You are on page 1of 32

Word 2007

OSNOVNA OBUKA
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

Sadržaj
MS OFFICE WORD 2007 OBUKA.......................................................................................................... 1
UVOD ........................................................................................................................................................ 1
OPIS WORD PROZORA ............................................................................................................................... 1
OSNOVNE RADNJE SA FAJLOM (DOKUMENTOM) ........................................................................................ 2
Kreiranje dokumenta ........................................................................................................................... 2
Otvaranje dokumenta........................................................................................................................... 3
Čuvanje dokumenta ............................................................................................................................. 4
Zatvaranje dokumenta ......................................................................................................................... 6
PRIKAZ DOKUMENTA ................................................................................................................................ 7
Zoom: uvećanje i umanjenje prikaza dokumenta ................................................................................. 7
RAD SA SADRŽAJEM DOKUMENTA............................................................................................................. 8
Poništavanje izvršene operacije .......................................................................................................... 8
Kretanje kroz tekst korišćenjem miša .................................................................................................. 8
Kretanje kroz tekst korišćenjem tastature ............................................................................................ 8
Označavanje teksta korišćenjem miša ................................................................................................. 9
Označavanje teksta korišćenjem tastature ......................................................................................... 10
Brisanje teksta ................................................................................................................................... 11
Pretraživanje ..................................................................................................................................... 11
Zamena .............................................................................................................................................. 11
Skok na zadatu lokaciju ..................................................................................................................... 12
FORMATIRANJE ....................................................................................................................................... 13
Formatiranje teksta ........................................................................................................................... 13
Formatiranje teksta preko kartice Home ........................................................................................... 13
Formatiranje paragrafa..................................................................................................................... 14
Liste ................................................................................................................................................... 16
Simboli ............................................................................................................................................... 17
DEFINISANJE IZGLEDA STRANE ............................................................................................................... 18
Page Setup ......................................................................................................................................... 18
Zaglavlje i podnožje strane ................................................................................................................ 18
Numerisanje strana (straničenje) ...................................................................................................... 19
Sekcije i prekidi ................................................................................................................................. 19
TABELE ................................................................................................................................................... 21
Kreiranje tabele ................................................................................................................................. 21
Označavanje sadržaja u tabeli ........................................................................................................... 22
Rad sa tabelom .................................................................................................................................. 22
Brisanje.......................................................................................................................................................... 22
Umetanje reda ili kolone................................................................................................................................ 22
Spajanje i deljenje ćelija ................................................................................................................................ 22
Formatiranje .................................................................................................................................................. 23
Promena orjentacije teksta u ćeliji ................................................................................................................. 23
Opcija Table Styles ........................................................................................................................................ 23
Postavljanje okvirnih linija ćelijama ................................................................................................. 24
GRAFIČKI OBJEKTI.................................................................................................................................. 26
OBRASCI (TEMPLATES) ........................................................................................................................... 27
Vežba: kreiranja obrasca .................................................................................................................. 28
ŠTAMPANJE............................................................................................................................................. 29
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................................ 30

I
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

MS OFFICE WORD 2007 OBUKA


UVOD
Kao što i sami znate, računari su ušli u praktično sve oblasti ţivota - čak i novi friţideri
imaju neku vrstu kontrolera, a o mikrotalasnim pećnicama da i ne govorimo. Ipak, verovatno ne
znate da je obrada teksta daleko najzastupljeniji vid njihove primene. Što bi se reklo „kao
stvoreni su za taj posao“. Uostalom, u to ćete se uveriti u toku ovog kursa.
Koje su glavne prednosti obrade teksta na računaru? U prvom redu, to je mogućnost
jednostavne ispravke teksta, što ni na jednoj pisaćoj mašini nije moguće elegantno izvršiti.
Posle toga dolazi napredno formatiranje - margine, različite vrste i veličine slova, primena boja,
grafikona, jednačina, tabela... Mogućnosti se otvaraju velikom brzinom.
Naravno, daleko smo od kraja - računari omogućuju jednostavno kopiranje delova ili
celih tekstova: zbogom, prekucavanje! Potrebno vam je više kopija? Naravno da vam nije
potrebna kopir mašina, jednostavno odštampajte u više primeraka. O obrascima i
automatizovanim operacijama kao što je unošenje brojeva strana i mnogo čemu drugom nema
potrebe sada da govorimo - do kraja kursa ćete biti mnogo produktivniji i srećniji. Da, srećniji,
jer ćete mnogo više moći da uradite za mnogo manje vremena! Još uvek ste nepoverljivi?
Sačekajte dok ne stignete do zaključka...

OPIS WORD PROZORA


Pre nego što krenemo dalje, moramo opisati delove Word-ovog prozora, koji je dat na
slici 1, čime ćemo se lakše razumeti.
Na sredini naslovne linije nalazi se ime fajla sa kojim trenutno radimo. Levo se nalazi
dugme Office, sa Quick Access Toolbar-om. Dugmići za povećavanje (Maximize), smanjivanje
(Minimize) i izlazak iz programa (Close) se nalaze sa desne strane. Ispod naslovne linije nalazi
se traka po imenu Ribbon. Na njoj su smeštene kartice (jezičci ili tabovi), koji zamenjuju sistem
menija u starijim verzijama Word - a. Klikom na neki jezičak se prikazuje skup alata koji
pripadaju tom jezičku. Ispod Ribbon trake se nalazi horizontalni lenjir (Ruler), na kojem je dat
prikaz širine leve i desne margine i prostora za tekst i čija je namena da olakša snalaţenje sa
marginama i drugim elementima horizontalnog pozicioniranja u tekstu. Skroz levo je prikazan
vertikalni lenjir, na kojem je dat prikaz širine gornje i donje margine. Glavni deo prozora je
pokriven aktivnom stranicom dokumenta - koja je zamišljena kao list papira, na kome se
pojavljuje tekst. Desno i dole se nalaze klizači za kretanje po tekstu. Na samom dnu je
statusna linija na kojoj se ispisuju razne korisne informacije, dugmad sa kojima menjamo način
prikaza teksta i alat za povećanje-umanjenje prikaza teksta.
NAPOMENA: Lenjire uključujete ili isključujete preko kartice View, sekcija
Show/Hide, uključivanjem opcije Ruler.

1
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

Dugme Office Quick Access Toolbar Naslovna linija Ribbon traka sa karticama

Vertikalni lenjir Horizontalni lenjir

Vertikalni klizač

Povećanje-umanjenje prikaza

Statusna linija Načini prikaza

Slika 1 Osnovni delovi Word prozora

OSNOVNE RADNJE SA FAJLOM (DOKUMENTOM)


KREIRANJE DOKUMENTA
Kada prvi put aktivirate Word, na ekranu se pojavljuje prazan dokument, koji se zove
Document1, sledeći novi je Document2 itd. U toku rada, novi dokument kreirate klikom na
dugme New sa Quick Access Toolbar -a, ili jednostavnije preko tastature, kombinacijom
tastera CTRL+N. Obratite paţnju da se novi dokument pojavljuje kao zaseban prozor (u
prethodnim verzijama Word-a to nije slučaj), čije dugme vidite na Taskbar-u.
NAPOMENA: Ukoliko na Quick Access Toolbar -u ne postoji neki od često
korišćenih alata, treba isti postaviti na Quick Access Toolbar. Kako?
Podešavanje Quick Access Toolbar -a se čini na sledeći način:
Klik na dugme na kraju Quick Access Toolbar -a, otvara se
padajuća lista.
Na listi klikom na ţeljeno dugme, uključite potreban alat ili isključite
nepotreban, videti sliku 2.

2
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

Slika 2 Podešavanje palete Quick Access Toolbar -a

OTVARANJE DOKUMENTA
Otvaranje postojećih fajlova se radi kroz dijalog Open (dugme Office→Open). Pored
prostora za prikaz fajlova i foldera, u dijalogu se nalaze i mnoge druge opcije. Desnim klikom u
prostor sa fajlovima i folderima dobija se kontekst meni, kao u Explorer-u, tako da se sve moţe
obaviti u samom dijalogu, a bez napuštanja programa. Svaki dokument se moţe otvoriti a da
se onemoguće izmene u istom, tako što se klikne na fajl dokumenta, a zatim klikne na listu
dugmeta Open i izabere jedna od komandi: Open Read Only ili Open As Copy, pa će original
ostati nepromenjen, videti sliku 3.
Na levoj strani dijaloga (Side bar) je lista najposećenijih foldera na disku. MeĎu njima su:
My Documents, koji ćete najčešće koristiti, i predstavlja logično mesto za čuvanje tekstova;
Desktop, tj. radna površina, na koju, takoĎe, moţete smestiti neki dokument, ali ne koristite tu
mogućnost prečesto; Favorites, folder u koji smeštate dokumenta, koja najčešće koristite; i na
kraju My Network Places, preko kojeg moţete da pristupite dokumentima na lokalnoj mreţi ili
na Internet-u.

3
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

Slika 3 Dijalog prozor Open


Sa te liste foldera odaberite onaj u kome se nalazi dokument koji ţelite da otvorite.
Nakon toga će se u desnom delu prozora prikazati njen sadrţaj. Dalje, označite ţeljeni
dokument (na slici 3 je prikazan primer sa folderom My Documents i dokumentom Word skripta
2007), a zatim kliknite na dugme Open.
Ako se traţeni dokument ne nalazi ni u jednom od ponuĎenih foldera, do njega ćete doći
na standardan način, preko polja Look In.

ČUVANJE DOKUMENTA
Kada dokument ţelite da sačuvate prvi put, potrebno je da mu dodelite ime i da ga
smestite na ţeljeno mesto na disku. Da biste to uradili, klik na dugme Office, klik na opciju
Save ili Save As. Ako ste kliknuli na opciju Save As, po pojavi padajućeg menija klik na
komandu Word Documents. U oba slučaja će se pojaviti dijalog Save As, koji je objašnjen niţe
(slika 5). Na ovaj način ćete sačuvati podatke u formatu docx (format za MS Word 2007 verziju
programa), i razlikuje se od formata prethodnih verzija programa Word.
Da bi postigli prenosivost dokumenata raĎenih u MS Office Word 2007 u starije verzije
programa, ako ste kliknuli na opciju Save As, po pojavi padajućeg menija klik na opciju Word
97-2003 Documents, videti sliku 4.

4
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

Slika 4 Padajući meni sa izborom opcija


za čuvanje teksta u dokumentu
Nakon toga se pojavljuje dijalog Save As, videti sliku 5.

Slika 5 Dijalog prozor Save As


U polju Save in pronaĎite folder (mesto) gde ćete sačuvati dokument, a u polje File name
unesite ime pod kojim ţelite da ga sačuvate. U polju Save as type trebalo bi da piše Word 97-
2003 Documents format, čime postiţete prenosivost. Nakon toga kliknite na dugme Save.
UPOZORENJE! Ako dokumente razmenjujete sa ljudima koji koriste različitu
verziju programa za obradu teksta i ako ţelite da ti ljudi vaš tekst otvore bez
problema, prilikom čuvanja morate da vodite računa o formatu dokumenta.
Ako je dokument već jednom imenovan, sve naredne izmene u njemu se čuvaju klikom
na dugme Office, pa klik na opciju Save, ili prečicom CTRL+S preko tastature.

5
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

PRAKTČAN SAVET: Naţalost, dešava se da u toku rada nestane struje, „padne


Windows“, „zamrzne se Word“ i sl. U tom slučaju, najčešće gubite delove teksta
koje niste na vreme sačuvali. Najjednostavniji način da ublaţite posledice toga, je
da, s vremena na vreme sačuvate podatke.
Postojeći (imenovani) dokument moţete sačuvati pod novim imenom klikom na dugme
Office, pa klik na opciju Save As. Time čuvate prethodnu verziju dokumenta, a sve nove
izmene biće sačuvane pod novim imenom.

ZATVARANJE DOKUMENTA
Pošto ste završili rad na dokumentu, zatvorićete ga tako što ćete aktivirati dugme Office,
klik na opciju Close, ili jednostavno kliknuti na dugme za zatvaranje prozora. Ako nije bilo
izmena izmeĎu poslednjeg čuvanja podataka i zatvaranja, prozor dokumenta će se zatvoriti.
Ako ste izvršili promene od poslednjeg čuvanja dokumenta do zatvaranja, pojaviće se
dijalog u kome će se traţiti potvrda da se promene sačuvaju, videti sliku 6.

Slika 6 Dijalog pri zatvaranju dokumenta


Ako izaberete opciju Yes, a dokument nije ranije sačuvan, na ekranu će se pojaviti
dijalog prozor komande Save As, u koji treba uneti ime dokumenta i lokaciju u kojoj ţelite da
sačuvate dokument. Ako je dokument ranije sačuvan, Word će jednostavno njegovu poslednju
verziju (onu koju u tom trenutku vidite na ekranu) sačuvati na istom mestu, pod istim imenom.
Izborom opcije No, dokument će se zatvoriti bez čuvanja izmena u njemu, odnosno,
ostaće verzija dokumenta koju ste posljednju sačuvali.
Izborom opcije Cancel, vratićete se u dokument i moţete nastaviti rad.
UPOZORENJE! Uvek paţljivo pročitajte koje ime dokumenta se pojavljuje u
gornjem dijalog prozoru. Obično je na ekranu otvoreno više dokumenata, a
najčešća greška je da se, bez razmišljanja, klikne na taster No i time ne sačuvaju
izmene u njemu.

MESTO ZA BELEŠKE:

6
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

PRIKAZ DOKUMENTA
Vrsta prikaza (izgled) dokumenta na ekranu se podešava komandama sa kartice View:
Print Layout (uobičajeni način prikaza), Full Screen Reading, Web Layout, Outline i Draft, ili
preko dugmadi u donjem desnom uglu Word prozora (pogledati sliku 1, dole desno). Razlike
se svode na način prikazivanja i nemaju nikakvog uticaja na sam sadrţaj dokumenta. Najbitniji
su Draftl, koji je pogodan za sporije računare, jer tekst prikazuje bez iscrtanih strana, zaglavlja,
podnoţja i sličnog i Print Layout, koji tekst i cele strane prikazuje baš onako kako će se pojaviti
na papiru, videti sliku 7.

Slika 7 Prikaz Print Layout


Mi ćemo koristiti Print Layout, jer je to predefinisani način prikaza sadrţaja, na koji smo
svi navikli.

ZOOM: UVEĆANJE I UMANJENJE PRIKAZA DOKUMENTA


U prilci ste da veličinu prikaza sadrţaja na ekranu prilagodite na dva načina. Putem
opcije kartice ViewZoom, ili opcije Zoom (klizač) na statusnoj liniji, skroz desno.
Ova komanda omogućava uvećanje ili umanjenje prikaza na ekranu i ne utiče na veličinu
prikaza pri štampi i vrlo je korisna u tom smislu. Kada kliknete na prikaz procenta uvećanja,
otvarate dijalog u kome birate ponuĎene vrednosti. Sem procentualnih, postoje opisne opcije
za automatsko podešavanje, a to su Page width, koja će stranu prikazati maksimalono

7
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

iskoristivši širinu ekrana, a pomoću opcije Text width se postiţe isto, ali samo za tekst bez
margina. Opcije Whole page i Many Pages prikazuje celu stranu, odnosno više strana,
odjednom pa su pogodne za pregled estetske kompozicije sadrţaja.

RAD SA SADRŽAJEM DOKUMENTA


PONIŠTAVANJE IZVRŠENE OPERACIJE
Komanda Undo (čita se „andu“) poništava poslednju izvršenu operaciju. Posle učinjene
greške treba kliknuti na alat Undo, koji se nalazi na Quick Access Toolbar -u (na tastaturi
CTRL+Z). Ovom komandom moţete da poništite i nekoliko poslednjih operacija njenim
ponavljanjem ili otvaranjem liste klikom na strelicu na desnoj strani dugmeta i prostim
biranjem akcije od koje ţelite da poništite sve promene, videti sliku 8.

Slika 8: Dugmad Undo i Redo


sa Quick Access Toolbar -a
Za vraćanje poništene operacije koristi se komanda Redo (čita se „ridu“) i nalazi se odmah
desno od dugmeta Undo (na tastaturi CTRL+Y).
PRAKTIČAN SAVET: Kada napravite neku grešku, najjednostavniji način da je
ispravite je komanda Undo, naročito ako je aktivirate preko tastature.

KRETANJE KROZ TEKST KORIŠĆENJEM MIŠA


Kretanje kroz tekst korišćenjem miša objašnjeno je tabelom 1. Ovi načini omogućavaju
efikasan način rada.
Pomeranje za: Pokazivačem miša
Jedan red Kliknuti na gornju ili donju skrol strelicu
Jedan ekran gore ili dole Kliknuti na površinu iznad ili ispod skrol trake
na vertikalnom klizaču

Značajno pomeranje u vertikalnom Povući skrol traku na vertikalnom klizaču na


pravcu novu poziciju

Malo horizontalno pomeranje Kliknuti na desnu ili levu skrol strelicu


Značajno horizontalno pomeranje Povući skrol traku na horizontalnom klizaču na
novu poziciju

Tabela 1 Kretanje koroz tekst korišćenjem miša

KRETANJE KROZ TEKST KORIŠĆENJEM TASTATURE


Kretanje kroz tekst korišćenjem tastature je praktično, pogotovo ako su vam ruke već
nad tastaturom i za neke, jednostavnije od kretanja korišćenjem miša. Ovde ćemo navesti
samo dva razloga koji idu u prilog ovome: čestim pomeranjem desne ruke, od tastature prema
mišu i obrnuto, zamarate praktično čitavu desnu stranu tela. To moţda i nećete primetiti ako
računar koristite tridesetak minuta dnevno, ali posle nekoliko sati rada...
Drugi razlog je brzina rada. Neuporedivo brţe se neke komande aktiviraju preko
tastature nego preko kartica ili paleta sa alatima. Ovo vaţi za sve programe koje koristite. Na

8
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

primer, izračunato je da se prilikom obrade slike u programu »Adobe Photoshop«, gotovo 40%
vremena gubi na pomeranje ruke do miša i nazad, precizno postavljanje pokazivača na ţeljeni
taster itd. Dakle, nastojte da što više stvari uradite preko tastature...
U tabeli 1 je objašnjeno kretanje kroz tekst korišćenjem tastature.
Pomeranje Pritisnuti
Jedno slovo u levo 
Jedna reč u levo CTRL + 
Jedno slovo u desno 
Jedna reč u desno CTRL + 
Jedan red gore 
Jedan red dole 
Jedan pasus dole CTRL +
Jedan pasus gore CTRL +
Kraj reda END
Početak reda HOME
Jedan prozor gore Page Up
Jedan prozor dole Page Down
Kraj dokumenta CTRL + End
Početak dokumenta CTRL + Home

Tabela 1 Kretanje kroz tekst korišćenjem tastature

OZNAČAVANJE TEKSTA KORIŠĆENJEM MIŠA


Kada ţelite da obavite neku operaciju nad bilo kojim delom teksta, na primer, da
promenite vrstu ili veličinu slova, ili da ih iskosite, potrebno je da ih prvo označite (selektujete,
obeleţite). Označavanje je postupak koji će Word-u »reći« nad kojim delom teksta ţelite da
primenite sledeće operacije. Za početak, najlakše se obavlja korišćenjem miša, kao što je
objašnjeno u tabeli 2.

9
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

Označeni deo teksta Operacija mišem


Mali deo teksta Postaviti pokazivač miša na početak teksta,
pritisnuti taster i vući ga u pravcu kraja teksta
koji treba da se označi
Reč Dvoklik na reč
Slika Klik na sliku
Red Pomerite pokazivač miša u levu marginu, dok
se ne pojavi desno usmerena strelica pa
kliknite
Više redova Na isti način, samo drţeći pritisnut taster
pomerajte pokazivač miša gore ili dole (u
zavisnosti koje redove hoćete da obeleţite)
Rečenica Pritisnuti CTRL i kliknuti unutar rečenice
Paragraf (pasus) Dvoklik iz leve margine u pravcu izabranog
paragrafa (pasusa)
Više paragrafa Na isti način, samo drţeći pritisnut taster
pomerajte pokazivač miša gore ili dole (u
zavisnosti koje paragrafe hoćete da
obeleţite)
Veliki deo teksta Kliknite na početak izabranog dela da biste tu
postavili kurzor. Drţite pritisnut taster SHIFT i
kliknite na kraj teksta, kojeg selektujete
Ceo dokument Troklik u levoj margini

Tabela 2 Označavanje teksta korišćenjem miša

OZNAČAVANJE TEKSTA KORIŠĆENJEM TASTATURE


Kao što je već objašnjeno u prethodnom tekstu, označavanje teksta pomoću tastature je
identično pomeranju kurzora kroz tekst, uz drţanje tastera SHIFT. Npr. ako ţelite da označite
jednu reč, postavite kurzor ispred te reči, drţite istovremeno pritisnute tastere SHIFT i CTRL i
pritisnite strelicu za pomeranje kurzora u desno.

10
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

BRISANJE TEKSTA
U tabeli 3 je objašnjeno brisanje teksta.

Za brisanje Pritisnuti
Slova sa desne strane kurzora DELETE
Slova sa leve strane kurzora BACKSPACE (strelica iznad tastera
ENTER)

Reči sa desne strane kurzora CTRL + DELETE


Reči sa leve strane kurzora CTRL + BACKSPACE

Tabela 3 Brisanje teksta


PRAKTIČAN SAVET: Za brisanje većih delova teksta odjednom, jednostavno ih
prethodno označite i pritisnite taster DELETE ili BACKSPACE.

PRETRAŽIVANJE
Dok je tekst veličine od nekoliko strana, ova komanda vam neće mnogo koristiti. Ali, čim
imate tekst većeg obima, ona postaje nezamenljiva. Upotrebite na kartici Home opciju Find
(skroz desno) ili CTRL + F. Tad će se prikazati dijalog kao na slici 9, gde u polje Find What
unosite niz znakova koje traţite, posle čega će ih Word sam pronaći. Find Next traţi sledeću
pojavu, dok dugme More otvara dodatne opcije, pa moţete, izmeĎu ostalog, da zahtevate
razlikovanje malih i velikih slova ili traţenje specijalnih formata.

Slika 9 Paretraživanje, kartica Fnd

ZAMENA
Zamena je operacija koja predstavlja proširenje operacije pretraţivanja. Koristi se na isti
način kao operacija pretraţivanja, s tim što u polje Replace with unosite i niz, kojim menjate
traţeni niz iz polja Find what, videti sliku 10. Svaki put kada Word naĎe ţeljeni niz, čeka da
odgovorite klikom na neko od ponuĎenih dugmadi. Ako ţelite da ga zamenite novim, kliknite na
Replace ili Find Next, ako nećete. Ako ste sigurni da ţelite da napravite sve izmene, kliknite na
Replace All. Naročito je praktično to što Word sam pazi na veličinu slova tako da veliko slovo u
staroj reči ostaje veliko i u novoj.

11
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

Slika 10 Zamena, kartica Replace


PRAKTIČAN SAVET: Navešćemo primer iz naše škole. Koleginica je greškom
upisala imena i prezimena tridesetak polaznika, a da pri tome nije koristila slova
»č« i »ć« pa je tako Jovanović upisan kao Jovanovic i sl. Naknadno ispravljanje
greške je bilo vrlo jednostavno: u polje Find what unela je »ic«, a u polje Replace
with »ić«, a nakon toga je jednostavno pratila gore opisanu proceduru zamene.
Grešku je ispravila za minut.

SKOK NA ZADATU LOKACIJU


Pri radu sa dokumentima velikog broja strana, često nije lako pronaći konkretno mesto
koje traţite. Tu pomaţe komanda Go To, koja se poziva sa kartice
Home, klikom na listu opcije Find (videti sliku desno) ili sa CTRL + G.
Pored onoga što i sami očekujete - skok na ţeljenu stranu, iz liste Go
to what, moţete klikom da izaberete i skok na početak neke sekcije,
jednačinu, grafik, fusnotu, komentar i drugo. U primeru na slici 11,
izabrana je sekcija, a desno u polju Enter section number, unet je
redni broj traţene sekcije (4) i klikom na Go To, kurzor će biti
pozicioniran na početak četvrte sekcije.

Slika 11 Kartica Go To
PRAKTIČAN SAVET: Često je potrebno da se vratite na poslednje mesto u
tekstu, u kom ste izvršili neke izmene. Već pogaĎate da se to najlakše radi preko
tastature, kombinacijom tastera SHIFT + F5.

MESTO ZA BELEŠKE:

12
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

FORMATIRANJE
FORMATIRANJE TEKSTA
Pisaće mašine su za nas daleka prošlost, zar ne? Računari omogućuju mnogo više od
proste primene jedne jedine vrste slova u jednoj jedinoj veličini i osnovnog formatiranja, koje ne
uključuje ni poravnavanje desne ivice teksta. Dobro, neke novije mašine to omogućuju, ali na
neuporedivo teţi način, nego što to moţete da uradite u Word-u. Ovde nema ograničenja u
primeni raznih vrsta slova, njihovih veličina, boja, iskošenja, senki, poloţaja, podebljanja i
drugog, i to u jednoj jedinoj liniji, ili jednoj reči, ako vam baš tako odgovara. Sve se to lepo vidi
na ekranu, upravo onako kako će izgledati na papiru (tzv. WYSIWYG tehnologija), još pre
nego što tekst odštampate.
Šta su to fontovi? Jednostavno rečeno, to je isti skup znakova različitog izgleda koje
koristite prilikom kucanja teksta, kao različite vrste rukopisa kod ljudi. Tu spadaju slova, brojke,
upitnici, tačke, zagrade... Dakle, šta se moţe učiniti po pitanju njihovog formatiranja? Najbolji
odgovor na to će dati prikaz na slici 12, koji sadrţi opcije kartice Home koje moţete primenjivati
u formatiranju (oblikovanju) teksta.

FORMATIRANJE TEKSTA PREKO KARTICE HOME


Neke najčešće korišćene opcije za formatiranje fontova su predstavljene dugmadima na
formating paleti, videti sliku 12. Postupak formatiranja se vrši označavanjem teksta, kojeg
obraĎujemo (formatiramo), a onda klikom na odgovarajući alat sa palete.

Slika 12 Alati za formatiranje sa kartice Home

PRAKTIČAN SAVET: Ako na nekoj opciji, zadrţite pokazivač miša, pojaviće se u


svetlo ţutom pravougoniku naziv tog alata. Ta osobina vam moţe posluţiti kao
pomoć. Alat na koji ste kliknuli će promenti boju, te je i to pokazatelj da li ste taj
alat upotrebili na obeleţenom tekstu ili ne.
Font - izbor vrste fonta (vrste ispisa).
Font Size - izbor veličine slova. Ovo direktno utiče na veličinu slova pri štampi, te
ako vam se čini da je tekst na ekranu sitan ili krupan, podeste mu veličinu alatom Zoom (ranije
objašnjeno).
Su dugmad za naglašavanje ili isticanje teksta. Tekst moţete podebljati
klikom na dugme B - Bold, iskositi klikom na I - Italic ili podvući klikom na U - Underline.
Naravno, svi ovi efekti se mogu meĎusobno kombinovati, ali ne treba preterivati u
prenaglašavanju.
Su alati za poravnanje teksta, odnosno, odreĎivanje izgleda tekstu
prema levoj i desnoj margini. Gledano sleva na desno imamo: Align Left - levo poravnanje;
Center - centriranje teksta; Align Right - desno poravananje; Justify - Obostrano poravnanje.

13
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

Line Spacing(1) je tzv. prored i uobičajno je postavljen na 1 ili Single, mada se u


nekim primenama njime zapravo smanjuje ili povećava uobičajeni razmak izmeĎu redova u
pasusu.
Liste su način kako da na početku prvog reda svakog pasusa, koji se
nalaze u selekciji, postavimo neki oblik numerisanja ili označavanja. Vrlo su korisne. Njima
vršimo nabrajanje, koristeći prvi alat - Numbering ili označavanje istih upotrebom drugog alata
– Bullets, odnosno, koristeći treći alat za kombinovano nabrajanje ili označavanje.
Alati za pomeranje leve strane pasusa od leve margine, tj. za postavljanje levog
uvlačenja. Drugi alat - Increase Indent - vrši levo uvlačenje (Left Indent), dok prvim alatom -
Decrease Indent vršimo vraćanje pasusa ka levoj margini.
Alat Borders se koristi, uglavnom, u radu sa tabelama, za postavljanje okvirnih
linija ćelijama tebele, mada se mogu u nekim slučajevima upotrebiti i na delovima teksta u
pasusima.
Highlight - moţete delovima teksta promeniti boju pozadine, što podseća na
upotrebu marker flomastera.
Font Color - menja se boja samog fonta (teksta).
Sve promene koje napravite će biti prikazane u Preview prozoru.
PRAKTIČAN SAVET: Praksa je pokazala da je prijatnije čitati tekst sa ekrana
ako je kucan sanserifnim fontom (font bez stopica, krivulja i sličnih ulepšanja,
kakavi su na primer: »Arial«, »Verdana« i »Tahoma«), dok se tekst odštampan
na papiru lakše čita ako je kucan serifnim fontom. Serifni fontovi su npr.
»Garamond« i »Times New Roman«.
PRAKTIČAN SAVET: Mnogi od efekata imaju svoju kombinaciju na tastaturi,
čime se znatno ubrzava njihova primena, a najbitniji su podvlačenje (CTRL+U),
iskošenje (CTRL+I) i podebljavanje (CTRL+B). Povećanje i smanjivanje veličine
slova se vrši sa CTRL+] i CTRL+[.
UPOZORENJE! I pored ovih mogućnosti, ne treba preterivati u prenaglašavanju
u tekstu, jer se postiţe suprotan efekat. Mnogo različitih vrsta slova (fontova) i
njihovih veličina ruţno izgledaju. Smatra se da, u većini slučajeva, broj različitih
vrsta fontova ne bi trebao da bude veći od dva. Ovo je gotovo pravilo prilikom
kucanja poslovnih pisama i sličnih tekstova.

FORMATIRANJE PARAGRAFA
Postavlja se pitanje šta Word smatra paragrafom, tj. odeljkom ili pasusom? To je tekst od
početka novog reda, pa do sledećeg pritiska na taster ENTER. Za razliku od formatiranja
fontova, moţete, a ne morate označiti paragraf pre njegovog formatiranja - dovoljno je da u
njega postavite kurzor.
PreĎimo na podešavanje izgleda paragrafa. Na
kartici Home, sekcija Paragraph kliknite na dugme,
desno od naziva same sekcije (vidi sliku desno) i
otvoriće se prozor koji izgleda kao na slici 13.

14
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

Slika 13 Dijalog prozor komande FormatParagraph


Prva lista je Alignment, u kojoj birate poravnavanje. Ako je potrebno da se pasus
poravna samo po levoj ivici, izabraćete Left, a ako to treba obaviti po desnoj (gde leva ostaje
neravna), uključite Right. Obostrano poravnavanje obavlja opcija Justified, a njegovo
centriranje Center, što se često koristi u naslovima. O ovome smo govorili kada smo opisivali
alate, prikazane iznad naziva ove sekcije.
PRAKTIČAN SAVET: Ove komande se mogu primeniti i preko tastature -
CTRL+L (levo), CTRL+R (desno), CTRL+J (obostrano poravnvanje), CTRL+E
(centriranje).
Granice jednog ili grupe paragrafa mogu biti postavljene nezavisno od margina ostatka
teksta (to je tzv. „uvlačenje teksta“), što ćete obaviti u sekciji Indentitation. Levo uvlačenje se
postavlja unošenjem vrednosti u polje Left, a desno u polje Right. Ako je vrednost nula, nema
uvlačenja.
Special lista omogućuje postavljanje prvog reda nezavisno od ostatka paragrafa, i to
njegovim uvlačenjem (First line) ili izvlačenjem (Hanging). Polje By odreĎuje koliko će to
pomeranje iznositi. Moţete da definišete i prostor (razmake) koji ćete kreirati ispred (Before),
iza (After) pasusa, kao i izmeĎu redova samog paragrafa (Line spacing). Poslednji parametar
ćete, gotovo sigurno, postaviti ili na Single ili na 1.5 lines. Polje Preview sve vreme prikazuje
šta ćete na kraju dobiti.
Velika pomoć pri formatiranju je lenjir, koji se uključuje i isključuje preko kartice View,
sekcija Show/Hide, putem istoimene opcije.

15
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

Slika 14 Horizontalni lenjir (Ruler)


Na levoj i desnoj strani su prikazani markeri (klizači), koji imaju sledeću namenu:
Levi gornji trougao, marker u obliku trougla sa vrhom na dole vrši uvlačenje prvog reda
pasusa (First Line Indent)
Levi donji trougao, marker u obliku trougla sa vrhom na gore vrši uvlačenje ostalih
redova pasusa, sem prvog (Hanging Indent)
Levi kvadrat, marker koji vrši levo uvlačenje svih redova pasusa u odnosu na levu
marginu (Left Indent).
Desni donji trougao, marker u obliku trougla sa vrhom na gore vrši desno uvlačenje svih
redova pasusa u odnosu na desnu marginu (Right Indent).
UPOZORENJE! Iskustvo iz škole govori da mnogi koriste razmaknicu za
pomeranje početka pasusa od leve margine. To je, verovatno, navika zaostala od
upotrebe pisaće mašine. Takav način »formatiranja« paragrafa je apsolutno
neodgovarajući iz prostog razloga što pritisak na razmaknicu ne pomera kurzor
uvek za istu vrednost. Paragrafi podešavani na taj način moţda na ekranu i mogu
da, koliko-toliko, izgledaju dobro, ali nakon štampanja se vide sve greške. Da ne
pominjem sporost kod takvog načina rada.
PRAKTIČAN SAVET: Izbor merne jedinice na lenjiru vrši se preko dugmeta
OfficeWord Options, kartica Advanced, sekcija Display. U polju Measurement
units, odaberite jedinicu.

LISTE
Kada smo govorili o kartici Home, rekli smo da u sekciji sa alatima Numbering
(numerisanje, nabrajanje), Bullets (označavanje) postavljamo liste u tekstu i Multilevel List (lista
sa više niova) postavljamo liste u tekstu sa više novoa. Ako ponuĎeni oblik liste nije
odgovarajući, Word pruţa mogućnost da promenite način numeracije ili označavanja pasusa
klikom na liste tih dugmića, pri čemu se javljaju meniji prikazani kao na slici 15.

Slika 15 Meniji sa izborom načina numerisanja i označavanja u listama

16
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

Na meniju Bullet Library, klikom izaberite odgovarajući simbol, a klik na Define New
Bullet... otvara mogućnost izbora bilo kog simbola i definisanje njegove veličine i pozicije.
Na meniju Numbering Library se otvara slične mogućnosti ali uz numeraciju stavki i to:
arapskim ili rimskim brojevima, abecedom.
Poslednji meni, Multilevel List, nudi numerisanje ili označavanje u više podnivoa i
kombinovanje njihovih stilova tako da se mogu upotrebiti istovremeno, na primer, arapski i
rimski brojevi.
Automatsko umetanje elemenata liste se prekida jednostavnim brisanjem poslednjeg
(nepotrebnog) elementa u novom redu, pritiskom na taster ENTER, ili jednostavnim
isključivanjem alata na kartici Home, u sekciji Paragraph.
PRAKTIČAN SAVET: Postoji jednostavniji način da započnete listu. Dovoljno je
da unesete njen prvi element, npr. »a)«, »1)« ili nešto slično, napravite jedan
razmak. Otkucajte tekst iza tog razmaka i Word će automatski ubaciti
odgovarajući element ili iz liste Numbering ili iz Bulleted.

SIMBOLI
Često u dokument treba uneti neki specijalni znak - grčko slovo, ukras, neki specijalni
znak i sl. Ovi znaci su sadrţani u posebnim fontovima, meĎu kojima su najpoznatiji Symbol i
grupa Wingdings. Aktivirajte sa kartice InsertSymbols opciju Symbol, pojavljuje se dijalog kao
na slici 16.

Slika 16 Opcija Symbol


Komandom More Symbols... izaberite ţeljeni font, čiji se svi znakovi prikazuju u tabeli,
kliknite na onaj simbol koji vam treba, kliknite na dugme Insert (ili pritisnite ENTER). Unete
simbole oblikujete na isti način kao običan tekst.

MESTO ZA BELEŠKE:

17
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

DEFINISANJE IZGLEDA STRANE


PAGE SETUP
Word vas ne ograničava samo na jednu veličinu strane, na primer A4 format. Kao što ste
do sada već navikli, sve se moţe menjati, pa samim tim i veličina i izgled strane. Sve opcije
koje su vam potrebne se nalaze na kartici Page LayoutPage Setup, videti sliku 17.

Slika 17 Komande sekcije Page Setup


Opcija Margins, sluţi za izbor margina stranica. Margine predstavljaju prazan prostor od
teksta do ivica papira. Iz menija se biraju ponuĎene kombinacije veličina margina za gornju
(Top), donju (Bottom), levu (Left) i desnu (Right) marginu. Obratite paţnju da margine ne treba
postavljati na nulu, jer praktično nijedan štampač to ne moţe da prenese na papir - uvek
postoji prostor od nekoliko milimetara uz ivice papira, koji mora ostati prazan. Ako vam ne
odgovara nijedna od ponuĎenih kombinacija, na dnu menija odaberite opciju Custom
Margins... kojom određujete sami veličine margina.
Opcija Orientation ima dva poloţaja papira. Opcija Portrait, definiše štampu na
uspravnom poloţaju papira, dok opcija Landscape, štampa na oborenom papiru.
Opcija Size sluţi za izbor veličine stranice, a prema veličini (formatu) papira na kome
tekst treba da se odštampa, videti sliku 18. Word nudi mnoge predefinisane formate, smeštene
u meni ove opcije, ali ćete sasvim sigurno najviše koristiti običan A4 format (210 x 297mm). U
slučaju da nema veličine stranice koja vam je potrebna, kliknite u meniju na poslednju opciju:
More Paper Sizes... u čijem dijalogu moţete je sami definisati sa poljima za širinu (Width) i
visinu (Height).

ZAGLAVLJE I PODNOŽJE STRANE


Sigurno ste u nekim publikacijama primetili da na vrhu i/ili dnu stranica postoje sadrţaji
koji se ponavljaju na ostalim stranicama. Svaka strana ima na vrhu oblast zaglavlja (Header), a
na dnu podnoţje (Footer), u koje se obično smešta redni broj strane i eventualno, još neke
informacije. Unos sadrţaja u zaglavlje, odnosno u podnoţje vrši se opcijama Header i Footer
sa kartice InsertHeader & Footer.
PRAKTIČAN SAVET: Ponekad primena i zaglavlja i podnoţja vizuelno pretrpava
stranu. Pored toga, korišćenje tanke linije ispod zaglavlja ili iznad podnoţja
ulepšava njen izgled.
Za razliku od većine drugih komandi koje ovde primenjujemo, ne pojavljuje se nikakav
poseban dijalog, već uokvirena oblast u vrhu stranice u kojoj treba uneti sadrţaj zaglavlja, pri
čemu ostatak teksta je bleĎi, stavljajući vam do znanja da je nedostupan tog trenutka.
Kreiranje je vrlo jednostavno, i verovali ili ne - već ga znate, jer se to radi kao i u ostatku
teksta. Samo treba otkucati tekst koji se pojavljuje na svakoj strani, formatirati ga po ţelji
(veličina slova, iskošenje, podvlačenje...) i to je to! Taj tekst će se pojavljivati na svim stranama

18
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

unutar iste sekcije. Dakle, moţete definisati različita zaglavlja i podnoţja za svaku sekciju. Npr.
svako poglavlje ove skripte je nezavisna sekcija sa različitim sadrţajima u zaglavlju i podnoţju.
PRAKTIČAN SAVET: Ako ţelite da izvršite neke izmene u već kreiranom
zaglavlju ili podnoţju, uradite dvoklik u površinu sadrţaja, u zaglavlju ili u
podnoţju. Povratak u tekst vršite, takoĎe, dvoklikom u prostor teksta.

NUMERISANJE STRANA (STRANIČENJE)


Jasno je da se zaglavlje i podnoţje mogu efikasno upotrebiti za unos broja strana, čak i
tipa »strana X od Y«. MeĎutim, ako vam nije stalo do naročitog izgleda, već samo da imate
orijentir u odštampanom tekstu, Word nudi i jednostavnu komandu Page Number sa kartice
InsertHeader & Footer, videti sliku 18. U meniju komande birate poziciju na stranici gde
smeštate redni broj.

Slika 18 Komanda Page Numbers


Na kraju, svakako, treba pomenuti kako da brojeve strana uklonite iz teksta. Operacija ne
moţe biti jednostavnija - dvoklik na bilo koji redni broj, zatim samo klik na broj, posta će siv i
pritisnite DELETE na tastaturi.

SEKCIJE I PREKIDI
Posle priče o formatiranju strana, zaglavlja i podnoţja, sekcije zaista nisu nikakav
problem. Zašto? Zato što, u suštini, sekcije predstavljaju »dokument u dokumentu«, u kome
moţete posebno definisati sve paramete izgleda strane. Sekcije se koriste u sloţenim
dokumentima, gde ima potrebe za tim. Na primer, ako pišete knjigu, u najmanju ruku ćete
ţeleti različita zaglavlja po poglavljima. Tu će sekcije priskočiti u pomoć. Kreiraju se
jednostavno, na kartici Page Layout, klik na opciju Breaks, u meniju birate način prekida i vrstu
sekcije, videti sliku 19.

19
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

Slika 19 Komande za unos prekida i nove sekcije


Postoji više tipova prekida teksta i tipova sekcija. Svima je zajedničko da se prekid vrši
na mestu kurzora. Opcija Next Page će početak nove sekcije smestiti na početak nove strane,
prekid Continious će novu sekciju nastaviti u produţetku, prekid Even Page će novu sekciju
smestiti na prvu sledeću parnu, a Odd Page na prvu sledeću neparnu stranu. Poslednjim
opcijama moţete postići da vam poglavlje uvek počinje, na primer, na desnoj stranici knjige.
PRAKTIČAN SAVET: Mesta u tekstu na kojima su umetnute granice sekcija i
prekidi se jasno vide ako aktivirate dugme Show/Hide, sa kartice Home, sekcija
Paragraph. Takav prikaz dokumenta je neophodan ako ţelite da brišete prekide.
Prekidi se brišu klikom na početak prekida i pritiskom na taster DELETE.
Kad smo već kod prekida teksta, pomenimo da se prekidi teksta mogu forsirati tamo gde
ţelite i bez definisanja nove sekcije. Prve tri opcije, sa slike 18, to omogućuju. Postavite kurzor
na mesto prekida, a onda opcijom:
Page umećete prekid strane, tekst nastavlja na početku prve sledeće strane, bez obzira na
slobodan prostor do kraja tekuće.
Column radi sličnu stvar, ali tekst počinje na vrhu sledeće kolone.
Text Wrapping prekida tekući red i šalje tekst u novi (sledeći) red, ali ne izlazi iz tekućeg
pasusa.
PRAKTIČAN SAVET: Ako ţelite da neki deo teksta premestite na početak
sledeće strane, nije efikasno da to učinite tako što ćete postaviti kurzor ispred tog
dela teksta i pritiskati taster ENTER dovoljan broj puta. Ispravan način bi bio da
nakon postavljanja kurzora na to mesto aktivirate komandu Page.

MESTO ZA BELEŠKE:

20
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

TABELE
Tabele su izvanredan alat za organizovanje podataka sloţenih u kolone i redove. Presek
reda i kolone se zove ćelija. U svaku ćeliju se mogu uneti tekst, brojevi, slike i formule. Ako je
duţina teksta veća od širine ćelije, višak teksta će biti prebačen u novi red u istoj ćeliji. Sva
pravila i mogućnosti unosa i formatiranja teksta vaţe i unutar tabele.

KREIRANJE TABELE
Ubacite kurzor na mesto gde ubacujete tabelu. Obično se ubace jedan ili dva prazna
reda, a kurzor ubacite u drugi prazan red. Sam postupak kreiranja tabele se moţe obaviti na
više načina.
Prvi način je da na kartici Insert, opcijom menija Table  Insert Table..., videti sliku 20,
dobijete dijalog u kome unesete broj kolona (Number of Columns) i redova (Number of Rows) i
potvrdite klikom na OK.
Drugi način kreiranja je da na kartici Insert, kliknete opciju Table, videti sliku 20. Ispod
dugmeta će se pojaviti tabela u kojoj pokaţete, na dole - koliko redova, i na desno - koliko
kolona ţelite da tabela sadrţi i tad kliknete. Tabela će se pojaviti na mestu kurzora.
Treći način je da tabelu bukvalno iscrtate opcijom menija Table  Draw Table.

Slika 20 Opcija Table


PRAKTIČAN SAVET: Ako ne znate koliko redova je potrebno, nema problema -
ubacite samo par, a ostale će Word dodavati sam po potrebi ako se kroz tabelu
krećete tasterom TAB (što je sasvim uobičajeno). Pritisak na TAB vas pomera za
jednu ćeliju udesno, a SHIFT+ TAB ulevo. Naravno, u ţeljenu ćeliju moţete
preskočiti i direktnim klikom u nju.
U okviru same ćelije vaţe isti tasteri za kretanje kao i kroz slobodan tekst, a funkcioniše i
tehnika povuci-i-pusti (drag and drop).

21
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

OZNAČAVANJE SADRŽAJA U TABELI


Označavanje cele tabele se najlakše radi klikom na kvadratiće u gornjem levom ili
donjem desnom uglu tabele. Kvadratići će se pojaviti, ako prethodno pokazivač miša postavite
na površinu tabele.
Označavanje kolone vršite postavljanjem pokazivača na gornju ivicu tabele, kada se
pokazivač pretvori u malu crnu strelicu okrenutu nadole, kliknite, i kolona je selektovana.
Označavanje redova se vrši na isti način kao kod običnog teksta, pokazivač postavite
levo, ispred tabele, u pravcu reda. Pokazivač će se pretvoriti u strelicu okrenutu gore desno, i
kliknite.
Označavanje ćelije vršite postavljanjem pokazivača u ćeliju sa leve strane, pri čemu se
on pretvara u malu crnu strelicu okrenutu gore desno, i kliknite.
Jasno, sve ove operacije mogu se primeniti i na više objekata odjednom, ako umesto
klika uradite povlačenje, iste ćete selektovati.

RAD SA TABELOM
Brisanje
Kada neki deo tabele označite, pored formatiranja njegovog sadrţaja, moţete da ga i
obrišete, i to na dva načina - brisanje sadrţaja, pri čemu struktura tabele ostaje netaknuta, se
obavlja prostim pritiskom na taster DELETE, dok brisanje kompletnih redova, kolona ili ćelija
se obavlja pritiskom na taster BACKSPACE, ili sa kartice Layout, u sekciji Rows & Columns
kroz opciju Delete, videti sliku 21. Iz ponuĎenog menija birate brisanje: ćelija, kolona, redova,
ili same tabele.

Slika 21 Opcije za brisanje i umetanje delova tabele

Umetanje reda ili kolone


Pre ili kasnije zatrebaće vam umetanje novog reda ili kolone. Postavite kurzor u ćeliju
pored koje ţelite novi deo tabele. Sa kartice Layout, u sekciji Rows & Columns kroz opcije:
Insert Above - red iznad, Insert Below - red ispod, Insert Left - kolonu levo, Insert Right - kolonu
desno, umećete potrebne delove tabele, videti sliku 21.

Spajanje i deljenje ćelija


Ponekad je potrebno dve ili više ćelija spojiti ili pak podeliti.
Spajanje se, moţe obaviti samo nad susednim ćelijama. Prvo ih označite, a zatim sa
kartice Layout, sekcija Merge, primenite komandu menija Merge Cells. Na ovaj način se često
pravi naslov u prvom redu tabele, videti sliku 22, prikaz levo.

22
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

Slika 22 Opcije za spajanje i deljenje ćelija


Podela ćelije na više manjih se obavlja tako što ćeliju/ćelije označite, a zatim sa kartice
Layout, sekcija Merge, primenite komandu menija Split Cells, koja omogućuje delenje na
proizvoljan broj redova i kolona. Pojaviće se dijalog u kome definišete broj kolona i redova,
videti sliku 22. Primetite da ove operacije ne menjaju poloţaj i veličinu ostatka tabele.

Formatiranje
Inicijalno, Word će svim ćelijama dodeliti istu visinu i širinu, što često nije i dovoljno, pa
postoji mogućnost njihove promene: postavite pokazivač miša na bilo koju liniju razdvajanja
ćelija (vertikalnu ili horizontalnu) i on će promeniti oblik u duplu liniju presečenu dvosmernom
strelicom. Levim tasterom miša odvucite liniju u smeru strelica na novu poziciju, čime širite ili
skupljate taj deo tabele (kolonu ili red).
Kao i u običnom tekstu, i u okviru ćelija trebamo postaviti sadrţaj na pravo mesto.
Označite celu ili deo tabele, ili kliknite u ćeliju koju formatirate. Zatim, sa kartice Layout, sekcija
Alignment, primenite neki od 9 alata za poravnanje, koji ne mogu biti jasniji, videti sliku 23.
Kliknite na onaj koji vam odgovara i posao je završen.

Slika 23 Alati za poravnanje i prikaz teksta u ćeliji

Promena orjentacije teksta u ćeliji


Ponekad se mora promeniti orijentacija teksta unutar ćelije. Sa kartice Layout, sekcija
Alignment, upotrebite komandu Text Direction, videti sliku 23. Ako niste dobili ţeljenu
orjentaciju teksta, ponovite klik na isti alat.

Opcija Table Styles


Word nudi i posebnu skupinu stilova za brzu obradu tabela, čime znatno štedi vreme.
Verovali ili ne, iskustvo pokazuje da na formatiranje tabele se utroši više od pola vremena od
onog utrošenog na kreiranje njenog sadrţaja. U tabelu treba postaviti kurzor. Sa kartice
Design, sekcija Table Styles, iz liste klikom izabrati neki od ponuĎenih obrazaca, videti sliku 24.
Brzo i jednostavno, zar ne?

23
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

Slika 24 Unapred definisani formati tabele

POSTAVLJANJE OKVIRNIH LINIJA ĆELIJAMA


Kao što i sami znate, kreiranjem tabele, svaka ćelija dobija tanku liniju po svom okviru.
Word ne bi bio to što jeste da, i ovde, ne nudi mogućnosti. Jasno, treba ih upotrebljavati bez
preterivanja i uz samo nekoliko poteza, i vaše tabele će izgledati vrlo lepo. Selektujte ćelije
kojima postavljate ili ukidate linije i sa kartice Design, sekcija Table Styles, iz liste Borders
klikom izabrati neki od ponuĎenih obrazaca, videti sliku 24.
Za definisanje različitog izgleda linija, od ponuĎenih u listi, koristite komandu Borders and
Shading, takoĎe iz liste Borders. Sve linije koje ovde definišete će biti primenjene samo na
označenu oblast tabele. Dakle, prvo označite ćelije. Pogledajmo karticu Borders iz dijaloga
komande, videti sliku 25.

Slika 25 Komanda Borders and Shading


UPOZORENJE! Iskustvo sa kurseva pokazuje da polaznici često zaborave da
označe ţeljenu oblast, što dovodi do neočekivanih rezultata pri uokvirenju ćelija.
Levo, u sekciji Setting, biramo neki od predefinisanih formata, koji nude neki od često
upotrebljavanih načina uokvirenja ćelija. Dovoljno je da kliknete na format koji vam odgovara i
u prozoru Preview, na desnoj strani, će odmah biti prikazan njen efekat.
Format Custom nudi da svakom delu oivičenja tabele dodelite poseban izgled. Obratite
paţnju da se levo i ispod Preview prozora nalaze po tri dugmeta sa ucrtanim linijama. Kada
kliknete na neki od njih, uključujete ili isključujete prikaz upravo te linije na tabeli ili njenoj
selekciji. Isto se moţe postići i direktnim klikom na ţeljenu liniju u pomenutom prozoru Preview.
Ţeljeni izgled linije se definiše u središnjoj sekciji dijaloga. U listi Style birate vrstu linije.

24
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

Primenu liste Color ne treba objašnjavati. Ispod nje se nalazi lista za izbor širine linije (Width),
a ona se izraţava u tačkama (pt), 1 pt = 1/72 inča. Kada završite postavljanje linija, kliknite na
OK i sve promene će biti usvojene.
Obratite paţnju na listu Apply to. Ako je izabrana stavka Table, promene će biti na celoj
tabeli. Ako je tu Cell, onda se promene odnose na ćeliju u kojoj se kurzor nalazi ili na selekciju.
Opcija Paragraph omogućava da oivičite bilo koji odeljak teksta ili njegov naslov, a Text da se
isto uradi sa proizvoljno označenim tekstom, mada za rad sa pasusima i delom teksta postoje i
druge brţe tehnike.
PRAKTIČAN SAVET: Podvlačenje zaglavlja, odnosno nadvlačenje podnoţja se
jednostavno izvodi na ovaj način. Potrebno je da prvo aktivirate komandu Header
ili Footer, a nakon toga komandu Borders and Shading. Zatim dovršite
postavljanje linija kao što je opisano u prethodnom delu teksta.
Kartica Page border, u gore prikazanom dijalogu, ima istu namenu, ali se odnosi na sam
okvir po obodu stranica celog dokumenta (ili sekcije).
Kartica Shading omogućuje postavljanje boje i šrafure pozadine ćelija ili označenog
teksta. Ovo se moţe uraditi i brţe. Sa kartice Design, sekcija Table Styles, iz liste Shading
(videti sliku 24) klikom izabrati neku od ponuĎenih boja.
PRAKTIČAN SAVET: Prilikom formatiranja tabele, vodite računa o tome da će
ona moţda biti odštampana na crno belom štampaču. TakoĎe, bilo bi dobro da
tabela zadrţi funkcionalnost i čitljivost nakon slanja faksom, dakle opet postoji
mogućnost gubitka informacija o bojama. U takvim slučajevima, delove tabele
naglašavajte kombinovanjem sivih nijansi.

VEŽBA: Pokušajte da napravite sledeće tabele.

GRAĐEVINSKI RADOVI
PRIPREMNI RADOVI KOLIĆINA CENA UKUPNO
(DIN) (DIN)
1. Rušenje zida od pune
opeke d=12cm, u
produžnom malteru

m2 55.00 120
2. Demontaža postojećih
drvenih vrata

kom. 5 320
3. Odvoz šuta sa gradilišne
deponije

m3 30 270
SVEGA PRIPREMNIH RADOVA

Tabela 4 Prvi primer tabele

25
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

1. Kvartal

1999 Jan Feb Mar Apr


1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4

1998
Jan Feb Mar Apr
1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4 1 2 3 4

Tabela 5 Drugi primer tabele


PRAKTIČAN SAVET: Ne zaboravite da sva pravila i mogućnosti unosa i
formatiranja teksta vaţe i unutar tabele. Treba se podsetiti da je u većini
slučajeva neophodno da označite onaj deo tabele nad kojim ţelite izvršiti neku
operaciju.

GRAFIČKI OBJEKTI
Nikako ne treba izbegavati mogućnost lakog ubacivanja grafičkih objekata u dokument.
Oni se ubacuju učitavanjem gotovih objekata (slika) preko kartice Insert, sekcija Illustrations,
klikom na komandu Picture ili Clip Art.
Pojavljuje se dijalog Insert Picture, koji vam nudi da pronaĎete fajl u kojem čuvate sliku i
čiju kopiju umećete u tekst, videti sliku 26.

Slika 26 Dijalog za izbor slike koju umećemo u tekst


Na ovaj način moţete učitati sliku u bilo kom poznatom formatu (kao što su JPG, GIF,
PNG, TIFF, BMP i drugi) i smestiti je na trenutno mesto kurzora u tekstu. Obratite paţnju da
veličina slike (u pogledu zauzeća prostora, obično izraţena u KB ili MB) direktno povećava i
veličinu fajla dokumenta, zato birajte formate, manje zahtevna za prostorom, kao što su JPG,
GIF ili PNG.

26
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

OBRASCI (TEMPLATES)
Obrasci predstavljaju finalno rešenje nekog dokumenta, sa sadrţajem i formatiranjem
koje treba da ima taj dokument. Za razliku od običnog dokumenta, kada otvorite obrazac,
dobijate njegovu kopiju. Sa kopijom moţemo činiti sve što namena obrasca dozvoljava, a sve
uraĎene izmene ćete sačuvati pod nekim drugim imenom, dakle, sam obrazac neće biti
izmenjen. Jednostavno se kreiraju i koriste, kao i svaki drugi tekst. Njihovom primenom se
rešavate ponavljanja istih dosadnih postupaka. Ako, recimo, kreirate memorandum svoje firme,
u kome se nalaze osnovni podaci, telefoni, logo, ţiro račun,... najbolje je da ga sačuvate kao
obrazac. Da biste to uradili, klik na dugme Office, klik na opciju Save As. Po pojavi padajućeg
menija klik na komandu Word Template. Pojaviće se dijalog Save As, videti sliku 27. U polju
File name ćete imenovati obrazac, a u polju Save As Type treba da stoji Word Template.
Ukoliko, obrazac koji pravite ţelite da koristite i u starijim verzijama Word -a, u polju Save As
Type treba da stoji Word 97-2003 Template.
Na ovaj način, kada vam memorandum zatreba, klik na dugme Office, klik na opciju
New biće otvoren prozor New Documents. U okviru s leve strane birajte obrasce preko opcije
New from existings..., pojaviće se dijalog u kome ćete dvoklikom pokrenuti vaš obrazac. Kada
ga otvorite, sve što treba da uradite je da unesete potrebne izmene i sve to sačuvate pod
nekim imenom.

Slika 27 Čuvanje dokumenta u obliku obrasca


Word ima veliki broj obrazaca i čarobnjaka (koji snagu pokazuju pri radu na engleskom
jeziku pa ih nećemo posebno obraĎivati). Svakako preporučujemo da pregledate gotove
obrasce, koje vam nudi Word u okviru levo, jer je sasvim sigurno da će vam mnogi odgovarati
za razne namene, bez ili sa doradom istih.

27
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

VEŽBA: KREIRANJA OBRASCA


Otvorite Word. Pojavljuje se prazan dokument.
Unesite potreban sadrţaj i obradite ga, tako da predstavlja budući obrazac (na primer,
obrazac zahteva).
Kada završite sa podešavanjem izgleda dokumenta, klik na dugme Office, klik na opciju
Save As. Po pojavi padajućeg menija klik na komandu Word Template. Pojaviće se dijalog
Save As, sačuvajte ga kao Word 97-2003 Template, pod imenom „Zahtev“ u nekom folderu.
Time ste završili kreiranje novog obrasca.
Primena obrasca „Zahtev“. Prilikom izrade novih zahteva, zasnovanih na već uraĎenom
obrascu, klik na dugme Office, klik na opciju New biće otvoren prozor New Documents. U
okviru s leve strane birajte vaše obrasce preko opcije New from existings..., pojaviće se dijalog
u kome ćete dvoklikom pokrenuti vaš obrazac „Zahtev“.
U otvorenom dokumentu (kopiji obrasca), moţete napraviti izmene potrebne za
konkretan zahtev i snimiti ga pod nekim imenom.

MESTO ZA BELEŠKE:

28
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

ŠTAMPANJE
Iako ţivimo u »elektronskom vremenu«, ne treba ni pominjati značaj dobijanja kreiranog
dokumenta na papiru. Postoje dva načina - ako ţelite da tekst dobijete u samo jednoj kopiji,
kliknite na dugme sa štampačem, opcija Quick Print, na Quick Access toolbar -u, gde se
sadrţaj štampa bez ikakvih podešavanja parametara štampe. Ipak, neretko su potrebne
modifikacije načina štampanja pa do dijaloga, koji nam to omogućuje, dolazite klikom na
dugme Office, klik na opciju Print. Po pojavi padajućeg menija klik na komandu istog imena, ili
CTRL+P preko tastature, dobija se dijalog, sličan prikazu na slici 28.

Slika 28 Dijalog prozor komande Print


Ako se nalazite na računarskoj mreţi, velika je šansa da imate mogućnost štampe na
više štampača. Ciljni izaberite u sekciji Printer iz padajuće liste Name. Dodatne parametre
štampača, koji će vaţiti samo u Word-u, postavljate klikom na dugme Properties.
Ako je dokument obiman, mogu vam zatrebati samo neki delovi. Zato u sekciji Page
Range birate da li se štampa sve (All), samo stranu u kojoj je kurzor (Current Page), ono što
ste označili (Selection) ili neke odreĎene strane, koje su odvojene zarezima, a unosite ih u
polje Pages. Mogu se odrediti i opsezi pa je sasvim ispravno da unesete nešto kao »1, 3, 7-10,
15-16, 20-«.
Broj kopija ne treba posebno objašnjavati, a sekcija Zoom omogućuje »sabijanje« više
strana na jednu.
Ako ţelite da dokument odštampate obostrano, najverovatnije ćete morati odštampati
prvo neparne strane, presloţiti ih na odgovarajući način nakon štampanja, ponovo vratiti u
štampač i, na kraju, uključiti štampanje parnih strana. Ovaj postupak je neophodan jer neki
štampači nemaju mogućnost automatske obostrane štampe. Štampanje neparnih strana se
zadaje u polju Print, uključivanjem opcije Odd pages, a opcija Even pages se odnosi na parne
strane.
Pre nego što dokument odštampate, nije zgoreg proveriti kako će to sve izgledati na
papiru. Komanda koja to omogućuje se naziva Print Preview i nalazi se u Quick Access toolbar

29
MS WORD 2007 OSNOVNA OBUKA

-u („papir i lupa“), a moţete je pokrenuti klikom na dugme Office, klik na opciju Print, u
podmeniju klik na Print Preview.
PRAKTIČAN SAVET: Neophodno je da za štampanje koristite papir
odgovarajućeg kvaliteta. U većini slučajeva to je papir za fotokopiranje. Loš papir
se često zaglavljuje u štampaču, što znači da morate prekinuti štampanje, otvoriti
štampač, izvaditi ga, nakon svega oprati ruke itd. U svakom slučaju se više isplati
da kvalitetniji papir platite malo više, što vas oslobaĎa daljih briga.

ZAKLJUČAK
Šta reći na kraju ovog dela obuke.
Videli ste da Word nudi mnogo više, ako ga ne koristite kao puku zamenu pisaćoj mašini.
Kod dokumenata, koji se iskoriste jednom i nikada više, Word se i moţe upotrebiti kao pisaća
mašina. No, u dokumentima koji su podloţni čestim izmenama, ovaj pristup će vam jako
oteţati posao. Toplo preporučujemo da iskoristite snagu koju Word nudi i napravite dokumenta
koja se vrlo lako i brzo mogu menjati. Priznaćete, nekad je to imperativ!

30

You might also like