Eksperimentalna mehanika – ispitivanje vlačnim pokusom – Matejiček

Metalni materijali - Zatezna ispitivanja tj. ispitivanje vlačnim pokusom

Ovo su nastavni materijali izabrani iz dijela norme ISO 9892-1:2016 (original je na engleskom jeziku)
prevedeni na hrvatski jezik i ne predstavljaju nikakvu službenu verziju ove norme. Služe isključivo
studentima na Strojarskom fakultetu u II. semestru sveučilišnog diplomskog studija Strojarstvo, smjer:
Konstruiranje i razvoj proizvoda.
Studenti su dužni da na temelju ovih podloga (definicija) i podloga dobivenih eksperimentom u
laboratoriju izračunaju tražene mehaničke karakteristike.
1. Područje primjene
Ovaj dio definira postupak za vlačno ispitivanje na metalnim materijalima i definira mehaničke
karakteristike, koje se mogu biti određene pri temperaturi okoline.
2. Normativne upute
Slijedeći dokumenti, koji se u ovom dokumentu djelomično ili potpuno navode su za primjenu ovog
dokumenta neophodni. Kod datiranih uputa vrijedi samo to odnosno uzeto izdanje. Kod nedatiranih uputa
vrijedi zadnje izdanje tog odnosnog uzetog dokumenta (uključivo sve izmjene).

ISO 7500-1, Metalni materijali - Verifikacija statičkih jednoosnih strojeve za ispitivanje - Dio 1: Strojevi
za ispitivanje vlak/tlak - Verifikacija i kalibracija sustava za mjerenje sile.
ISO 9513, Metalni materijali - Kalibracija sustava ekstenzometra koji se koristi kod jednoosnih
ispitivanja

3. Nazivi i definicije
Za primjenu ovog dokumenta vrijede slijedeći pojmovi.
NAPOMENA: U nastavku primjenjuju se nazivi „sila“ i „naprezanje“ odnosno „produljenje“ i „postotno
produljenje“ i „deformacija“ na različitim mjestima (vidi oznake osi na slikama ili objašnjenje za
određivanje različitih karakteristika). Za načelan opis ili točku na nekoj krivulji mogu se nazivi „sila“ i
„naprezanje“ odnosno „produljenje“, „postotno produljenje“ i „deformacija“ zamijeniti.
3.1 Mjerna duljina
L
Duljina na paralelnom dijelu (prizmatičnom dijelu) ispitnog komada, uzorka (probe), na kojem se u bilo
kojem trenutku za vrijeme ispitivanja mjeri produljenje.
3.1.1 Početna mjerna duljina
L0
Duljina između oznaka za označavanje mjerne duljine (3.1) na ispitnom komadu, uzorku, koja se prije
ispitivanja mjeri na temperaturi okoline.
3.1.2 Mjerna duljina nakon loma
Lu
Duljina između mjernih točaka (3.1) označenih na ispitnom komadu, izmjerene nakon loma, na sobnoj
temperaturi; dva komada treba pažljivo sastaviti zajedno, tako da im osi leže na ravnoj liniji.

-1-
 Eksperimentalna mehanika – ispitivanje vlačnim pokusom – Matejiček

3.2 Paralelna duljina (duljina prizmatičnog dijela)

Lc
Duljina paralelnog (prizmatičnog) reduciranog presjeka ispitnog komada, uzorka, konstantnog poprečnog
presjeka.
Napomena: Koncept paralelne duljine je zamijenjen konceptom udaljenosti između hvataljki na
neobrađenom dijelu ispitnog komada, epruvete.
3.3 Produljenje
Povećanje početne mjerne duljine (gauge length) (3.1.1) u bilo kojem trenutku tijekom ispitivanja.
3.4 Postotno produljenje
Produljenje izraženo kao postotak početne mjerne duljine (3.1.1).
3.4.1 Postotak trajnog produljenja
Povećanje početne mjerne duljine (3.1.1) ispitnog komada, epruvete, nakon uklanjanja primijenjenog
naprezanja, izraženo kao postotak početne mjerne duljine.
3.4.2 Postotak produljenja nakon loma
A
Trajno produljenje početne mjerne duljine nakon loma (Lu − L0), izražena kao postotak početne mjerne
duljine (3.1.1)
Napomena: Za daljnje informacije vidi 8.1.
3.5 Mjerna duljina ekstenzometra
Le
Početna mjerna duljina ekstenzometra je korištena za mjerenje produljenja pomoću ekstenzometra.
Napomena: Za daljnje informacije vidi 8.3.
3.6 Produljenje mjereno ekstenzometrom
Povećanje mjerne duljine ekstenzometra (3.5), u bilo kojem trenutku tijekom ispitivanja.
3.6.1 Postotno produljenje - „deformacija“
e
Produljenje izraženo kao postotak mjerne duljine ekstenzometra (3.5)
Napomena: e se obično naziva inženjerska deformacija.
3.6.2 Postotak trajnog produljenja
Povećanje mjerne duljine ekstenzometra, nakon uklanjanja primijenjenog naprezanja na epruvetu, izražen
kao postotak mjerne duljine ekstenzometra (3.5)
3.6.3 Postotno produljenje na granici tečenja
Ae
Kod materijala s izraženom granicom tečenja, produljenje između početka tečenja i početka jednolikog
očvršćivanja, izražen kao postotak od mjerne duljine ekstenzometra (3.5)

-2-
 Eksperimentalna mehanika – ispitivanje vlačnim pokusom – Matejiček

3.6.4 Postotak ukupnog produljenja kod maksimalne sile

Agt
Ukupno produljenje (elastično produljenje plus plastično produljenje) pri maksimalnoj sili, izraženo kao
postotak mjerne duljine ekstenzometra (3.5)
Napomena: Vidi sliku 1.
3.6.5 Postotak plastičnog produljenja kod maksimalne sile
Ag
Plastično produljenje pri maksimalnoj sili, izraženo kao postotak mjerne duljine ekstenzometra (3.5).
Napomena: Vidi sliku 1.
3.6.6 Postotak ukupnog produljenja nakon loma
At
Ukupno produljenje (elastično produljenje plus plastično produljenje) u trenutku prijeloma, izražen kao
postotak mjerne duljine ekstenzometra (3.5).
Napomena: Vidi sliku 1.
3.7 Brzina ispitivanja
3.7.1 Brzina deformacije
eɺLe
Povećanje deformacije mjerene s ekstenzometrom na mjernoj duljini ekstenzometra (3.5), po vremenu
3.7.2 Procijenjena deformacija na paralelnoj duljini
eɺLc
Vrijednost povećanja deformacije na paralelnoj duljini (3.2), ispitnog komada, epruvete, po vremenu na
temelju brzine pomicanja hvataljki (3.7.3) i paralelnoj duljine ispitnog komada, epruvete.
3.7.3 Brzina pomicanja hvataljki
vc
Pomak hvataljki u vremenu
3.7.4 Brzina naprezanja
Rɺ
Povećanje naprezanja u vremenu.
Napomena: Brzina naprezanja se koristiti samo u elastičnom dijelu testa.
3.8 Postotak smanjenja ploštine površine oprečnog presjeka
Z
Maksimalna promjena ploštine poprečnog presjeka koje je došlo tijekom ispitivanja, (S0 - Su), izražena
kao postotak početne ploštine poprečnog presjeka, S0:
S0  Su
Z 100
S0

-3-
 Eksperimentalna mehanika – ispitivanje vlačnim pokusom – Matejiček

3.9 Maksimalna sila

3.9.1 Maksimalna sila
Fm
(Materijali s neizraženom ili izraženom granicom tečenja) najviša sila koju je epruveta izdržala tijekom
ispitivanja.
3.10 Naprezanje
R
U bilo kojem trenutku tijekom ispitivanja, sila podijeljena s početnom ploštinom poprečnog presjeka, S0,
ispitnog komada, epruvete.
Napomena: sve reference prema naprezanju u ovom dijelu su inženjerska naprezanja.
3.10.1 Zatezna čvrstoća
Rm
Naprezanje koji odgovara maksimalnoj sili (3.9).
3.10.2 Granica tečenja
Kada metalni materijal pokazuje fenomen tečenja, naprezanje koje odgovara točki postignutoj tijekom
ispitivanja na kojoj plastična deformacija nastaje bez povećavanja sile.
3.10.2.1 Gornja granica tečenja
ReH
Maksimalna vrijednost naprezanja (3.10) prije prvog smanjenja sile (vidi sliku 2).
3.10.2.2 Donja granica tečenja
ReL
Najniža vrijednost naprezanja (3.10) za vrijeme plastičnog tečenja, ignorirajući bilo kakve početne
prolazne efekte (vidi sliku 2).
3.10.3 Ispitna čvrstoća kod plastične deformacije
Rp
Naprezanje na kojem je plastično produljenje jednako određenom (specificiranom) postotku mjerne
duljine ekstenzometra (3.5)
Rp se određuje iz krivulje sila – deformacija, pošto se na razmaku ucrtava paralela s ravnim dijelom
krivulje, koja odgovara propisanom postotnoj plastičnoj deformaciji, na pr. 0,2%, Rp0,2. Ordinata točke
sjecišta ove paralele s krivuljom daje kod odgovarajuće sile željenu ispitnu čvrstoću kod plastične
deformacije. Ispitna čvrstoća Rp izračunava se dijeljenjem ove sile s početnim presjekom uzorka S0 (vidi
sliku 3 ili 4).
Ako ravni dio krivulje sila – deformacija nije dovoljno izražen i uslijed toga se ne može povući paralela s
dovoljnom točnošću, preporučuje se slijedeći postupak (vidi sliku 5).
Ako je očekivana ispitna čvrstoća Rp prekoračena, smanjuje se sila na otprilike 10% prethodne
vrijednosti. Sila se tada ponovo povećava dok se prvobitna vrijednost ne prekorači. Za određivanje
tražene ispitne čvrstoće povlači se linija (pravac) kroz petlju histereze. Tada se povlači paralela s ovim
pravcem na razmaku koji odgovara navedenoj vrijednosti plastičnog deformacije, mjeren na apscisi od
početka krivulje. Ordinata točke sjecišta ove paralele s krivuljom sila – produljenje daje odgovarajuću silu
ispitne čvrstoće.
Ispitne čvrstoća izračunava se dijeljenjem ove sile s početnim presjekom uzorka S0 (vidi sliku 5).

-4-
 Eksperimentalna mehanika – ispitivanje vlačnim pokusom – Matejiček

Slika 1, Definicije deformacija

e /% deformacija u postotcima
R /MPa naprezanje
A /% postotno produljenje nakon loma (vidi 3.4.2)
Ae /% deformacija u postotcima na granici tečenja
Ag /% plastična deformacija u postotcima kod maksimalne sile, Fm
Agt /% ukupna deformacija u postotcima kod maksimalne sile, Fm
At /% ukupna deformacija u postotcima kod loma
Rm /MPa zatezna čvrstoća
mE *) /MPa nagib na krivulju naprezanja–postotna deformacija u elastičnom dijelu *)
*) U elastičnom dijelu krivulje naprezanje – postotna deformacija, vrijednost nagiba ne mora nužno
predstavljati modul elastičnosti. Ova se vrijednost može blisko podudarati s vrijednošću modula
elastičnosti ako se koriste optimalni uvjeti u Dodatku G ove norme.

-5-
 Eksperimentalna mehanika – ispitivanje vlačnim pokusom – Matejiček

Slika 2, Primjeri gornje i donje granice tečenja kod različitih tipova krivulja
e /% deformacija u postotcima
R /MPa naprezanje
ReH /MPa gornja granica tečenja
ReL /MPa donja granica tečenja
a inicijalni prijelazni efekt

4. Određivanje deformacije
4.1 Određivanje deformacije u postotcima na granici tečenja
Za materijale, koji pokazuju diskontinuirano tečenje, izračunava se Ae iz krivulje sila–deformacije kod
deformacije na ReH do deformacije kod početne točke očvršćivanja. Deformacija kod početne točke
očvršćivanja definirana je točkom sjecišta horizontalne linije kroz zadnji lokalni minimum ili regresivnim
pravcem u području tečenja prije početka očvršćivanja i najvećeg nagiba pravca na krivulju kod početka
očvršćivanja (vidi sliku 7). Ova se deformacija Ae navodi se kao postotak mjerne duljine ekstenzometra
Le.
4.1 Određivanje plastične deformacije kod maksimalne sile
Postupak se sastoji iz određivanja deformacije kod maksimalne sile iz krivulje sila – deformacija, koja je
bila mjerena s ekstenzometrom i oduzimanja elastične deformacije.
Plastična deformacija kod maksimalne sile Ag izračunava se u postotcima prema jednadžbi (1):
 L R 
Ag   m  m   100 (1)
 Le mE 

-6-
 Eksperimentalna mehanika – ispitivanje vlačnim pokusom – Matejiček

Pritom je
Le
/mm mjerna duljina ekstenzometra
mE /MPa nagib na krivulju naprezanja–postotna deformacija u elastičnom dijelu
Rm /MPa zatezna čvrstoća
Lm /mm produljenje kod maksimalne sile.

NAPOMENA: Za materijale, koji u području maksimalne sile pokazuju plato, određuje se plastična
deformacija na središnjoj točki (sredini) ovog platoa (vidi sliku 1).
4.2 Određivanje ukupne deformacije kod maksimalne sile
Postupak se sastoji iz određivanja deformacije kod maksimalne sile iz krivulje sila– produljenje, koja je
bila mjerena ekstenzometrom.
Ukupna deformacija kod maksimalne sile Agt izračunava se u postotcima prema jednadžbi (2):
 L 
Agt   m   100 (2)
 Le 
Pritom je
Le /mm - mjerna duljina ekstenzometra
Lm /mm - produljenje kod maksimalne sile.

NAPOMENA: Za materijale, koji u području maksimalne sile pokazuju plato, određuje se deformacija na
središnjoj točki (sredini) ovog platoa (vidi sliku 1).
4.3 Određivanje ukupne deformacije kod loma
Postupak se sastoji iz određivanja deformacije kod loma iz krivulje sila – produljenje, koje je bila mjerena
ekstenzometrom.
Ukupna deformacija kod loma At izračunava se u postotcima prema jednadžbi (3):
 L 
At   f  100 (3)
 Le 
Pritom je
Le /mm mjerna duljina ekstenzometra
Lf /mm produljenje kod loma.

5. Načela
Ispitivanje obuhvaća deformiranje epruvete vlačnom silom, općenito do loma, za određivanje jednog ili
više mehaničkih svojstava definiranih u točki 3. Ako se laboratorijsko okruženje nalazi izvan navedenog
zahtjeva, laboratorij za ispitivanje je dužan procijeniti utjecaj na temperaturu od 10 ° C do 35 ° C na
testiranje i / ili kalibracijske podatke dobivene s ispitivanjem i za ispitivanje u takvom okruženju.
Kada se ispitivanja i umjeravanja obavljaju izvan preporučenih temperaturnih granica od 10 °C do 35 °C,
temperatura se bilježi i stavlja u izvještaj. Ako su tijekom ispitivanja i kalibracije prisutne značajne
temperaturne promjene, može doći do nesigurnosti mjerenja i porasta tolerancije.
Ispitivanja koja se provode pod kontroliranim uvjetima moraju se vršiti na temperaturi od 23 °C ± 5 °C.

-7-
 Eksperimentalna mehanika – ispitivanje vlačnim pokusom – Matejiček

6 Ispitni komad - epruveta

6.1 Oblik i dimenzije
6.1.1 Općenito
Oblik i dimenzije ispitnih komada mogu biti ograničeni oblikom i dimenzijama metalnog proizvoda od
kojeg se uzimaju ispitni komadi.
Ispitni komad se obično dobiva strojnom obradom uzorka iz proizvoda ili prešanjem ili lijevanjem.
Međutim, proizvodi jednolikih poprečnih presjeka (profili, šipke, žice, itd.) i također lijevani ispitni
komadi (tj. za lijevano željezo ili obojeni metali) mogu se ispitati bez strojne obrade.
Poprečni presjek ispitnih komada može biti kružni, kvadratni, pravokutni, prstenasti ili, u posebnim
slučajevima, neki drugi konstantni poprečni presjek.
Poželjni ispitni komadi imaju izravan odnos između početne mjerne duljine L0 i početnog poprečnog
presjeka S0 izražen formulom L0  5, 65 S 0 , gdje je k koeficijent proporcionalnosti, i nazivaju se
proporcionalnim ispitnim komadima tj. proporcionalnim epruvetama. Međunarodno prihvaćena
vrijednost za k je 5,65. Početna mjerna duljina ne smije biti manja od 15 mm. Kada je površina poprečnog
presjeka ispitnog komada premala za taj uvjet, k  5, 65 , može se upotrijebiti veća vrijednost (poželjno
11,3) ili će se koristiti neproporcionalni ispitni komad.
NAPOMENA Kada je početna mjerna duljina manja od 20 mm neizvjesnost rezultata "rastezanje nakon
prijeloma" će se povećati.
Za neproporcionalne ispitne komade, početna mjerna duljina L0, neovisna je o početnom poprečnom
presjeku, S0.
Drugi ispitni komadi (epruvete), kao što su oni navedeni u relevantnim standardima proizvoda ili
nacionalnim standardima, mogu se koristiti prema dogovoru s kupcem, npr. ISO 318[1], (API 5L), ISO
11960F[2], (API 5CT), ASTM A370[6], ASTM E8M[7], DIN 50125[10], IACS W2[13] i JIS Z
2241[14].
6.1.2 Obrađeni ispitni komadi (epruvete)
Obrađeni ispitni komadi (epruvete) moraju imati prijelazni polumjer između prihvatnih krajeva i
paralelne duljine ako imaju različite dimenzije. Dimenzije prijelaznog polumjera su važne i preporučuje
se da budu definirane u specifikaciji materijala ako nisu navedene u odgovarajućem dodatku (pogledati
6.2).
Prihvatni krajevi mogu biti bilo kojeg oblika koji odgovaraju hvataljkama (čeljustima) stroja za
ispitivanje. Os ispitnog komada mora se podudarati s osi primjene sile.
Paralelna duljina Lc ili, u slučaju da ispitni komad nema prijelaznog polumjera, slobodna duljina između
hvataljki uvijek mora biti veća od početne mjerne duljine L0.
6.1.3 Ispitni komadi (epruvete) koje se strojno ne obrađuju
Ako se ispitni komad sastoji od neobrađene duljine proizvoda ili neobrađenog uzorka, slobodna duljina
između hvataljki (čeljusti) mora biti dovoljna da mjerne oznake budu na razumnoj udaljenosti od
hvataljki (vidi Dodatke B do E).
Ispitni dijelovi koji se stavljaju u usta ugrađuju stazu prijelaza između stegnutih krajeva i paralelne
duljine. Dimenzije tog prijelaznog radijusa su važne i preporučuje se da budu definirane u standardu
proizvoda. Stegnuti krajevi mogu biti bilo kojeg oblika koji odgovaraju hvataljkama stroja za ispitivanje
pod uvjetom da omogućuju da se središte ispitnog komada podudara s osi primjene sile. Paralelna duljina,
Lc, uvijek mora biti veća od početne mjerne duljine L0.

-8-
 Eksperimentalna mehanika – ispitivanje vlačnim pokusom – Matejiček

6.2 Vrste
Glavne vrste ispitnih komada definirane su u Prilozima B do E prema obliku i vrsti (tipu) proizvoda, kako
je prikazano u tablici 2. Druge vrste ispitnih komada mogu se navesti u standardima proizvoda.
Tablica 2 - Glavne vrste ispitnih komada prema vrsti (tipu) proizvoda
Mjere u milimetrima

Odgovarajući
Oblici proizvoda
dodatak
Fini lim – grubi lim –
Žica – štapovi - profili
plosnati štapovi

Debljina a Promjer ili bočna duljina

0,1 ≤ a < 3 – B
– <4 C
a≥3 ≤4 D
Cijevi E

6.3 Priprema ispitnih komada

Ispitni se komadi moraju uzeti i pripremiti u skladu sa zahtjevima relevantnih međunarodnih standarda za
različite materijale (npr. ISO 377).
7 Određivanje početnog poprečnog presjeka
Relevantne dimenzije ispitnog komada trebaju se mjeriti na dovoljnim poprečnim presjecima okomito na
uzdužnu os u središnjem dijelu paralelne duljine ispitnog komada.
Preporuča se najmanje tri presjeka.
Izvorno područje poprečnog presjeka, S0, prosječna površina poprečnog presjeka i izračunava se iz
mjerenja odgovarajućih dimenzija.
Točnost ovog izračuna ovisi o prirodi i vrsti ispitnog komada.
Svi mjerni uređaji koji se koriste za određivanje izvornog područja poprečnog presjeka kalibrirani su na
odgovarajuće referentne standarde s mogućnošću sljedivosti na nacionalni sustav mjerenja.
8. Početna mjerna duljina i mjerna duljina ekstenzometra
8.1 Određivanje početne mjerne duljine
Za proporcionalne ispitne komade (epruvete), ako početna mjerna duljina nije ekvivalentna L0  5, 65 S 0
gdje je S0 početni poprečni presjek na dijelu gdje se mjeri paralelna duljina, simbol A treba biti dopunjen
indeksom koji pokazuje primijenjeni koeficijent proporcionalnosti, na pr. A11,3 označava postotak
produljenja mjerne duljine, L0, prema formuli (4):
A11,3  11, 3 S 0 (4)
Napomena: L0  5, 65 S0  5 4S0  5d 0 za okrugle epruvete.
π

-9-
 Eksperimentalna mehanika – ispitivanje vlačnim pokusom – Matejiček

Za neproporcionalne ispitne komade (epruvete), simbol A treba biti nadopunjen indeksom koji pokazuje
upotrijebljenu početnu mjernu duljinu izraženu u milimetrima, npr. A80 mm što označava postotak
produljenja počete duljine L0 od 80 mm ,
8.2 Obilježavanje početne mjerne duljine
Za ručno određivanje produljenja nakon prijeloma A, svaki kraj početne mjerne duljine L0 mora biti
obilježen finim oznakama, napisanim linijama ili risovima, ali ne i oznakama koje bi mogle dovesti do
preranog loma. Početna mjerna duljina mora biti označena točnosti od 1% .
Za proporcionalne ispitne komade (epruvete), izračunata vrijednost početne mjerne duljine može biti
zaokružena na najbliži višekratnik od 5 mm, pod uvjetom da je razlika između izračunane i zaokružene
duljine manja od 10% od L0.
Ako je paralelna duljina, Lc, znatno veća od početne mjerne duljine, kao što je primjerice s neobrađivanim
ispitnim komadima, može se označiti niz početnih mjernih duljina koje se preklapaju.
U nekim slučajevima može biti korisno nacrtati liniju paralelnu s uzdužnom osi, na kojoj se označavaju
početne mjerne duljine.
8.3 Izbor mjerne duljine ekstenzometra
Za mjerenje granica tečenja ili ispitne čvrstoće, Le treba raspon ekstenzometra što bliže postaviti
paralelnoj duljini ispitnog komada. U idealnom slučaju, Le bi trebao biti veći od 0,5L0, ali manje od 0,9Lc.
To bi trebalo osigurati da ekstenzometar otkrije sve popratne događaje koji se javljaju u ispitnom
komadu. Nadalje, za mjerenje parametara "na" ili "nakon postizanja" maksimalne sile, Le bi trebao biti
otprilike jednak L0.

- 10 -
 Eksperimentalna mehanika – ispitivanje vlačnim pokusom – Matejiček

Slika 3, Strojno obrađen ispitni komad (epruveta) okruglog poprečnog presjeka

a) prije ispitivanja, b) nakon ispitivanja (loma ispitnog komada)
početni promjer paralelne dužine kružnog ispitnog uzorka ili promjer okruglog
d0 /mm
presjeka žice ili unutarnjeg promjera cijevi
D0 /mm početni vanjski promjer cijevi
L0 /mm početna mjerna duljina
Lc /mm paralelna duljina
Le /mm mjerna duljina ekstenzometra
Lt /mm ukupna duljina epruvete
Lu /mm konačna mjerna duljina nakon loma
S0 /mm2 početna površina poprečnog presjeka na paralelnoj duljini
Su /mm2 najmanja površina poprečnog presjeka nakon loma

- 11 -
 Eksperimentalna mehanika – ispitivanje vlačnim pokusom – Matejiček

a) prije ispitivanja

b) nakon ispitivanja
Tumač znakova
a0 /mm početna debljina ravnog ispitnog komada ili debljina stjenke cijevi
b0 /mm početna širinu paralelne duljine ravne ploče za ispitivanje ili prosječne širine
L0 /mm longitudinalne
početna mjernatrake uzete iz cijevi ili širine ravne žice
duljina
Lc /mm paralelna duljina
Lt /mm ukupna duljina epruvete
Lu /mm konačna mjerna duljina nakon loma
S0 /mm2 početna površina poprečnog presjeka na paralelnoj duljini
1 prihvatni krajevi ispitnog komada (uzorka, epruvete)

NAPOMENA: Nacrtani oblik prihvatnog kraja uzorka podrazumijeva se kao primjer

Slika 4, Obrađeni uzorci s pravokutnim presjekom

- 12 -
 Eksperimentalna mehanika – ispitivanje vlačnim pokusom – Matejiček

Tumač znakova
e /% deformacija ili produljenje u postotcima
ep /% definirana plastična deformacija, na pr. 0,2%
R /MPa naprezanje
Rp /MPa ispitna čvrstoća kod definirane plastične deformacije na pr. Rp0,2

Slika 5, Ispitna čvrstoća) kod definirane plastične deformacije Rp, alternativni postupak

- 13 -