrivanje stupnja neispravnosti koristi se temperaturna razlika T uoenog mjesta temperaturnog povienja i mjesta radne temperature. U tablici 1. dan je kriterij za utvrivanje stupnja neispravnosti, odnosno stupnja hitnosti intervencije. Tablica 1. vai za elektrinu opremu pod 100% -tnim optereenjem i ona je zapravo kriterij za utvrivanje stupnja hitnosti intervencije.

Tablica 1. Tipine neispravnosti su posljedica neistoa na kontaktu, oksidiranja , slabe stegnutosti, promjena u materijalu i preoptereenje. - 18 -

Popravci takvih kvarova trae ponekad samo da se kontaktno mjesto pritegne i oisti. Ukoliko postoje tragovi fizikog oteenja neispravni element treba zamjeniti. Ukoliko je temperaturno prekoraenje uoeno na objektu koji nije bio pod punim optereenjem, da bi se mogao odrediti stupanj hitnosti intervencije po tablici 1. potrebno je uoeno temperaturno prekoraenje preraunati na temperaturno prekoraenje pri nominalnom optereenju. Pri tome se koristimo izrazom izvedenog iz Joule-ovog zakon zagrijavanja koji glasi:

Za primjenu pri termovizijskom ispitivanju iz prethodno navedenog izraza koristi se sljedei izraz:

Prethodni izraz kazuje da temperaturno prekoraenje raste sa razlikom kvadrata nominalne i trenutne struje, a primjenjuje se pri optereenjima iznad 50%, jer je praksa pokazala da za manja optereenja Joulov zakon ne daje zadovoljavajue rezultate. Zbog toga se koristi empiriki izraz:

Potrebno je naglasiti da prethodni izraz ima indikativnu vrijednost. 3. OBJEKTI TERMOVIZIJSKOG ISPITIVANJA Tu se navode svi objekti koji su bili obuhvaeni termovizijskim ispitivanjem ( npr. TS 35/10 kV, TS 10/0,4 kV...) 4. REZULTAT TERMOVIZIJSKOG ISPITIVANJA U ovome dijelu izvjetaja se unosi ukupan broj kvarova koji su naeni na licu mjesta te : koliko od njih je u kritinom stanju ( potrebno hitno intervenirati) koliko ih treba popraviti to je prije mogue

- 19 -

 koliko ih je mogue odgoditi do sljedeeg redovnog odravanja

( maksimalno 6 mjeseci) kod koliko treba izvriti kontrolu nakon 6 mjeseci koliko ih spada u ostale kvarove - kvarovi bez navedenih preporuka (el. motori, leajevi, oteenja izolacije, premoteni osigurai, zavareni spojevi, mehaniki kvarovi,...) Popis kvarova U ovome popisu se popunjava tablica sa nazivima svih ispitnih ureaja ( npr. TS - 35/10 kV ili TS 10/0,5 kV), zatim koje je konkretno mjesto u tom djelu ispitano i pridruuje mu se broj iz dolje priloene legende:

Slikovni prikaz U ovome dijelu se unose sve slike ispitivanog ureaja prije i nakon IC termovizije. Primjer 1.

- 20 -

Primjer 2.

- 21 -

Primjer 3.

5. ZAKLJUAK U njemu se uglavnom iznose miljenja od strane izvrioca IC termovizije na osnovu dobivenih rezultata mjerenja IC kamerom, termometrom , instrumentom za mjerenje napona, instrumentom za mjerenje struje, tj. to se preporua nakon izvrenih intervencija na mjestima gdje su uoene nepravilnosti.

- 22 -

7.

ZAKLJUAK
Problematika termografskog snimanja elektro-energetskih objekata u distributivnoj mrei s ciljem mjerenja toplinske energije koja dopire od promatranih dijelova postrojenja u termografski ureaj, te izraunavanja njihove radne temperature, u zadnje vrijeme sve vie poprima na vanosti, s jedne strane zbog sniavanja cijene termografske opreme i bezkontaktnih IC kamera, a sa druge, zbog poveavanja zahtjeva za kvalitetom preventivnog odravanja. U preventivnom odravanju elektro-energetskih postrojenja kao i u svim drugim granama primjene ima puno pozitivnih efekata to ih nosi sa sobom IC termovizija. Sljedei imbenici koji su jako bitni kod ove opreme su: preciznost opreme i preciznost definiranja uoenih poremeaja mogunost brzog snimanja i uoavanja poremeaja udaljenost od promatranog objekta dobra obuenost operatera koji rukuje ovom vrstom opreme IC kamera je ureaj koji omoguuje izuzetno brzo snimanje cjelokupnog postrojenja ( mjesta snimanja). Razlog je LCD display koji omoguuje brzo vizualno sagledavanje cjelokupne situacije pojedinog dijela postrojenja koji je obuhvaen optikom te brzu odluku o moguim mjestima poremeaja i koncentriranju na njihovo daljnje analiziranje. Neka je cijena bila najvei faktor koji je bio uzrok slabom koritenju ove tehnologije. Danas to vie nije sluaj i primjena IC termovizije je ula skoro u sve grane privrede. Njezina je korisnost viestruka i brzo se isplati uloeno.

- 23 -

LITERATURA
http://www.hdo.hr/HDOskupoviISO09.htm http://www.huict.hr/index.php?page=whyict http://www.acord-sped.hr/termografija/podrucja-primjene http://www.logos-termodinamika.com/infracrvenatermografija.html SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE Laboratorij za toplinu i toplinske ureaje - materijal za vjebe

- 24 -