Uočila sam štamparsku grešku u naslovu. Umjesto slova F treba slovo K.

Na jednom mjestu je pisalo izomorfizam modula, a treba izomorfizam vektorskih

prostora. I ubacila sam kratko ponavljanje iz trećeg predavanja koje nam treba da
povežemo vektorski prostor dimenzije n sa vektorskim prostorom K ^n
IZOMORFIZAM VEKTORSKIH PROSTORA K mn i
Hom( K n , K m ) i ALGEBRI
n
K nn i End ( K )

Skup K mn označava sve matrice formata m n sa elementima iz polja K .

Bijektivni homomorfizam vektorskih prostora naziva se izomorfizam vektorskih prostora.

Neka je A :V  W izomorfizam vektorskih prostora. Tada je A bijekcija skupa V na W . Pa

postoji inverzno preslikavanje A 1 :W  V . Inverzno preslikavanje bijektivnog preslikavanja je

1
bijektivno preslikavanje. Pokažimo da je A izomorfizam vektorskih prostora.

Neka su u iv elementi iz W i  i  iz polja K . Kako je A sirjektivno, to postoji xi y iz V

takvi da je u  A ( x) i v  A ( y ) .

Imamo

A1   u   v   A1   A  x    A  y    A1  A   x   y  

  x   y   A1  u    A1  v 

Prema tome ako je A izomorfizam, onda postoji inverzno preslikavanje A1 koje je takođe

 A  id V
1 1
izomorfizam i vrijedi: A A =A

Teorem: Vektorski prostor V nad poljem K dimenzije n je izomorfan sa vektorskim prostorom

K n
nad poljem K.
Dokaz. Navedeni prostori imaju iste dimenzije, pa iz posljedice 5.12 slijedi tvrdnja.

Na trećem predavanju (linearna preslikavanja) su rađene tvrdnje koje su data u obliku posljedice i
teorema (prisjetimo se posljedice 5.22 i teorema 5.12)

Posljedica 5. 12: Konačno dimenzionalni prostori su izomorfni ako i samo ako su iste dimenzije.

Dokaz: Ako su prostori iste dimenzije i ako su

 e , e ,..., e  i  f , f ,..., f 
1 2 n 1 2 n njihove baze, tada se

preslikavanje i
e  f , i  1, n
i na jedinstven način do homomorfizma koji je prema teoremu 5.12
izomorfizam. Obratno, svaki će izomorfizam preslikati bazu na bazu, pa baze izomorfnih prostora
imaju isti broj elemenata.

1
Teorem 5.12: Neka je A :V  W linearno preslikavanje, B baza prostora V, tada vrijedi:

1. A je injektivan ako i samo ako je A (B) linearno nezavisan.

2. A je sirjektivan ako i samo ako je A (B) generator prostora W
3. A je izomorfizam ako i samo ako je A (B) baza prostora W .

Teorem: Neka je
 e , e ,..., e 
1 2 n baza vektorskog prostora V nad poljem K ,a
 f , f ,..., f 
1 2 m

K . Tada za datu matricu A   ij  mn  K mn

 
baza vektorskog prostora W nad istim poljem
postoji tačno jedno linearno preslikavanje A :V  W za koji vrijedi
m
(ei )   ji f j , i  1, n
(*) A j 1
.

Obrnuto za svako linearno preslikavanje A :V  W postoji tačno jedna matrica

A   ij  mn 
K mn takva da vrijedi (*).

A   ij  mn 
Dokaz: Neka je data matrica K mn , tada su jednoznačno određeni elementi
m m

 f , i  1, n
ji j
A
(ei )   ji f j , i  1, n
j 1
u W . Stavimo j 1
. Tada na osnovu teorema o
jedinstvenosti produženja linearnog preslikavanja, postoji tačno jedno linearno preslikavanje sa V u

W za koje vrijedi (*). Neka je dato linearno preslikavanje A , tada se elementi A (ei ) , i  1, n

mogu na jedinstven način prikazati pomoću baze

 f , f ,..., f 
1 2 m u W . Neka je

m
(ei )   ji f j , i  1, n
A j 1
.

n A   ij  mn 
Ovih posljenjih jednačina jednoznačno određuju matricu K mn . Prva kolona
ove matrice je sačinjena od koeficijenata vektora A (e1 ) , druga od koeficijenata vektora A (e2 )
itd.

A   ij  mn A
Matrica iz prethodnog teorema naziva se matrica linearnog preslikavanja u

odnosu na baze
 e , e ,..., e  i  f , f ,..., f  vektorskih prostora V
1 2 n 1 2 m i W respektivno. Osim

2
toga ova teorema nam kazuje da postoji obostrana jednoznačna korespodencija između skupova
K mn i Hom(V ,W ) , pri čemu je dimV  n,dimW  m .

Teorem: Bijektivno preslikavanje vektorskog prostora

Hom(V ,W ) na K mn koje svakom

A A   ij  mn
homomorfizmu pridružuje matricu u odnosu na date baze vektorskih prostora V
i W predstavlja izomorfizam vektorskih prostora.

Dokaz: Definišimo preslikavanje

 : Hom(V ,W )  K mn na sljedeći način
 ( A )  A , pri

A   ij  mn
čemu je matrica izabrana kao u prethodnom teoremu. Već je pokazano da je
 : Hom(V ,W )  K mn bijekcija. Treba još pokazati da vrijedi:

 (  A   B )   ( A )     B  za proizvoljno izabrane homomorfizme Ai B iz

Hom(V ,W ) i skalare  i   K .

Nije teško pokazati da Homomorfizmu  A   B odgovara matrica  A   B u odnosu na

izabrane baze , odakle sada slijedi tvrdnja.

A   ij  mn A Hom(V ,W )

Teorem: Neka je matrica homomorfizma iz u odnosu na baze

 e , e ,..., e  i  f , f ,..., f  vektorskih prostora V B    ij  n p

1 2 n 1 2 m i W respektivno i matrica

homomorfizma B iz
Hom( Z ,V ) u odnosu na baze
 h , h ,..., h  i  e , e ,..., e 
1 2 p 1 2 n vektorskih
prostora Z i V respektivno. Tada je AB matrica homomorfizma AB u odnosu na bazu

 h , h ,..., h 
1 2 p
vektorskog prostora Z i
 e , e ,..., e 
1 2 n vektorskog prostora V .

m
(ei )   ji f j , i  1, n
Dokaz: Neka je A j 1
.

n n
(  ji e j ) 
A  B (hi ) = A ( B (hi ) )= A A (e j )
ji
j 1 j 1
Tada je = =
n m m
 n  m n
   ji   kj f k      kj  ji  f k    ki f k  ki   kj  ji
j 1 k 1 k 1  j 1  k 1 j 1
, gdje je .

Odavde slijedi da homomorfizmu AB odgovara matrica AB .

3
Neka su X i X  algebre nad istim prstenom R . Za preslikavanje
f : X  X kažemo da je
homomorfizam algebri ako vrijedi:

1) f ( x  y )  f ( x)  f ( y )
2) f ( x)   f ( x)
3) f ( xy )  f ( x) f ( y )
za x, y  X ,  R

Teorem: Algebra K nn svih kvadratnih matrica nn je izomorfna sa algebrom

End (V ) svih
endomorfizama vektorskog prostora V nad poljem K , pri čemu je dimV  n

Dokaz slijedi iz posljednje dvije teoreme.

Neka je X algebra nad prstenom R . Za elemenat a algebre X nad R kažemo da je regularan

ako iz ab  0 slijedi b  0 i ba  0 slijedi b  0 .

Za elemenat a algebre X sa jedinicom e kažemo da je invertibilan ako postoji elemenat b X

ab  ba  e
t.d. je . U tom slučaju elemenat b označavamo sa a 1 i nazivamo inverzni element
elementa a .

Svaki invertibilni elemenat algebre je i regularan elemenat. Obruto ne mora da važi. Međutim, za

algebru
End (V ) , gdje je V vektorski prostor koji je različit od
0  V vrijedi obrat.

Teorem: Neka je V vektorski prostor koji je različit od

 0  . Linearno preslikavanje A
V :V  V
je regularno ako i samo ako je invertibilno. U tom slučaju inverzni element elementa A se poklapa
sa inverznim preslikavanjem A 1
preslikavanja A.

A invertibilan elemen i neka je A B=B  A  idV i neka je A  C=O ili

Dokaz: Neka je
C  A=O
.

Tada iz

C  (A  B)=C  idV  C 
  C=O
(C  A)  B=O  B  O 
 B  A  C=id  C  C 
  C=O
B   A  C  =B  O  O 

A
Dakle, je regularno.

4
 A regularno preslikavanje. Pokažimo da je i invertibilno. Pretpostavimo da A nije
Neka je sada

injektivno. Tada
Ker A   0V  . Stavimo da je S  Ker A i V  S  T . Definišimo
C1 : S  S tako da je
C1  id S . Kako je
S   0V  to je
C1  O .

C2 : T  T t.d . C2  O .
Definišimo

Neka je x V proizvoljan element. Tada je x  s  t , s  S ,t T . Preslikavanje C : V V

definisano sa
C( x )  C1 ( s )  C2 ( t )  s . C je homomorfizam i A C  O . Pa kako je A

regularno to je C  O . To znači da za svako x V vrijedi C( x )  0V . Kako je S   0V  to postoji

s  S , s  0 t.d . C( s )  s  0 . Kontradikcija. Dakle, A je injektivno.

Pretpostavimo sada da A nije sirjektivno. Tada je Im(A) pravi potprostor prostora V . Neka je
T  Im(A) i V  S  T . Neka je C1 : S  S tako da je
C1  id S i C2 : T  T t .d . C2  O
.

C: V V tako da je
C( x )  C1 ( s )  C2 ( t )  s . C  O jer je S   0V  C je
Definišimo .

homomorfizam i C A  O . Pa kako je A regularno to je C  O . Kontradikcija. Dakle, A je

sirjektivno.

Budući da je A injektivno i sirjektivno, A je izomorfizam. To znači da postoji

A1 : V  V t.d . A A1  idV . idV je jedinični elemenat algebre
End ( V ) , to iz posljednje

relacije zaključujemo da je A1 inverzni elemenat elementu A u algebri End ( V ) . Dakle,

transformacija A je invertibilna, što je trebalo dokazati.

Teorem: Neka je V vektorski prostor konačne pozitivne dimenzije. Linearna transformacija A je

regularna ako i samo ako je

rangA = dimV
.

Dokaz: slijedi iz
dimV  def A + rangA i prethodnog teorema.

5
Teorem: Linearno preslikavanje A  End (V ) je izomorfizam ako i samo ako je njegova matrica (u
odnosu na bilo koju bazu prostora
V) invertibilna.