Professional Documents
Culture Documents
SEMINARSKI RAD
Predmet: Računari i programiranje
Profesor : Student:
dr: Nenad Marković Miloš Vulić PB – 1/19
Leposavić, 2020
Računari i programiranje
Sadržaj
1. Uvod....................................................................................................................................1
2. Windows operativni sistem.................................................................................................3
2.1. Najbitnije komande Windows operativnog sistema....................................................3
2.2. Kartica settings Windows............................................................................................6
3. Microsoft Word...................................................................................................................8
3.1. Insert kartica Word......................................................................................................8
3.2. Hyphenation kartica u Word-u....................................................................................9
4. Excel.................................................................................................................................11
4.1. Hlookup funkcija.......................................................................................................11
4.3. Vlookup funci ……………………………………………..………………………12
5. Literatura………………………….……………………………………………………..13
Računari i programiranje
1. Uvod
moćnijim, a učinili su ga. Microsoft je organizovao nove i stare alate Worda mnogo logičnije
tako da je komande mnogo lakše pronaći i mnogo im je lakše pristupiti. Naime ranije verzije
ovog programa bile su oblikovane sa ciljem da budu funkcionalne i korisne, dok su glavne
ideje u novim verzijama Word-a lakoća otkrivanja i rezultati.
Za naš rad naročito je značajan pojam koji Microsoft prevodi na svom sajtu Traka.
Traka predstavlja skup menija sa alatima na vrhu prozora Worda koja značajno olakšava
način na koji pronalazimo komande. Mi nećemo detaljno opisivati sve delove Trake, već
ćemo se u trećem poglavlju fokusirati na meni Insert i objasnićemo nekoliko važnih komandi
koje se u ovom meniju mogu naći.
I konačno, poslednja tema našeg rada biće veazna za još jedan Mifrosoftov proizvod
koji po značaju stoji rame uz rame sa Wordom, a to je Microsoft Excel. Cilj zadatka je da
opišemo nešto u vezi Excel-a, a ne da nešto objašnjavamo.
Konkretno što se zadatka o Excel-u tice objasnićemo funkcije Hlookup i Vlookup i
prikazati primer primene ovih funkcija.
4
Računari i programiranje
komandne linije dolazimo preko Command Prompta, a cmd.exe je program koji upravlja
Command Promptom.
Pre nego što objasnimo kako otvaramo Command Prompt, moramo da se osvrnemo na
motivaciju da u operativnom sistemu u kome glavnu odliku čine veoma moćan grafički
korisnički interfejs, kakav je Windows i dalje bude podržan staromodan način zadavanja
komandi preko tastature, koji veoma podseća na DOS-ov program koji se zvao
Command.com. Iako izgleda kao Command.com ispod površine Command Prompt je
potpuno različit program koji ima nove komande i pristup do nekih od najmoćnijih alata za
održavanje i konfigurisanje u Windows-u, a što upravo i čini Command Prompt okuženje vrlo
efikasnim mestom za rad sa programima i fajlovima. Takodje, mnoge opcije se često
izvršavaju mnogo brže u odnosu na grafičko okruženje u kome često moramo da otvorimo po
nekoliko prozora da bismo izvršili istu operaciju.
Kako otvaramo Command Prompt? Kao što je slučaj često u Windows-u postoji i više
načina. Uobičajeni naačin je da kliknemo na Start, pa na All Programs, pa na Accessories i
konačno na Command Prompt. Drugi način je da kliknemo na Start i da u odeljku za pretragu
(Search) ukucamo cmd + ENTER.
Medjutim pre nego što predjemo na komande pomenimo još jedan vrlo efikasan način
da otvorimo prozor Command Promta. Naime Command Prompt možemo da otvorimo iz bilo
kog Windows Explorer pregleda sa bilo kojim folderom koji želimo da bude unapred
selektovan kao tekući direktorijum Command Prompt-a. Ovo je veoma zgodan trik koji bi
trebalo da upamtimo. I jednostan je: držimo dugme SHIFT, a onda desnim klikom miša
kliknemo na bilo koji fajl ili folder koji želimo da bude koreni direktorijum Command Prompt
i onda izaberemo opciju “Open Command Window Here”.
Koji god način da odaberemo za otvaranje Command Prompt-a pojaviće se isti prozor
komandne linije koji izgleda na sledeći način:
Pre svega forma u kojoj se unose komande je standardizovana to je uvek: ime komande
+ ENTER. Ako se pitamo koje su nam opcije na raspolaganju prirodno polazište je komanda
6
Računari i programiranje
Help. Kako je unesemo izaćiće nam poduža lista svih dostupnih komandi. Predpostavimo
sada da ne znamo šta neka komanda znači to u Command Prompt-u nije nikakav problem.
Možemo dobiti pomoć u vezi bilo koje komande, ako unesemo ime te komande praćeno sa
kosom crtom udesno i znakom pitanja. Na primer ako ne znamo šta znači komanda “dir”,
saznaćemo ako unesemo: “dir /? ” .
Kretanje kroz folder preko Command Prompt-a je lako i veoma brzo. Da promenimo
hard disk potrebno je samo da unesemo veliko slovo koje označava disk, praćeno sa
dvotačkom. Recimo komanda D: će nas odmah odvesti do diska D, a na ekranu će se pojaviti
kursor D: \> . Ako sada želimo da se krećemo kroz disk D koristićemo komadu cd (change
directory) praćenu putanjom do željenog foldera. Komanda cd ima dva korisna ovlika:
cd\ - odvodi nas do korenog foldera datog diska
cd.. –odvodi nas do foldera unutar koga je tekući folder.
Veoma značajna mogućnost je korišćenje džokera, pogotovo kada radimo sa imenima
fajloca u Command Promptu. Džoker je znak koji menja jedan znak ili grupu znakova.
Postoje dve vrste džokera : znak pitanja ? i znak za množenje *. Ove opcije su jako korisne
kada tražimo sve fajlove odredjenog tipa unutar foldera. Standardna komanda za pretraživanje
foldera je dir, predpostavimo sada da želimo da izlistamo sve slike koje se nalaze unutar datog
foldera, tačnije fajlove koji imaju ekstenziju .jpg. Komanda koju ćemo koristiti koristiće
džokere: dir *.jpg. Ova komanda u prevodu znači: pretraži sve fajlove u tekućem folderu koji
su neodredjenog imena i završavaju se sa .jpg.
Komandu dir koristimo kao što smo već rekli da izlistamo sve fajlove koji pripadaju
nekom folderu. Medjutim komanda dir ima opcije koje nam omogućavaju da kontrolišemo na
koji način će fajlovi da budu izlistani:
dir /s - uključuje i imena fajlova iz potfoldera,
dir /b - prikazuje imena fajlova u ogoljenom formatu,
dir /w - prikazuje imena fajlova u širokom formatu,
dir /s - isto kao prethodno, ali sortirano po kolonama,
dir /o – sortira listanje po kolonama.
Windows nastavlja da koristi iste aplikacije za konfiguraciju uređaja, kao što je Control
Panel. Međutim, u najnovijoj verziji Windowsa mnoge od funkcija koje nam nudi Control
Panel, dostupne su i u Setting appu. Setting app sadrži nekoliko postavki pomoću kojih
možete konfigurisati vaš uređaj, te se sve te postavke pojavljuju u nekoliko različitih
kategorija, kao što su:
System, Devices,
Phone,
Network & Internet,
Personalization,
Apps, Acounts,
Time & Language,
Gaming Ease of Acces,
Cortana, Privacy i
Update & Security.
8
Računari i programiranje
9
Računari i programiranje
3. Microsoft Word
Insert kartica se koristi za umetanje različitih elemenata koji se koriste pri uređenju
teksta. Insert kartica sadži sledece grupe:
Pages,
Tables,
Illustration,
Links,
Header & Foother,
Text i
Symbols
10
Računari i programiranje
parametara tabele u podmeniju Insert Table. Tabelu možemo nacrtati i pomoću opcije Draw
Table. Koristeći se gotovim tabelama iz baze MS Office-a pomoću opcije Quick Tables
takodje možemo nacrtati i umetnuti tabelu u Word dokument.
Illustration – u ovoj grupi se nalaze komande za dodavanje slika, oblika ili grafikona.
Pritiskom na dugme picture otvara nam se prozor pomoću kojeg dodajemo sliku koristeći se
Windows Explorer “stablom”. Dugme Clip Art otvara bazu sličica koje su deo instalacionog
paketa MS Office. Sve sličice su razvrstane po kategorijama, tako da je pretraga baze veoma
jednostavna. Pomoću Smart Art opcije možemo lako i efektivno prikažemo šematski prikaz
nekih podataka. Pored velikog broja oblika, možemo podešavati boje, veličinu, senke, 3D
prikaz, itd. Opcija Chart ima veliku bazu dizajna grafikona, sa mogućnošću izmene skoro svih
elemenata grafikona: od oblika, boja, pa sve do gustoće skale, podešavanja x i y ose
grafikona, pozadine grafikona itd. Ova opcija je vezana za neku tabelu, čije podatke
prikazujemo na grafikonu.
U Links se nalaze seledeće opcije:
Hyperlink- Služi za postavljanje linka koji otvara drugo mesto u dokumentu, novi
dokument ili web stranicu.
Bookmark- Služi za postavljanje “markera” u dokumentu (memorišemo mesto u
dokumentu radi lakšeg ponovnog pronalaska tog mesta).
Cross-reference- Predstavlja unakrsno povezvanje ili upućivanje na neki deo teksta.
U zonu izmedju teksta i gornje odnosno donje ivice papira možete postaviti tekst, sliku
ili neki drugi sadržaj, koji želite da vam se pojavi na svakoj stranici vašeg dokumenta. Prostor
na vrhu stranice je Header – Zaglavlje, a na dnu strane je Footer – Podnožje. Zaglavlje ili
podnožje podešavate tako što otvorite karticu Insert i odaberemo jedno od zaglavlja Header ili
Footer. Opcijom u Page Number meniju možemo podesiti položaj brojeva, font, broj početne
stranice, itd.
Da bi tekst mogli slobodno da postavimo gde želimo na strani potrebno je otvoriti polje
za tekst i onda u njega smestiti tekst: Kartica Insert/Text Box/Draw Text – služi da se umetne
tekst u Wordu. Kad odaberemo neku od opcija (Text Box, Draw Text) najpre se pojavi okvir
za crtanje, a kursor je u obliku krstića. Na željenom mestu držeći pritisnut levi taster
formiramo okvir željene veličine. Kad pustimo taster pojavi se kursor za pisanje teksta. U
okviru možemo pisati tekst i horizontalno i vertikalno i to prema gore i prema dole.
Ova grupa naredbi se sastoji iz dvije opcije: Symbol i Equation. Symbol se koristi za
unos simbola koji nam nisu dostupni sa tastature. Equation se koristi za unos formula i
jednačina, radi što preglednijeg prikaza složenih izraza.
11
Računari i programiranje
Hyphenation je proces dodavanja crtica rečima na kraju reda, tako da će im se crtica
nalaziti na kraju prethodnog reda. Crtice se rečima ubacuju između slogova. Word nudi dve
vrste crtica:
Automatic (automatsku) i
Manual (ručnu).
Ako odaberemo prvu mogućnost, crtice će se ucrtavati same u našem celom dokumentu.
Ako odaberete drugu mogućnost, možemo ucrtavati crtice u celokupnom dokumentu ili bilo
kojem delu dokumenta.
12
Računari i programiranje
4. Excel
4.1.Hlookup funkcija
Hlookup funkcija traži vrednost u gornjem redu tabele ili niz vrednosti, a zatim je vraća
u istoj koloni, iz reda koji navedete u tabeli ili nizu. Funkciju HLOOKUP koristite kada se
vrednosti za poređenje nalaze u redu na vrhu tabele podataka i kada želite da pregledate
određeni broj redova.
Sintaksa: HLOOKUP(vrednost_za_pronalaženje, niz_tabele, indeksni_broj_reda,
[opseg_za_pronalaženje]).
4 4 9
5 7 10
6 8 11
13
Računari i programiranje
4.2.Vlookup funcion
14
Računari i programiranje
5. Literatura
[1] .https://sh.wikipedia.org/wiki/Microsoft_Word
[2] .https://www.scribd.com/doc/22141193/Opis-Kartice-Insert-u-MS-Word-
2007
[3] .https://wordribbon.tips.net/T013009_Hyphenating_a_Selection.html,
2019.
[4] .https://raf.edu.rs/citaliste/tutoriali/4125-xa-excel-lookup-vlookup-
hlookup-xa,2005.
15