Professional Documents
Culture Documents
Jedna od primjena računara je za unos i obradu teksta. Računari su istisnuli pisaće mašine iz upotrebe. Sada je
relativno lako napraviti lijepu brošuru, priručnik, uputstvo, novine itd. Rijetko se u poslovnoj komunikaciji koriste
dokumenta napisana rukom ili otkucana na pisaćoj mašini. Dakle, neophodno vam je poznavanje nekog programa za
obradu teksta.
Postoji veliki broj programa za unos i obradu teksta tzv. tekst procesori ili editori teksta za razne operativne
sisteme. Kako smo se u prethodnim glavama bavili Windows-om, pomenućemo neke Windows programe za obradu
teksta.
Notepad
Notepad se koristi za kreiranje jednostavnih tekstualnih fajlova. On je jedan od osnovnih editora teksta. Tip
njegovih dokumenata, odnosno fajlova, je .txt. Notepad ne može da obrađuje tabele, slike itd. Primjena Notepad-a
kao jednostavnog priručnog alata za unos samo teksta, je značajnija nego za obradu zahtjevnijeg dokumenta koji se želi
štampati.
WordPad
Sledeća aplikacija koja se automatski instalira sa Windows-om, a služi za obradu teksta, je WordPad. Ona ima
više mogućnosti od Notepad-a (unos slika itd). U ovoj aplikaciji se kreiraju fajlovi sa .rtf ekstenzijom. Ova aplikacija se
može koristiti za kreiranje poslovnih dokumenata i amatersku obradu teksta. Nalazi se u sklopu podmenija
Accessories.
Ovo su bile aplikacije koje se nalaze na svakom PC-u sa Windows OS. Ako želite neku profesionalnu
aplikaciji za obradu teksta onda je morate kupiti i instalirati na vaš računar.
Trenutno najpopularniji program za obradu teksta je Microsoft Word (MS Word). Microsoft Word može
da otvori fajlove kreirane i u nekim drugim programima (Notepad, WordPad itd). Default-ni tip njegovih fajlova je
.doc.
Osim Word-a, postoji još profesionalnih tekst procesora za Windows: SciWord, OpenOffice, StarOffice,
QuarkXPress, Adobe PageMaker itd. Zadnja dva programa se više koriste za pripremu za štampu (novine, knjige itd.)
dokumenata urađenih u drugim programima.
MS Word je dio softverskog paketa (skupa aplikacija) Microsoft Office. Postoje razne verzije ovog paketa i
same aplikacije, a aktuelne su: 2000, 2003, XP, itd. Microsoft Word je profesionalni program namijenjen prvenstveno
za obradu tekstualnih dokumenata (tekst procesor). Pored izuzetnih mogućnosti u pogledu obrade teksta, ovaj program,
posjeduje raznovrsne mogućnosti kreiranja tabela, formula i grafika.
Startovanje Word-a
1
Ako ikonica nije na desktop-u, drugi način je iz Start menija, podmenija Programs, pa zatim izbor Microsoft Word
(ponekad postoji u Programs-u i podmeni Microsoft Office i u njemu naredba).
Menu Bar (traka menija) sadrži menije sa naredbama za taj program. Skoro svaki Windows program ima
standardne menije: File, Edit, View, Tools i Help i klikom na naziv menija otvori se padajući meni sa naredbama i
podmenijima.
File – datoteka
2
Edit – uređivanje
View – pogled
Normal – običan.
Web Layout – Web-izgled.
Print Layout – izgled štampe.
Task Pane – okno zadatka.
Toolbars – trake sa alatima.
Ruler – ako se ne vidi lenjir čekirajte ovu opciju.
Header and Footer – zaglavlje i podnožje.
Insert – umetanje
3
Format – oblikovanje
Table – tabela
Help – pomoć
4
Podešavanje toolbar-a
U toolbar-u se nalaze dugmad za najkorišćenije naredbe u Word-u. Oni su grupisani u smislene cjeline (Standard,
Formatiranje itd). Svaki korisnik prilagođava sadržaj svog toolbar-a u Word-u.
Izbor sadržaja toolbar-a se vrši pomoću opcije menija Toolbars koji je dio View komande. Potrebno je čekirati željenu
grupu toolbar dugmadi i one će se pojaviti.
Grupe toolbar-ova se mogu pomjerati i raspoređivati prema potrebi korisnika. Postavite pokazivač miša na
početak toolbar-a. Pokazivač miša će poprimiti ovakav oblik . Pritisnite lijevi taster miša i pomjerite toolbar na
željeno mjesto.
Unos teksta
Da bi počeli unos teksta morate prvo prilagoditi tastaturu našem jeziku.Kliknuti na polje za jezik (Language bar)
u taskbar-u i izabrati željeni jezik.
Slova se unose kratkim pritiskanjem po odgovarajućim tasterima. Ako se želi veliko slovo drži se pritisnut taster
Shift i to slovo (Shift+slovo). U slučaju da je CapsLock (ispis velikih slova) uključeno (pogledajte da li svijetli
CapsLock lampica na tastaturi), unose se velika slova, odnosno, sa Shift, mala slova. Ako se drži Shift biće otkucano
drugo (tzv. gornje) značenje tastera. Taster CapsLock ima uticaja samo na slova. Često oznake na tastaturi ne
odgovaraju onome što se pojavi na ekranu. Razlog je što ta tastatura nije proizvedena za naše tržište. U tom slučaju
morate probati da nađete odgovarajuću tipku.
5
Dok se unosi tekst, prelazak u novu liniju se obavlja automatski. Program to radi tako što se riječ koja ne može
stati u tekuću liniju, prenosi čitava u slijedeću liniju. Enter se pritiska kada se želi završiti pasus (prinudni prekid linije).
Između riječi se uvijek ostavlja jedan prazan prostor unijet tasterom Space (razmak). Na početku pasusa, obično se,
zbog preglednosti, ostavlja malo veća praznina („novi red“), a to se postiže tasterom Tab. Takođe, u slučaju potrebe za
pravilnim razmacima u tekstu koriste Tab-ovi, a ne razmak (space).
Postoje dva načina unošenja teksta. U jednom načinu tekst koji se unosi se umeće u tekst, a u drugom se
prepravlja tj. „ide“ preko prethodnog teksta. Prvi način je Insert (umetanje), a drugi Overwrite (napisati preko).
Prelaz, iz jednog u drugi režim rada, vrši se pomoću tastera Ins. U statusnoj liniji je indikator koji pokazuje u kom
načinu radite (ako je indikator OVR zatamljen onda je Insert, a ako je jasan onda je Overwrite). Podrazumijevani
(default) način je Insert.
Kao što smo već vidjeli za brisanje jednog karaktera možete upotrebiti tastere Delete i Backspace. Taster
Delete će obrisati karakter koji se nalazi sa desne strane kursora, dok taster Backspace briše slova sa lijeve strane
kursora.
Ako želite da obrišete dio teksta jednostavno ga selektujte i upotrijebite taster Delete.
Označeni tekst možete iskopirati ili premjestiti na neko drugo mjesto (ili u drugi dokument) po istom
principu kako smo to radili sa fajlovima i folderima i to se obavlja uz pomoć Clipboard-a. Već smo rekli,
Clipboard je mjesto u memoriji, koja je namijenjena trenutnom čuvanju raznih sadržaja: teksta, slika, fajlova
itd. Sadržaj se korišćenjem naredbe Copy ili Cut smješta u ovu memoriju. Odaberite gdje želite da postavite sadržaj.
Korišćenjem naredbe Paste, sadržaj se postavlja na novo mjesto. Naredbe Cut, Copy i Paste se nalaze u okviru menija
Edit, ali i kao dugmad toolbar-a.
Prvo se selektuje tekst koji želimo da kopiramo ili premjestimo. Izborom komande Copy (Cut), odgovarajućih dugmadi
ili tastera Ctrl+C (Crtl + X) tekst se kopira (premješta) u Clipboard. Sada možete kopirati taj dio teksta na neko drugo
mjesto u tekstu, ili u drugi dokument. To se postiže komandom Paste, odgovarajućim dugmetom ili kombinacijom
tastera Ctrl+V. Ova komanda će iskopirati sadržaj Clipboard-a na željeno mjesto u dokumentu.
6
Komanda za Poništavanje akcija
Ukoliko pogriješite, možete vratiti stanje dokumenta na stanje prije greške. Iz menija odaberite opciju Edit pa Undo,
ili kliknite na dugme sa toolbar-a (često se koristi). Klikom na malu strelicu lijevo od znaka možete vratiti stanje
dokumenta na niz prethodnih stanja (sve do podlednjeg snimanja dokumenta). Ovo je vrlo korisna komanda i često će
vam pomoći da poništite neku grešku.
Ako želite da ponovo izvršite akciju koju ste predhodno poništili kliknite na dugme na paleti
Standard. Ako želite da više akcija izvršite koje ste predhodno poništili kliknite nekoliko puta na Redo. Dugme
Redo je moguće kliknuti jedino ako je zadnja komanda koju ste izvršili bila Undo.
U oba slučaja, počeće snimanje postojećeg (već imenovanog) fajla. Kada kliknete na Save samo presnimavate postojeći
snimak fajla pod starim imenom i na staroj lokaciji jer će sve promjene biti zapisane u tom istom fajlu.
U poglavlju Windows - Snimanje novog fajla je detaljno objašnjena razlika između naredbi Save i Save As.
Ako pokrenete Word automatski se otvara prazan dokument i u njegovoj naslovnoj traci piše Document1 –
Microsoft Word gdje je Document1 privremeno ime dokumenta koje možete promijeniti u proceduri prvog snimanja.
Da bi se otpočeo rad na novom dokumentu postoje dva načina:
Da bi se nastavio rad na postojećem dokumentu, neophodno je otvoriti taj dokument. Za to postoje tri načina:
2. izborom iz menija File jednog od nekoliko fajlova koji se nalaze na samom dnu menija.
8
Opcije su slične opcijama pri snimanju fajlova. Ovdje
trebate kliknuti na željenu ikonicu pa na dugme Open ili
Enter. Naravno, prije toga trebate pronaći fajl. U polju
Look in se pronađete željeni folder, a nakon toga će
ikonica fajla biti vidljiva.
Uglavnom se radi sa fajlovima tipa Word Documents (.doc), te, u dijelu Files of type, treba podesiti, ako to već tako
ne stoji, taj tip. Uobičajeno je da Word traži fajlove u folderu My Documents. Tako se, prilikom prvog otvaranja
fajlova, u stavci Look in pojavljuje folder My Documents. Prilikom sledećeg otvaranja, biće to folder u kome je
izvršeno poslednje snimanje.
3. Pronađite fajl (kreiran u Word-u) u Explorer-u ili na neki drugi način, pa ga otvorite dvostrukim klikom (tastera
miša) na njega. Ovo je možda najčešći način otvaranja Word dokumenta.
U Word-u se može otvoriti više dokumenata. Ako ste otvorili više dokumenata možete se “šetati” od jednog do drugog
klikom na ime željenog dokumenta na taskbar-u ili kombinacijom tastera Alt+Tab.
Ako želite da otvorite više dokumenata selektujte ih pa kliknite na Open i svi označeni dokumenti se otvaraju jedan za
drugim.
Struktura dokumenta
Tekst se ispisuje karakterima (slovima, ciframa, znacima, simbolima itd.). Karakteri (characters) se unose sa
tastature ili se insert-uju. Definišu ih: oblik (Font), veličina (Font size) i stil (Style).
Jedan ili više karaktera, unijetih uzastopno i osmišljeno, čine riječ (word), pri čemu je između riječi razmak.
Više riječi sa velikim karakterom na početku prve riječi i tačkom na kraju posljednje, čine rečenicu. Između rečenica
(poslije tačke prethodne) je razmak za jedan karakter.
Dio teksta između dva Enter-a predstavlja pasus (paragraf - paragraph).
9
Jedan ili više istih paragrafa čine odjeljak (sekciju - section) dokumenta. Sekcija se odlikuje poravnanjem ivica
(alignment), razmakom između linija (spacing) i stilom (style).
Rad sa fontovima
Skup karaktera istih oblika čini font. Kao što je već rečeno, osobine karaktera zadate su njihovim:
• fontom – npr.: Tahoma, Arial, Times New Roman, Verdana itd,
• veličinom; izraženom najčešće u point-ima (pt);
• stilom (Bold, Italic i Underline).
Kucanjem po tasterima tastature, na ekranu se ispisuju karakteri u fontu čiji je naziv dat u prvougaoniku toolbar-a,
veličine koja je data u pravougaoniku do njega.
Tri dugmeta na kojima piše B, I i U određuju stil fonta. Kada je uključeno B (Bold), slova koja se ispisuju, su
podebljana. Uključeno I (Italic) označava da su slova iskošena (štamparski naziv za ovo je kurziv), a uključeno U
Za detaljnije formatiranje karaktera služi opcija Font iz menija Format, kojim se otvara dialog boks. Ovdje možete
podesiti oblik, veličinu, stil, boju i specijalne efekte karaktera. Strelice pored odgovarajućih pravougaonika će vam
omogućiti promjenu opcija.
Pored slova i ostalih karaktera koji postoje na tastaturi, u tekst treba često uključivati i pojedine druge karaktere. To se
postiže pomoću naredbe Insert i njene opcije Symbol. Ovim se otvara dijalog Symbol. Odabere se odgovarajući
simbol i klikne na dugme Insert. Zatim se odabere sljedeći simbol itd. Kada se završi unošenje simbola, treba klikuti
10
na Close. Takođe, ponuđeni font se može promijeniti biranjem sa liste. U tab-u Special Characters (specijalni
karakteri) može se odabrati ubacivanje nekog od specijalnih znakova.
Često postoji potreba da se neke promjene odnose samo na dio teksta. Taj dio teksta prethodno treba da se označi
(selektuje ili markira). To je moguće postići na više načina. Najčešće se tekst selektuje pomoću:
• tastature
od početka tekuće linije – Shift+Home
do kraja linije – Shift+End
jedan karakter ulijevo – Shift+
jedan karakter udesno – Shift+
jedna riječ ulijevo – Ctrl+Shift+
jedna riječ udesno – Ctrl+Shift+
do početka pasusa – Ctrl+Shift+
do kraja pasusa – Ctrl+Shift+
do početka dokumenta – Ctrl+Shift+Home
do kraja dokumenta – Ctrl+Shift+End
• miša – prevuče se lijevim tasterom miša od početka teksta, a taster otpusti tek kada se pointer miša
dovede na kraj teksta, koji se želi markirati
• opcije Select All iz komande Edit, koja selektuje čitav dokument.
Rad sa pasusima
Pasus (paragraph) je dio teksta između dva znaka Enter (ovo je znak za Enter - ¶). Klikom na dugme u obliku
grčkog slova ¶ koje se nalazi u toolbar-u mogu se vidjeti znaci koji predstavljaju krajeve pasusa (gdje je pritisnut Enter).
11
Jednostavno formatiranje pasusa obavlja se pritiskom na neko od četiri dugmeta koja se nalaze desno od dugmadi B, I i
U. Ova dugmad, redom, znače: poravnavanje lijeve ivice, centriranje, poravnavanje desne i poravnavanje obje ivice
pasusa . Dugme koje se razlikuje od ostalih je aktivno. Pasus se može i detaljnije formatirati pomoću opcije
Paragraph iz komande Format.
Najčešće se praktikuju dva jednostavna pristupa kreiranju vizuelnog izgleda pasusa. Prvi pristup, kod kojeg se
primjećuje da je početak prve linije pomjeren za nekoliko praznih mjesta (praznina) više u odnosu na ostale (obično za
jedan Tab) linije pasusa. Drugi pristup, podrazumijeva organizovanje pasusa u blokove, pri čemu je svaki pasus
odvojen od susjednih za jednu liniju, a sve linije pasusa imaju istu dužinu, osim, naravno, posljednje linije. Posljednja
linija ima dužinu zavisnu od toga gdje će se tekst pasusa završiti. Kada se formatira, pasus se prekida pritiskom na
Enter, a tada će i naredni pasus biti formatiran na isti način kao i prethodni, do trenutka kada se format ponovo
promijeni.
Odjeljak (Section) je dio dokumenta koji se može formatirati na različiti način od ostatka dokumenta.
Novootvoreni dokument sadrži samo jedan odjeljak. Kraj odjeljka se u Word-u vidi kao dvostruka isprekidana linija duž
koje piše Section break (prekid odjeljka). Većina naredbi, koje se odnose na cio ili selektovani dio teksta mogu da se
odnose na trenutni odjeljak - sekciju.
Podešavanje odjeljka se vrši opcijom Break iz komande Insert.
U ovom dialog boksu, može se unijeti kraj stranice:
• Page Break - kraj stranice vidi se kao isprekidana linija u kojoj je umetnut naziv Page
break
• Column Break - kraj kolone vidi se kao isprekidana linija u kojoj je umetnut naziv Column
Break
• Text wrapping break - prelom tekuće linije dok naredna počinje iza slike, tabele ili sličnog
objekta.
Kraj odjeljka može se unijeti pomoću naredbe Break kada se u dijelu Section break types
odabere jedna od četiri mogućnosti:
• Next Page - ostatak stranice ostaje nepopunjen, a odjeljak počinje na slijedećoj stranici,
• Continuous - kraj odjeljka i početak novog na istoj stranici,
12 na parnoj stranici,
• Even Page - kraj odjeljka
• Odd Page - kraj odjeljka na neparnoj stranici.
Ako se želi prekinuti podjela jednog dijela dokumenta u odjeljke, znak za kraj odjeljka može se izbrisati pomoću tastera
Backspace ili Delete. U slučaju da se dio teksta formatira na bitno drugačiji način (različiti broj kolona, različite
margine ili orjentacija papira), automatski će se ta dva dijela teksta dijeliti u dva različita odjeljka.
Odjeljak u kojem se kursor nalazi označen je u statusnoj liniji.
Page je redni broj tekuće stranice, a 79/171 znači da se nalazite na 79. stranici dokumenta koji ima 171 strana.
Header-i i Footer-i su tekstovi (a mogu biti i drugi objekti), koji se nalaze na vrhu, odnosno na dnu svake strane
vašeg dokumenta. U header i footer stavljaju se informacije kao što su: imena autora, naslovi poglavlja, prigodne
ilustracije, numeracija strana, itd.
Header i footer se podešava (u njih se ulazi) opcijom Header&Footer iz naredbe View. Na ekranu se prikazuje header.
Pored toga, na ekranu se pojavljuje dodatni toolbar. U header i footer se unosi i formatira tekst na potpuno isti način
kao ostali tekst. Isto se odnosi i na ostale elemente koji se koriste u ovim površima.
Pokazuje predhodni
Okvir “Page Setup”
hesder-a I footer-a
Prekidač između
Pokazuje sledeći
Kao predhodni
Broj strana
Broj strane
Vrijeme
Datum
Ukoliko se u dokumentu definiše jedan header ili footer, on će važiti za sve stranice.
13
U dokumentu se može kreirati veći broj header-a/footer-a, ako
je dokument podijeljen u odjeljke (npr. poglavlja knjige). Za
svaki odjeljak može se definisati poseban header/footer.
Toolbar header/footer raspolaže mogućnostima za unošenje i
polja sa drugim oznakama, što se postiže sa Insert AutoText.
Završetak rada sa Header/Footer-om realizuje se tasterom
Close. Sve izmjene u header-u i footer-u mogu se realizovati
ponovnim ulaskom u ova polja po istoj proceduri, koja je već
opisana.
Ako želite da umetnete broj stranice možete i da kliknete na Insert pa na Page Numbers. Otvoriće se prozor Page
Numbers i u njemu izaberete na kojem ćete mjestu staviti broj stranice.
Footnote i Endnote
Footnote (fusnota) i Endnote se koriste za komentare, objašnjenja ili upućuju na neku referencu u
dokumentu. Footnote se nalaze na istoj strani na kojoj se nalazi i njen marker, obično uz neku riječ, a Endnote se
nalaze na kraju određenog poglavlja. Za ubacivanje Footnote ili Endnote kliknite na Insert a zatim Footnote.
Često puta treba neki dio teksta uokviriti ili naglasiti sjenčenjem podloge. Za ovo se koristi opcija Borders and
Shading iz menija Format. Klikom na ovu naredbu pojaviće se dijalog boks sa 3 tab-a.
Okviri (Borders) služe za postavljanje okvira oko dijela teksta, odnosno cijele strane (i Page Border). Word nudi
nekoliko unaprijed definisanih okvira: Box, Shadow i 3-D. Ako vam ne odgovaraju, možete napraviti sami svoj okvir
korišćenjem opcija Style, Color i Width kojima podešavate stil, boju i debljinu okvira. Okvir možete postaviti oko
tekućeg pasusa ili oko označenog dijela teksta (polje Apply to). Okvir se briše izborom opcije None u Borders tab-u.
14
Page border nudi iste opcije samo se okvir postavlja oko cijele strane.
Tab sjenčenja (Shading) omogućava da podesite boju ili stil pozadine teksta. Podešavanje pozadine uključuje promjenu
boje pozadine (Fill) ili promjenu stila pozadine (Patterns). Na raspolaganju su vam gotovo sve boje za pozadinu,
nekoliko nijansi sive kao i nekoliko različitih šara koje možete iskoristiti za svoj dokument. Ako nijeste selektovali dio
teksta Word će podešavanje pozadine upotrijebiti za tekući pasus, a ukoliko jeste onda na selektovani dio teksta.
Tabele vam omogućavaju da podatke koje predstavljate u dokumentu organizujete na jasan i pregledan način.
U tabele, sem teksta, možete smjestiti i različite grafičke prikaze.
Tabelu je najlakše kreiraju koristeći dugme na toolbar-u za umetanje (Insert Table). Klikom na njega otvoriće se
prozor koji nam omogućava da vizuelno odaberemo željene dimenzije tabele.
Ako želite da selektujete jednu ćeliju unutar tabele, pomjerite pokazivač do donjeg lijevog ugla ćelije, sve dok
kursor ne promjeniti izgled. Postaće mala crna strelica okrenuta nagore udesno. Ako sada kliknete videćete da je ćelija
koju pokazujete postala selektovana. Možete selektovati čitav red ako kliknete sa lijeve strane tabele odmah pored
željenog reda. Ako želite da selektujete kolonu, kliknite odmah iznad nje.
15
Umetanje i brisanje redova i kolona u tabeli (Insert i Delete)
Možete umetnuti red na kraj tabele tako što mišem stanete u donje desno polje tabele i kliknete dugme Tab. Takođe
pomoću Tab-a se možete kretati kroz susjedna polja u redovima tabele.
Promjena visine i širine redova i kolona se može uradi i manuelno. Dovoljno je da pokazivač pozicionirate na liniju
između dva reda (kolone) dok ne poprimi oblik (odnosno ). Zatim kliknite i mijenjajte dimenzije povlačenjem.
Da mijenjate stil, boju ili osjenčite ćelije tabele kao i ostale karakteristike tabele kliknite desnim tasterom miša
na toolbar-u i potvrdite opciju Tables and Borders.
16
Draw Table – za crtanje tabela pomoću miša koji dobija oblik olovke.
U sastav dokumenata koji se kreiraju u MS Word-u, sem teksta i tabela, možete uključiti i razne slike, crteže i
grafikone. Sam Office paket posjeduje skup slika u Clip Art-u koje možete uključiti u dokument. Naravno, možete
uključiti i slike ostalih formata ili ih sami kreirati.
Clip Art je skup gotovih slika i crteža koji se instalira uz Office paket.
Umetanje slika se obavlja opcijom Picture iz
komandnog menija Insert. Zatim treba odabrati odakle
želite unijeti sliku: iz nekog fajla, iz Clip Art-a, neki
grafikon (Chart) ili crtež koji možete sami nacrtati (New
Drawing).
Takođe umetanje slika, crteža i grafika možete uraditi
tako što desnim klikom na objekat izaberete Copy a
zatim sa Paste taj objekat prebacite na određeno mjesto.
17
Jednom unijetu sliku možete selektovati tako što ćete
kliknuti na nju. Uočite okvir slike sa markerima koji
služe za promjenu njene veličine. Promjena veličine
slike se radi slično promjeni veličine prozora. Važno je
samo da se povlačenje radi na markerima slike.
Sa slikom se manipuliše kao i sa dijelom teksta
(kopiranje, premještanje, brisanje, poravnanje, ...).
Pod pronalaženjem i zamjenom teksta se podrazumijeva automatska pretraga unijetog teksta za određenim
skupom karaktera (riječ, rečenica itd) i njihova, eventualna, zamjena drugim sadržajem. Ova operacija je česta u procesu
obrade teksta na računaru. Naredba kojom se pronalazi tekst je Find i dio je Edit menija, a može se startovati i
kombinacijom tastatura Ctrl+F.
18
Promjena pogleda na tekst (View)
Promjena pogleda na tekst je moguće izvršiti odabirom neke od opcija iz menija View.
Postoji pet različitih pogleda na tekst koji unosite:
Normal – pogled koji je najpodesniji za korišćenje prilikom unosa teksta,
Web Layout – izgled teksta ako bi se koristio na Web strani (Internet),
Print Layout – pogled koji pokazuje kako će izgledati tekst nakon štampanja na
na papiru,
Outline – prikazuje organizaciju teksta (nabrajanja, poglavlja itd)
Reading Layout – pogled koji je najpodesniji za čitanje teksta.
Pogled je moguće promjeniti i klikom na jedno od dugmadi u donjem lijevom uglu Word prozora.
Veličinu dokumenta koji vidite na ekranu je moguće mijenjati Zoom opcijom. Uveličanjem prikaza slova će
postati veća (stvarna veličina slova ostaje ista samo je teks zumiran) pa će vam rad biti prijatniji. Međutim, ovako ćete
imati manji dio teksta na ekranu. Suprotno je ako umanjite prikaz. Svaki korisnik treba da prilagodi prikaz sebi.
Promjena veličine prikaza se može ostvariti naredbom Zoom koja je dio View menija. Izborom procenta veličine
prikaza se vrši uveličanje ili umanjenje. Veličinu dokumenta je moguće mijenjati i korišćenjem Zoom box-a na toolbar-
u. Takođe, uveličanje/umanjenje prikaza slova možete postići držeći dugme Ctrl i pomjeranjem kuglice na mišu.
Margine (margins) predstavljaju rastojanja ivica koje ograničavaju radnu površinu papira (pod radnom
površinom papira podrazumijevamo površinu u okviru koje se nalaze elementi dokumenta – tekst i ostalo) od ivica
papira. Margine se mogu manuelno podešavati, ali je mnogo preciznije pomoću opcije Page Setup iz naredbe File.
19
Ovo je izgled Margins tab-a Page Setup dijalog boksa. Promjena margina se vrši njihovim unošenjem ili klikom na
strelice desno od veličine margine. Postoje 4 margine izražene u centimentrima: gornja (top), donja (bottom), lijeva
(left) i desna (right).
Pod stavkom Orientation (orjentacija) možete se odlučiti za Portrait (uspravno) ili Landscape (položeno)
postavljenu stranu. Dovoljno je kliknuti na željenu orjentaciju.
Poslednja stavka Preview vam omogućava da vidite kako će vaša podešavanja izgledati na dokumentu kao i da li želite
da vaša nova podešavanja upotrijebite na cijeli dokument (Apply to: Whole document) ili od položaja kursora na dole
(This point forward).
Ako želite da dokument ukoričite ostavite dodatni prostor za koričenje tako što u polje Gutter (margina za koričenje
- dodatak na lijevu ili gornju marginu, ili pak na unutrašnju (inside) marginu) upišete vrijednost, a njegovu poziciju u
polje Gutter position. Gutter je Kod višestraničnih dokumenata (multiple pages), vrlo je važno predvidjeti da je, sa
strane koričenja unutrašnja margina bude veća nego sa spoljašnje (outside) strane. Takođe, kod ovakvih dokumenata,
poželjno je obezbijediti da su naspramne strane kao lik u ogledalu (mirror margins).
Layout (pregled, raspored) tab omogućava podešavanje starta novih sekcija, vrste
header-a i footer-a, njihovog položaja i vertikalnog poravnanja. Header je rastojanje
donje ivice teksta u zaglavlju od gornje ivice papira (uvijek je manja vrijednost od
vrijednosti gornje margine). Footer predstavlja rastojanje između gornje ivice teksta i
donje ivice papira. Takođe, footer je manje vrijednosti od vrijednosti donje margine.
U ovom tab-u korisnik planira:
• da li će Header i Footer biti različiti za parne i neparne strane (Different
odd and even),
• da li će se Header i Footer razlikovati za prvu stranu u odnosu na ostale
(Different first page).
• kakvo će biti vertikalno poravnavanje (Vertical alignment): u odnosu na
gornju marginu, u odnosu na centar, lijevu i desnu marginu (Justified) i u odnosu na
donju marginu.
20
Nakon podešavanja korisnik se klikom na neko od dugmadi opredjeljuje da:
• odustane od promjena (Cancel);
• potvrdi promjene (OK);
• podešavanja postanu pravila i za naredne fajlove, odnosno dokumente (Default...).
Nakon provjere ispravnosti teksta treba proveriti konačan izgled dokumenta izborom opcije Print Preview iz
komandnog menija File. Vidjećete na ekranu kako izgleda dokument na papiru. Ovo je poslednja provjera prije
štampanja. Pregledajte detaljno sve strane dokumenta. Iskoristite Magnifier (uvećanje) da bolje vidite sadržaj. .
Napokon, ako je sve u redu, dokument treba štampati. Izborom opcije Print iz naredbe File pojaviće se dijalog boks za
štampanje.
Prvo se izabere štampač (opcija: Name). Zatim odredite
koji dio dokumenta želite da štampate. To se podešava u
dijelu Page Range. Možete izabrati štampanje: cijelog
dokumenta (All), trenutne strane (Current Page) ili
određenih stranica (1, 3, 5-12). Pod stavkom Copies
(kopije) možete odrediti broj primjeraka dokumenta koji
će se odštampati na štampaču. Klikom na OK počeće
štampanje dokumenta.
Ukoliko ste već podesili sve ove stavke štampanje
dokumenta se možete obaviti i klikom na ikonicu Print
sa glavnog toolbar-a.
Ako želite da štampate više strana jednog dokumenta na jednom listu papira, u listi Pages per sheet ukucajte broj
strana koje želite da odštampate na jednom listu papira.
Ako je čekirana opcija Collate (upariti, složiti za koričenje) štampaće se kompletno prva
kopija, pa druga.
21
U suprotnom štampaće se prva zadata strana kopije pa prva zadata strana druge kopije,
zatim druga strana prve kopije pa druga strana druge kopije itd.
22