Sveučilište u Zagrebu

Fakultet organizacije i informatike

Varaždin

Esej br. 18: O rješavanju kubne jednadžbe

U Varaždinu, datum 23.12.2018. Krasić Matej, grupa G21

Uvod

Danas smo svi čuli za kubne jednadžbe i možda su se neki susreli s njima i u školama. No što
su upravo one? Na koji su se način kroz povijest razvijale i postoje li formule za rješavanje?
Kroz brojna pitanja o kubičnim jednadžbama prikazat ću vam ovaj esej u kojem ću vas upoznati
s njima, njihovom poviješću i primjeru rješavanja možda nekima misterioznih kubnih
jednadžbi.

O rješavanju kubnih jednadžbi

„U današnje vrijeme svi u školi uče kako riješiti linearnu i kvadratnu jednadžbu, a ta rješenja
(iako ne u suvremenom obliku zapisa) bila su poznata još u jako davna vremena Babilonaca.
Za razliku od tih jednadžbi, kubne jednadžbe i jednadžbe višeg stupnja doduše se spominju, ali
se formule i postupci za njihovo rješavanje opisuju samo za slučaje kad se jednadžba (točnije:
polinom kojem u toj jednadžbi tražimo nultočke) može "lijepo" faktorizirati, npr. x3+px2=q x3-
4x=0 je x(x-2)(x+2)=0. Mnogi zbog toga misle da ne postoje formule za rješenje kubne
jednadžbe. No one postoje.“[1]

Povijesni razvoj

Kubne jednadžbe svoj korijen pronalaze u 14. stoljeću kada talijanski renesansni matematičar
Scipione del Ferro rješava prvu kubnu jednadžbu. On je krije od svijetla javnosti i tek je na
samrti otkriva svojem zetu Hanibalu Naveu i učeniku Antoniju Fioru. Fior vidi priliku za slavu
i počinje širiti vijest da je kubna jednadžba riješena. Kasnije samouki matematičar Niccolo
Tartaglia daje metodu za rješavanje jednadžbe tipa x3+px2=q.[2]

Slika 1. Niccolo Tartaglia [4]

U to vrijeme je bilo i poznato i natjecanje matematičara u kojem se izazovu na dvoboj gdje
jedan i drugi zadaju zadatke i rok za njihovo rješavanje. Tako je Antonio Fiore izazvao
Tartaglia. Dana 20.veljače 1535. godine dolazi do dvoboja u kojem Tartaglia rješava zadatke u
samo 2 sata.[3] Čuvši za pobjedu Tartaglia matematičar i liječnik Girolamo Cardano poziva
poznatog matematičara u želji da mu otkrije način rješavanja kubnih jednadžbi. „Iz Tartaglinog
rješenja Cardano sa svojim studentom Lodovicom Ferrarijem razvija metodu koja je
primjenjiva za oba tipa kubnih jednadžbi, a Ferrari iz nje dalje izvodi i metodu za rješenje
jednadžbe četvrtog stupnja.“[1]

Slika 2. Lodovico Ferrari, [5]

Primjer i formule rješavanja kubne jednadžbe

Za primjer uzimamo kubnu jednadžbu oblika:
𝑎𝑥 3 + 𝑏𝑥 2 + 𝑐𝑥 + 𝑑 = 0
Zatim jednadžbu svedemo na sljedeći oblik:
𝑦 3 + 𝑝𝑦 + 𝑞 = 0
Gdje p i q imaju sljedeću jednakost:
𝑐 𝑏2
𝑝= − 2
𝑎 3𝑎
𝑑 𝑏𝑐 2𝑏 3
𝑞= − 2+
𝑎 3𝑎 27𝑎3
Na primjer:
𝑥 3 + 9𝑥 2 + 18𝑥 + 28 = 0
Gdje su a = 1; b = 9;c = 18;d = 28
Prvo tražimo p:
 𝑐 𝑏2
𝑝= − 2
𝑎 3𝑎
18 92
𝑝= −
1 3(12 )
Gdje dobivamo da je:
𝑝 = −9
Sada tražimo q:
𝑑 𝑏𝑐 2𝑏 3
𝑞= − 2+
𝑎 3𝑎 27𝑎3
28 9 ∙ 18 2(93 )
𝑞= − +
1 3(12 ) 27(13 )
I dobijemo da je:
𝑞 = 28
Zatim zamijenimo p=−9 i q=28 u jednadžbu oblika:
𝑦 3 + 𝑝𝑦 + 𝑞 = 0
I dobijemo:
𝑦 3 + 9𝑦 + 28 = 0
Kada riješimo ovako izvedenu kubnu jednadžbu dobijemo (y1;y2;y3) pa tako dobivena rješenja
po y zamjenjujemo u sljedeće formule:
𝑏
𝑥1 = 𝑦1 −
3𝑎
𝑏
𝑥2 = 𝑦2 −
3𝑎
𝑏
𝑥3 = 𝑦3 −
3𝑎
i dobivamo konačna rješenja (x1;x2;x3) naše kubne jednadžbe.

Zaključak
Iako se danas kubne jednadžbe smatraju jednim od težih poglavlja matematike ipak možemo
vidjeti da su čak do njihovog rješenja došli i u 14. stoljeću. Matematičari svojeg vremena su
uvelike pridonijeli njenom razvoju, kao što su: Ferroa, Fior, Tartaglia, Ferrari. Međutim,važno
je istaknuti Niccolu Tartagliu koji je postavio metodu rješavanja kubne jednadžbe. Na čijoj
osnovi Lodovico Ferrari postavlja metodu rješavanja jednadžbi višeg tipa.
Literatura

[1] Brückler F.M., „Matematički dvoboji“, http://e.math.hr/dvoboji/index.html

[2] Brückler F.M., „Matematički dvoboji“, Školska knjiga, Zagreb, 2011.

[3] Isakovič Glaizer, Gerš, Povijest matematike za školu, Školske novine & HMD, Zagreb,
2003.

[4] Slika 1.
https://en.wikipedia.org/wiki/Niccol%C3%B2_Fontana_Tartaglia#/media/File:Niccol%C3%
B2_Tartaglia.jpg (Preuzeto: 24.12.2018.)

[5] Slika 2. https://alchetron.com/Lodovico-Ferrari (Preuzeto: 24.12.2018.)

[6] Primjer zadataka, http://forum.matemanija.com/viewtopic.php?f=2&t=186

(Preuzeto:24.12.2018.)