Vicko Krampus i Snježana Zrinjan

POSLOVNI
HRVATSKI JEZIK
XGEHQLN
GUXJRGRSXQMHQRL]GDQMH
 Biblioteka
Bussiness Class
Vicko Krampus i Snježana Zrinjan

Nakladnik:
Grupa VERN d.o.o.,
Trg bana Josipa Jelačića 3, Zagreb

Za nakladnika:
Branko Štefanović

Urednik:
Tomislav Štuka

Recenzenti:
prof. dr. sc. Marko Samardžija
mr. sc. Olivera Jurković Majić POSLOVNI
Lektura:
Vicko Krampus i Snježana Zrinjan

Vizualno oblikovanje:
HRVATSKI JEZIK
Jasmina Bogdanović

Fotografija naslovnice: XGEHQLN

Tomislav Marić GUXJRGRSXQMHQRL]GDQMH

Fotografije:
Thinkstock i Petar Vučetić

Prijelom i priprema:
Shift

Tisak:
Kerschoffset Zagreb

Naklada:
1.000 primjeraka

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu

Nacionalne i sveučilišne knjižnice u
Zagrebu pod brojem 860626

ISBN
978-953-99244-6-9 2013.

Copyright © Grupa VERN d.o.o.

 6DGUDM 5

6$'5$-
PREDGOVOR .................................................................................. 7

POSLOVNO KOMUNICIRANJE .................................................... 9

Administrativno-poslovni stil ...................................................... 10
Dijelovi poslovnoga pisma ............................................................ 13
Oblici poslovnih pisama ............................................................... 17
Molba i životopis ........................................................................... 20
Oblikovanje ponude ...................................................................... 28
Predstavljanje ............................................................................... 32
Intervju .......................................................................................... 36
Oglašavanje (napisao Tomislav Štuka) ........................................... 39
Najčešće jezične pogreške u poslovnom dopisivanju .................. 43
Poslovni bonton ............................................................................ 51

HRVATSKI JEZIK ......................................................................... 55

Jezična kultura i standardni jezik ................................................ 56
Normativni priručnici standardnoga jezika ................................ 58
Funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika .................. 64
Pravopisna norma standardnoga jezika ....................................... 66
Veliko i malo slovo .................................................................. 67
Pisanje riječi iz drugih jezika .................................................. 72
Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi ................................... 78
Rečenični znakovi ................................................................... 84
Pravopisni znakovi .................................................................. 91
Glasovi č/ć; dž/đ ...................................................................... 94
Alternacija -ije/-je/-e/-i ........................................................... 98
Kratice.................................................................................... 100
Gramatička norma standardnoga jezika .................................... 103
Glasovne promjene ............................................................... 104
Vrste riječi ............................................................................. 110
Služba riječi u rečenici .......................................................... 115
Iz povijesti hrvatskoga jezika ..................................................... 119

Literatura ..................................................................................... 134

Indeks pojmova ........................................................................... 137
Biografije autora .......................................................................... 143
6 Predgovor 7

PREDGOVOR

Ovaj udžbenik namijenjen je svima onima koji se namjeravaju baviti

poslovnim komuniciranjem, ali i onima koji se već njime bave, no nailaze
na poteškoće u pronalaženju najboljih rješenja pri oblikovanja poslovnih
poruka. U njegovom prvom dijelu govorimo o poslovnom komuniciranju
i to pretežito o pisanju tekstnih vrsta kao što su: molba, životopis, poslov-
na pisma općenito (njihovi dijelovi i oblici), poslovna ponuda, oglas i in-
tervju, dakle težište je na pismenoj komunikaciji. O usmenoj komunikaciji
poučavamo vas u nastavnoj jedinici Predstavljanje. Prethodno ćemo vas
upoznati sa značajkama administrativno-poslovnog funkcionalnog stila
standardnoga hrvatskog jezika jer iz njih proizlaze ustaljena pravila sa-
stavljanja teksta i izražavanja u većini formi i situacija vezanih za poslovno
komuniciranje. Naša je preporuka da u praksi oblikovanje oglasa i pripremu
vođenja intervjua radite u suradnji sa sustručnjacima, a u nastavnim jedini-
cama o njima prenosimo iskustva kolega iz struke. Kako bismo vas oslo-
bodili jezičnih nedoumica, ovom smo dopunjenom izdanju priložili pogla-
vlje u kojemu vas upozoravamo na najčešće jezične pogreške u poslovnoj i
svakodnevnoj komunikaciji. Na kraju prvoga dijela udžbenika nalazi se i
podsjetnik iz poslovnoga bontona. Vjerujemo da ćete neke savjete ugraditi
u svoj poslovni komunikacijski stil.

Drugi dio udžbenika posvetili smo jezičnoj kulturi, standardnom jeziku,

normativnim priručnicima, pravopisnoj i gramatičkoj normi, ukratko pri-
kazali ostale funkcionalne stilove hrvatskoga standardnog jezika te ključne
podatke iz povijesti našega jezika. Uz normativne priručnike (rječnici,
pravopisi, gramatike) upoznat ćemo vas i s jezičnim savjetnicima u kojima
ćete pronaći odgovore na pitanja koja nismo predvidjeli ili koji opširnije
poučavaju o određenoj problematici. Prikaz ostalih funkcionalnih stilova
pomoći će vam u razmišljanju o višefunkcionalnosti u standardnom jeziku
i njihovoj mogućoj praktičnoj primjeni, a to je ujedno i razlog zašto smo uz
pet osnovnih prikazali i znanstveno-popularni podstil. Poglavljem Iz povi-
jesti hrvatskoga jezika nastojali smo vas upoznati s glavnim datumima,
imenima i ostvarenjima vezanim za razvoj našega jezika jer smo uvjereni
da ćete upoznavanjem s njegovom baštinom barem na najelementarnijoj
razini obogatiti svoju jezičnu kulturu.

Nadamo se da će vam ova knjiga biti poticaj za usvajanje novih spoznaja,

znanja i vještina o vlastitu jeziku i da će vas usmjeriti na njegovo cjeloživotno
učenje jer, kao što znamo, jezik je živ organizam koji se stalno pomalo mi-
jenja i razvija.
8

326/2912.2081,&,5$1-(
10 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH
ADMINISTRATIVNO-POSLOVNI STIL
Tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja uvježbavali ste na sa-
tovima hrvatskoga jezika pisanje na određenu temu književnoumjetničkim sti-
lom. Pri tome ste koristili mnogo atributa, duge rečenice, slikovite izraze, riječi
u prenesenom značenju... U administrativno-poslovnom stilu sve to možete
zaboraviti: umjesto opsežnosti važna je kratkoća, umjesto emocionalnosti
racionalnost, umjesto metafora važne su riječi u što konkretnijem značenju.
Administrativno-poslovni stil jedan je od pet osnovnih funkcionalnih sti-
lova standardnoga hrvatskog jezika. Ovaj funkcionalni stil koristi se prije
svega u uredskom poslovanju, državnoj administraciji, industriji, sudstvu,
a ponekad i u reklamama. Njegova osnovna značajka, u odnosu na ostale
funkcionalne stilove, jest da je nominalan, a ne verbalan – u prvom planu
je predmet, odnosno imenica, a ne radnja, odnosno glagol.
Osnovne značajke administrativno-poslovnoga stila su:
t
LSBULPƥB
J
KF[HSPWJUPTU
PEOPTJ
TF
J
OB
UFLTUPWF
V
DJKFMPTUJ
J
OB
SFƦFOJDF


UK

kao dijelove tih tekstova; to znači da treba koristiti kratke rečenice i da
tekst treba sadržavati samo bitne informacije)
t
KBTOPƥB
QSPJ[MB[J
J[
TNJTMB
SJKFƦJ

SFƦFOJDB
J
UFLTUB
V
DJKFMPTUJ
SJKFƦJ
V
nistrativnoga stila; tekst ima praktičnu namjenu – mora primatelja
rečenici moraju biti jasne i jednoznačne (ne smiju se upotrebljavati u
prenesenom smislu), ali i same rečenice u tekstu moraju također biti

B

jasne i jednoznačne
t
KFEOPTUBWOPTU
KFEOPTUBWOPTU
V
J[SJƦBKV
WJEMKJWB
KF
V
SFƦFOJƦOJN
LPO-
strukcijama koje moraju biti jednostavne jer su time i razumljivije te
u izbjegavanju fraza koje se mogu zamijeniti jednom riječju ili jed-
nostavnijim izrazom, npr. umjesto fraze vršim prodaju treba upotrije-
biti riječ prodajem)
3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 11
t
TUJMTLB
OFPCJMKFäFOPTU
OBKKBTOJKB
KF
BLP
KF
VTQPSFEJNP
TB
TUJMTLPN

obilježenošću koja je svojstvena književnoumjetničkim tekstovima, npr.
riječ pare u značenju novaca stilski je obilježena i može se upotrijebiti u
književnoumjetničkom tekstu, dok u administrativno-poslovnom ko-
ristimo stilski neobilježenu riječ novac)
t
UFSNJOPMPHJƦOPTU
VQPSBCB
UFSNJOB
V
[BWJTOPTUJ
PE
EKFMBUOPTUJ
LPKPN

se neko poduzeće bavi i u svezi s ekonomskim terminima, npr. jedan
od tih termina je franco u rečenici Robu dostavljamo franco skladište
kupca, što znači da se roba dostavlja u kupčevo skladište)
t
LMJÝFKJ[JSBOPTU
PWB
TF
[OBƦBKLB
PEOPTJ
OB
VLBMVQMKFOPTU
QPTMPWOJI
UFL-
stova, npr. narudžbe se pišu na jedan način – po jednom obrascu, po-
nude po drugom, životopisi po trećem i sl.).
Razina jezične kulture koju mora postići svaki školovani govornik hrvat-
skoga jezika podrazumijeva i ovladavanje osnovnim pravilima admini-
strativno-poslovnoga stila, posebno kada se radi o njegovom personalnom
podstilu koji se odnosi na molbe, žalbe, životopis i sl. Administrativno-
poslovni stil ima strog odnos prema normi, stoga svi tekstovi pisani ovim
funkcionalnim stilom trebaju bez iznimke poštivati pravopisnu normu
hrvatskoga standardnoga jezika. Pravopisna norma znači pridržavati se
pravila o pisanju velikih i malih početnih slova, glasova i glasovnih skupina,
jednačenju glasova, pravila o pisanju riječi iz tuđih jezika, pravila o sastav-
ljenome i rastavljenome pisanju riječi, pravila o pisanju rečeničnih (raz-
godaka) i pravopisnih znakova te kratica.
Oblikovanje poslovne poruke
Pogledajmo jedan primjer kratke i potpuno jednostavne poslovne e-poruke:
Poštovana gospođo Ramljak,
molimo Vas da Vaš novi tekst s radnim naslovom Veliko i malo slovo
dostavite najkasnije do 5. ožujka. Pozdrav.
Elvira M. Budeš, glavna urednica Tajnice hr.
Pogledajmo sadržajno-stilske, leksičko-semantičke i sintaktičke osobitosti
navedene poruke:
t
TBESäBKOPTUJMTLF
PTPCJUPTUJ
TBESäBK
KF
FNPDJPOBMOP
OFVUSBMBO
nema osjećajnosti koja je primjerena književnoumjetničkim tekstovi-
ma; sadržaj je jasan, kratak i logičan – u skladu sa značajkama admi-
obavijestiti o roku dostave novinskoga članka)
t
MFLTJƦLPTFNBOUJƦLF
PTPCJUPTUJ
LPSJTUF
TF
SJKFƦJ
LPKF
TV
V
VQPSBCJ
ne arhaične i stilski obilježene riječi, riječi se koriste u konkretnom, a
ne u prenesenom značenju; uljudnost – osim oslovljavanja i pozdrava
treba paziti na pisanje zamjenice vi, ako se obraćamo točno određenoj
osobi u poduzeću i ako želimo iskazati svoje poštovanje u e-poruci
pišemo zamjenicu vi velikim slovom; klišejiziranost je vidljiva u tome
12 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH
VIŠE O...

SB[VNMKJWF
J
HSBNBUJƦLJ
J

Više o administrativnom stilu i nje-
govim značajkama možete naći u:
Gramatici hrvatskoga jezika
J. Silića i I. Pranjkovića, ŠK,
Zagreb, 2005.
Poslovnim pismima Marijana
Ožanića, Tehnološki park, Zagreb,
2005.
Poslovnim komunikacijama An-
tuna Klimenta, ŠK, Zagreb, 2003.

FQPSVLF



3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 13
što tekst počinje s Poštovani, završava pozdravom, potpisom i funkci-
jom potpisnika)
t
TJOUBLUJƦLF
PTPCJUPTUJ
SFƦFOJDF
TV
LSBULF
',-(/29,326/2912*$3,60$
pravopisno ispravne).
Kod pisanja poslovnoga pisma u pravilu treba paziti na privlačnost poruke
(i u sadržajnom i u vizualnom smislu) i na pravodobnost (poštovanje
rokova i brzina pisane reakcije važne su u poslovnome svijetu). Svako poslovno pismo, bez obzira na sadržaj, mora dati odgovor o tome
tko ga šalje, kome i kada, mora navesti temu pisma, sadržaj koji razrađuje
Znamo da nije lako izreći svoje misli ispravno i glatko, u početku treba temu, navesti potpisnika i mogući privitak.
dosta vremena i razmišljanja, ali ne smijemo dopustiti da postanemo Dijelovi poslovnoga pisma su: zaglavlje (tko šalje pismo, naziv poduzeća,
robovi fraza i klišeja, trebamo nastojati da u pismu dođe do izražaja i naš sjedište, često su u zaglavlju i brojevi telefona, telefaksa, mobitela,
osobni način pisanja koji će biti dokaz naše jezične kulture. žiroračuna), naziv i adresa primatelja, pozivne oznake, mjesto i nadnevak,
predmet, sadržaj, potpis i privitak.
U oblikovanju poruke koristimo se svim vrstama riječi osim usklika. Od
glagolskih vremena koriste se samo prezent, perfekt i futur. Navesci se Pogledajmo navedene dijelove na konkretnom primjeru. Uočavamo sve di-
ne koriste u administrativno-poslovnom stilu, no preporučuje se njihovo jelove poslovnoga pisma:
pisanje u pridjevnim i zamjeničkim sintagmama u kojima prethodna riječ t
zaglavlje (naziv poduzeća, adresa, telefon, telefaks, e-adresa i web-
završava istim glasom kojim počinje sljedeća riječ (npr. našemu moru, stranica)
vašega grada). Već smo prije spomenuli kako rečenice moraju biti kratke, t
naziv i adresa primatelja (uz adresu tu je i ime osobe kojoj je pismo
a dodat ćemo da red riječi u rečenici mora biti običan, stilski neobilježen namijenjeno)
(subjekt prethodi predikatu i objektu, atribut prethodi imenici uz koju t
pozivne oznake (neka pisma sadrže ovaj element, a neka ne; u po-
stoji, dano (tema) prethodi novom (rema), npr. Godišnjem izvještaju zivnim oznakama navode se najčešće inicijali onoga tko piše pismo i
priložemo sljedeće isprave: … Dodajmo ovdje i da zavisne rečenice dola- oznake pisma na koje se pozivamo)
ze iza glavnih, dakle treba izbjegavati inverziju. Položaj enklitike (nas- t
mjesto i nadnevak
lonjenice) važan je i u administrativno-poslovnom stilu. Ona dolazi iza t
predmet (ponuda)
prve naglašene riječi u rečenici, tj. na drugo mjesto, a ne može stajati iza t
sadržaj
stanke, duže sintagme, iza zagrade ili između imena i prezimena (npr. t
potpis (ime potpisnika, bez funkcije)
Dubravka je Oraić Tolić napisala knjigu Akademsko pismo.). U tekstovima t
privitak (brošura).
pisanim ovim stilom ne treba upotrebljavati prostorno ograničen lek-
sik (dijalektizme, lokalizme, regionalizme), vremenski ograničen lek- Slika 1.
sik (arhaizme, historizme), žargonizme, riječi u prenesenom značenju,
stilske figure, frazeme, umanjenice, uvećanice, hipokoristike (riječi od 'LMHORYLSRVORYQRJDSLVPD
milja), vulgarizme te stilski obilježene istoznačnice. Kako se jezik ne uči
1 ]DJODYOMH
samo za školovanja, svi oni od kojih posao zahtijeva pisanje moraju upo-
2 QD]LYLDGUHVDSULPDWHOMD
znati normativne priručnike hrvatskoga standardnog jezika, a o njima
3 SR]LYQHR]QDNH
ćemo pisati kasnije.
4 PMHVWRLQDGQHYDN
5 SUHGPHW
6 VDGUDM
Zadatci 7 SRWSLV
t
/BWFEJUF
J
QSPLPNFOUJSBKUF
[OBƦBKLF
BENJOJTUSBUJWOPQPTMPWOPHB
TUJMB 8 SULYLWDN
t

ÀUP
[B
WBT
[OBƦJ
QSJWMBƦOPTU
QPTMPWOF
QPSVLF
t

/B
QSJNKFSV
LPOLSFUOF
QPTMPWOF
QPSVLF
QPTMPWOPHB
QJTNB
objasnite sadržajno-stilske, leksičko-semantičke i sintaktičke osobitosti
poslovne poruke.
14 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 15

Sadržaj poslovnoga pisma

"Employment power" predstavništvo Za sadržaj poslovnoga pisma važno je da bude napisan administrativno-
Ulica Črnomerec 16, Zagreb, Hrvatska poslovnim stilom te da bude raspoređen u smislene cjeline: uvod, središnji
Tel./fax: 01/3708-615, 3708-616, 3708-618, 3708-619 dio i završetak. U navedenom je pismu već u uvodnom dijelu izrečena
Mob.: 098/9821-939 najvažnija informacija: ponuda posla članovima fotokluba na luksuznom
E-mail: employment-power@posluh.hr brodu uz uvjet znanja engleskoga jezika. Slijede dijelovi koji govore o načinu
tomislav.merlic@posluh.hr uspostavljanja kontakta s poduzećem te o prvom krugu odabira zaposleni-
www.employment-power.com
ka i nužnosti što bržega odziva. U privitku se nalazi brošura o brodovima
na kojima se kandidati mogu zaposliti. Nezaobilazni dijelovi pisma su i os-
lovljavanje (Poštovani) i pozdrav (S poštovanjem). Ako ste početnik u pisanju
Fotoklub Vukovar pisama, najprije napravite skicu pisma, i to tako da osnovne natuknice o
Hrgovići 83 tome što želite staviti u pismo upišete u tzv. grozd.
10000 Zagreb
n/r Dragana Juhaza
PONUDA
Zagreb, 15. 02. 2013.

Uvod Razrada =DYU™HWDN

PONUDA
SRQXGDDWUDNWLYQRJ RSRGX]HÀXNRMH QDGDXXVSMH™QX
Poštovani, SRVODQDSXWQLÂNRP QXGLSRVDR VXUDGQMXQD
brodu WHUPLQSUYRJ RERVWUDQR]DGR-
LQWHUYMXD YROMVWYR
Predstavništvo "Employment power" s dugogodišnjom suradnjom s
američkim turističkim brodovima, pruža priliku članovima Vašeg saveza/
kluba da obavljajući posao fotografa na putničkom brodu ostvare Znači da je sadržaj navedenoga pisma, mogao glasiti i ovako:
privlačnu zaradu, ali i vrijedno osobno iskustvo. Obvezno je znanje en-
gleskoga jezika.
Poštovani,
Molimo Vas da o ovoj poslovnoj prilici obavijestite članove koji bi mogli
biti zainteresirani. ako vaši članovi žele dobro zaraditi i uz to se baviti poslom koji vole, nu-
dimo im mogućnost rada na američkim luksuznim putničkim brodovima.
Sve potrebne informacije mogu dobiti na navedenim telefonskim broje-
vima kao i na navedenoj adresi. Naše poduzeće već dugo surađuje s američkim turističkim brodovima i
možete nam se s povjerenjem obratiti.
Prvu priliku za razgovor s potencijalnim poslodavcem kandidati će imati
već u svibnju 2013. pa preporučamo da nas, ako postoji interes, što prije Osnovni uvjet koji moraju zadovoljavati vaši kandidati je znanje englesko-
kontaktiraju. ga jezika, a prvi razgovor s potencijalnim poslodavcima organizirat ćemo
već u svibnju 2013.
S poštovanjem,
Naša reklamna brošura sadrži sve važne podatke koji bi mogli zanimati
Privitak vaše kandidate, a ako imate dodatnih pitanja, rado ćemo na njih odgo-
Brošura Tomislav Merlić voriti. Nadamo se da ćemo surađivati na obostrano zadovoljstvo.

Srdačno vas pozdravljamo.

Nastojte da vam ono o čemu želite pisati bude u potpunosti jasno. Kako
biste taj sadržaj mogli uspješno prenijeti, koristite kratke rečenice. Iz-
bjegavajte fraze poput: u svezi s narečenim, u skladu s gore navedenim, razgo-
vor će se realizirati…
16 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH
VIŠE O...
Više o oblikovanju poslovnih pisa-
ma možete pročitati u knjigama:
Poslovna pisma
Marijana Ožanića, Tehnološki
park, Zagreb, 2005.
Poslovne komunikacije
Antuna Klimenta, Školska
knjiga, Zagreb, 1993.
Gartsideovi modeli poslovnih
pisama Shirley Taylor, Mate,
Zagreb, 2002
Budite što precizniji, kraći i jednostavniji. Ako se budete zapetljavati u
dugačke rečenice, vjerojatno ni vi sami na kraju nećete znati što ste to do-
ista htjeli reći.
Slušajte i savjete kolega, ali nemojte preuzeti tuđi obrazac bez ikakve do-
rade. On vam u početku može pomoći da nešto brže napišete, ali ga svakako
doradite na svoj način. Pismo će biti odraz vaše jezične kulture i vašega stila
pisanja. Isto je tako s različitim poslovnim priručnicima u kojima se nude
gotovi obrasci (u žargonu nazvani šprancama). Neka vam oni budu pomaga-
lo, a ne izvor gotovih oblika u koje ćete samo upisivati imena. Osobito treba
paziti na prijevode sa stranih jezika – nemojte preuzimati fraze koje na hr-
vatskom jeziku nikako ne zvuče, odnosno koje nisu u duhu našega jezika.
Također, nezaobilazna je pravopisna i gramatička pravilnost kako bi osoba
koja piše dokazala svoje poznavanje materinskoga jezika, odnosno stupanj
jezične kulture kojim je ovladala.
Evo nekoliko jezičnih savjeta. Datum/nadnevak možemo pisati na dva
načina: U Zagrebu 24. lipnja 2014. ili Zagreb, 3. srpnja 2014. (pazite da mjesec
uvijek pišete u genitivu). Kod oslovljavanja muška prezimena dekliniramo
npr. Poštovani ili cijenjeni gospodine Markoviću/Petroviću/Štefančiću, ženska
prezimena ostaju u nominativu npr. Poštovana/cijenjana gđa Marković/
Petrović/Štefančić, Poštovana/cijenjena gđa Tamhina/Glibota/Ružička. Ženska
prezimena inače ne moramo deklinirati bez obzira završavaju li na sug-
lasnik ili samoglasnik. Postoji nekoliko obrazaca za izricanje pozdrava: S
poštovanjem, S iskrenim poštovanjem, Srdačan pozdrav, Srdačno vas pozdrav-
ljam. Iza pozdrava ne treba pisati ni zarez ni točku. Zamjenice vi/Vi, vaš/Vaš,
vam/Vam pišemo velikim slovom samo ako se izravno obraćamo nekoj osobi.
Ako ste oslov završili zarezom npr. Poštovana gđa Račić, sadržaj pisma nasta-
vljate pisati malim slovom, no ako ste oslov završili uskličnikom Poštovana
gđa Račić! nastavit ćete pisati velikim slovom. Uljudnost u poslovnom dopi-
sivanju ne znači samo gomilanje staromodnih izraza tipa Vaš cijenjeni, ljubaz-
ni, veleštovani i sl., nego iskazivanje pažnje i poštovanja prema primatelju
poruke. Moramo moći kome ukazati na propust, pogrešku, odbiti čiji zahtjev,
a da ga ne povrijedimo i naravno, da ne prekinemo poslovnu suradnju što
će se sigurno dogoditi ako smo bili nepristojni i uvrjedljivi. Imajmo uvijek
u vidu sljedeće: poslovni su dopisi ogledalo pošiljatelja, oni su osobna karta
onoga koji ga piše, njima stvaramo poslovne veze – oni privlače, ali i odbijaju,
oni su često prvi kontakt s poslovnim partnerom, poslovni dopis koji smo
poslali ne da se više mijenjati.
Zadatci
t
,PKJ
TV
EJKFMPWJ
QPTMPWOPHB
QJTNB
t
,BLP
PCMJLPWBUJ
TBESäBK
QPTMPWOPHB
QJTNB
t

Napišite molbu voditelju vašeg studija u kojoj ćete zamoliti za trodnevno
izbivanje s predavanja zbog putovanja u inozemstvo (sami razradite detalje
i oblikujte pismo na način na koji se oblikuje svaka poslovna poruka).
3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 17
OBLICI POSLOVNOGA PISMA
Ne postoji standardizirani obrazac poslovnoga pisma, zato je moguće ra-
sporediti elemente na različite načine. Donosimo primjere najučestalijih
oblika poslovnih pisama.
Prije oblikovanja poslovnoga pisma potrebno je:
t
odabrati odgovarajući font, odnosno skup znakova i simbola koji
ima poseban oblik, veličinu, stil i "težinu". Oblik znači vrstu znakova –
Ariel, Times New Roman, Helvetica…; veličina je najčešće 11 ili 12 za slo-
va u tekstu, a 14 za ime i prezime primatelja ili predmet; stil je običan
ili kurziv; "težina" se odnosi na podebljana ili nepodebljana slova;
t
odabrati marginu – razmak od teksta do ruba papira (najčešće to
iznosi 2,5 cm sa svih strana – lijeve, desne, gornje i donje; taj ćemo
razmak dalje u tekstu zvati malim razmakom);
t
odabrati način kako rasporediti elemente na papiru (običan blok
oblik, moderni kombinirani oblik i puni američki oblik).
Običan blok oblik
Raspored elemenata na poslovnom papiru
Prema Antunu Klimentu (2003) elementi su u običnom blok obliku poslov-
noga pisma raspoređeni na sljedeći način: zaglavlje se može nalaziti na li-
jevoj ili na desnoj strani poslovnoga pisma (mnogi teoretičari prakticiraju
desnu stranu, smatrajući da je ona uočljivija od lijeve). Ispod zaglavlja, ali
s lijeve strane piše se naziv i adresa primatelja, i to malim razmakom (2,5
cm od lijevog ruba papira). Mjesto i nadnevak pišu se razmakom potpisa
(najčešće je to 10 cm od lijevog ruba papira). Ispod naziva i adrese primate-
lja, a u ravnini s mjestom i nadnevkom (malim razmakom) pišu se pozivne
oznake. Ispod pozivnih oznaka malim se razmakom piše predmet. Nakon
oblikovanog sadržaja razmakom potpisa stavlja se potpis, a u ravnini s pot-
pisom, ali s lijeve strane (malim razmakom) piše se privitak.
Način pisanja sadržaja
Posebnost običnog blok oblika poslovnoga pisma je u pisanju sadržaja.
Sadržaj se počinje pisati malim razmakom, svaki sljedeći redak piše se
također malim razmakom, a odlomci postoje kao smislene cjeline.
DVOJBA:
5SFCB
MJ
V
TWBLPN
QPTMPWOPN
QJTNV
QJTBUJ
SJKFƦ
QSFENFU

Uobičajeno je da se riječ predmet uz naziv piše samo u korespondenciji
državnih organa uprave (npr. Predmet: Obavijest) dok u pravilu poduzeća
pišu samo odrednicu, odnosno temu, bez riječi predmet (npr. Obavijest).
18 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 19

Slika 2. Puni američki oblik

'LMHORYLRELÂQRJEORN Raspored elemenata na poslovnom papiru
REOLNDSRVORYQRJDSLVPD Svi se elementi poslovnoga pisma pišu malim razmakom s lijeve strane
1 ]DJODYOMH poslovnoga pisma (zaglavlje, naziv i adresa primatelja, pozivne oznake,
2
mjesto i nadnevak, predmet, potpis i privitak).
SULPDWHOM
3 SR]LYQHR]QDNH
Način pisanja sadržaja
4 nadnevak Sve se rečenice sadržaja pišu malim razmakom, a odlomci postoje kao
5 SUHGPHW sadržajno-smislene cjeline.
6 VDGUDM
7 SRWSLV Razlika od običnog blok oblika
8 SULYLWDN Razlika je u rasporedu elemenata: svi su elementi s lijeve strane (i mjesto s
nadnevkom i potpis). Sadržaj se piše kao i u običnom blok obliku.

DVOJBA:
.PHV
MJ
TF
NKFTUP
J
OBEOFWBL
QJTBUJ
JTQPE
UFLTUB
U nekim inačicama ovih oblika mogu. U pravilu svako poduzeće ima svoj
način oblikovanja poslovnoga pisma. Ovdje predloženi oblici su najučestaliji,
Moderni kombinirani oblik (prema A. Klimentu) s tim da su prva dva oblika svojstvena europskoj tradiciji, a treći američkoj.
Raspored elemenata na poslovnom papiru
Većina elemenata je raspoređena na desnoj strani poslovnoga papira i Slika 4.
napisana razmakom potpisa: zaglavlje, naziv i adresa primatelja, mjesto
'LMHORYLSXQRJDDPHULÂNRJ
i nadnevak; pozivne oznake i predmet su napisani malim razmakom.
REOLNDSRVORYQRJDSLVPD
1 ]DJODYOMH
Način pisanja sadržaja
2 SULPDWHOM
Sadržaj se počinje pisati razmakom potpisa, a nastavlja se pisati malim
razmakom. 3 SR]LYQHR]QDNH
4 PMHVWRLQDGQHYDN
Razlika od običnog blok oblika 5 SUHGPHW
Razlika od običnog blok oblika je u tome što je u ovom obliku većina eleme- 6 VDGUDM
nata napisana s desne strane. Razlika je i u pisanju sadržaja, obični blok 7 SRWSLV
oblik počinje od malog razmaka i svaki se sljedeći redak nastavlja pisati 8 SULYLWDN
VIŠE O...
malim razmakom, moderni kombinirani oblik počinje od razmaka potpisa
i nastavlja se pisati malim razmakom. Ako želite doznati o ostalim oblici-
ma poslovnih pisama, možete
Slika 3. konzultirati sljedeću literaturu:
Poslovna pisma
'LMHORYLPRGHUQRJD Marijana Ožanića, Tehnološki
kombiniranog oblika park, Zagreb, 2005.
SRVORYQRJDSLVPD Gartsideovi modeli poslovnih
1 ]DJODYOMH Zadatci pisama i ostalih poslovnih do-
kumenata Shirley Taylor, Mate,
2 DGUHVDSULPDWHOMD t
0CKBTOJUF
SB[MJLV
J[NFƨV
OBWFEFOJI
PCMJLB
QPTMPWOJI
QJTBNB 2002.
3 PMHVWRLQDGQHYDN Poslovne komunikacije
t

,PKJ
WBN
TF
PCMJL
ƦJOJ
OBKQSJLMBEOJKJN
J
[BÝUP
4 SR]LYQHR]QDNH Antuna Klimenta, Školska knjiga,
5 SUHGPHW
t

6[NJUF
KFEBO
QSBLUJƦOJ
QSJNKFS
QPTMPWOPHB
QJTNB
J
QSPLPNFOUJSBKUF

Zagreb, 1993.
njegov oblik.
6 VDGUDM
7 SRWSLV
8 SULYLWDN
20 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH
02/%$,,92723,6
Mnoge su dvojbe u svezi s pisanjem molbe i životopisa, početna je
uglavnom vezana uz sam naziv dokumenta: molba - zamolba - ponuda za
posao; životopis – CV.
Odgovor je: molba i životopis.
Prema Aniću (2002) zamolba je ’usmena molba’, riječ koja je nastala prema
svršenom glagolu zamoliti, a u hrvatskom je rječotvorju poznato nastojanje
da se izvedenice izvode od nesvršenih glagola, poput riječi molba od moliti.
Ponuda je u poslovnom komuniciranju dokument u kojemu se nudi neki
proizvod, odnosno proizvodi. Iako čovjek molbom na neki način nudi sebe,
zašto uvoditi ekonomski termin i izjednačavati se s robom, kada u hrvat-
skom jeziku imamo naziv za dokument u kojem se traži posao: molba. Um-
jesto latinske riječi curriculum vitae i njenog čitanja prema engleskoj, a ne
hrvatskoj abecedi (si:vi) upotrijebit ćemo hrvatsku riječ životopis.
Molba za zaposlenje predstavlja, zapravo, prijavu na određeni natječaj.
Natječaji su najčešće objavljeni u dnevnim novinama ili na internetu.
Zbog toga je i struktura molbe za zaposlenje određena činjenicom da je
to poslovna komunikacija koja se nadovezuje na neki natječaj.
Primjer sadržaja molbe za zaposlenje
Promotrimo primjere na sljedećoj stranici.
U prvom odlomku prvoga primjera govori se o natječaju – za koje radno
mjesto se osoba javlja, gdje je i kada natječaj objavljen.
Drugi odlomak argumentira uvjete iz natječaja koje osoba zadovoljava,
a treći ulomak govori o razlozima zbog kojih se osoba prijavljuje na
natječaj. Svi se ostali podatci iznose u životopisu.
3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 21
Molba za zaposlenje
Poštovani,
javljam se na vaš natječaj za radno mjesto komercijalista u sektoru
Medical Solutions objavljen na internetu dana 10. prosinca 2012.
Zaposlena sam u tvrtki Infonet, u Centralnoj službi ljudskih poten-
cijala na radnom mjestu blagajnika. Prije sam bila zaposlena u tvrt-
ki MEDILAB d.o.o., gdje sam stekla iskustvo u administrativnim,
računovodstvenim i knjigovodstvenim poslovima.
Koristim se engleskim i njemačkim jezikom, svakodnevno radim
na računalu te dobro poznajem rad u Wordu, Excelu, PowerPointu,
internet-okruženju, poslovnim programima Sage KHK i SAP-u.
Zbog svoga iskustva u tvrtki koja se, isto kao i sektor Medical Solution,
bavi prodajom medicinske opreme, kao i zbog želje da se dodatno raz-
vijam, voljela bih postati članica vašega tima.
S poštovanjem.
Marija Maričević
U drugom primjeru, osoba u posljednjem odlomku iznosi vlastite oso-
bine koje potvrđuju da je ona pravi izbor za navedeno poduzeće.
Molba za zaposlenje
Poštovani,
prema natječaju objavljenom 20. studenoga 2012. na web-stranici
MojPosao.net javljam se za radno mjesto voditelja odjela za financi-
jska tržišta.
Petogodišnjim radnim iskustvom na rukovodećim poslovima, zna-
njem engleskoga i njemačkoga jezika u govoru i pismu te poznavanjem
tržišta kapitala, ispunjavam sve navedene uvjete.
Kreativan sam pri rješavanju kompleksnih problema, predan sam u
ispunjavanju ciljeva i vjerujem da ću svojim iskustvom doprinijeti
uspješnom poslovanju vašega poduzeća.
S poštovanjem.
Mario Marić
U navedenim primjerima vidimo da je sadržaj raspoređen prema običnom
blok obliku (počinje malim razmakom, postoje odlomci odvojeni prore-
dima kao sadržajne i smislene cjeline). Na početku molbe nalazi se oslo-
vljavanje (Poštovani,), a na završetku pozdrav (S poštovanjem.).
22 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH
DVOJBA: Je li bolje kod oslovljavanja i pozdravljanja koristiti se izrazima
Poštovani/S poštovanjem ili Štovani/Sa štovanjem. Prema Rječniku hrvat-
skoga jezika (urednika Jure Šonje, 2000), poštovan znači onaj ’koji uživa
poštovanje, cijenjen’, a štovan ’koji se štuje’, štovati znači ’održavati kult,
klanjati se komu, slaviti’. Prema tome štuje se Bog i netko uzvišen pa bi tre-
balo, kada god je to moguće, poštovati tu različitost značenja. To znači da
se kod oslovljavanja i pozdrava može, uz Poštovani/S poštovanjem, koristiti i
Cijenjeni/Srdačan pozdrav. Ako smo ipak odlučili koristiti se izrazom Štovani,
moramo paziti kod pozdrava, on glasi: Sa štovanjem, a ne S štovanjem.
Također, pitanje je kako ćemo rasporediti elemente na papiru u molbi za
zaposlenje. Možemo odabrati jedan od oblika o kojima govorimo u ovoj
knjizi (možda su najprikladniji običan blok oblik i puni američki oblik), a
možemo odabrati i neki drugi oblik.
S obzirom na način izražavanja, moramo paziti da se izražavamo admi-
nistrativno-poslovnim stilom, da kratko i jasno (naravno, pravopisno i
gramatički ispravno) kažemo ono bitno. Ne smijemo se bojati istaknuti
vlastite prednosti, ali svi osjećamo granicu do koje to zvuči ukusno i ne-
nametljivo, a kada postaje neukusno hvalisanje.
Životopis
Životopis je dokument koji se prilaže uz molbu za zaposlenje i uglavnom
sadrži sljedeće elemente:
t
osobni podatci (ime i prezime, mjesto i datum rođenja, ponekad i
državljanstvo i bračno stanje)
t
podatci o obrazovanju (ti se podatci odnose na redoviti sustav obrazovanja,
najprije treba navesti posljednji stupanj obrazovanja, a na kraju onaj prvi)
t
znanje stranih jezika (najčešće se navode tri razine poznavanja stra-
noga jezika: odlično, dobro i osnovno)
t
usavršavanje i dokvalifikacija (tu se navode sve vrste usavršavanja
izvan redovnog sustava obrazovanja)
t
radno iskustvo (opet se počinje od posljednjega radnog mjesta prema
prethodnima).
Podatci u životopisu mogu biti izneseni punim rečenicama. Taj bismo oblik
uvjetno mogli nazvati esejističkim ili narativnim. Druga je mogućnost
organizirati podatke u neku vrstu tablice i natuknice, kako bi oni bili što
pregledniji i kako bi se što brže mogli pročitati. Taj oblik životopisa uvjet-
no možemo nazvati tabličnim životopisom.
Svoj životopis najčešće šaljemo nekoj instituciji pa se on time, prema Nadi
Ivanetić, autorici knjige Uporabni tekstovi (2003), ubraja u tekstne vrste
institucionalne sfere i polujavne komunikacije s asimetričnim tipom odnosa
među sudionicima. On bi trebao biti odgovor na zahtjeve nekoga natječaja,
tj. autori životopisa bi trebali uvjeriti zainteresirane kako baš oni zadovolja-
vaju predviđene uvjete (znanja, vještine, dostignuća). U njemu se stoga uvi-
jek naglašavaju one kompetencije i aktivnosti koje su povezane s djelatnošću
adresata, jer emitent anticipira adresatova očekivanja i stavove, piše Ivanetić
u spomenutoj knjizi. Ustaljeni oblici, dakle, oblici koji se ponavljaju u sasta-
vljanju životopisa, bilo da se radi o kompoziciji ili stereotipnom jezičnom iz-
razu, stvorili su ono što se naziva stilom neke tekstne vrste u našem slučaju
3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 23
formulacijskom obrascu pisanja životopisa, piše u svome tekstu ista autorica.
On se naravno mijenja tijekom vremena pa se tako narativni/esejistički oblik
pisanja životopisa zamijenio tabličnim oblikom što je uvelike potpomognuto
razvojem računalne tehnologije. Tablični oblik pisanja životopisa nalazimo
kao preporučeni i u Hrvatskom pravopisu Matice hrvatske u dijelu Pismeno
službeno obraćanje (Badurina, Marković, Mićanović, 2007). Autori Pravopisa
ga nazivaju europskim uzorkom životopisa, a isti oblik nalazimo i na inter-
netskoj stranici Europassa, a i u knjizi Normativnost i višefunkcionalnost
u hrvatskome standardnom jeziku (Frančić, Hudeček, Mihaljević, 2005) u
poglavlju o administrativno-poslovnom stilu, u dijelu koji govori o životopisu.
Autorice gore navedenog Pravopisa nude obrazac životopisa od 14 uloma-
ka, koji počinje uobičajeno, s osobnim podacima, nakon čega slijedi radno
iskustvo, izobrazba i stručno usavršavanje, osobne vještine i usavršavanja, ma-
terinski jezik, ostali jezici, socijalne vještine i znanja, organizacijske vještine i
znanja, tehničke vještine i znanja, umjetničke vještine i znanja, ostale vještine
i znanja, vozačka dozvola, dodatni podaci i dodaci. Ispod svakoga naslova ulo-
mka dana su pojašnjenja prema kojima ne bi trebalo samo nabrajati moguće
činjenice, nego je potrebno i pojasniti, tj. opisati vještine i znanja, ali i navesti
gdje su stečeni uz pojašnjenje što se podrazumijeva pod određenom vještinom.
Kod npr. socijalne vještine: život i rad s drugim ljudima, u multikulturnom
okruženju, na mjestima na kojima je komunikacija važna i u situacijama u ko-
jima je timski rad ključan kao npr. kultura, sport i sl. Pored svake navedene
vještine očekuje se da napišete gdje ste ih stekli i usavršavali. Životopisom se
najčešće javljamo na neki natječaj i prilažemo ga uz molbu. Ne mora to uvi-
jek biti molba za zaposlenje, nego može biti izbor u zvanje, tj. napredovanje u
poslu, molba za dobivanje stipendije, upis na fakultet, poslijediplomski studij
i tome slično. Za ovakve potrebe, kako smo naglasili gore, životopis mora biti
pisan administrativno-poslovnim funkcionalnim stilom, dakle bez emocion-
alnosti, subjektivnosti i stilskih figura koje obilježavaju književnoumjetnički
funkcionalni stil. To ne znači da životopis ne smije odražavati osobu koja ga
piše, dapače, treba se nastojati istaknuti, odnosno „izdići iz sivila“, kako to
opisuju neki stručnjaci, no u tome treba svakako biti umjeren kao što treba biti
umjeren i s brojem njegovih stranica, posebno kada imamo u vidu da sigurno
nismo jedini kandidat. Posebno treba obratiti pozornost na sljedeće – redosli-
jed podataka o obrazovanju i radnom iskustvu treba posložiti kronološki, ali
tako da najnoviji podaci budu na vrhu pojedine cjeline; jasno istaknite svoje
uspjehe, dostignuća, rezultate, no nemojte pisati neistinu jer ćete je možda
morati obrazložiti na razgovoru; neka napisani tekst bude čitljiv, jednostavan
i pregledan (ujednačite fontove, odnosno vrste znakova i veličinu slova); prila-
godite životopis određenom poslu i poslodavcu, što znači da ne smijete imati
samo jedan univerzalni životopis.
Donosimo tri primjera, prvi je primjer životopisa esejističkoga tipa, u
drugom je primjeru tekst isti kao i u prvom samo su izdvojeni i imeno-
vani odlomci, treći je primjer skraćenog, tzv. tabličnog životopisa.
Navedeni primjeri nemaju odlomke o usavršavanju i dokvalifikaciji, ali
zato imaju interese i komunikacijske vještine. To nam govori da osnovne
dijelove životopisa možemo i proširiti (neki npr. dodaju i hobije), već
prema potrebi radnoga mjesta za koje se javljamo.
Ne smijemo zaboraviti poštivanje norme standardnoga jezika jer ono
kao što smo već spomenuli odaje našu jezičnu kulturu.
24 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH
MARIO MARIĆ
Ulica neznane junakinje 25, 10 000 Zagreb, Tel. 23 11 111,
Mob. 091 23 11 111
Osobni podaci
t
#SBƦOP
TUBOKF
PäFOKFO
t
%SäBWMKBOTUWP
ISWBUTLP
t
%BUVN
SPƨFOKB



t
.KFTUP
SPƨFOKB
;BHSFC
Svoju stručnu spremu ekonomskog smjera stekao sam na Veleučilištu VERN' koje sam
pohađao od 2003. do 2006. godine. Osim toga, imam i diplomu Fakulteta prometnih zna-
nosti koji sam pohađao od 1994. do 1998. godine. Fakultet prometnih znanosti upisao
sam neposredno nakon završetka svoga srednjoškolskog obrazovanja u Školi za cestovni
promet u Zagrebu.
Znanje engleskoga jezika stekao sam kroz 11 godina učenja, a tijekom boravka u Velikoj
Britaniji imao sam priliku usavršiti svoje znanje. Po povratku radio sam kao prevodiltelj s
engleskoga jezika na hrvatski i obrnuto. Osim engleskoga jezika, koristim se i njemačkim
jezikom u govoru i pismu.
Dosadašnje radno iskustvo stekao sam uglavnom na rukovodećim poslovima. Sredinom
2005. godine počeo sam raditi kao direktor prodaje i marketinga za xxxxxxx te kao vršitelj
dužnosti regionalnog direktora za dio jugoistočne Europe koji pokriva Sloveniju, Hrvatsku,
Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.
Prije dolaska u xxxxxx d.o.o., radio sam u tvrtki xxxxx d.d. u kojoj sam se zaposlio 2001.
godine. Za 4 godine rada u xxxxx d.d., imao sam priliku djelovati u nekoliko područja. Moje
odgovornosti započele su na radnom mjestu savjetnika u prodaji za male i srednje korisnike.
Ubrzo sam preuzeo i niz drugih odgovornih dužnosti, surađivao sam na brojnim projektima
za povećavanje učinkovitosti poslovanja i brinuo se za kvalitetan odnos s klijentima.
Po završetku studija 1999. otišao sam u Veliku Britaniju gdje sam radio za humanitarnu
organizaciju xxxxxxx. Moje prvo zaduženje nakon dvomjesečne obuke bilo je na poziciji
voditelja okruga, manje zemljopisne jedinice u nadležnosti organizacije. Nekoliko mjeseci
poslije vodio sam zonu, dok sam u drugoj polovici svoga boravka djelovao kao osobni asi-
stent predsjednika organizacije i voditelj tadašnjih voditelja zona.
Od ranog djetinjstva pokazivao sam veliki interes za sportske aktivnosti i natjecanja kroz
koja sam razvijao osobine koje su mi bile neprocjenjive u poslu. Marljiv sam, otvoren i ve-
dre naravi te se trudim napredovati profesionalno kao i u osobnom životu. Rado prihvaćam
nova znanja i redovito ih primjenjujem.
Kroz dosadašnja iskustva u raznim situacijama i učenjem razvio sam dobre komunikacijske
vještine. Kao dio svoga iskustva u komunikacijama, imao sam priliku kreirati i predstaviti
prezentacije na području poslovanja, komunikacija, humanitarnog rada i religije. U svakom
području usvojio sam znanja koja cijenim i načela po kojima donosim svoje odluke. Predan
sam u ispunjavanju ciljeva poduzeća, sposoban sam preuzeti inicijativu i samostalno do-
nositi odluke. Uživam biti dio tima od kojeg mogu učiti i lako ostvarujem dobre odnose s
drugima. Težim biti primjer svojim suradnicima i voljan sam pomoći podrškom i savjetom.
3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 25
MARIO MARIĆ
Ulica neznane junakinje 25, 10 000 Zagreb, Tel. 23 11 111,
Mob. 091 23 11 111
Osobni podaci
t
#SBƦOP
TUBOKF
PäFOKFO
t
%SäBWMKBOTUWP
ISWBUTLP
t
%BUVN
SPƨFOKB



t
.KFTUP
SPƨFOKB
;BHSFC
Obrazovanje
Svoju stručnu spremu ekonomskog smjera stekao sam na Veleučilištu VERN' koje sam pohađao od 2003.
do 2006. godine. Osim toga, imam i diplomu Fakulteta prometnih znanosti koji sam pohađao od 1994. do
1998. godine. Fakultet prometnih znanosti upisao sam neposredno nakon završetka svoga srednjoškolskog
obrazovanja u Školi za cestovni promet u Zagrebu.
Strani jezici
Znanje engleskoga jezika stekao sam kroz 11 godina učenja, a tijekom boravka u Velikoj Britaniji imao sam
ga priliku usavršiti. Po povratku radio sam kao prevoditelj s engleskoga jezika na hrvatski i obrnuto. Osim
engleskoga jezika, koristim se i njemačkim jezikom u govoru i pismu.
Radno iskustvo
Dosadašnje radno iskustvo stekao sam uglavnom na rukovodećim poslovima. Sredinom 2005. godine počeo
sam raditi kao direktor prodaje i marketinga za xxxxxxx te kao vršitelj dužnosti regionalnog direktora za dio
jugoistočne Europe koji pokriva Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Srbiju.
Prije dolaska u xxxxxx d.o.o., radio sam u tvrtki xxxxxx d.d. u kojoj sam se zaposlio 2001. godine. Za 4
godine rada u xxxxx d.d., imao sam priliku djelovati u nekoliko područja. Moje odgovornosti započele su
na radnom mjestu savjetnika u prodaji za male i srednje korisnike. Ubrzo sam preuzeo i niz drugih odgo-
vornih dužnosti, surađivao sam na brojnim projektima za povećavanje učinkovitosti poslovanja i brinuo
se za kvalitetan odnos s klijentima.
Po završetku studija 1999. otišao sam u Veliku Britaniju gdje sam radio za humanitarnu organizaciju
xxxxxxx. Moje prvo zaduženje nakon dvomjesečne obuke bilo je na poziciji voditelja okruga, manje zemljo-
pisne jedinice u nadležnosti organizacije. Nekoliko mjeseci poslije vodio sam zonu, dok sam u drugoj polovici
svoga boravka djelovao kao osobni asistent predsjednika organizacije i voditelj tadašnjih voditelja zona.
Interesi i komunikacijske vještine
Od ranog djetinjstva pokazivao sam veliki interes za sportske aktivnosti i natjecanje kroz koje sam razvijao
osobine koje su mi bile neprocjenjive u mom poslu. Marljiv sam, otvoren i vedre naravi te se trudim napredo-
vati profesionalno kao i u osobnom životu. Rado prihvaćam nova znanja i redovito ih primjenjujem.
Kroz dosadašnja iskustva u raznim situacijama i učenjem razvio sam dobre komunikacijske vještine. Kao dio
mog iskustva u komunikacijama, imao sam priliku kreirati i predstaviti prezentacije na području poslovanja,
komunikacija, humanitarnog rada i religije. U svakom području usvojio sam znanja koja cijenim i načela po
kojima donosim svoje odluke. Predan sam u ispunjavanju ciljeva poduzeća, sposoban sam preuzeti inicijativu
i samostalno donositi odluke. Uživam biti dio tima od kojeg mogu učiti i lako ostvarujem dobre odnose s
kolegama. Težim biti primjer svojim suradnicima i voljan sam pomoći podrškom i savjetom.
Rad na računalu
Dobro poznajem rad na osobnom računalu i vješt sam u korištenju Worda, Excela, Outlooka, PowerPointa
i Accessa.
26 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 27

MARIO MARIĆ

Ulica neznane junakinje 25, 10 000 Zagreb, Tel. 23 11 111,
Mob. 091 23 11 111
Osobni podaci
t
#SBƦOP
TUBOKF
PäFOKFO
t
%SäBWMKBOTUWP
ISWBUTLP
t
%BUVN
SPƨFOKB



t
.KFTUP
SPƨFOKB
;BHSFC
Obrazovanje
t
7FMFVƦJMJÝUF
7&3/

t
'BLVMUFU
QSPNFUOJI
[OBOPTUJ

t
ÀLPMB
[B
DFTUPWOJ
QSPNFU
V
;BHSFCV

Strani jezici
t
FOHMFTLJ
KF[JL

PEMJƦOP
[OBOKF
t
OKFNBƦLJ
KF[JL

EPCSP
[OBOKF
Mnogima se čini da njihov
životopis nije ništa posebno i
da nemaju u njemu što navesti.
Npr. jedna je gospođa na jednom
od usavršavanja bila uvjerena da
nema što važno pisati u životopisu
jer nema radnoga iskustva.
Ono što je radila u životu bilo je
praćenje muža diplomata u jednoj
zapadnoj zemlji. S vremenom je
shvatila da je upravo to razlikuje
od drugih i da je stekla neprocje-
 njivo iskustvo upravo kao žena
 diplomata uz to što je naučila i
 strani jezik. Dakle, razmislite po
čemu bi vaše životno iskustvo bilo
drukčije - pretvorite ga u svoju
prednost, a ne nedostatak.

Radno iskustvo
t
YYYYYYYYY

- direktor prodaje i marketinga
- v. d. regionalnog direktora za južnu Europu Zadatci
(Slovenija, Hrvatska, Bosna i Hercegovina, t
,PKJ
QPEBUDJ
JEV
V
NPMCV
B
LPKJ
V
äJWPUPQJT VIŠE O...
Srbija i Crna Gora)
t

3B[MJLVKV
MJ
TF
OBWFEFOJ
QSJNKFSJ
PE
QSJNKFSB
T
LPKJNB
TUF
TF
TVTSFMJ


t
TBNPTUBMOJ
QSFWPEJUFMK
 V
QSBLTJ Više o molbi i životopisu možete
- prevođenje s engleskoga jezika na pročitati u:
hrvatski (konsekutivno i simultano t

/BWFEJUF
OFLF
WMBTUJUF
QSFQPSVLF
[B
QJTBOKF
NPMCF
J
äJWPUPQJTB Poslovna pisma
prevođenje, priručnici, dopisi, ugovori, Marijana Ožanića, Tehnološki park,
Zagreb, 2005.
web stranice itd.)
- prevođenje s hrvatskoga jezika na engleski Shirley Taylor, Modeli poslovnih
pisama i ostalih poslovnih doku-
t
YYYYYYYYY
 menata, Mate, Zagreb, 2002.
- odnos s klijentima
- savjetnik u prodaji
- proceduralni kontrolor
- održavanje korisničkih računa
t
IVNBOJUBSOJ
SBE

- moja zaduženja: voditelj okruga, voditelj zone,
asistent predsjednika organizacije

Interesi i komunikacijske vještine

t
JOUFSFT
[B
TQPSUTLF
BLUJWOPTUJ
J
OBUKFDBOKB
t
SB[WJKFOF
LPNVOJLBDJKTLF
WKFÝUJOF
LSFJSBOKF
J
PESäBWBOKF
QSF[FOUBDJKB
T
UFNBNB
QPTMPWB

nje, komunikacije, motiviranje samoga sebe i motiviranje drugih, humanitarni rad, religija

Rad na računalu
t
8PSE
&YDFM
0VUMPPL
1PXFS1PJOU
"DDFTT
JOUFSOFU
J
QPWF[BOJ
TVTUBWJ
28 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 29

2%/,.29$1-(3218'( Infospot d.d.

Avenija Dubrovnik bb
10 000 Zagreb
MB: 1069014, RBA račun: 2484008-1100523202,
Telefon: 01/6613-555, Fax: 01/6613-520,
E-pošta: infospot@infospot.hr, www.infospot.hr
Posebnost ponude kao poslovne komunikacije je u tome što, navodeći sve
potrebne informacije o proizvodu, mora zainteresirati potencijalnoga kupca Gospodin
i navesti ga da kupi proizvod. Teoretičari poslovnih komunikacija navode da Mario Marić
ponuda treba izazvati pozornost, pobuditi interes, probuditi želju i navesti Trg bana Jelačića 12/II
na akciju. Prema engleskim izrazima: attention (pozornost), interest (interes), 10 000 Zagreb
desire (želja), action (akcija) nastala je kratica: AIDA.
Ponuda
Poštovani,
Ponudu treba, kao i ostale pisane poslovne komunikacije, oblikovati koristeći
želimo Vam ponuditi najnoviji sustav zabave i komunikacije u au-
se administrativno-poslovnim stilom te sam dokument trodijelno strukturi- tomobilu s kojim ćete svoju vožnju učiniti ugodnom, a vrijeme koje
rati: uvod, razrada, završetak. provodite u automobilu moći ćete iskoristiti za svoje uobičajene
Osnovni podatci koje ponuda treba sadržavati: poslovne aktivnosti vezane uz komunikaciju.
t
naziv proizvoda/usluge
t
opis proizvoda/usluge SYNC sustav je potpuno nov na hrvatskom tržištu, a omogućuje
t
kvaliteta proizvoda/usluge Vam:
t
cijena proizvoda/usluge t
QPESÝLV
EP

SB[MJƦJUJI
NPCJMOJI
UFMFGPOB
T
CFäJƦOPN
QPWF[JWPÝƥV
t
rok i način isporuke t
SFQSPEVLDJKV
[WVLB
T
SB[MJƦJUJI
WBOKTLJI
VSFƨBKB
.1
QMBZFSJ

t
rok i način plaćanja. ručna računala, mobiteli...)
t
QSJTUVQ
JOUFSOFUV
Pogledajmo primjer. t
[BEBWBOKF
OBSFECJ
HMBTPN
JMJ
LPNBOEBNB
T
VQSBWMKBƦB
Poduzeće Infospot d.d. nudi nekom pojedinačnom korisniku SYNC (sustav
zabave i komunikacije u automobilu). Cijena SYNC-a je 6.100 kn, a PDV od 1.100 kn je uračunat u cijenu.
t
naziv proizvoda – SYNC Jamstvo je 24 mjeseca. Uplatiti možete virmanom (općom uplatni-
t
opis proizvoda i njegova kvaliteta – sustav nudi istovremenu com) na naš žiroračun.
mogućnost i zabave i komunikacije, podržava 12 različitih mobilnih te-
lefona s bežičnom vezom, reprodukciju zvuka s različitih vanjskih uređaja Proizvod dostavljamo na kućnu adresu nakon uvida u Vašu uplatu.
(MP3 playeri, ručna računala, mobiteli…), omogućuje pristup internetu, Dostava je besplatna.
mogućnost zadavanja naredbi glasom ili komandama s upravljača; jam-
stvo – 24 mjeseca U suvremenom užurbanom načinu života SYNC omogućuje svojim
t
cijenu proizvoda 6.100 kn (5.000 kn + PDV) korisnicima racionalno korištenje vremena za upravljačem vozila,
t
rok i način isporuke: 1-5 dana, besplatnom dostavom na adresu zato vjerujemo da će i Vama dokazati svoje prednosti te da će postati
uređaj bez kojega ne možete zamisliti svoju vožnju.
t
rok i način plaćanja: virmanom (općom uplatnicom).
Lijep pozdrav. Infospot d.d.
Ponudu možemo oblikovati na dva načina: Direktor
t
QPOVEJU
ƥFNP
TWF
JOGPSNBDJKF
V
UFLTUV
V
VWPEOPN
EJKFMV
J[OJKFU
ƥFNP
TWP-
je namjere, u središnjem dijelu predstaviti proizvod, a u završnom iznijeti
nadu u ostvarenje poslovne suradnje
t
TWF
ƥFNP
FMFNFOUF
QPSFEBUJ
LBP
OBUVLOJDF
LBLP
CJ
CJMF
VPƦMKJWF
QSFHMFEOF
Privitak Ivan Ivić
i brzo čitljive. Promidžbeni materijal
30 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 31

Teoretičari poslovnih komunikacija definiraju ponudu kao akciju (doku-

Infospot d.d. ment) kojim proizvođač (dobavljač) nudi proizvod (ili uslugu) potenci-
Avenija Dubrovnik bb jalnom kupcu. VIŠE O...
10 000 Zagreb
MB: 1069014, RBA račun: 2484008-1100523202, S obzirom na proizvode koji se nude, ponude mogu biti: Više o ponudama i njihovom obli-
kovanju možete pročitati u knji-
Telefon: 01/6613-555, Fax: 01/6613-520, t
opće ponude u kojima poduzeće nudi sve svoje proizvode gama:
E-pošta: infospot@infospot.hr, www.infospot.hr (odnosno usluge) Marijan Ožanić, Poslovna pisma,
t
pojedinačne ponude u kojima poduzeće nudi jedan svoj proizvod Tehnološki park, Zagreb, 2005.
(ili uslugu) Antun Kliment, Poslovne komu-
t
specijalne ponude u kojima poduzeće nudi složeni investicijski nikacije, Školska knjiga, Zagreb,
Gospodin proizvod (npr. brod); ponudi se najčešće prilaže elaborat 1993.
Mario Marić t
ponuda – odgovor na upit – može biti opća, pojedinačna, specijalna Shirley Taylor, Gartsideovi mo-
Trg bana Jelačića 12/II t
protuponude – sastavlja ih kupac ako želi promijeniti nešto u ponudi
deli poslovnih pisama, Mate, Za-
10 000 Zagreb greb, 2002.
proizvođača.

Predmet ponude:
Sustav zabave i komunikacije u automobilu – SYNC

Zadatci
t
*OUFHSJSBOJ
TVTUBW
[BCBWF
J
LPNVOJLBDJKF
t
6LSBULP
PQJÝJUF
OBƦJO
PCMJLPWBOKB
QPOVEF
t
1PESÝLB
EP

SB[MJƦJUJI
NPCJMOJI
UFMFGPOB
T
CFäJƦOPN




povezivošću t
,PKF
TV
WSTUF
QPOVEB
t
3FQSPEVLDJKB
HMB[CF
T
SB[MJƦJUJI
WBOKTLJI
VSFƨBKB
.1
QMBZFSJ


ručna računala, mobiteli...) t
/BQJÝJUF
PQƥV
QPOVEV
t
1SJTUVQ
JOUFSOFUV
t
;BEBWBOKF
OBSFECJ
HMBTPN
JMJ
LPNBOEBNB
T
VQSBWMKBƦB
t
+BNTUWP

NKFTFDB

Iznos: 5.000,00 kn
PDV: 1.100,00 kn
Ukupno: 6.100,00 kn

Datum: 24. 02. 2007. Vrijedi do: 01. 03. 2007.

Način plaćanja: Virman/opća uplatnica
Valuta plaćanja: Avansno plaćanje
Rok isporuke: 1-5 dana

t
.PMJNP
EB
OBT
P
VQMBUJ
PCBWJKFTUJUF
V
SPLV
KFEOPHB
EBOB
QVUFN


e-pošte ili faxa.
t
3PCV
J[EBKFNP
JTLMKVƦJWP
OBLPO
VWJEB
P
VQMBUJ

Ponudu izradio: Tomica Radošević

32 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH
35('67$9/-$1-(
Mnogi ljudi strepe od javnog nastupa bilo koje vrste, od javnog eks-
poniranja na nekom skupu ili sastanku, do situacije u kojoj trebaju sa-
mostalno održati neko predstavljanje. Još je Ciceron rekao: "Kada spo-
minjem govornika, to je gotovo isto kao da spominjem glumca."
A ako već govornika izjednačujemo s glumcem, utješno je da je "jedan veliki
učitelj glume rekao da svako ljudsko biće ima u sebi ugrađene sve tipke klavira, ali
da većina svira samo na srednjoj oktavi. Dobra je vijest da, uz prikladnu vježbu,
svatko može postati virtuoz." (Mauro Gottesman, Umijeće javnog nastupa)
Predstavljanje je jedna vrsta javnoga nastupa u kojem pojedinac (ili više
njih) govori o sebi, poduzeću, proizvodu ili skupini proizvoda, projektu i sl.
Faze predstavljanja su:
t
priprema predstavljača
t
priprema prostora u kojem će se predstavljanje održati
t
predstavljanje.
Priprema predstavljača
Prvi korak u pripremi predavača je prikupljanje građe, odnosno poda-
taka koji su mu potrebni za predstavljanje. Osnovna formula za kreiranje
uvjerljivoga govora je određivanje jasnih ciljeva. Nakon što smo odre-
dili cilj predavanja, prikupili podatke, selektirali ih u skladu s ciljevima,
radimo bilješke i učimo podatke.
Pogledajmo kako bi to izgledalo na konkretnom primjeru.
3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 33
Primjer
Želimo pripremiti kratku prezentaciju o knjizi Da Vincijev kod
Dana Browna za studente našeg fakulteta. Osnovni nam je cilj
prenijeti oduševljenje knjigom i potaknuti zanimanje kod stude-
nata kako bi je pročitali. Prikupljajući podatke o knjizi, mogli smo
selektirati informacije na sljedeći način:
t
QPEBUDJ
P
LOKJ[J

Da Vincijev kod je knjiga koja je u originalu prvi put izašla 2003.
g., u hrvatskom prijevodu Suzane Sesvečan te u izdanju VBZ-a
2004. g. Knjiga je svojedobno dugo bila na vrhu ljestvice čitanosti
u Hrvatskoj, a po mnogim je statistikama i najprodavanija knjiga
posljednjih godina, ukratko bestseler.
t
SB[MP[J
J[OJNOF
QPQVMBSOPTUJ

- žanrovsko određenje – ako želimo žanrovski odrediti ovo djelo,
mogli bismo reći da se radi o uzbudljivom kriminalističkom ro-
manu koji ne možete prestati čitati
- kriminalistička fabula vezana je uz ubojstvo kustosa pariškoga
muzeja Louvre Jacquesa Sauniéra, stručnjaka za boginje i tzv.
svetu ženstvenost, koji je ubijen u jednoj od prostorija muzeja.
Na mjesto ubojstva policija poziva Roberta Langdona koji se baš
u to vrijeme našao u Parizu jer je održavao predavanje i koji se,
baš tu večer kad je Sauniér ubijen, trebao naći s njim. Langdon
je profesor religijske simbolike na Harvardu i nije čudno što su
baš njega pozvali kako bi razriješio ubojstvo. Naime, Sauniér je
bio potpuno gol, a na tijelu mu je krvlju bila napisana šifra:
13 - 3 - 2 - 21 - 1 - 1 - 8 - 5
O, Draconian devil!
Oh, lame saint!
O, drakonski vraže!
Oh, šepavi starče!
Sauniéru od početka pomaže mlada istražiteljica Sophie Neveu,
koja je odmah otkrila kako brojke predstavljaju tzv. Fibonaccijev
niz, niz u kojem je svaki broj jednak sumi dvaju sljedećih bro-
jeva. Dešifrirani je niz: 1 - 1 - 2 - 3 - 5 - 8 - 13 - 21. Uglavnom,
nakon nekog vremena naši istražitelji otkrivaju da su rečenice
zapravo anagrami: Leonardo da Vinci i Mona Lisa. To je početak
uzbudljive potrage.
t
QPWF[BOPTU
-FPOBSEPWJI
TMJLB
T
PWPN
LOKJHPN
Prokomentirali smo kako je, prema povjesničarima književnosti
jedan od razloga Mone Lisine tajanstvenosti tehnika sfumata, ali
Brown nudi jedno drugo tumačenje: naime, Langdon se prisjeća
predavanja održanog zatvorenicima u kojima Monu Lisu objašnjava
kao androgin lik: naime, računalna analiza pokazuje podudarnost
Mone Lise s Leonardovim autoportretom te predstavlja smišljeno
androgin prikaz muško-ženskoga lika odražavajući tako Leonar-
dov ideal ravnoteže između muškog i ženskog. Prema autoru, vid-
ljivo je da je pozadina s lijeve strane drukčija nego s desne u smislu
da je crta obzora s lijeve strane niža nego s desne.
34 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH
"Da Vinci nije bio sklon pogreškama. To je zapravo bio njegov mali
trik. Spuštajući crtu obzora s lijeve strane, da Vinci je napravio Monu
Lisu puno veću s lijeve, nego s desne strane. To je njegova mala pri-
vatna šala. Povijesno gledajući, konceptima muškog i ženskog pri-
pisane su određene strane – lijeva je ženska, a desna muška. Budući
da je da Vinci bio veliki obožavatelj ženskih principa, napravio je

EJÝFNP

Monu Lisu ljepšu s lijeve nego s desne strane."
- egipatski bog plodnosti zove se Amon, a njegova žena Izida čiji
je drevni slikovni znak bio L’ISA. AMON L’ISA
- ne samo da je Mona Lisino lice izgledalo dvospolno, nego joj
je i ime anagram božanskog sjedinjenja muškog i ženskog;
to je Leonardova mala tajna i razlog tajanstvenog smješka
Mone Lise.
Brown ide i dalje, na Leonardovim slikama on pronalazi dokaze
za to da je Marija Magdalena bila Isusova žena i da je imala ve-
liku ulogu u kršćanstvu – dakle, Brown preispituje istine na ko-
jima leži kršćanstvo i mi smo kao čitatelji uvučeni u sumnju.
t
razlozi zbog kojih bi trebalo pročitati Da Vincijev kod, mogli
bi biti sljedeći:
– da se čitatelj može pohvaliti da je pročitao najčitaniju knjigu u
Hrvatskoj
– da se čitatelj zabavi
– da sam otkrije nešto o Leonardu da Vinciju
– da čitatelj preispita svoje uzore i vlastite istine jer "krhko
je znanje".
Inače da čitatelj ne bi lutao sam i tražio povijesne dokaze za
Brownove tvrdnje, jedna je povjesničarka napisala (jednu dru-
gu) knjigu: Dekodirani Da Vincijev kod i naravno dokazala da
ovo fikcionalno djelo nije utemeljeno na znastveno prihvaćenim
činjenicama.
Time što ste pripremili podatke i selektirali ih, ne znači da će vaša
prezentacija biti dobra. Sljedeći je korak: napraviti plan predstavljanja.
Bilo bi dobro nešto od navedenoga teksta i vizualizirati, npr. pokazati
Leonardovu Monu Lisu. I to na početku prezentacije.
t
Početak: na PowerPoint prezentaciji prikazati Leonardovu Monu
Lisu. Isprovocirati slušatelje Brownovim tumačenjem Mone Lise.
t
Središnji dio: pokazati Leonardovog Vitruvijevog čovjeka – povezati
ga s ubojstvom Jacquesa Sauniéra, pokazati na sljedećem slajdu šifru
koja je pronađena kraj mrtvoga tijela. Otkriti slušateljima da je to za-
plet Brownove knjige Da Vincijev kod; pokazati naslovnicu knjige,
reći nešto o knjizi, potom o razlozima popularnosti, o žanrovskom
određenju i o kriminalističkoj fabuli; razlozi zbog kojih bi trebalo
pročitati knjigu.
t
Završetak: o Dekodiranom Da Vincijevom kodu i nastojanju povje-
sničara da dokažu kako se Brownovo fabuliranje ne oslanja na historio-
grafske činjenice.
3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 35
Osim pripreme podataka, važna je i psihološka priprema predavača. Da
bi imao siguran nastup, on treba svladati tremu. To je moguće učiniti:
t
WJ[VBMJ[BDJKPN
QSFETUBWMKBOKB
– predstavljač zamišlja mogući tijek
predstavljanja, pitanja i komentare slušatelja…
t
QPNBäF
J
BVUPTVHFTUJKB
Ja to mogu, Ja to znam, Bio sam i u gorim si-
tuacijama…
t
LPSJTOF
TV
J
WKFäCF
EJTBOKB
EB
CJTNP
TWMBEBMJ
ESIUBOKF
HMBTB
duboko i mirno više puta.
Priprema prostora
t
QPUSFCOP
KF
QSJQSFNJUJ
QSPTUPS
V
LPKFN
ƥFNP
TF
LSFUBUJ
QSJQSFNJUJ

plakate, brošure, isprobati tehniku
t
NBUFSJKBMF
USFCBNP
EBUJ
OB
LSBKV
LBLP
OF
CJTNP
PEWVLMJ
QP[PSOPTU

slušatelja.
Predstavljanje
t
Uvod – uspostavljanje kontakta sa slušateljima, stvoriti zanimanje za
sadržaj, iznijeti cilj i razlog predstavljanja. Predavač mora neprekidno
imati na umu što želi prenijeti slušateljima, zašto je njima to predstav-
ljanje potrebno. Bez aktiviranja temeljne potrebe, govor je neprirodan.
t
Izlaganje – izricanje svega onoga što smo pripremili. Bitno treba
zapisati i prezentirati slušateljima bilo preko grafoskopa, bilo preko
računala i projektora. Dobro je koristiti primjere i dosjetke kako bi bilo
što dinamičnije.
t
Završetak – sažetak rečenog, poziv na akciju ako odmah očekujemo
povratnu obavijest. Možemo završiti nekom dojmljivom rečenicom.
Važnost ostalih znakova (verbalnih i neverbalnih)
t
odjeće (ide uz imidž osobe i povod predstavljanja, dio je osobnosti)
t
kontakt očima (nadzor skupine, prisnost sa skupinom)
t
mimike i gesta (naglašavaju ono o čemu govorimo)
t
glas (ton je bitan jer dok izjave utječu na razum, glas utječe na osjećaje)
t
rječnik (valja upotrijebiti prave riječi na pravome mjestu)
t
tehnika stanki (može povećati napetost, što izlaganje čini zanimljivijim)
t
razumljivost (nerazumljivost izaziva frustraciju kod slušatelja)
t
raspoloženje (razlika je između opuštenosti i nemara)
t
osjećaj za vrijeme (vrijeme treba dobro isplanirati).
VIŠE O...
Više o predstavljanju pročitajte u
Zadatci knjizi:
Gottesman, Mauro, Umijeće
t
6LSBULP
J[OFTJUF
TLVQJOJ
ÝUP
V
TWF[J
T
QSFETUBWMKBOKFN
TNBUSBUF


javnog nastupa, Jesenski i Turk,
najznačajnijim. Zagreb, 2006.
t
0CKBTOJUF
PTOPWOF
GB[F
QSFETUBWMKBOKB
PE
QSJQSFNF
QSFETUBWMKBƦB

i na web stranici:
do pripreme prostora i važnosti ostalih znakova. www.poslovna-edukacija.net
(Tehnike uspješne prezentacije)
t
*[OFTJUF
OFÝUP
J[
WMBTUJUPHB
JMJ
J[
UVƨFHB
JTLVTUWB
ÝUP
NPäF
CJUJ


koristan savjet za predstavljanje.
36 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH
,17(59-8
"Intervjuiranje je slično sviranju na klaviru – možete ga do određenog stup-
nja sami naučiti. Ali ogromna je razlika u majstorstvu, tehnici i nijansama
između amatera koji svira po sluhu i koncertnog pijanista." (Felix Lopez)
Definicija
U najširem smislu intervju bi značio ciljani razgovor između dvoje ili
više ljudi. Nas zanima intervju, odnosno razgovor za posao, što sužava
definiciju na razgovor između kandidata za posao i intervjuista radi do-
bivanja nekih informacija. Intervjuist želi procijeniti dobre i loše strane
kandidata, dok kandidat želi procijeniti dobre i loše strane poduzeća.
Ciljevi intervjua
t
ciljevi intervjuista
– prikupiti podatke o prikladnosti osobe za neko radno mjesto
– dati podatke kandidatu za posao o vrsti posla i o poduzeću
– ostaviti dojam da je cijela natječajna procedura poštena
– ostaviti dobar dojam o poduzeću koje predstavlja.
t
ciljevi kandidata za posao
– ostaviti što bolji dojam na intervjuista i uvjeriti ga da je baš on naj-
bolji za posao za koji se natječe
– saznati što više o radnom mjestu za koji se natječe i o poduzeću u
kojemu će raditi.
Tipovi intervjua
t
Strukturirani intervju – intervju koji se vodi po prethodno točno
utvrđenom planu. Prednost je ovoga intervjua što sve kandidate stav-
lja u istu poziciju: svi odgovaraju na ista pitanja.
t
Nestrukturirani intervju – vodi se bez prethodno utvrđene liste
pitanja. Česta su otvorena pitanja poput: "Recite mi nešto o svom
prijašnjem poslu." U takvom intervjuu dolazi do velikog broja pogrešaka,
osoba koja intervjuira daje pozitivno mišljenje o osobi koja je slična nje-
mu, velika se težina daje negativnim informacijama o kandidatu dok
se pozitivne osobine zanemaruju. Na procjenu često djeluje i redoslijed
kojim su kandidati intervjuirani. U odnosu na strukturirani intervju,
ovaj tip omogućuje uspostavljanje nešto opuštenije atmosfere.
Postoje još tri tipa intervjua čija je upotreba ograničena na neke posebne
situacije. To su:
t
stresni intervju – iako je intervju više ili manje stresan, ovaj se baš
namjerno čini što stresnijim. Najprije kandidat dugo čeka da intervju
3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 37
uopće počne (u hodniku, bez stolaca, a svi što prolaze čudno ga gleda-
ju). Potom se intervjuist prema njemu odnosi vrlo neprijateljski i aro-
gantno. Tako se odmah u početku iz selekcijskog postupka isključuju
emocionalno osjetljive osobe – ako se radi o poslu gdje takva osobina
može utjecati na uspješnost (vojska, policija i neke druge specijalne
službe). Za većinu poslova se ne preporučuje.
t
Panel intervju – dvije ili više osoba vode intervju – strukturirani ili
nestrukturirani s jednim kandidatom.
t
Grupni intervju – više kandidata za posao zajedno se intervjuira kroz
grupnu raspravu koja također može biti strukturirana i nestrukturirana.
Priprema intervjua
Iako svaki intervju ima četiri faze: pripremu, početak, postavljanje pitanja
i završetak, mi ćemo detaljnije obraditi pripremu intervjua.
Kada se u poduzeću pojavi potreba za popunjavanjem radnoga mjesta,
odnosno za novim djelatnikom, potrebno je tu potrebu oglasiti (odrediti u
kojim će se dnevnim glasilima objaviti oglas i na kojim internetskim porta-
lima). U natječaju treba odrediti rok za prijavu, a u poduzeću termin do ko-
jeg će se obraditi pristigle molbe i životopisi i napraviti uži izbor kandidata.
Potrebno je obavijestiti kandidate i odrediti vrijeme provođenja intervjua.
Nakon što se obave navedene radnje, potrebno je:
t
JNFOPWBUJ
PTPCF
LPKF
ƥF
CJUJ
VLMKVƦFOF
V
TFMFLDJKV
QPUSFCOP
KF
VTLMB-
diti kriterije oko izbora osobe, ugovoriti strukturu intervjua, podijeliti
zadatke, napraviti raspored)
t
PESFEJUJ
OBƦJO
OB
LPKJ
ƥF
TF
QSPWFTUJ
TFMFLDJKB
t
PESFEJUJ
FMFNFOUF
LPKJ
ƥF
CJUJ
QSFTVEOJ
[B
PEBCJS
LBOEJEBUB
t
PESFEJUJ
QSPTUPS
V
LPKFNV
ƥF
TF
PEWJKBUJ
JOUFSWKV
QSPTUPSJKB
V
LPKPK

nitko neće smetati)
t
PESFEJUJ
WSJKFNF
[B
TWBLPH
LBOEJEBUB
Prije susreta s kandidatima treba proučiti njihove molbe i životopise te
pripremiti ključna pitanja koja će se postavljati kandidatu. Neka će se
pitanja postavljati svim kandidatima (npr. "Zašto ste se prijavili na ovaj
natječaj?"), neka će se postavljati samo nekima (prema podatcima u molbi
i životopisu). Intervjuist će i spontano postavljati pitanja slušajući odgo-
vore kandidata na već pripremljena pitanja.
Vrste pitanja
Trebalo bi se koristiti otvorenim pitanjima. Otvorena pitanja najčešće
započinju sa: "Zašto?" i "Kako?" te omogućuju intervjuistu da više sluša
nego što govori te da dobije potpuniju sliku o kandidatu. Kandidatu ona
omogućavaju da pokaže (i dokaže) svoju komunikativnost, motiviranost i
stručnost.
Zatvorena pitanja ograničavaju opseg i vrijeme odgovora (to su npr.
pitanja: "Koje ste poslove radili na svom dosadašnjem radnom mjestu?";
"Biste li radili u mjestu stanovanja za manju plaću ili izvan mjesta stanovanja
38 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH
VIŠE O...
Dodatna literatura:
Miljković, Rijavec, Zaposlite naj-
bolje, IEP-D2, MEP, Zagreb, 1999.
Camp, Vielhaber, Simoneti,
Strateško vođenje intervjua,
Mate, Zagreb, 2007.
Jerry Weismann, Prezentacijom
do uspjeha, Mate, Zagreb, 2006.
www.hzz.hr
za veću plaću?"). Usprkos brojnim nedostatcima, praksa pokazuje da se
najčešće koriste zatvorena pitanja.
Sugestivna pitanja su pitanja u kojima se ukazuje na odgovor i zato bi
ih trebalo izbjegavati ("Biste li za sebe rekli da ste komunikativna osoba?").
Bipolarna pitanja omogućuju samo dva odgovora (ili/ili) i trebalo bi ih
izbjegavati jer prisiljavaju kandidata na odabir iako oni ne pokazuju naj-
bolje njegovo mišljenje ("Preferirate li individualni rad ili rad u timu?").
Navest ćemo neka uobičajena pitanja koja vam mogu pomoći bilo da ste
intervjuirani ili intervjuist: Što znate o nama? Što vas je navelo da se javite
na ovaj natječaj? Recite nešto o sebi. Kakva su vaša očekivanja od ovoga rad-
nog mjesta? Koji su vaši ciljevi? Što vas u poslu čini sretnim? Koliko ste vreme-
na spremni odvojiti za cjeloživotno učenje? Koliko ćete se morati usavršavati
da biste zadovoljili potrebe ovoga radnog mjesta? Gdje se vidite za pet godina?
Što smatrate svojim najvećim uspjehom/neuspjehom? Objasnite što podra-
zumijevate pod pojmom komunikativan. Zašto mislite da ste dobri u timskom
radu? Što je to što vas čini boljim od drugih? Koji je najveći rizik koji ste po-
duzeli? Imate li neke svoje uzore? Možete li navesti naslov knjige/filma koju/
koji posebno pamtite? Volite li putovati? Navedite neke svoje mane/vrline.
Što mislite o predrasudama, navedite primjer. Imate li vi kakvih pitanja?
Kod odgovora pazite da ste dovoljno jasni i razgovijetni, ne odgovarajte
dvosmisleno, nemojte lagati, pazite kako se izražavate. Neka vaši odgo-
vori budu kratki. Nemojte odgovarati sa samo da ili ne. Nemojte žuriti s
odgovorom, uzmite si vremena, složite prvo odgovor. Pripremite se na
neočekivana pitanja i hipotetičke situacije.
Zadatci
t
ÀUP
KF
JOUFSWKV
t
,PKF
KF
QSJQSFNF
QPUSFCOP
PCBWJUJ
[B
JOUFSWKV
t
0EBCFSJUF
QJUBOKB
LPKB
CJTUF
QPTUBWJMJ
[B
SBEOP
NKFTUP


U izvedbenom, reklamotvornom obliku, osmišljavanjem reklamne komu-
tajnice direktora.
3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 39
2*/$Š$9$1-(
„Advertising is based on one
thing – happiness. (...)
Happines is a smell of a new
car. It’s freedom from fear. It’s
a billboard on the side of the
road that screams with reas-
surance that whatever you’re
doing – It’s ok. You are ok.“
Don Draper, serijal Mad Men
Oglašavanje (odnosno reklamiranje ili advertising) možemo definirati
kao oblik naručene, plaćene „kreativno“ uobličene promidžbe određenih
proizvoda, usluga ili ideja putem masovnih medija (televizije, radija, in-
terneta, tiskanih medija...). Radi se o tipu komunikacije koji ima za cilj
informirati, uvjeriti i potaknuti neku ciljanu javnost na određeni tip ak-
cije (ili njezin nastavak), odnosno utjecati na ponašanje ciljane grupe.
To ponašanje najčešće se manifestira kao „kupovina“ (doslovno ili u
prenesenom značenju) oglašavanih proizvoda, usluga, ideja, vrijednosti,
brandova ili pak stvaranje pozitivnih, afirmativnih stavova spram njih.
U teorijskom smislu oglašavanje prije svega spada u domenu marke-
tinga, primijenjene komunikologije i psihologije, dok se njime u konk-
retnoj poslovnoj praksi uglavnom bave specijalizirane agencije za
marketinško komuniciranje i marketinški odjeli pojedinih tvrtki. Kao
takvo, oglašavanje predstavlja važan segment poslovnog komuniciranja,
a poznavanje i razumijevanje oglašavačkih praksi, makar na osnovnoj
razini, jednu od bitnih kompetencija svakoga poslovnog čovjeka.
nikacije, kao i konkretnim oblikovanjem pojedinih reklamnih formi bave
se osobe koje se u stručnim krugovima najčešće naziva advertising krea-
tivcima, tj. copywriterima i dizajnerima. Rezultat njihova rada je ono što
kolokvijalno nazivamo reklamama ili oglasima, odnosno ono što u mani-
festnom obliku prepoznajemo kao TV spotove, radijske spotove, jumbo
plakate, novinske oglase, internetske bannere i slično. Osmišljavanjem i
oblikovanjem reklama, specifičnostima pojedinih reklamnih formi, nji-
hovom recepcijom i fenomenologijom bave se stručni radovi s različitih
područja, ali ono što nas ovdje zanima s obzirom na namjenu i opseg ovo-
ga udžbenika, prije svega je odnos reklamnih oglasa i standardnog jezika
te određeni komunikološki i retorički elementi reklamne komunikacije.
Pozabavimo se ukratko spomenutim aspektima oglašavanja.
40 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH
Oglas
Oglas, odnosno reklamu (ad, advertisement) možemo definirati kao „krea-
tivno“ uobličen produkt namijenjen oglašavačkoj komunikaciji. Kao što
smo već spomenuli, reklame se pojavljuju u različitim oblicima ovisno
o mediju kojemu su namijenjene (TV i radijski spotovi, plakati, novin-
ski oglasi, banneri...), no u komunikacijskom smislu jedna im je stvar
zajednička – namjera da privuku pažnju. Dobra reklama mora „zapeti
za oko“ i zaokupiti pozornost jer bez toga komunikacijskog preduvjeta
neće imati kome što ispričati, a njezina poruka ostat će izgubljena među
tisućama drugih. Prema stručnoj literaturi i iskustvima reklamnih kreati-
vaca, uočljivost, prodornost i prijemčljivost reklamne poruke postiže se
prije svega dramatizacijom (unošenjem emocija, kreiranjem dramskih si-
tuacija) i vještim pričanjem priče (storytellingom) prilagođenom mediju u
kojemu se pojavljuje određena reklamna forma. Svaka dobra reklama priča
neku priču, ali ne bilo koju priču i ne na bilo koji način, već onu koja zanima
njezinu ciljanu grupu i koja s njom ostvaruje tzv. „točku dodira“, obraćajući
se njezinim željama, nadama, strahovima, razmišljanjima, interesima,
vrijednostima. Pri tome kreativcima na raspolaganju stoje raznovrsne
dramatizacijske i storytelling strategije za privlačenje pozornosti (spek-
takularnost, šokantnost, originalnost, bizarnost, humor, seks...) koje
crpi iz različitih oblika kreativnih i umjetničkih praksi (književnost, film,
kazalište, glazba, dizajn, slikarstvo, fotografija, strip...).
Svaka reklama uvijek i nešto „prodaje“ i kao takvu, uvijek je treba pro-
matrati kroz njezinu komercijalnu, svrhovitu prizmu. Bez obzira na to
što je možemo promatrati i kao jedan oblik primijenjene umjetnosti, iz
perspektive njezinog naručitelja ili onoga tko je osmišljava i kreira, re-
klamnu komunikaciju moramo prije svega gledati kao važan instrument
poslovnog komuniciranja čiji „kreativni“ aspekti uvijek moraju biti funk-
cionalno prilagođeni njezinoj svrsi.
Reklame i funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika
Reklamnu komunikaciju danas prema riječima nekih teoretičara sve više
karakterizira njezina multimedijalnost, odnosno sve veća i promišljenija
integriranost nejezičnih (slika, glazba, stilizacija, kontekst pojavljiva-
nja...) i jezičnih elemenata reklame te prevladavanje komunikacijskih
strategija koje dominantno nastoje djelovati i uvjeravati „emocional-
nom“, a ne logičkom retorikom1. Spomenute karakteristike sve više
utječu i na funkcionalnostilsko2 određenje jezičnog aspekata reklama, a
samim time i odnos prema normi standardnoga jezika.
U okvirima tradicionalne podjele na funkcionalne stilove hrvatskoga
jezika, reklame su svrstane u administrativno-poslovni funkcionalni stil.
Noviji radovi na tu temu jezik reklama identificiraju kao stanoviti hibridni
funkcionalni podstil koji se ne može „jednoznačno i bez ostatka podvesti ni
pod jedan funkcionalni stil“3, a neki čak predlažu i uvođenje novoga, multi-
1 Bagić, Krešimir, (2006). Figurativnost reklamnog diskurza u: Jezik i medij, Zbornik
(ur. Granić, J.), Hrvatsko društvo za primijenjenu lingvistiku. Zagreb-Split: 43-52.
2 O funkcionalnim stilovima hrvatskoga standardnoga jezika bit će više riječi u istoimenom
poglavlju u drugom dijelu udžbenika.
3 Hudeček, Mihaljević, (2009). Jezik medija. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 41
medijalnog funkcionalnog stila koji bi na određeni način bio odgovor na
trend konvergencije medija i time uvjetovane jezične promjene. Prema
njima jezik u reklamama, ovisno o svrsi konkretnog reklamnog oglasa (vrs-
ta proizvoda, ciljana grupa, medij, cilj kampanje, brand...), varira između
svih pet tradicionalnih funkcionalnih stilova hrvatskoga jezika. Zbog svo-
jih komunikacijskih imperativa i retoričkog arsenala (metaforika, perso-
nifikacija, igre riječima, rima, evokativnost, paradoksalnost...4) koji koristi
te masovnomedijskog okruženja u kojemu se pojavljuje, jezik u reklama-
ma najveću bliskost ostvaruje s književnoumjetničkim, razgovornim i
publicističkim stilom. Određeni konteksti reklamne komunikacije ponekad
zahtijevaju i koriste stanovita obilježja znanstvenog stila (farmaceutski i
higijenski proizvodi), a ponekad, bitno rjeđe, i administrativnog stila.
S obzirom da su književnoumjetnički i razgovorni stil obilježeni
individualnošću, subjektivnošću, emocionalnošću i određenom slobodom
izražavanja koja se ne mora uvijek poklapati s normom, isti odnos spram
norme ima i jezik u reklamama. Tako jezik u reklamama ako je potrebno
može skliznuti u dijalekt, u žargon, može se koristiti nepostojećim riječima i
kovati nove, može se koristiti stranim jezicima i kombinirati ih s hrvatskim, a
„može (i) odstupiti od svake, pa i pravopisne norme"5. Može, ali ne mora. Jedini
kriteriji za odstupanje, vrstu odstupanja ili neodstupanje od jezične norme
bit će njegova svrhovitost, odnosno doprinos komunikacijskoj prodornosti
reklamne poruke i dramaturškoj logici pojedinih reklamnih uradaka.
Naravno, od kreatora reklamne komunikacije, osobito od copywritera,
priroda njihova posla zahtijeva visoku razinu jezične kulture i pozna-
vanja norme standardnoga jezika. S jedne strane, tome je tako jer dobar
dio reklamne komunikacije zahtijeva pridržavanje norme kao oznake
jezične kultiviranosti, a s druge strane, jer se raznovrsne jezične igre koje
uključuju odstupanje od norme „igraju“ kvalitetnije i uspješnije ako se
suvereno vlada jezičnom normom i njezinim funkcionalnim stilovima.
Tiskani oglasi
Počeci suvremenog oglašavanja neodvojivi su od razvoj tiskarske teh-
nologije i pojave prvih novina, slično kao što je osmišljavanje i obliko-
vanje tiskanih oglasa neodvojivo od bazičnog brušenja kopirajterskih,
odnosno reklamotvornih vještina. Tiskani oglasi predstavljaju skupinu
reklamnih formata u kojoj jezik u pisanom obliku najviše dolazi do
izražaja. Na najopćenitoj razini dijelimo ih na oglase u novinama i maga-
zinima (print oglasi) i na oglase u tzv. vanjskim sredstvima oglašavanja
(outdoor oglašavanje: billboardi, megaboardi, citylighti...).
U svome klasičnom obliku tzv. print oglasi su oglasi u kojima izrazitu,
počesto i glavnu ulogu igra tekst. Tekst je najčešće u interakciji sa slik-
ovnim materijalom, odnosno vizualom, koji u sinergiji s tekstom treba
privući pažnju i komunicirati reklamnu poruku. Recentna reklamna
praksa ne drži se uvijek ove klasične strukture pa tako postoje primjeri
oglasa u kojima je tekst ujedno i vizual (npr. oglasi za Economist), kao što
postoje i print oglasi koji ne sadrže nikakav tekst, već samo vizual.
4 Bagić (2006)
5 Frančić, Hudeček, Mihaljević, (2005). Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome
standardnom jeziku. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
42 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH
headline
(naslov, slogan, glavni naslov)
6 Belak, Boris, (2007). Ma tko samo
smišlja te reklame. Zagreb: Rebel
Tekstualni elementi klasičnog print oglasa dijele se na:
subheadline
(podnaslov)
body copy
(glavni tekst)
pozicijski slogan
Detaljniji prikaz svih ovih elemenata prelazi opseg ovoga poglavlja, tako
da ćemo se ovdje ukratko pozabaviti samo s headlineom i body copyjem.
Headline je glavni naslov ili slogan, odnosno najistaknutiji tekstualni
element oglasa koji na „snažan, kratak, efektan, zabavan, informativan i
aktraktivan način komunicira ono što je bitno“6 za ono što reklamiramo.
U tekstualnoj strukturi oglasa headline je ključni element za privlačenje
pažnje. Njegova komunikacijska efektnost i prodornost najčešće ovise
o njegovoj, provokativnosti, neobičnosti, neočekivanosti i jezgrovitosti
koje se postižu kreativnom upotrebom jezika.
Body copy je s druge strane najdulji tekst u print oglasu u kojemu sazna-
jemo detalje reklamne poruke. Preporučuje se da bude napisan iz per-
spektive najbliže ciljanoj grupi kojoj se obraćamo, a njegove najčešća
komunikacijska obilježja su direktnost, jasnoća, konkretnost, informa-
tivnost i prijateljski, konverzacijski stil.
Odnos prema jezičnoj normi i repertoaru funkcionalnih stilova i u ovoj
će reklamnoj formi ovisiti o njezinim ciljevima i komunikacijskoj svrsi
koju treba postići.
Zadatci
t
,PKFN
GVOLDJPOBMOPN
TUJMV
JMJ
GVOLDJPOBMOJN
TUJMPWJNB
ISWBUTLPHB

KF[JLB
QSJQBEBKV
SFLMBNF
0CKBTOJUF
EFUBMKOJKF
t
,BLBW
KF
PEOPT
SFLMBNB
QSFNB
OPSNJ
TUBOEBSEOPHB
KF[JLB
t
/BCSPKJUF
UFTLUVBMOF
FMFNFOUF
LMBTJƦOPH
print oglasa i objasnite nji-
IPWF
VMPHF
V
TUSVLUVSJ
PHMBTB
3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 43
1$-¦(Š¤(-(=,¦1(32*5(Š.(
8326/29120'23,6,9$1-8
U ovom poglavlju cilj nam je upozoriti na najčešće jezične pogreške koji-
ma svjedočimo u poslovnom komuniciranju, ali i komuniciranju općenito.
Izabrali smo samo neke jer vjerujemo da ćemo vas potaknuti da i sami
istražujete te da će učenje standardnoga hrvatskog jezika postati dio i
vašega cjeloživotnog obrazovnog plana.
1. Kada pišemo sljedeći, a kada slijedeći?
Sljedeći je pridjev i pišemo ga uz imenice npr. sljedeći ispitni rok,
obračun, projekt…
Slijedeći je glagolski pridjev sadašnji i pišemo ga npr. kada želimo
reći da smo dvije radnje činili istovremeno – Slijedeći upute složili
smo novi program.
2. Kada pišemo s, a kada sa?
Prijedlog s s naveskom -a (sa) pišemo kada sljedeća riječ počinje s glaso-
vima s, š, z i ž npr. sa službom, sa Željkom, sa zimom, sa željom (iznimka
je sa mnom) ili kod suglasničkih skupina –ps, pš, ks npr. sa psom, sa
pšenicom, sa Ksenijom …
3. Ako ili ukoliko?
Ukoliko je vezni parnjak i dolazi samo ako se u istoj rečenici nalazi i
utoliko npr. Ukoliko uplatite glavnicu utoliko ćemo vam odobriti zahtjev.
U svim drugim slučajevima pišemo ako npr. Ako pozovete sve sudionike,
otvorit ćemo veliku dvoranu.
44 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH
4. Brojeve od 1 do 4 treba sklanjati (deklinirati)
jedan, jednoga, jednome …
dva, dvaju, dvama, dva, dva, dvama, dvama
dvije, dviju, dvjema, dvije, dvije, dvjema, dvjema
tri, triju, trima… četiri, četiriju, četirima…
Npr. na liniji spajanja dviju granica, predstavnici dvaju poduzeća…, govori
se o dvama umjetničkim…, sporazum triju stranaka…, hrvatski se jezik
služio trima pismima…, pojavljuje se u četirima ugovorima…, bila su to
poprsja četiriju akademika…
5. Kupovati će ili kupovat će?
U glagola na –ti kada infinitiv prethodi prezentu pomoćnoga glagola
htjeti, upotrebljava se krnji infinitiv npr. kupovat ću, platit ću, bilježit ću…
ako pomoćni glagol prethodi infinitivu glas –i se ne gubi npr. Oni će sve
platiti. Glagoli na -ći ne gube nijedan glas npr. doći ću, moći ću, ići ću.
6. Pasiv u hrvatskom jeziku
Sigurni smo kako ćete uočiti da sljedeće rečenice nisu pisane u duhu hr-
vatskoga jezika, tj. nisu u skladu s njegovom normom – Odluka o isplati
poticaja donesena je od strane Ministarstva gospodarstva. Ivan je prebačen
od strane uprave u drugi odjel. Vjerodajnice su predane predsjedniku od
strane veleposlanika. One bi trebale glasiti: Ministarstvo gospodarstva
odlučilo je o isplati poticaja. Uprava je prebacila Ivana u drugi odjel. Velepo-
slanik je predao vjerodajnice. Pasiv se u hrvatskom jeziku upotrebljava
kada je vršitelj radnje nepoznat ili se ne želi posebno isticati npr. Done-
sena je nova odluka o korištenju godišnjeg odmora. Tek izabrano povjeren-
stvo bilo je smijenjeno.
7. Prijedlozi kroz i putem
Vjerujemo da biste i vi promijenili sljedeće rečenice – Kroz rad smo
promijenili život. Kroz školovanje napredujemo. Nazovi me putem telefona.
Za ovaj se posao možeš javiti putem faksa. u – Radom smo promijenili život.
Školovanjem napredujemo. Nazovi me telefonom. Za ovaj se posao možeš
javiti faksom. Oba prijedloga, dakle treba zamijeniti imenicom u instru-
mentalu.
8. Troškovi života ili životni troškovi?
Drugo, životni troškovi jer genitivni izraz koji znači pripadnost treba,
kada je god to moguće, zamijeniti posvojnim pridjevom npr. bilanca
plaćanja u platna bilanca, broj telefona u telefonski broj, ovjera javnoga
bilježnika u javnobilježnička ovjera, plaća poduzetnika u poduzetnička
plaća, segmentacija tržišta u tržišna segmentacija…
9. Od nikoga ili ni od koga
Opet drugo, ni od koga jer prijedlog razdvaja riječcu ni od zamjenice npr.
ni od čega umjesto od ničega, ni s kim(e) umjesto s nikim, ni za što umjesto
za ništa, ni u kakve umjesto za nikakve, ni za čije umjesto za ničije, ni za
jedan umjesto za nijedan…
10. Što znači zahvaljujem, a što zahvaljujem se?
Glagol zahvaliti u hrvatskom jeziku znači kome reći hvala na nečemu,
pomoći, usluzi i sl. Kao povratni glagol s povratnom zamjenicom se,
zahvaliti se znači ljubazno odbiti.
3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 45
11. Internet stranica ili internetska stranica
U hrvatskom standardnome jeziku nije prikladna sveza imenica+imenica
poput polusloženica internet-stranica ili internet-kafić, stoga ih treba
zamijeniti svezom pridjev+imenica – internetska stranice, internetski kafić
…, a tako treba oblikovati i druge sveze tipa bejzbolska palica, loživo ulje,
dizelsko gorivo … (internet se inače piše malim početnim slovom).
12. Gdje ste kupila kruh? Gdje ste bio sinoć?
U obje gore napisane rečenice predikat treba biti u muškom rodu
množine, dakle – Gdje ste kupili kruh? Gdje ste bili sinoć? bez obzira radi
li se o muškom ili ženskom rodu.
13. Je li me netko ili tko tražio?
Točno je – Je li me tko tražio? jer u pogodbenim i upitnim rečenicama
umjesto neodređene zamjenice na ne- (netko, nekoga, nečiji …) treba
upotrebljavati zamjenice tko, što, čiji itd. – Je li tko došao? Jesi li što pla-
tio? Jesi li čiji jamac?
14. Položaj enklitike (me, te, se; je, su, će, bih; li) u rečenici
Enklitike ili kako ih još zovemo naslonjenice ili zanaglasnice nemaju
svoga naglaska pa se naslanjaju na naglašenu riječ ispred sebe i s njom
tvore izgovornu i naglasnu cjelinu. Ne mogu stajati na početku rečenice
ni na prvom mjestu naglasne cjeline unutar rečenice. Ne dolaze iza dulje
skupine, zagrade ili stanke. U pravilu stoji na drugom mjestu u rečenici,
odnosno iza prve naglašene riječi. Njihov nas je veliki uspjeh iznenadio.
Dražen je Petrović naš najveći košarkaš. Tko ga je god susreo, iznenadio se.,
no ako ne želimo rastavljati sintaktički ili usko povezane riječi, stavljamo
je iza prve naglašene riječi iduće naglasne jedinice – Dražen Petrović
naš je najveći košarkaš. Pogrešno je napisati – Računovodstvo i Financije
su predmeti na studiju Ekonomije poduzetništva., a pravilno je napisati
Računovodstvo i Financije predmeti su na studiju Ekonomije poduzetništva.
15. Da li je vještak došao? ili Je li vještak došao?
Drugo je pravilno, a kada je god moguće možemo premetanjem predikata
na prvo mjesto pitati – Ideš li u kantinu? Imaš li izvještaj? Pada li kiša? itd.
16. SDP je objavio ili objavila?
Prvo je točno jer nas zanima kojega je roda kratica, a ne njezin puni
naziv (Socijaldemokratska partija Hrvatske) pa kažemo i pišemo taj SDP,
taj HDZ, taj HAZU, taj EU ili HSS je odlučio, HNB preporučuje itd.
17. Zbog/radi
Prijedlog zbog je prijedloga uzroka, a prijedlog radi znači namjeru pa tako
– Padamo na ispitu zbog neznanja, a učimo radi znanja. Idemo u bolnicu zbog
bolesti. Teturamo zbog previše pića. Dolazimo na razgovor radi pomirenja., no
možemo reći ili napisati Zatvoreno zbog/radi preuređenja.
18. Koji/kojega
Ukratko, akuzativ jednine odnosne zamjenice koji mora biti jednak
genitivu iste zamjenice kada se njome zamjenjuju imenice muškog roda
koje označavaju što živo (Razgovarao sam s čovjekom kojega ne poznajem.
Student kojega sam ispitao …), a ako se njome označuje što neživo, oblik
zamjenice mora biti jednak nominativu jednine (Stručno vijeće može ras-
pustiti odbor koji je osnovalo. Ugovor koji smo potpisali …).
46 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH
19. Pleonazmi
Pleonazmi su nepotrebna udvajanja istoga značenja npr. pišemo ili go-
vorimo vremensko razdoblje iako znamo da je razdoblje uvijek vremensko.
Navest ćemo još neke – čak štoviše (obje riječi imaju isto značenje), dalj-
nji rast, stanje nelikvidnosti, druga alternativa, vratiti natrag, no međutim,
samo i jedino, međusobna suradnja, otprilike oko, veliko mnoštvo, treći po
redu (dovoljno je reći treći), rođen sam u gradu Splitu, rođen sam dne 8.
listopada, u razdoblju od 1954. do 2013., područje Dubrovačke županije,
oblast turizma …
20. Auto-škola ili autoškola
Drugo je točno jer složenice kojima je prvi dio – auto-, aero-, anti-, eko-,
elektro-, foto-, kino-, makro-, mikro-, radio-, video- pišemo zajedno, dakle,
autoškola, aerodinamičan, antijunak, ekoturizam, elektrotehnički, fotostudio,
kinopredstava, makroekonomija, mikroekonomija, radiopostaja, videouradak…
21. Kako se zove stanovnik Svetog Petra u Šumi?
Supetarac. U nastavnoj praksi često nailazimo na slična pitanja pa evo
ukratko i o tome. Za etnike vrijedi pravilo da u standardni jezik ulaze
u onom obliku u kojemu ih upotrebljavaju sami stanovnici, osim ako
nisu izrazito dijalektalno obojeni, no upotrebljavaju se i likovi tvoreni
prema standardnojezičnim tvorbenim pravilima. Npr. Dubrovkinja
i Dubrovčanka, Kliška i Klišanka, Puležanin i Puljanin … Navest ćemo
još neke etnike: Babina Greda – Babogredac, Bosanska Krupa – Krup-
ljanin, Debelo Brdo – Debelobrđanin, Donji Bogićevci – Bogićevčanin,
Dugi Rat – Dugoraćanin, Generalski Stol – Generalčanin, Ličko Petrovo
Selo – Petroseljanin, Mandino Selo – Mandoseljanin, Mokro Polje – Mok-
ropoljanin, Novo Selo – Novoseljanin, Novi Vinodolski – Novljanin, Sveti
Ilija – Ilijančanin, Sveti Jura na Bregu – Jurovčanin, Sveti Petar Orehovec
– Peterančanin, Trški Vrh – Trškovljanin, Veliki Ston – Stonjanin… Pod-
sjetimo se i da je stanovnik New Yorka Njujorčanin, Chicaga Čikažanin/
Čikažanka ..., Londončanin, Moskovljanin itd.
22. Kako glasi genitiv imenice zajutrak?
Glasi zajutarka. Evo kako je sklanjamo po padežima u jednini i množini.
Zajutrak, zajutarka, zajutarku, zajutrak, zajutarče, zajutarku, zajutarkom.
Zajutarci, zajutaraka, zajutarcima, zajutarke, zajutarci, zajutarcima, zaju-
tarcima. (Inače zajutrak je prvi jutarnji obrok.)
23. Kako se sklanjaju imena Tea, Matea, Andrea?
Iako ni u jednom pravopisu nije jasno rečeno, većina jezikoslovaca se
slaže sa sklonidbom koju vam donosimo ovdje: Tea, Tee, Tei, Teu, Tea,
Tei, Teom; Matea, Matee, Matei, Mateu, Matea, Matei, Mateom; Andrea,
Andree, Andrei, Andreu, Andrea, Andrei, Andreom.
24. Kako se sklanjaju imena Bruno, Dino, Drago, Miro?
sklanjaju se po e-deklinaciji pa tako imamo oblike: Bruno, Brune, Bruni…
Dino, Dine, Dini… Drago, Drage, Dragi… Miro, Mire, Miri…
25. Piše li se iza rimskoga broja točka kada se on rabi kao redni broj?
Piše. Npr. Dan planeta Zemlje obilježava se 22. VI., Petar Krešimir IV.,
Tekst je prenesen iz X. knjige., VI. brigada…
3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 47
26. Nećemo ići ako će padati kiša. Što je pogrešno u rečenici?
Obje radnje u prikazanoj rečenici dogodit će se u budućnosti. No jed-
na ipak prethodi drugoj ili ovisi o drugoj, stoga bi je trebalo upotrije-
biti futur II. pa bi ona glasila Nećemo ići ako bude padala kiša. Evo još
nekoliko primjera u kojima su pravilno upotrebljeni futur I. i futur
II. – Ako budem imao vremena, posjetit ću te. Kupit ću ako mi budu dali
popust. Kada ih budeš sve složio, imat ćeš pravu sliku.
27. Dozvoliti ili dopustiti?
Treba rabiti riječ dopustiti iako još uvijek imamo dozvolu kao pisme-
no dopuštenje, no ne zaboravimo da škole dobivaju dopusnice za rad.
Pored ove riječi imamo cijeli niz drugih koje bismo rado zamijenili hr-
vatskim pa tako umjesto efektan imamo djelotvoran, efikasan možemo
zamijeniti s učinkovit, event s događanjem, špajzu sa smočnicom ili os-
tavom, umjesto garantirati možemo jamčiti, umjesto perioda imamo
naše razdoblje, a umjesto termina prema potrebi imamo rok, vrijeme ili
izraz. Dodat ćemo ovdje da vrijeme 12:30 sati treba pisati kao 12.30
sati (dvanaest sati i trideset minuta).
28. Pogledat ću izložbu Jeffa Koons-a.
Hrvatski nastavak stranom imenu, bez obzira radi li se o vlastitom im-
enu ili općoj imenici, ne treba dodavati sa spojnicom nego se on veže
izravno uz strano ime. Navest ćemo nekoliko primjera: Henry – Henryja
(umetnuli smo -j jer se -y izgovara kao -i), Kalay – Kalaya (ne umećemo
–j jer se ovdje –y izgovara kao –j), Nagy – Nagya (ne umećemo –j jer se
ovdje –y uopće ne izgovara), software – softwarea (možemo ga pisati i
prilagođeno softver – softvera) i sl.
29. Gđa, gđica, fra i don
Četiri su kratice hrvatskoga jezika iza kojih se ne pišu točke (Poštovana
gđa Marković, …). Prve se dvije mogu i sklanjati – gđa, gđe, gđi …, gđica,
gđice, gđici … Druge dvije se ne sklanjaju.
30. Gdje? Kamo? Kuda?
Kada pitamo kamo ideš, mislimo na krajnji cilj, a kada pitamo
kuda, kako doći do njega, kojim putem. Gdje je dobro upotrijebiti
za statičnost, a ne za glagole kretanja npr. Gdje si živio? Gdje si bio?
Dakle, možemo pitati Kamo ideš? Na Kvaternikov trg. Kuda? Preko
Trga kralja Tomislava.
31. Ja bi kupio. Mi bi kupili.
Obje su rečenice napisane pogrešno. Podsjetimo se da aorist pomoćnog
glagola biti glasi bih, bi, bi, bismo, biste, bi pa bi onda navedene rečenice
glasile – Ja bih kupio. Mi bismo kupili.
32. Zaspim i zaspem
Gore navedene glagole ne možemo zamijeniti u infinitivu (zaspati,
zasuti), no u prezentu ih gotovo stalno pogrešno rabimo. Kažemo
Kada zaspu, ništa ne čuju. Mislimo na spavanje, a govorimo o sipanju.
Pa evo kako se konjugiraju u prezentu: zaspati – zaspim, zaspiš,
zaspi, zaspimo, zaspite, zaspe; zasuti – zaspem, zaspeš zaspe,
zaspemo, zaspete, zaspu.
48 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH
33. Došao je brodom. Putuje s prijateljima. Skok s motkom.
Svi su navedeni primjeri u naslovu napisani pravilno. Vjerojatno ste
prepoznali da se radi o instrumentalu društva, sredstva načina. Dak-
le, ako je u pitanju društvo, pratit će ga prijedlog s(a) – sa sestrom,
s majkom, sa sudbinom …, ako govorimo o sredstvu, ne pišemo ga s
prijedlogom – putujemo vlakom, zrakoplovom, javljamo se telefonom …,
udaramo rukom, palicom …, snimamo kamerom …, no ako govorimo o
načinu, tada ga u većini slučajeva treba pisati s prijedlogom – s tu-
gom, s lakoćom, s veseljem, sa štapom itd.
34. Koristim priliku/koristim se prilikom
Iako glagol koristiti ne mora biti samo povratan glagol, ovdje bi ga
trebalo rabiti s povratnom zamjenicom, dakle, koristim se prilikom.
Isti slučaj je i s glagolima kolebati se, odmarati se, brinuti se npr.
pogrešno se kaže On je još kolebao (umjesto: on se kolebao). Poslije po-
sla je odmarao (umjesto: odmarao se poslije posla). Brine o svojoj djeci
(umjesto: brine se o svojoj djeci). Glagoli koje ne bi trebalo koristiti
kao povratne su: plakati (se), sjesti (se), ustati (se) i sl.
35. Nasuprot, unatoč, usprkos
Ove prijedloge ne treba upotrebljavati uz genitiv jer su oni dativni pri-
jedlozi. Dakle, ne nasuprot kuće, unatoč kiše, usprkos zabrane, nego nasu-
prot kući, unatoč kiši i usprkos zabrani. Napomenimo još da se usprkos,
za razliku od unatoč, upotrebljava kada je riječ o svjesnoj radnji. Dodajmo
još da se prijedlozi nadohvat i nadomak mogu upotrebljavati i uz riječi
u genitivu i dativu (nadomak škole/školi, nadohvat ruke/ruci).
36. Hrvojeva/Hrvojevoga, Marijina/Marijinoga, bratova/bratovo-
ga, njezina/njezinoga
Posvojni pridjevi na -ov, -ev, -in uvijek su neodređeni, stoga su
pravilno napisan prvi likovi iz naslova (Hrvojeva, Marijina, bratova,
njezina …). Npr. Došla je objava s Markova trga. Nema njihova dopisa.
Nalazim to u Anićevu rječniku. Bila je to ženina šala.
37. Uime/ispred
Pogrešno je reći Govorim ispred grupe studenata …, a pravilno je Go-
vorim uime studenata druge godine.
38. Profesorica iz Marketinga…
Ovaj je izraz čest u razgovornom funkcionalnom stilu, no trebalo bi
ga izbjegavati i pisati i govoriti profesorica Marketinga, profesor
hrvatskoga jezika i sl.
39. Raspravljati po tom pitanju …
Najprije ćemo navesti primjere pogrešne uporabe prijedloga po. To
je loše po nas. Ispit polažem po prvi put. Pušenje je štetno po zdravlje.
Po meni je ovo sasvim prikladno. Pravilno je: To je loše za nas. Ispit
polažem prvi put. Pušenje je štetno za zdravlje. Meni je ovo sasvim
prikladno. Isto je tako nepotrebno pisati ili govoriti – Raspravljati po
pitanju braka., nego Raspravljati o braku.
40. K(a)/kod
Prijedlog k(a) upotrebljava se kada označuje kretanje prema cilju npr.
Idem k susjedu. Dolazim k vama za 5 minuta., no pišemo i govorimo Bio
sam kod susjeda. Prenoćit ću kod vas.
3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 49
41. Planet/a, posjet/a
Obje su imenice muškoga roda, premda čujemo da ih se rabi i u
ženskom rodu. Treba ih dakle sklanjati – N planet, G planeta, D pla-
netu, A planet, V planete, L o planetu i I s planetom; N posjet, G pos-
jeta, D posjetu, A posjet, L o posjetu, I s posjetom (isto je i s imenicom
komet). Dakle, idemo u posjet roditeljima, a u bolnici su posjeti od 14
do 17 sati i konačno, treba govoriti i pisati Dan planeta Zemlje.
42. Pošto/jer/budući da
Pošto je vremenski veznik pa ga tako treba upotrebljavati npr. Pošto
smo se upoznali, započeli smo sastanak. Pošto završim školovanje, tražit
ću posao. (često se krivo upotrebljava u uzročnim rečenicama – Pošto
niste dobili poštu, ne znate o čemu govorimo. a treba – Budući da niste
dobili poštu … Moramo zapamtiti da se veznik budući da upotrebljava
uvijek u inverziji, tj. kada zavisna surečenica dolazi ispred glavne –
Budući da niste dobro pročitali, ne znate o čemu govorimo., ali Ne znate
o čemu govorimo jer niste dobro pročitali.
43. Optimalno, minimalno, maksimalno
Gore navedene priloge ne treba stupnjevati jer sami znače potpunu
količinu kojega svojstva. Znači nije pravilno reći : najoptimalnije, najmini-
malnije ili najmaksimalnije što možeš … Dovoljno je reći – učinio je optimal-
no .., dajte mu minimalno prostora .., uložite maksimalno što možete.
44. Cvjećarnica, kupaonica, radionica, pekarnica …
Svi gore navedeni oblici imenica upotrjebljeni su ispravno jer ime-
nice koje označavaju prostoriju u kojoj se obavlja neka radnja ili
djelatnost, tvorimo, između ostalog, i sufiksom –onica. Dakle, pored
ovih u naslovu imamo – čistionica, čitaonica, učionica …, stoga
zaboravimo oblike cvjećarna, kupaona, radiona, pekarna, učiona i sl.
45. Kožni, kožnat, kožast
Iako ne vjerujemo da će ovakva podjela zaživjeti u praksi, donosimo
vam značenjsku podjelu pa se tako kožni odnosi na kožu (kožna bolest,
kožna infekcija, kožni osip, kožna industrija), kožnat znači načinjen od
kože (torba, remenje, rukavice, sjedalo), a kožast sa značenjem koji je
poput kože (kožasta bi torba trebala biti od umjetne kože).
46. Plaviti/plavjeti/plavjeti se
Treba razlikovati glagole na –iti (netko nekoga/nešto čini nečim npr.
bojiti u plavo) i na –jeti (netko postaje nečim, postaje plav) i konačno
treći oblik uz povratnu zamjenicu se znači da nešto ili netko postaje,
odiše plavom bojom. Tako će naši meteorolozi prognozirati da će bura
slabjeti, a ne slabiti (zadnje bi značilo da na to možemo utjecati).
47. Pisani/pismeni/pismen
Trebamo razlikovati parove koji su u opreci: pisani i nepisani (odgo-
vor, pravilo), pismeni i usmeni (ispit, odgovor, zahtjev) i pismen i
nepismen (u skladu s normom nekoga jezika, čovjek).
48. U vezi toga/u vezi s tim
Umjesto imenske riječi u genitivu izraz u vezi/svezi treba nadopu-
njavati prijedlogom s i imenskom riječju u instrumentalu, dakle ne
valja u vezi ugovora, u vezi dogovora, u vezi ispita, nego u vezi s ugovo-
rom, u vezi s dogovorom i u vezi s ispitom.
50 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 51

49. Iz razloga … na način …

Nepotrebno je pisati/govoriti npr. Kasnili smo na posao iz razloga što je
nestalo struje. Treba: Kasnili smo na posao jer je nestalo struje. Isto tako
POSLOVNI BONTON
ne treba pisati/govoriti: Složili smo program na način da su svi bili zado-
voljni., nego: Složili smo program tako da su svi bili zadovoljni.
50. Kratki odgovori:

POGREŠNO TOČNO
temeljem čega na temelju čega
odložiti ispite odgoditi ispite
u roku deset dana u roku od deset dana
80-tih godina 80-ih godina
pričam engleski govorim engleski
voliti voljeti
letiti letjeti
označavati označivati
brojati brojiti
navažati navoziti
doškolavanje doškolovanje
gledaoc/slušaoc gledalac/gledatelj/slušalac/slušatelj
Sve što ćemo ovdje napisati nije zakon koji treba slijepo slijediti, no sigurni
biciklista/idealista biciklist/idealist
smo da će vam poslužiti kao podsjetnik za daljnje istraživanje i da ćete se
akcioni/kanalizacioni akcijski/kanalizacijski ipak složiti da bi i vama zasmetalo ako se neka pravila, koja ćemo navesti,
petgodišnji petogodišnji ne bi poštovala. Dodajmo još i izreku Arthura Schopenhauera – "Uljudnost
je nalik na zračni jastuk: u njoj nema ničega, ali ona ublažava udarce života."
bakterijalna bakterijska
multimedijalni multimedijski Dopisivanje
promotivni/rekreativni promocijski/rekreacijski Svako dopisivanje, a posebno poslovno, traži jasnoću, kratkoću, jed-
vršiti uplatu uplaćivati nostavnost i jezičnu ispravnost. Nepristojno je druge pretrpavati ne-
preslik preslika potrebnim informacijama. Uvijek, a radi lakšeg snalaženja primatelja,
označite naslov poslovne poruke. Ako ste uredili da pismo koje ste posla-
taksi-vozač vozač taksija li vidi i treća osoba, onda to označite i na originalu (c/o). Na svako pismo
ribolovac ribar treba odgovoriti u što kraćem roku, čak i ako vam je pogrešno poslano.
Ako ne možete skupiti sve informacije za cjeloviti odgovor, obavijestite
srednjeeuropski srednjoeuropski
primatelja kako odgovor slijedi. Bez obzira što se iz npr. elektroničkih
Ivan pri telefonu/Ivan kod telefona Ivan na telefonu dopisa može iščitati pošiljatelj, svakako se na kraju potpišite. Ako do-
vrijediti do, na snazi do, rok isteka pise šaljete poštom, nemojte eksperimentirati s bojom papira, neka
važiti do
valjanosti bude bijeli. Pazite da ne pogriješite kod pisanja imena osobe ili tvrtke. U
Obzirom da je kasno … S obzirom da je kasno … poslovnom dopisivanju nema oslovljavanja s gospođice, sve su gospođe.
Ako želite zadržati poslovnu distancu, oslovljavajte primatelja prezi-
Budući nemate pozivnicu … Budući da nemate pozivnicu … menom (Poštovana gospođo Račić,). Prijateljima na uredske adrese nemoj-
te slati privatne ili intimne poruke ili bilo kakve tipa lanci sreće, propa-
gandne poruke i sl. Vjerujemo da vam je poznato kako poruke napisane
velikim slovima znače vikanje na primatelja pa i to izbjegavajte. Ako bu-
dete željeli dati do znanja primatelju da nije ispunio vaša očekivanja ili
52 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH
vas je čak iznevjerio (prevario), učinite to ipak uljudno bez vrijeđanja,
omalovažavanja, superiornoga stava i svakako bez vulgarizama. Uljudno
obavijestite poslovne suradnike i partnere o promjeni adrese.
Posjetnica
Namjena je posjetnice sačuvati trag o osobama kod upoznavanja, no šalje
se i uz cvijeće, dar, prilikom čestitanja, izražavanja sućuti, pozivanje na
događanja i sl. Na posjetnici se prvo piše ime pa prezime. Imenu i pre-
zimenu prethode titule: akademik, doktor (dr., mr., prof. dr., dr. sc.). Iza
imena i prezimena pišu se titule: ing., dipl. ing., oec., prof. (osim ako nije
sveučilišni profesor) i od njih se odvajaju zarezom (Petar Horvat, prof.). Is-
pod imena i prezimena može se navesti i zanimanje: povjesničar umjetno-
sti, fizijatar, prodekanica za studije i sl. Uz ime prezime, titulu i zanimanje
na posjetnicu se upisuju i brojevi telefona, faksa te podaci o elektroničkoj
pošti. Preporučujemo da izbor slova ne bude previše slikovit (npr. gotička
slova), težite jednostavnosti. Na posjetnici treba pisati isključivo istinite
podatke. Ako se neki podatak promijeni, nemojte ga ispravljati ručno,
nego tiskajte nove posjetnice. Kada vam se uruči posjetnica, primiti je s
obje ruke, pročitajte i spremite (neka to ne bude u zadnji džep hlača).
Pozdravljanje, upoznavanje, rukovanje
Na svaki pozdrav treba odzdraviti, bez obzira poznajete li osobu ili ne.
Mlađa osoba uvijek pozdravlja stariju, muškarac uvijek prvi pozdrav-
lja ženu. Nepoznate osobe pozdravljamo na ulazu u dizalo, čekaonicu,
kazališnu ložu, u tvrtki u kojoj radimo (ali se nismo upoznali) ili ako je
osoba u društvu nama koga poznatog. Ako ste u društvu osobe koja je
pozdravila koga, uljudno je da i vi pozdravite. Kod pozdravljanja odm-
jerite glas, gestu i ne lupkajte osobu po ramenu. U crkvi se ne pozdrav-
lja, no možete klimnuti glavom i nasmiješiti se. Smiješak uz pozdrav je
uvijek dobrodošao. Prodavač u trgovini dužan je prvi pozdraviti kupca.
Na određeni pozdrav odgovarate na isti način – dobro jutro – dobro jutro,
dobar dan – dobar dan i dobra večer … („dobro veče“ ili „dobar večer“ nisu
jezično ispravni). Kod pozdravljanja, naravno, nećete jesti ili žvakati gumu
niti držati ruke u džepu, a od muškaraca se očekuje da skinu šešir. Kada
očekuje susret sa strancima, uljudno je pozdrav izgovoriti na njihovom
jeziku što će ostaviti posebno dobar dojam. Mlađa se osoba uvijek pred-
stavlja starijoj osobi, no kada dolaze u posjetu, gosti se uvijek predstavljaju
domaćinima bez obzira na razlike u godinama. U načelu muškarac se uvijek
prvi predstavlja ženi, no ako je velika razlika u godinama, mlađa se ženska
osoba prva predstavlja starijem muškarcu. Pri poslovnom predstavljanju
osobu nižeg položaja treba predstaviti osobi višeg položaja. Muškarci se
pri upoznavanju ustaju, a žene mogu ostati sjediti. Uz obvezni smiješak
pri upoznavanju gledajte osobu u oči, nastojte imati suhu ruku, odmjereni
stisak i izvadite drugu ruku iz džepa. Žena i starija osoba prvi pružaju
ruku, a u poslovnom svijetu osoba višeg položaja prva pruža ruku osobi
nižeg položaja. Svaku nepoznatu punoljetnu osobu treba u svim situaci-
jama oslovljavati s „vi“. Poštujte pravilo da se u nekim zemljama ne rukuje
pa tada samo klimnite glavom i svakako se o ovome informirajte prije.
3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH 53
Ukratko o svemu pomalo
- Ljube se uglavnom osobe koje se dobro poznaju.
- Ako žena pruži ruku s dlanom okrenutim prema dolje, možda očekuje
rukoljub.
- Češće se koristite riječima – hvala, molim, izvolite, oprostite …
- Kada već morate govoriti o ljudima koji nisu prisutni, držite se istine.
- O sebi govorite kada vas pitaju.
- Ne smatra se pristojnim u društvu govoriti o obiteljskim problemima.
- Ne prenosite informacije koje vam je tko rekao u povjerenju.
- Ljutnju, mržnju, strah, uvrijeđenost i slična raspoloženja ne pokazuje
pristojna osoba.
- Nikada se u društvu ne govori o novcu, svome bogatstvu, zaradi ili ko-
liko ste što platili.
- Ne ponašajte se ponizno prema važnijima od sebe i oholo prema manje
važnima.
- U razgovoru moraju svi sudjelovati, dakle, ne držite monologe.
- Pazite da pričanjem viceva ne uvrijedite koga i nemojte im se sami prvi
smijati.
- Nastojte uvijek blago izraziti svoje neslaganje.
- Nemojte pretjerivati u komplimentima drugima.
- Naučite slušati druge, nekad je to korisnije nego znati dobro govoriti.
- Ne pravite se dobro upućenim o temi razgovora, nekad je bolje priznati
da o nečemu malo znate.
- Ne mašite kažiprstom sugovorniku ispred nosa, ako baš morate gesti-
kulirati, radite to cijelim dlanom.
- Bez obzira na to radi li se o privatnom ili poslovnom posjetu, pričekajte
da vas domaćini ponude da sjednete.
- Ženskoj osobi muškarac primiče i odmiče stolac (ako ih je više, to radi
onaj s njezine desne strane).
- Žene kroz vrata prolaze prve.
- U pokretna vrata prvi ulazi muškarac.
- Prednost u prolazu uvijek imaju oni koji ulaze, osim kada se radi o ula-
sku u vozila.
- Na poslu uvijek budite uredni i pristojno odjeveni.
- Ne igrajte se dobivenom posjetnicom.
- Na poslovne sastanke ne kasnite i ne dolazite ranije.
- Kada posjetitelj uđe u vaš ured, ustanite od stola.
- Ako vam tijekom sastanka zazvoni telefon, budite kratki.
- U vašem uredu vi završavate razgovor.
- Nikada ne dolazite u nečiji ured nenajavljeno.
- Poštujte privatnost kolega na poslu.
- Na ručku je dopušteno razgovarati o poslu, no na večeri nije.
- Ne uskraćujte suradnicima poslovne informacije koje im trebaju u poslu.
- Uglađenost je u interesu svih osoba koje su u poslovnom odnosu.
- Ako pozivate poslovne partnere na ručak, rezervirajte stol u restoranu.
- Omogućite vegetarijancima odabir jela.
- U restoran prvi ulazi onaj koji je pozvao.
- Poznanike u restoranu pozdravite diskretno.
- U restoranu muškarci nazdravljaju dami ustajući na pola.
54 3RVORYQRNRPXQLFLUDQMH

- Na poslovnom ručku dvoje ljudi uvijek sjede jedno drugom nasuprot.

- Konobara poziva muškarac.
- Žene počinju jesti prve.
- Ne hvalite se visinom napojnice koju ste ostavili.
- Plaćajte ako možete diskretno.
- Kada posjećujete druge zemlje, saznajte što o njihovim pravilima
ponašanja.

Zadatci
t

/BQJÝJUF

QSBWJMB
CPOUPOB
LPKB
TWBLPEOFWOP
LSÝJUF
t
1SJLBäJUF
JEFBMOV
TJUVBDJKV
VQP[OBWBOKB
t
4BTUBWJUF
QFU
QSBWJMB
CPOUPOB
QPWF[BOB
T
QVÝFOKFN
t
1SJQSFNJUF
QSF[FOUBDJKV
P
QPOBÝBOKV
V
SFTUPSBOV

+59$76.,-(=,.
56 +UYDWVNLMH]LN
-(=,¦1$.8/785$,
67$1'$5'1,-(=,.
U današnje smo doba svi svjesni činjenice koliko je važno znanje stranog
jezika, osobito engleskoga, u poslovnome smislu. Često revnije pratimo
promjene u stranom jeziku, želeći da ga znamo što bolje, a zanemarujemo
materinski jezik. Mnogo puta se i lakše sjetimo strane riječi za neki pojam,
nego hrvatske. Zato svaki pojedinac treba postati svjestan važnosti učenja
materinskoga jezika, treba željeti znati se izraziti na njemu, i to u skladu s
pravilima (pravogovornim, pravopisnim, gramatičkim, leksičkim).
Jedno od značenja riječi kultura je ’odgoj i obrazovanje pojedinca’. Kada
kažemo jezična kultura, mislimo na jezičnu obrazovanost koja pojedincu
omogućuje:
t
MBLPƥV
V
QJTNFOPN
J
VTNFOPN
J[SBäBWBOKV
t
QSBWJMOPTU
V
QJTNFOPN
J
VTNFOPN
J[SBäBWBOKV

t
WJTPLP
SB[WJKFOV
TWJKFTU
P
WBäOPTUJ
VƦFOKB
NBUFSJOTLPHB
KF[JLB
[B
TWB-
koga pojedinca
t
stalnu težnju za usavršavanjem i proširivanjem vlastitoga jezičnog znanja.
Mnogo smo puta spomenuli izraz materinski jezik misleći pritom na hr-
vatski jezik, i to na hrvatski standardni jezik.
Opet ćemo ukazati na značenje izraza standardni jezik: ’oblik jezika koji je u
određenoj zemlji normiran i ujednačen te nadilazi lokalne i društvene varijacije i
rabi se kao sredstvo javne i službene komunikacije, jezik školstva, državne uprave,
javnih publikacija i medija’ (Rječnik hrvatskoga jezika, urednik Jure Šonje).
+UYDWVNLMH]LN 57
Radi se, dakle, o službenom jeziku u nekoj zemlji ili, kako mnogi običavaju
reći, o književnom jeziku.
VIŠE O...
Budući da se smatra da književni jezik ukazuje uglavnom na jezik knjiga,
standardni jezik se smatra prikladnijim izrazom jer već svojim nazivom O standardnom jeziku i njegovim
značajkama, o njegovom odnosu
upućuje na bitnu odrednicu jezika, a to je normiranost. sa srpskim jezikom i engleskim
jezikom, možete pročitati u knjizi:
Norma, odnosno postojanje pravila samo je jedna od značajki standard- Hrvanja hrvatskoga Stjepana
noga jezika. Babića, Školska knjiga, Zagreb,
Ostale su: funkcionalnost, elastična stabilnost u vremenu i stabilnost 2004.
u prostoru.
Objasnimo ih redom:
t
norma je: pravogovorna, pravopisna, gramatička i leksička. Pravogo-
vorna norma ukazuje na ispravno govorenje, pravopisna na ispravno
pisanje, gramatička propisuje gramatička pravila, a leksička na ispravno
korištenje pojedinih riječi;
t
funkcionalnost znači da standardni jezik mora zadovoljiti različite
funkcije ljudskoga društva pa tako postoje različiti stilovi koji to
omogućuju: književnoumjetnički, znanstveni, administrativno-
poslovni, publicistički i razgovorni; dakle, standardni je jezik poli-
funkcionalan – on funkcionira na onoliko načina koliko je to društvu
potrebno, a te se njegove funkcije zovu funkcionalnim stilovima;
t
elastična stabilnost u vremenu znači da je standardni jezik poput
živoga organizma, on se mijenja, s vremenom neke riječi zastarijevaju
pa nestaju iz jezika, dok druge ulaze u jezik jer se javljaju novi predmeti
i pojave koje one imenuju;
t
stabilnost u prostoru, znači da se standardni jezik koristi na
određenom prostoru (hrvatski jezik na prostoru Republike Hrvatske
gdje je službeni jezik).
Zadatci
t
ÀUP
KF
KF[JƦOB
LVMUVSB
t

0CKBTOJUF
QPKNPWF
TUBOEBSEOJ
KF[JL
– književni jezik.
t

,PKF
TV
[OBƦBKLF
TUBOEBSEOPHB
KF[JLB
t

0CMJLVKUF
TWPKV
EFë
OJDJKV
KF[JƦOF
LVMUVSF
58 +UYDWVNLMH]LN
1250$7,91,35,58¦1,&,
67$1'$5'12*$-(=,.$
Imamo li kao "obični" građani pravo pobuniti se protiv npr. načina pisanja
riječi: ne ću (umjesto neću), zadatci (umjesto zadaci), pogrješka (umje-
sto pogreška
Hrvatski pravopis Instituta za jezik i jezikoslovlje nastavlja tradiciju
Teoretski imamo, iako se ta pobuna u praksi svodi na negodovanje, a ako
pišemo bilo kakav službeni dokument, moramo se koristiti oblikom koji je
normiran. Još su uvijek oba načina pisanja ispravna, a pitanje je vremena
hoće li oblici ne ću, zadatci, pogrješka biti prihvaćeni kao norma. Što
uopće znači pojam norme, koji priručnici je propisuju, otkrit će vam ova
udžbenička jedinica.
Prema Rječniku hrvatskoga jezika Vladimira Anića jedno od značenje
riječi norma je: ’pravilo, propis, obrazac’.
Norma standardnoga jezika je pravogovorna, pravopisna, gramatička i
leksička. U skladu s time, razlikujemo i normativne priručnike standardno-
ga jezika: pravopise, gramatike i rječnike. O pravogovornoj normi zna često
biti riječi u različitim jezičnim savjetnicima koji rješavaju jezične dvojbe.
Pravopisni priručnici
Trenutačno je u uporabi šest pravopisnih priručnika.
Navedeni priručnici nude u ponekim slučajevima različita rješenja, zato
KF
OBKƦFÝƥF
QJUBOKF
,PKJ
QSBWPQJT
VQPUSJKFCJUJ
0EHPWPS
KF
KFEOPTUBWBO
o

možemo se koristiti svakim od navedenih priručnika. Da u školskoj praksi
ne bi bilo dvojbi, Ministarstvo prosvjete preporučilo je Hrvatski školski
pravopis (Stjepana Babića, Sande Ham i Milana Moguša). Budući da je
Hrvatski školski pravopis na tragu pravopisa Babića, Finke i Moguša iz
2000. po tome što dokida neke dvostrukosti u pisanju, mnogi i dalje naj-
radije posežu za 4. izdanjem pravopisa istih autora iz 1996. Tu su još uvijek
dopuštene dvostrukosti tipa:
pogreška/pogrješka; zadatci/zadatci; ne ću/neću…
U lipnju 2007. izašao je Hrvatski pravopis (u javnosti se često umjesto au-
tora navodi izdavač - Matica hrvatska). Taj pravopis propisuje npr. pogrešku,
oblik zadaci, neću… Hoće li ga šira i stručna javnost prihvatiti i kakav će
biti službeni stav naših vodećih znanstvenih institucija i nadležnog Mini-
starstva, pokazat će vrijeme (stav Ministarstva npr. bitan je zbog potrebe
da se cjelokupna nastavna praksa uskladi s točno određenim pravopisom).
Pravopisna pravila koja se odnose na Matičin pravopis u ovom priručniku
označavamo simbolom .
+UYDWVNLMH]LN 59
Dok smo dovršavali dopunjeno izdanje ovoga udžbenika, Ministar-
stvo znanosti, obrazovanja i sporta Hrvatskom pravopisu Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje dalo je preporuku za uporabu u osnovnim
i srednjim školama Republike Hrvatske. Možete ga naći na mrežnoj
stranici Instituta (www.pravopis.hr). Kako bismo vam ga barem donekle
predstavili, priložili smo pojašnjenja iz Predgovora te tablicu odabranih
različitih ili sličnih rješenja.
fonoloških pravopisa koji imaju i morfonološke elemente. Fonološki jer
je utemeljen na glasovnom načelu. Prema tome se načelu u hrvatskome
jeziku piše bežični, išarati, otpasti, potprogram, raščistiti, ropski, pret-
pristupni, svadba. Morfonološko načelo primjenjuje se onda kada se
čuva glasovni sastav tvorbenih sastavnica tako da se ne bilježe glasovne
promjene na morfemskoj granici, tj. vodi računa o prepoznatljivosti riječi.
Prema morfonološkome se načelu piše gradski, ispodprosječan, jedanput,
pedesettrećina, podcijeniti, predstava, podtočka, predsjednik.
U pravopisnome se rječniku katkad donose i normativne uputnice (>) na
riječi ili izraze kojima standardnojezična norma daje prednost (šah-klub
> šahovski klub, cvjećarna razg. > cvjećarnica). Normativna se uputnica
nalazi i uz riječi koje su se navodile u pravopisima kao jedna od ravno-
pravnih inačica, a kojima u ovome pravopisu ne dajemo prednost ili ih
ne smatramo istovrijednima s drugom inačicom (koščica > košćica). U
pravopisnome se rječniku ne donose riječi uz koje nije povezan kakav
pravopisni problem samo da bi se uz njih naveo kakav normativni savjet.
Pravopis nije jezični savjetnik te u njemu normativne upute treba shvati-
ti samo kao preporuku. Znak > (bolje) ne znači da se riječ iza koje se taj
znak nalazi nužno isključuje iz hrvatskoga jezika. Katkad preporuka vri-
jedi samo za neka značenja ili se upućuje s internacionalizma na domaću
riječ. Normativne se upute donose samo kao pomoć i savjet korisnicima
pravopisnoga rječnika. Značenje riječi, tvorbena napomena (dijetetički
prema dijetetika, dijetni prema dijeta) i stilska ili normativna odrednica
donose se samo ako je nužno kako bi se razgraničile ili normativno odre-
dile neke riječi (npr. spavaćica i spavačica) (…)
(…) Dopuštena inačica ona je inačica koja u skladu s četirima navedenim
načelima nema normativnu prednost, ali je zbog tradicije ili čestoće upo-
rabe ne zanemarujemo. Uz takve smo inačice nastojali dati i objašnjenje
njihova normativnoga statusa. Primjer su takvih inačica podaci i zadaci uz
preporučene inačice podatci, zadatci ili grješka, krjepost, pogrješka, strjeli-
ca i vrjedniji uz preporučene inačice greška, krepost, strelica i vredniji. (…)
(…) Ravnopravne su inačice npr. brjegovi i bregovi, grjehovi i gre-
hovi, grješnik i grešnik, naprimjer i na primjer, sprečavati i
sprječavati, unapređivati i unaprjeđivati. Ravnopravnima ih sma-
tramo zbog toga što su obje podjednako potvrđene u uporabi ili zbog toga
što jedna ima prednost na temelju načela sustavnosti, a druga na temelju
tradicijskoga načela ili načela uporabne čestoće. (…)
Hrvatski pravopis Instituta za jezik i jezikoslovlje (Predgovor),
Zagreb: 2013.
60 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 61

Različita ili ista rješenja u pojedinim pravopisima Pravopis je priručnik koji nas upućuje kako ispravno pisati. Sastoji se od
dvaju dijelova:
Babić, Finka, Badurina, Marković, Hrvatski pravopis t
*
EJP
TWBLPHB
QSBWPQJTOPH
QSJSVƦOJLB
ƦJOF
QSBWPQJTOB
QSBWJMB
WFMJLP
J

Moguš, Hrvatski Mićanović, Hrvatski Instituta za jezik i
malo slovo, glasovi č/ć, dž/đ, ije/je/e/i, tuđice, sastavljeno i rastavljeno
pravopis, ŠK, 1996. pravopis, MH, 2007. jezikoslovlje, 2013.
pisanje riječi, pravopisni i rečenični znakovi, kratice).
sveti Ante – svetac; Sveti sveti Ante – svetac; t
**
EJP
KF
QSBWPQJTOJ
SKFƦOJL
V
OKFNV
NPäFNP
QSPWKFSJUJ
LBLP
TF
QJÝF

Sveti Ante – svetac;
Ante – blagdan; crkva
Sveti Ante – blagdan;
Sveti Ante – blagdan; određena riječ. Riječi su poredane abecednim redom i ako imamo pitanje u
svetoga Ante - uz im- crkva svetoga Ante - uz svezi s pisanjem točno određene riječi, odgovor možemo potražiti u pravo-
crkva Svetoga Ante;
enicu crkva; Sveti Ante imenicu crkva; Sveti pisnom rječniku.
Sveti Ante - crkva
(crkva) Ante (crkva)

Anglikanska crkva, Anglikanska crkva, Anglikanska Crkva, $QLÀ9 %DELÀ)LQND %DELÀ60RJX™

Katolička crkva Katolička crkva Katolička Crkva 6LOLÀ- 0RJX™ 0+UYD
  WVNLSUDYRSLVXV
Rim – Vječni Grad Rim – Vječni Grad Rim – Vječni Grad 3UDYRSLV +UYDWVNL NODÊHQVD]DNOMX
KUYDWVNRJD SUDYRSLV ÂFLPD9LMHÀD]D
Veliku Britaniju Veliku Britaniju Veliku Britaniju MH]LNDZagreb: Zagreb: QRUPXKUYDW-
predstavlja Kraljica predstavlja kraljica predstavlja Kraljica 1RYL/LEHU ŠNROVNDNQMLJD VNRJDVWDQGDUG-
ŠNROVNDNQMLJD QRJMH]LND
zamjenice Vam, Vaš, zamjenice Vam, Vaš, zamjenice Vam, Vaš, Zagreb: ŠK .
Vas pišu se velikim Vas pišu se velikim Vas pišu se velikim
slovom samo kada se slovom samo kada se slovom samo kada se
obraćamo pojedincu obraćamo pojedincu obraćamo pojedincu %DELÀ)LQND %DGXULQD %DELÀ+DP
0RJX™ 0DUNRYLÀ 0RJX™
U Dubrovniku U Dubrovniku, U Dubrovniku +UYDWVNL 0LÀDQRYLÀ +UYDWVNL
31. srpnja 2013. 31. srpnja 2013. 31. srpnja 2013. SUDYRSLV  ™NROVNL
Zagreb: Školska +UYDWVNL SUDYRSLV
Zagreb, 31. srpnja Zagreb, 31. srpnja Zagreb, 31. srpnja NQMLJD SUDYRSLV Zagreb: Školska
2013. 2013. 2013. =DJUHE0DWLFD NQMLJD
KUYDWVND
Za vrijeme je svoga Za vrijeme je svoga Za vrijeme je svoga
studija (1999. – 2004.) studija (1999-2004) studija (1999. – 2004.)
dosta putovao. dosta putovao. dosta putovao.

Camus/Camusa/Ca- Camus/Camusa/ Camus/Camusja/ Gramatički priručnici

musu … Camusov Camusu … Camusov Camusju … Camusjev
Dok pravopisi iznose pravopisnu normu, ukazujući kako treba ispravno
njujorški/newyorški njujorški njujorški pisati glasove, riječi i rečenice, gramatike opisuju fonetski i fonološki su-
Petrarca/Petrarce/ Petrarca/Petrarce/ Petrarca/Petrarce/
stav standardnoga jezika (fonetika – jezikoslovna disciplina koja proučava
Petrarci … Petrarkin Petrarci… Petrarcin Petrarci… Petrarcin akustična i artikulacijska svojstva glasova, fonologija – jezikoslovna dis-
ciplina koja proučava funkcionalna svojstva glasova), morfologiju (mor-
žiro-račun žiro-račun žiroračun fologija je jezikoslovna disciplina koja proučava morfeme, a morfem je
najmanja jezična jedinica koja ima svoje značenje), tvorbu riječi i sintaksu
kraćina>kračina,
kračina, pličina kračina, pličina (sintaksa je jezikoslovna disciplina koja proučava odnose među riječima i
pličina i plićina
njihovim oblicima, odnose među spojevima riječi i rečenicama u složenoj
baščanski i bašćanski baščanski i bašćanski bašćanski rečenici te odnos među rečenicama u tekstu).
Madžarska/Mađarska/
Mađarska/mađarski Mađarska/mađarski 7HDN6%DELÀ 6LOLÀ-3UDQMNRYLÀ
madžarski/mađarski 6 ,*UDPD-
CIA/CIE/CII … CIA/CIA-e/CIA-i … CIA/CIA-je/CIA-ji … *UDPDWLNDKU- WLNDKUYDWskoga
YDWVNRJDMH]L- MH]LND]DJLPQD]LMH
INA/INE/INI … INA/INA-e/INA-i … INA/INA-e/INA-i … NDSULUXÂQLN LYLVRNDXÂLOL™WD
za osnovno =DJUHEŠNROVNDNQMLJD
prof., dr. sc., dr. iur. prof., dr. sc., dr. iur. prof., dr. sc., dr. iur. MH]LÂQRREUD-
]RYDQMHZagreb:
UV zrake UV-zrake UV zrake ŠNROVNDNQMLJD
62 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 63

Gramatiku ćemo upotrijebiti ako imamo neku dvojbu o samoj jezičnoj struk- Jezični savjetnici
turi (npr. uporaba padeža, glagolskih oblika, oblikovanje rečenica…). Grama-
Navedeni su samo neki od jezičnih savjetnika, priručnika koji daju odgo-
tika hrvatskoga jezika Težaka i Babića namijenjena je osnovnoškolskom
vore na konkretna jezična pitanja.
obrazovanju i zato je jednostavnija, dok je Silićeva i Pranjkovićeva složenija.
Priručnici standardnoga jezika pomagalo su svakom pojedincu koji
Rječnici želi njegovati materinski jezik i koji želi dokazati svoju jezičnu kulturu
Rječnici hrvatskoga jezika donose abecednim redom riječi iz hrvatskoga pravilnom uporabom riječi, rečenica, stila.
jezika i njihova značenja. U rječniku se mogu provjeriti značenja riječi,
naglasak riječi, etimologija (podrijetlo), gramatičke značajke. 2SDÂLÀ 1LNLÀ
1 ,YDQL™HYLÀ
$QLÀ9 ŠRQMH-XU +UYDWVNLX 2SDÂLÀ=OD
5MHÂQLNKUYDW- 5MHÂQLN zagradama. WDU
skoga MH]LND KUYDWVNRJD Zagreb: +UYDW -H]LNRPMHU
Zagreb: Novi Liber MH]LND. Zagreb: VNDVYHXÂLOL™QD 6WREUHĀCroma co.
Leksikografski zavod naklada
0LURVODY.UOHDL
ŠNROVNDNQMLJD

0DWNRYLÀ 2SDÂLÀ1 )UDQÂLÀ$+XGHÂHN

0 5HFL /0LKDOMHYLÀ
Riječ koja se opisuje u rječniku zove se natuknica ili lema, a ona zajedno -H]LÂQL PLWRNUDWNR 01RU
s objašnjenjem i odrednicama (gramatičkom, etimološkom) čini leksiko- VDYMHWQLN LMDVQR PDWLYQRVWL
grafsku jedinicu. Rječnici stranih riječi donose riječi stranoga podrijetla L]SUDNVH KUYDWVNL]D YL™HIXQNFLRQDOQRVW
]DSUDNVX normalne XKUYDWVNRPH
kojima se koriste i kojima se mogu koristiti govornici hrvatskoga jezika Zagreb: ŠNRUSLRQ OMXGHZagreb: VWDQGDUGQRPMH]LNX
u okvirima norme. To su ponajprije tuđice (riječi koje su u hrvatski jezik Novi Liber =DJUHE+UYDWVND
došle iz drugih jezika i postale njegov sastavni dio). U suvremenoj svi- VYHXÂLOL™QDQDNQDGD
jetu raste utjecaj anglizama (riječi iz engleskoga jezika), tako da moramo
paziti i očuvati vlastiti jezik od pasivnog preuzimanja stranih riječi.

$QLÀ9*ROGVWHLQ $QLÀ9*ROGVWHLQ
,5MHÂQLN ,+UYDW-
VWUDQLKULMHÂL VNLHQFLNORSHGLMVNL
Zagreb: Novi Liber ULMHÂQLN Zadatci
Zagreb: Novi Liber
t

0CKBTOJUF
PTOPWOF
QPKNPWF
J[
PWF
VEäCFOJƦLF
KFEJOJDF
t

,BLWB
KF
TBESäBKOB
SB[MJLB
J[NFƨV
QSBWPQJTB
o
HSBNBUJLF
o
SKFƦOJLB

o
KF[JƦOJI
TBWKFUOJLB
t

/BWFEJUF
BVUPSB
BVUPSF

J
OB[JWF
CBSFN
KFEOPHB
PE
BLUVBMOJI


Kao što samo ime govori, Razlikovni rječnik srpskoga i hrvatskoga jezika na- priručnika (pravopisa, gramatike, rječnika, jezičnoga savjetnika)
vodi riječi iz hrvatskoga i srpskoga jezika navodeći koji je oblik riječi svojstveniji hrvatskoga jezika. VIŠE O...
nekom od ova dva bliska jezika (npr. uz riječ kvalitet stoji oznaka 1 koju autor na t

,PKJ
TV
QSBWPQJTJ
V
TMVäCFOPK
VQPSBCJ
koricama objašnjava "srpska riječ, odnosno riječ tipičnija za srpski nego za hrvatski Uz navedene priručnike, možete
t
0EBCFSJUF
KFEBO
KF[JƦOJ
TBWKFUOJL
J
QSPƦJUBKUF
CBSFN
EWB
LPOLSFUOB

se koristiti i:
jezik...", da bi potom naveo kako je hrvatska riječ kvaliteta, odnosno kakvoća).
jezična savjeta. Napišite pismeni komentar tih savjeta. Hrvatskom gramatikom skupine
%URGQMDN9 autora, Školska knjiga, Zagreb,
t

1SPWKFSJUF
V
QSBWPQJTJNB
LBLP
TF
QJÝF
SJKFƦ
suci (sudci/suci

;BÝUP 1995.
5D]OLNRYQL
UMHÂQLNVUSVNRJD t

0EBCFSJUF
KFEOV
SJKFƦ
J[
TUBOEBSEOPHB
KF[JLB
V
ƦJKF
[OBƦFOKF
OJTUF

te jezičnim savjetnikom Govori-
LKUYDWVNRJD sigurni. Provjerite značenje te riječi u rječniku. mo hrvatski (urednik Mihovil
MH]LND Zagreb: Dulčić), Hrvatski radio, Naprijed,
Školske QRYLQH t

1SPOBƨJUF
OFLJ
OPWJOTLJ
UFLTU
LPKJ
HPWPSJ
P
KF[JƦOPK
QSPCMFNBUJDJ

Zagreb, 1997.
+UYDWVNDVYHXÂLOL™QD pročitajte ga i pismeno ga prokomentirajte.
naklada
64 +UYDWVNLMH]LN
FUNKCIONALNI STILOVI
+59$76.2*$67$1'$5'12*-(=,.$
U ovom poglavlju ćemo u najkraćim crtama prikazati obilježja ostalih
funkcionalnih stilova hrvatskoga standardnog jezika. Obično se govori
o pet osnovnih tipova izbora izražajnih mogućnosti hrvatskoga jezi-
ka: književnoumjetničkom stilu, publicističkom, znanstvenom (ovom
prilikom pozabavit ćemo se i obilježjima popularnoznanstvenoga pod-
stila), administrativnom i razgovornom stilu. Bitna je oznaka stand-
ardnog jezika njegova višefunkcionalnost, što znači da mora biti tako
osposobljen da može zadovoljiti komunikacijske potrebe svih svojih
govornika neovisno o njihovom društvenom podrijetlu, stupnju nao-
brazbe i društvenom statusu. Tako izgrađeni standardni jezik mora
doći do izražaja u svakoj pisanoj ili govornoj jezičnoj praksi. Mnogi
stručnjaci napominju kako ova podjela i nije baš nabolje rješenje jer
među stilovima dolazi do preklapanja i svaki se od njih može podijeliti
na podstilove, u tome se smislu postavlja pitanje žargonizama, dijalek-
talne poezije, pripada li jezik reklame samo administrativnom stilu i
tome slično.
Književnoumjetnički stil ili kako ga još volimo nazivati beletristički
emocionalan je i subjektivan način izražavanja u književnosti i umjet-
nosti. Obilježen je slikovitošću, bogatstvom izričaja i izražajnih sred-
stava. On je najslobodniji i najindividualniji funkcionalni stil. Književna
individualna sloboda koristi se jezikom kao sustavom pa na taj način ima
slobodan odnos prema normi, tj. prema gramatici i pravopisu.
Publicistički stil danas je najpoznatiji kako novinarski stil, a mješavina
je književnoumjetničkoga i znanstvenoga stila koji se rabi u novinar-
stvu. Objektivnošću i sažetošću te izborom riječi kojima se to postiže,
približava se znanstvenom stilu, a pristupačan način izlaganja i indi-
vidualnost čini ga bliskim književnoumjetničkom stilu. Ove su njegove
značajke često razlogom da ga se naziva hibridnim stilom. Kako je ovo
stil javnoga priopćavanja, novinari i publicisti moraju upotrebljavati
jezik usklađen sa zahtjevima standardnojezičnih normi jer će taj isti
jezik biti uzor koji će oponašati čitatelji, gledatelji i slušatelji.
Znanstveni stil. Radi što veće preciznosti izražavanja ovaj je stil
racionalan i jezgrovit, a obilježava ga i obilje uopćenih i stručnih izraza.
Kako je ovo stil kojim komuniciraju stručnjaci, često je teško razumljiv
nestručnjacima. Budući da znanstveni radovi teže egzaktnome, glavne
su značajke znanstvenog stila impersonalnost i objektivnost, a u izboru
leksema gotovo potpun izostanak individualnog i osjećajnoga. Znan-
stvenici temelje svoj tekst na tvrdnji, dokazuju je, poriču, zaključuju na
temelju nje, biraju načine za ostvarivanje te tvrdnje itd. U znanstven-
om se stilu rabi prvo lice množine koje označuje vezu autora i čitatelja
+UYDWVNLMH]LN 65
(Nakon što smo usporedili, dobili smo …); treće se lice (češće jednine, rjeđe
množine) u pravilu javlja kao vršitelj glagolske radnje, a osobito se često
pojavljuje 3. lice jednine u bezličnim ili pasivnim konstrukcijama (u radu
se želi prikazati; prikazano je ...), a vrijeme je nebitno pa zahtijeva najneu-
tralniji glagolski oblik npr. svevremenski prezent (u prilog ovome govore
…), infinitiv (treba napomenuti …), futur (ovaj će citat potvrditi …). Ovaj
stil isključuje ekspresivne izraze i frazeme, a karakteriziraju ga i definici-
je, bilješke, citati i sl. Što se tiče sintakse očekuje se logički redoslijed
komponenata rečenice (subjekt, predikat, objekt, priložne oznake), iz
stare obavijesti (teme) izlazi sljedeća, nova (rema). Jedan od podstilova
ovoga funkcionalnog stila je i popularnoznanstveni podstil.
Popularnoznanstveni podstil podrazumijeva način izražavanja kojim
se žele popularizirati znanstvena dostignuća, ali miješanim stilom – pre-
cizno, stručno i slikovito. Podstil je znanstvenog funkcionalnog stila s
obzirom na primatelja teksta i područje kojim se bavi. Ovim se stilom
pišu udžbenici, članci, brošure, priručnici; rade se znanstveno-popularne
televizijske i radijske emisije i sl. Teži jednostavno, jasno i razumljivo
približiti neki sadržaj npr. popularna psihologija, medicinski, botanički i
računalni priručnici itd.
Razgovorni (kolokvijalni) stil označava stil neposrednog među-
ljudskog komuniciranja, tj., individualan i subjektivan način izražavanja.
Svojstven je više usmenoj komunikaciji, premda ga nalazimo i u pis-
menoj. Obiluje leksičkim slojem za koji stručnjaci kažu da postoji kao
međusloj između standardnog jezika i dijalekta (kolokvijalizmi), zatim
žargonizmima (leksemi koji pripadaju dobno ili profesionalno izdvoje-
nim društvenim skupinama) te vulgarizmima.
Zadatci
t
,PKJN
TF
QPEBUDJNB
J[
[OBOTUWFOPH
GVOLDJPOBMOPH
TUJMB
NPäFUF


LPSJTUJUJ
LPE
QJTBOKB
TFNJOBSTLJI
SBEPWB
t
1SJQSFNJUF
QSF[FOUBDJKV
P
äBSHPOJNB
LPKJNB
TF
LPSJTUJUF
V



svojemu društvu.
t
/BQJÝJUF
LSBULV
TQPSUTLV
WJKFTU
66 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 67

PRAVOPISNA NORMA VELIKO I MALO SLOVO

67$1'$5'12*$-(=,.$

U našoj nastavnoj praksi često se susrećemo sa studentskim pitanjima

o tome kada nešto pisati malim, a kada velikim slovom. Treba li pisati
bog ili Bog, mercedes ili Mercedes, crkva sv. Marije ili Crkva Sv. Marije
i sl. Nedavno se to odnosilo na imena mjesta i gorja pa su nas tako pitali
zašto se kod oronima Velika Kapela obje riječi pišu velikim slovom.
Odgovor možda već znate ili ćete ga saznati poslije. No što ćemo odgo-
voriti ako nas pitaju zašto se u nazivu Zagrebački Velesajam pišu obje
riječi velikim slovom, a ne bi trebalo.

Pri pisanju velikoga i maloga slova govorimo o trima mogućnostima:

t
sve se riječi kojega imena, odnosno naziva pišu velikim slo-
vom (osim veznika i prijedloga - Karlo Veliki, Ujedinjeni Arapski Emirati,
Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske)
t
samo se prva riječ imena, odnosno naziva piše velikim slovom
(Hrvatsko narodno kazalište, Hrvatski enciklopedijski rječnik), osim ako se
u nazivu nalazi neko vlastito ime (Novi Zagreb, Bitka kod Siska)
t
sve se riječi pišu malim slovom (franjevac, srednji vijek, bernardinac).

Sve se riječi pišu velikim slovom osim veznika i prijedloga

t
7FMJLP
J
NBMP
TMPWP Republika Hrvatska, Republika Bosna i

Hercegovina, Bjelokosna Obala, Sjedinjene
t
1JTBOKF
SJKFƦJ
J[
ESVHJI
KF[JLB imena država
Američke Države, Južnoafrička Republika,
t
4BTUBWMKFOP
J
SBTUBWMKFOP
QJTBOKF
SJKFƦJ Kneževina Monako
t
3FƦFOJƦOJ
[OBLPWJ Slavonski Brod, Stari Grad, Marija Bistrica, Kako biste mogli pravilno napisati
t
1SBWPQJTOJ
[OBLPWJ imena gradova i Marija Gorica, Brod na Kupi, Sveti Petar u veliko ili malo slovo, morate točno
t
(MBTPWJ
Ʀƥ
Eäƨ naseljenih mjesta Šumi, Sveti Filip i Jakov, Mali Erjavec, znati o kojem je imenu riječ, npr.
Osijek, Dubrovnik, Zagreb Krapinske toplice znače lječilište,
t
"MUFSOBDJKB
JKFKFFJ a Krapinske Toplice znače
t
,SBUJDF Afrika, Južna Amerika, Sjeverna Amerika, Azija, naseljeno mjesto.
imena kontinenata Europa, Australija
* Kako biste si olakšali pisanje,
samo se prva riječ piše velikim slovom naučite barem neka pravila, olakšat
će vam pisanje naziva s kojima se
Marko Marulić, Ivana Brlić-Mažuranić, Branko susrećete u svakodnevnomu spora-
imena i prezimena
Štefanović, Robert Smith, Sveta Braća (Ćiril zumijevanju (imena ulica, trgova,
i nadimci
i Metod), Otac Domovine (Ante Starčević) imena naslova, poduzeća, proizvo-
da...). Nećete morati skrivati svoje
* Pravopisna pravila koja se odnose na Hrvatski pravopis Matice hrvatske u ovom
neznanje tobožnjim grafičkim
priručniku označavamo ovim simbolom. dosjetkama pa sve pisati malim ili
velikim slovima.

Kada ste u nedoumici, otvorite

pravopis ili jezični savjetnik.
68 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 69

DVOJBE: Kako napisati naziv grada ili kontinenta u prenesenome značenju

Kineski zid, Maslenički most, Savski most,
npr. VJEČNI GRAD (naziv za Rim) ili CRNI KONTINENT
OB[JW
[B
"GSJLV
Kamenita vrata, Berlinski zid, crkva sv. Lucije
JNFOB
HSBƨFWJOB
Pisat ćemo ih velikim slovom kao da su pravi nazivi, a ne u prenesenome
smislu. Dakle, Vječni Grad i Crni Kontinent. Crni kontinent crkva Svete Lucije

imena otoka, mora, Dugi otok, Vransko jezero, Sjeverno ledeno

Kako pisati nazive gradskih četvrti, npr. DONJI GRAD, GORNJI GRAD, oceana, poluotoka, more, Atlantski ocean, Plitvička jezera, Vransko
DUGI DOL jezera, toplica jezero, Stubičke toplice
Treba pisati samo prvu riječ velikim slovom kao kod imena ulica, dakle,
Donji grad, Gornji grad, Dugi dol. imena gora, plani- Kranjska gora, Babin zub (planinski vrh), Etna,
na, dolina, pustinja Libijska pustinja, Mali dol, Velika Kapela
Kako napisati povijesna imena država, npr. REPUBLIKA SVETOGA MAR- imena vjerskih
KA, AUSTRO-UGARSKA MONARHIJA, DUBROVAČKA REPUBLIKA Svi sveti, Dan državnosti, Nova godina, Sveta
blagdana i državnih
tri kralja, Dan domovinske zahvalnosti
Pišemo ih isto kao i imena sadašnjih država, sve riječi velikim slovima praznika
osim veznika i prijedloga pa tako Republika Svetoga Marka, Austro-Ugar-
ska Monarhija, Dubrovačka Republika. imena novina, Večernji list, Jutarnji list, Novi list, 24 sata,
knjiga, časopisa, Kao da smo otac i kći (knjiga Julijane
zakona Matanović), Ustav Republike Hrvatske
Kako napisati vlastita imena poput BIK KOJI SJEDI, LOTOSOV CVIJET
Pišemo ih velikim slovima: Bik Koji Sjedi, Lotosov Cvijet. imena točno
Krbavska bitka, Bitka kod Sigeta, Prvi svjetski
PESFƨFOJI
QPWJKF
rat, Oktobarska revolucija, Domovinski rat
Kako napisati atribute unutar imena ili redni broj ako ga pišemo riječju, TOJI
EPHBƨBKB
npr. KARLO VELIKI, PETAR KREŠIMIR ČETVRTI zaštićena imena Ožujsko pivo, Plivadon, Jamnička kiselica,
Ako je atribut srastao s imenom tako da čini njegov nedjeljivi dio, pišemo proizvoda Faks helizim, Panasonic
ga velikim slovom. Dakle, Karlo Veliki i Petar Krešimir Četvrti.
pridjevi na -ov, -ev,
-in izvedeni od vlas- Markov, Hrvojev, Marijin, Slovenčev, Krležin,
Velikim se slovom piše samo prva riječ titih imena i imena Amerikančev
(osim ako je unutar imena vlastito ime) naroda

Ulica neznane junakinje, Trg senjskih uskoka,

Ulica bana Jelačića, Ulica fra Grge Martića,
imena ulica Ulica Vlahe Bukovca, Ulica trešanja, Avenija
Vukovar, Avenija hrvatskih branitelja, Ulica
lipa, Ulica Republike Austrije
Trg hrvatskih velikana, Trg senjskih uskoka, Trg
bana Josipa Jelačića, Trg mladosti, Trg Dražena
imena trgova
Petrovića, Trg žrtava fašizma, Kennedyjev trg,
Trg Matice hrvatske, Trg Crvenog križa
Hrvatsko primorje, Gorski kotar, Imotska
imena zemljopisnih
krajina, Hrvatsko zagorje, Dalmacija, Istra,
područja
Slavonija
Filozofski fakultet, Zagrebačko kazalište mladih,
Zagrebački električni tramvaj, Hrvatsko
imena poduzeća narodno kazalište, Muzej grada Zagreba,
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti,
Baltazar i prijatelji
imena nebeskih Mali medvjed, Kumova slama, Zemlja, Venera,
tijela Mars, Sunce, Danica, Mjesec, Saturn
DVOJBE: Kako napisati pravilno naziv crkve: Crkva Svetog Marka, Crk-
va svetog Marka ili crkva Svetog Marka
Prema pravopisima Babića, Finke, Moguša te Babića, Ham, Moguša,
atributi uz imena svetaca pišu se malim slovom: sveti Marko, sveti Ivan…
Dakle, piše se: crkva svetog Marka. Ako napišemo npr. Sveti Antun, znači
da se radi o blagdanu.
Prema Hrvatskom pravopisu imena svetaca i blaženika pišu se velikim slo-
vom (Sveti Marko, Sveti Ivan, Sveti Antun pa se tako i u imenima crkava,
crkva piše malim slovom, a sveti velikim, npr. crkva Svetog Marka).
,BLP
QJTBUJ
JNFOB
BVUPNPCJMB
U pravilu ih pišemo malim slovom (npr. Ispred zgrade je parkirano sedam
mercedesa.). No točno se određeni model automobila može pisati i ve-
likim slovom (npr. Volkswagen Polo, Opel Corsa).
Treba li u primjeru Popio sam dva aspirina. riječ aspirin napisati velikim
JMJ
NBMJN
TMPWPN
Riječ aspirin pišemo velikim slovom ako se odnosi na ime zaštićenoga
proizvoda (Aspirin), ako se radi o općim imenicama kojima se označava
konkretni proizvod, pišemo ih malim slovom.
70 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 71

Je li pravilno pisati Trg ujedinjenih naroda ili Trg Ujedinjenih naroda Razlike u pisanju velikog i malog slova u pojedinim pravopisima
Pravilno je napisati Trg Ujedinjenih naroda zato što su Ujedinjeni narodi
organizacija, a trg je nazvan po toj organizaciji. Babić, Finka, Moguš, Babić, Ham, Moguš, Badurina, Marković,
Hrvatski pravopis, Hrvatski školski Mićanović, Hrvatski
ŠK, 1996. pravopis, 2005. pravopis, MH, 2007.
Kako treba napisati ime planine Velika kapela ili Velika Kapela
Treba pisati Velika Kapela i Mala Kapela jer je riječ o nizu planinskih vrho- - sveti Ante - atribut - sveti Ante - atribut - Sveti Ante - atribut
va nazvanim Kapela, koji se dijele na Veliku i Malu. Isti je slučaj i s Alpama, uz ime sveca piše uz ime sveca piše uz ime sveca piše se
pa ćemo tako pisati Julijske Alpe. se malim slovom se malim slovom velikim slovom

- imena kontinenata (i - imena kontinenata (i

- u imenima kontinena-
Malo slovo u stvarnom i u prene- u stvarnom i u prene-
ta (stvarnim i prenese-
(sve riječi imena ili jedna riječ pišu se malim slovom) senom smislu) pišu se senom smislu) pišu se
nim) samo se prva riječ
velikim slovom - sve velikim slovom - sve
piše velikim slovom
riječi (Afrika - Crni riječi (Afrika - Crni
(Afrika - Crni kontinent)
pridjevi nastali od božićni, uskrsni, novogodišnji, ramazanski post, Kontinent) Kontinent)
imena blagdana tijelovska procesija, prvosvibanjski izlet
Ako naziv za Ako naziv za Ako naziv za
poglavara države ili poglavara države ili poglavara države ili
imena nakon rednog X. gimnazija, I. kongres slavista, zemlje dolazi bez zemlje dolazi bez zemlje dolazi bez
broja V. međunarodni kongres ornitologa osobnog imena (a misli osobnog imena (a misli osobnog imena (a misli
se na određenu osobu), se na određenu osobu), se na određenu osobu),
imena pasmina bernardinac, vučjak, dalmatinac, angora
naziv se piše velikim naziv se piše velikim naziv se piše malim
imena vjerskih slovom. (Veliku Britani- slovom. (Veliku Britani- slovom. (Veliku Britani-
isusovci, franjevci, dominikanci, pavlini, klarise ju predstavlja Kraljica.) ju predstavlja Kraljica.) ju predstavlja kraljica.)
redova

imena književnih
romantizam, renesansa, realizam, hrvatski
razdoblja,
narodni preporod, reformacija, protureformacija,
društvenih, kulturnih
ilirizam
i političkih pokreta
Zadatci
dekan Mijo Vrhovski, profesor Tabak, inženjer
t

/BWFEJUF
TLVQJOF
QSBWJMB
P
WFMJLPN
J
NBMPN
TMPWV
Maković, ban Jelačić VIŠE O...
titule i funkcije t

*[EWPKJUF
QSJNKFSF
LPKF
OBKƦFÝƥF
LPSJTUJUF
J
OBWFEJUF
QSBWJMB

Počasna titula za papu piše se velikim slovom
(Sveti Otac je posjetio Hrvatsku). t

,PKB
QSBWJMB
TNBUSBUF
OFMPHJƦOJN
JMJ
NPäEB
OFKBTOJN
;BÝUP Znanje možete proširiti upo-
rabom:
pravopisa (Babića, Finke, Moguša;
DVOJBE: Možemo li riječ predsjednik
OBQJTBUJ
J
WFMJLJN
TMPWPN Babića, Ham, Moguša i Anića i
Možemo, npr. Republiku Hrvatsku predstavljat će Predsjednik. Dakle, Silića) te jezičnim savjetnicima:
misli se na točno određenu osobu, s tim da njegova funkcija dolazi bez Maja Matković, Jezični savjet-
nik, iz prakse za praksu,
imena pa se piše velikim slovom. To pravilo vrijedi samo kada se na- Škorpion, Zagreb, 2006.
ziv položaja, odnosno funkcije, upotrebljava bez imena, a odnosi se na Govorimo hrvatski, uredio Mi-
poglavara koje države ili zemlje. hovil Dulčić, Zagreb, 1997.

Nazivi vrhovnih poglavara pišu se malim početnim slovom i onda kad se uz

njih ne piše osobno ime (Republiku Hrvatsku predstavljat će predsjednik.).

Je li, dakle, pravilno napisan naziv Zagrebački Velesajam
/JKF
/P
SJKFƦ
KF
P

nazivu koji je nastao prije mnogo godina kada je njegov status međunarodne
organizacije, tvrde neki, to uvjetovao. I danas imamo sličnih pogrešaka, npr.
Plava Laguna ili Hrvatska Poštanska Banka. Neki se izvlače na grafičke
slobode pa pišu, npr. Poslovne Informatičke Tehnologije, što svakako nije
u skladu s hrvatskim pravilima o pisanju velikih slova.
72 +UYDWVNLMH]LN

CF[
PC[JSB
ÝUP


OBKƦFÝƥF
J[
FOHMFTLP
5VƨB
WMBTUJUB
JNFOB
t
WMBTUJUB
JNFOB
LPKB
QPUKFƦV
J[
KF[JLB
LPKJ
TF
TMVäJ
MBUJOJƦOJN
QJTNPN

OQS


QSFTMPWMKBWBNP
J[
ƥJSJMJDF
V


QSJ
Osnovno je pravilo u svezi
T
VQPSBCPN
UVƨJDB
Tuđice treba upotrebljavati tek
onda kada za pojmove koji se nji-

UP
TV
ma izriču nemamo dobrih zamje-

WFƥJOPN
UBMJKBOTLPHB
QPESJKFUMB

OQS
adagio,
na u svojemu jeziku i ne možemo
ih lako načiniti, npr. ne možemo
mijenjati riječi: čarter, dirigent,
džez, informatički, simfonija, snack-
bar, sonata…
3,6$1-(5,-(¦,,='58*,+-(=,.$
U svezi s problematikom pisanja riječi iz drugih jezika, najčešća su pitanja:
t
1JÝF
MJ
TF
ISWBUTLJ
OBTUBWBL
V[
TUSBOP
WMBTUJUP
JNF
TB
TQPKOJDPN



ili bez nje (Shakespeare-a ili Shakespearea
t
+F
MJ
V
EVIV
ISWBUTLPHB
KF[JLB
OBQJTBUJ
QSJEKFWF
šekspirovski
(umjesto shakespeareovski), bodlerovski (umjesto baudelaireovski
t
5SFCB
MJ
QJTBUJ
software ili softver, hardware ili hardver
t
5SFCB
MJ
QJTBUJ
J[WPSOP
J[SB[F
after work party, trendy, fancy,
team building, brainstorming
Riječi koje smo posudili iz drugih jezika zovu se QPTVƨFOJDF. Razmotrit
ćemo dvije vrste posuđenica: VTWPKFOJDF
J
UVƨJDF.
Usvojenice su se prilagodile našem jeziku tako da više i ne osjećamo nji-
hovo strano podrijetlo, npr. breskva, car, cipela, crkva, čavao, čarapa…
5VƨJDF su često još nedovoljno jezično i pravopisno prilagođene, pa se
utvrđuju dodatna pravila za njihovo uklapanje u sustav hrvatskoga jezika.
/FLF
QPTVƨFOJDF
[BESäBWBKV
J[WPSOJ
PCMJL
Shakespeare – Shakespearea, Shakespeareov
t
VTUBMKFOJ
HMB[CFOJ
OB[JWJ
allegro, allegretto, animato, bel canto, forte fortissimo, furioso, intermezzo,
staccato, vivace...
t
OFLF
SJKFƦJ
LPKF
TF
QJÝV
POBLP
LBLP
TF
QJÝV
V
KF[JLV
J[
LPKFH
QPUKFƦV
Gra-
gile, grand-prix, grill-room, music-hall, porto franco, poste restante, restau-
rant, rock and roll, short story, sleeping-car, snack-bar...
+UYDWVNLMH]LN 73
t
SJKFƦJ
LPE
LPKJI
äFMJNP
OBHMBTJUJ
OKJIPWP
TUSBOP
QPESJKFUMP
imamo i hrvatsku prilagođenicu, npr. boom, charter, dumping, jumbo-jet,
gentlman, jazz, fair, hardware, interview, lady, leader, lift-boy, software,
spleen, toilette, violoncello, vis-á-vis... Ako osnova tuđega vlastitoga
imena završava na -i, -y, -ee koje
Pri uporabi stranih riječi – kada god je to moguće, odnosno kad to ne narušava se čita kao i, tada se ta osnova
obavijest – preporučuje se njihovo grafijsko prilagođavanje, odnosno pisanje pri sklanjaju (osim u nomina-
tivu) i kod pridjevnih tvorenica
u transkribiranom obliku: atačment, biznis, mejl, picerija, votka, rotvajler. Isto proširuje s -j- (Leopardi - Leopardi-
vrijedi za izvedenice od stranih riječi: sejvati, mejlati, daunlodati. ja, Leopardijev, Vigny - Vignyja, Vi-
gnyjev, Atlee - Atleeja, Atleejev...).
%SVHF
TF
QPTVƨFOJDF
QSJMBHPƨBWBKV
ISWBUTLPNF
KF[JLV
Ako se završno -i, -y, -ee ne čita
kao i, -j- se ne umeće (Roy - Roya,
t
OFLF
TV
TF
WFƥ
PEBWOP
QSJMBHPEJMF
ISWBUTLPNF
KF[JLV
milijun, šport, džins, Mérimée, Mériméea…)
aktualan, ofenziva… Međusamoglasničko j ne piše
t
TWF
SJKFƦJ
LPKF
OBN
EPMB[F
J[
FOHMFTLPHB
KF[JLB
LBP
deterdžent (sa slo- se: u stranih vlastitih imena te pos-
vom dž), pišu se s dž, a ne đ, npr. bedž, imidž, džem, džez, džemper, vojnih pridjeva od njih (Kennedy -
Kennedya, Kennedyem).
džersej, džip…
t
TUSBOJ
HMB[CFOJ
OB[JWJ
[B
OPWJKF
HMB[CFOF
QPKNPWF
ga jezika, npr. bit (bit glazba), džez, džuboks, hit (hit glazba, ali i u širem
smislu: hit-film, hit-parada...), mjuzikl…
DVOJBA: Treba li pisati sport ili šport, aktualan ili aktuelan
Ispravno je šport i aktualan. Naime, riječ šport smo najprije posudili iz
njemačkoga jezika kao šport, da bismo je potom opet posudili, ali iz en-
gleskoga (kao sport). Isto je s riječju aktualan – najprije je posuđena iz latin-
skoga, da bismo je potom posudili iz francuskoga (aktuelan). Kako u pravilu
nikad ne posuđujemo ono što imamo, tako i u jezičnom smislu treba dati
prednost riječima koje smo prve posudili. (Taj argument za riječ šport/sport
praksa ne potvrđuje.)
/FLB
UVƨB
WMBTUJUB
JNFOB
[BESäBWBKV
J[WPSOJ
PCMJL
Shakespeare, Baudelaire, Molière, Poe…
t
BLP
QPUKFƦV
J[
KF[JLB
LPKJ
TF
TMVäJ
ƥJSJMJDPN
latinicu, npr. Ⱥɧɝɟɥ >Angel, Θɢɪɨ>Kiro, ɉɟɬɚɪ>Petar...
t
WFƥJOB
[FNMKPQJTOJI
JNFOB
OJKF
QPISWBƥFOB
QB
TF
QSFV[JNBKV
J[WPSOP
J

pišu se kao u jeziku iz kojega potječu, npr. Aachen, Bordeaux, Calcutta,
Chicago, München, Mannheim, New York...(mjesta), California, Cham-
pagne, Baden-Würtemberg, Idaho... (pokrajine), Colorado, Columbia, Mis-
sissippi...(rijeke)
t
LBEB
UVƨB
WMBTUJUB
JNFOB
TLMBOKBNP
JMJ
UWPSJNP
PE
OKJI
QSJEKFWF
dodajemo im hrvatske nastavke i dometke i to potpunomu pravopisnom
liku imena, npr. Hugo – Hugoa, Hugoov; Sermage – Sermagea, Sermageov;
t
ISWBUTLF
OBTUBWLF
J
EPNFULF
LPE
OFLJI
JNFOB
QSJEPEBKFNP
QSBWPQJT
nom liku imena bez završnoga otvornika, npr. Boccaccio – Boccaccia, Boc-
cacciov, Gioconda – Gioconde, Giocondin, Chicago – Chicaga; Spinoza – Spi-
noze, Spinozin; Perugia - Perugie; Brescia - Brescie (ali Perugi i Bresci jer ih
ne možemo pisati s dva i)...
74 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 75

t

talijanska imena s pravopisnim likom na -ca i -co koji se izgovaraju -ka i Različita pravopisna rješenja u svezi s problematikom pisanja
-ko, tvore padežne oblike prema navedenim pravilima, ali se u pridjevnim riječi iz drugih jezika
oblicima umjesto c piše i izgovara k: Petrarca – Petrarce, ali Petrarkin, Tosca
– Tosce, ali Toskin, fra Angelico - fra Angelica, ali fra Angelikov... Babić-Finka-Moguš, Hrvatski
pravopis, Školska knjiga, Zagreb, Badurina-Marković-Mićanović,
1996. i 2000.; Babić-Ham-Moguš, Hrvatski pravopis, Matica
Kod tvorbe pridjeva od stranih vlastitih imena ne dolazi do promjene na Hrvatski školski pravopis, Školska hrvatska, Zagreb, 2007.
morfemskoj granici kod imena Petrarca – Petrarcin (ne Petrarkin), Tosca – knjiga, Zagreb, 2005.
Toscin (ne Toskin).
U skupovima i + samoglasnik na
t
odnosni pridjevi od tuđih imena mogu se pisati izvorno do morfemske Ako osnova tuđega vlastitoga imena granici osnove i gramatičkoga mor-
granice, npr. bochumski, leipziški, münchenski, newyorški, stockholmski... završava na -i, -y, -ee koje se čita kao fema gubi se j - u stranih vlastitih
i, tada se ta osnova pri sklanjanju imena te u posvojnih pridjeva od
(osim u nominativu) kod pridjevnih njih (Kennedy - Kennedya - Kenne-
Pri kontaktu pojedinih korijenskih suglasnika i sufiksa -ski suglasnik se s iz tvorenica proširuje s -j-. dyem; Cherokee - Cherokea - Chero-
sufiksa gubi, a korijenski se suglasnici mijenjaju. Promjena se bilježi: New keem).
York – njujorški, Cambridge – kembrički.
Pri sklonidbi stranih vlastitih imena
Talijanska imena s pravopisnim
/FLJ
TF
PCMJDJ
PE
UVƨJI
WMBTUJUJI
JNFOB
QJÝV
V
J[HPWPSOPN
MJLV i izvođenju posvojnih pridjeva od
likom na -ca i -co (izgovorno -ka, -ko)
njih (pridjevi na -ov/-ev, -ljev, -in)
t

PEOPTOJ
QSJEKFWJ
PE
UVƨJI
JNFOB
NPHV
TF
QJTBUJ
J
V
J[HPWPSOPN
MJLV
OQS
tvore padežne oblike prema općem
hrvatski se gramatički nastavci i
bodlerovski, minhenski, njujorški, šekspirovski… pravilu, ali u pridjevnim oblicima
sufiksi na osnovu dodaju bez prom-
t
QSJEKFWJ
QPTUBMJ
PE
EPCSP
VEPNBƥFOJI
[FNMKPQJTOJI
JNFOB
LPKB
TF
QJÝV
umjesto c piše se (i izgovara) k: Pe-
jena na morfemskim granicama
prema uobičajenom izgovoru, pišu se isto tako prema izgovoru: Atena – trarca - Petrarce - Petrarkin.
(Petrarca - Petrarce - Petrarcin).
atenski, Beč – bečki, Budimpešta – budimpeštanski, Kairo – kairski, Luksem-
burg – luksemburški, Prag – praški, Rim – rimski, Solun – solunski, Venecija Pri kontaktu pojedinih korijenskih
suglasnika i sufiksa -ski suglasnik
– venecijanski... Pridjevi na dometak -ski postali od s iz sufiksa se gubi, a korijenski se
imena država i naseljenih mjesta suglasnici mijenjaju. Promjena se
Govoreći o pisanju tuđica, dotičemo i problem korištenja posuđenica. pišu se u izvornom pravopisnom bilježi: New York - njujorški, Cam-
Osnovno je pravilo: ako imamo hrvatsku riječ, koristimo je, nemojmo liku do dometka -ski (Kiel - kielski); bridge - kembrički; ako bi poštivanje
upotrijebiti posuđenicu. pridjevi od dobro udomaćenih zem- navedenih pravila dovelo do nepre-
ljopisnih imena koja se pišu prema poznatljivosti osnovne imenice, pri
uobičajenom izgovoru, pišu se isto pisanju se pridjeva na -ski osnova
tako prema izgovoru (Luksemburg, može zadržati u izvornom obliku,
luksemburški). posebice ako novotvoreni pridjev nije
potpuno usvojen (gideovski, umjesto
židovski, prema franc. Gide).
76 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 77

Prelistali smo za vas par jezičnih savjetnika i zabilježili predložene hrvat-

must have obvezan
ske inačice za engleske izraze.
mystery shopping tajna kupovina, tajni kupac
VIŠE O...
agenda dnevni red, plan, program rada
nickname nadimak Više o utjecaju engleskoga na
all inclusive sve uključeno hrvatski jezik možete pročitati u
off the record/on the record neslužbeno/službeno jezičnim savjetnicima:
attachment dodatak, prilog Hrvanja hrvatskoga, Stjepana
mrežna trgovina/trgovina na inter- Babića, Školska knjiga, Zareb, 2004.
banner oglas, zastava, stijeg on line trgovina
netu Jezični savjetnik, iz prakse za
benefit korist, povlastica, pogodnost praksu, Maje Matković, Škorpion,
opinion maker tvorac (javnog) mnijenja/ideja Zagreb, 2006.
brainstorming pretresanje, nabacivanje ideja Hrvatski u zagradama, Nives
pr odnosi s javnošću, glasnogovornik Opačić, Hrvatska sveučilišna na-
brand prepoznajnica, robna marka klada, Zagreb, 2006.
press clipping medijske objave
stvaranje prepoznajnice/robne preview prikaz, skica
branding
marke
prezenter predstavljač
briefing izvještavanje, sažeto prikazivanje
prime time udarni termin, najgledanije vrijeme
budget/budžet proračun
print ispis
bookmark straničnik
promotion promidžba, promocija
bulling vršnjačko nasilje
screen zaslon, ekran
call center pozivni centar
shopping kupovina
cash gotovina
shopping center/mall trgovački centar
cash and cary plati i nosi
slide stranica, list
coffe 2 go kava za van
spa toplice
cluster grupacija, skupina
stage pozornica
dress code način odijevanja
stakeholder dionik
event događaj, događanje
wellnes center centar zdravog života
fair pravedno, sportski
workshop radionica
fancy otmjen

feed back povratna sprega/veza/obavijest

hand-out uručak, izlistak

hit, bestseller uspješnica Zadatci

know how upućenost, usustavljeno znanje
t

0CKBTOJUF
SB[MJLV
J[NFƨV
UVƨJDB
J
QPTVƨFOJDB

t
,PKF
TF
UVƨJDF
QJÝV
J[WPSOP
B
LPKF
QSFNB
J[HPWPSV
life coach osobni savjetnik
t
3JKFÝJUF
VWPEOJ
VEäCFOJƦLJ
[BEBUBL
J
OBWFEJUF
QSBWJMB
make over novi izgled, preuređenje

monitoring nadzor, praćenje

78 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 79

DVOJBA: U praksi susrećemo primjere da se ženska dvostruka prezimena

6$67$9/-(12,5$67$9/-(12 pišu bez spojnice (Dubravka Laljak Zavrtnik). U takvim se slučajevima npr.
na dokumentima prezimena pišu onako kako ih pišu njihovi nositelji.
3,6$1-(5,-(¦, Članovi višečlanih prezimena ženskih osoba pišu se ili bez crtice ili s cr-
ticom, npr. Maja Marić-Majić, Maja Marić Majić. Višečlana prezimena pov-
ijesnih ženskih osoba tradicionalno se pišu s crticom: Ivana Brlić-Mažuranić,
O sastavljenom i rastavljenom pisanju riječi mnogo se govorilo na osnovi Marija Ružička-Strozzi.
pisanja neću i ne ću, iako većina ljudi ne zna da se npr. riječi radiopostaja,
videokaseta pišu sastavljeno, ali da i u ovom području pojedini pravopisi
nude različita rješenja pa se tako prema nekima npr. žiro-račun piše sa rastavljeno pisanje
spojnicom, a prema drugima kao jedna riječ (žiroračun). Andrija Kačić Miošić,
Matija Antun Relković
Riječi se mogu pisati: Da se radi o imeničkoj sintagmi,
S crticom se pišu jedino ona muška a ne o polusloženici, ukazuje
t
TBTUBWMKFOP dvostruka muška prezimena prezimena koja se - iako dvočlana - nam imenica (prvi član sintagme)
t
LBP
QPMVTMPäFOJDF
TB
TQPKOJDPN pišu se rastavljeno gramatički tradicionalno vladaju kao koja se sklanja (npr. jd. N novinar
t
SBTUBWMKFOP jednočlana (sklanja im se samo pripravnik, G novinara pripravnika,
Postoje neka osnovna pravila koja ćemo navesti i koja bi vrijedilo upamtiti. drugi član): N Čičin-Šain, D novinaru pripravniku…).
Najlakše ih je rasporediti prema vrstama riječi. G Čičin-Šaina…

dvočlana imena naseljenih Slavonski Brod, Ivanić Grad, Dugo

Promjenjive vrste riječi mjesta pišu se rastavljeno Selo, Kraj Gornji, Velika Gorica
Imenice general bojnik
dvostruki časnički nazivi pišu se
sastavljeno pisanje rastavljeno general-bojnik, general-pukovnik

autocesta, autoindustrija, audio- u imeničkim sintagmama u

riječi auto, audio, foto, kino,
radio, video pišu se sastavljeno
s imenicama uz koje se nalaze
ako se naziv naseljenog mjesta
piše rastavljeno, naziv stanovni-
ka toga mjesta piše se sastavljeno
imenice dopodne i popodne pišu
se sastavljeno kad znače vrijeme
do dvanaest sati (dopodne) i
od dvanaest sati (popodne) do
sumraka
pisanje sa spojnicom - polusloženice
kao polusloženice pišu se izrazi
sastavljeni od dviju imenica koje

ULPHPE

imaju istu razinu značenja i koje
tehnika, audiokaseta, fotoklub,
fotomontaža, kinoprojekcija, kino-
dvorana, radiopostaja, radioemisija,
videozapis, videosnimka
Dugorešanin - naziv za stanovnika
Duge Rese, Velikogoričanin -
naziv za stanovnika Velike Gorice,
Marijabistričanin - naziv za
stanovnika Marije Bistrice
dopodne/popodne
Zamjenice
rak-rana, lovor-vijenac,
spomen-ploča
kojima svaka imenica ima svoje
novinar pripravnik, kamen temeljac
značenje (prva ima šire, druga
uže značenje)
VIP usluga, SMS poruka,
GSM operater
ime s kraticom piše se rasta-
vljeno Jednopojmovne imeničke složenice
kojih je prvi dio složena kratica: SMS-
poruka, GSM-operater, SOS-telefon.
ako je prvi dio izraza nesklo-
mini suknja, fer igra, drap odijelo
OKJWB
UVƨB
SJKFƦ
sastavljeno pisanje
zamjenice složene s česticom
ÝUPHPE
*NB
MJ
ÝUPHPE
OPWP
god pišu se sastavljeno ako
(MFEB
MJ
ULPHPE
V
NFOF

Da se radi o polusloženici, pre-
poznat ćete i po tome što se prvi
dio polusloženice ne mijenja u
deklinaciji (npr. jd. N rak-rana, G
rak-rane, D rak-rani, A rak-ranu…).
zadržavaju svoj naglasak
ako uz imenicu dolazi slovo ili
simbol, piše se kao polusloženica
dvostruka ženska prezimena
pišu se sa spojnicom
[OBƦF
OFÝUP
OFPESFƨFOP
C-vitamin, a-deklinacija, x-noge,
T-zona, G-ključ
Ivana Brlić-Mažuranić, Ruža Pospiš-
Baldani, Ljiljana Molnar-Talajić
80 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 81

Zamjenice Pridjevi
rastavljeno pisanje sastavljeno pisanje

zamjenice složene s česticom
god pišu se odvojeno ako se
PEOPTF
OB
ÝUP
PESFƨFOP
OFPESFƨFOF
[BNKFOJDF
TMPäFOF
T


ni- ispred kojih dolazi prijedlog
(za+nikoga) pišu se tako da
QSJKFEMPH
EPMB[J
J[NFƨV
OJ


i zamjenice (ni za koga)
nenaglašeni zamjenički oblici
pišu se odvojeno od prijedloga
što god (Što god da si mu rekao,
vrijedilo je.); tko god (Tko god dođe,
ponudi ga pićem.)
ni za koga, ni u jednoj, ni pred kim,
ni u što

sastavljeno
preda mnom, preda nj, sa mnom
pridjevi složeni s predmetkom neviđen, nepotpun, nevelik,
ne- pišu se sastavljeno netočan
pridjevi složeni s prilogom koji
ih pojačava, umanjuje ili pobliže
mnogopoštovani, vrlomalen,
označava, a da se priložni dio
malopoznat
posebno ne ističe, pišu se
ako se predmetak ne
upotrebljava samostalno, ultraljubičast, hipermoderan
piše se sastavljeno s pridjevom

pisanje sa spojnicom - polusloženice

Brojevi
sastavljeno pisanje
neki se višeznamenkasti bro-
jevi pišu kao jedna riječ (bilo
da se radi o glavnim brojevima,
rednim brojevima ili brojevnim
imenicama)
pridjevi ravnopravni
značenjskim odnosom pišu se englesko-hrvatski
kao polusloženice
jedanaest, petnaest, osamnaest, pridjevi koji u prvom dijelu
sedamnaesti, dvadeseti, dvadese- 14-karatno, 10-postotni
imaju brojku
torica, petnaestorica
rastavljeno pisanje

neki se brojevi složeni s riječju pridjevi složeni s prilogom koji,

put pišu sastavljeno
pisanje sa spojnicom - polusloženice
ako brojevi označavaju približne
JMJ
OFPESFƨFOF
CSPKFWOF
WSJKFE-
nosti, pišu se kao polusloženice
rastavljeno pisanje
jedanput, dvaput, triput pojačava umanjuje ili pobliže
mnogo poštovani, malo poznati,
označuje pridjev s tim da se
vrlo crven
istaknuti priložni dio želi pose-
bno istaknuti
dva-tri, pet-šest, dvoje-troje
Glagoli
sastavljeno pisanje

višečlani glavni i redni bro-
jevi koji nastaju slaganjem
jednočlanih brojeva jednog do
drugog pišu se rastavljeno
DVOJBA: Treba li pisati veznik u višečlanim brojevima, npr. dvadeset i tri
Ne treba, piše se samo dvadeset tri.
brojevi složeni s riječju put pišu
se rastavljeno ako svaka riječ
čuva svoj naglasak
dvadeset tri, sedamdeset dva, pede-
set, dvadeset drugi, devedeset osam
drugi put, peti put, stoti put
malo je primjera u kojima se ne-
gacija piše sastavljeno s glagolom
pisanje sa spojnicom - polusloženice
kao polusloženice pišu se izrazi
nastali od dvaju glagola bliskih
ili suprotnih značenja
rastavljeno pisanje
u pravilu se negacija piše odvo-
jeno od glagola
nemam, nedostajem, nestajem,
nisam
hoćeš-nećeš, rekla-kazala, peri-deri
ne mogu, ne dam, ne želim,
ne moram, ne vjerujem, ne dolazi,
ne razgovara, ne razmišlja
Negacija uz nenaglašeni prezent
glagola htjeti može se pisati sas-
tavljeno i rastavljeno (neću i ne
ću) prema 4. izdanju Hrvatskoga
pravopisa Babića Finke i Moguša
dok 5. izdanje istoga pravopisa
te Hrvatski školski pravopis
(Babić, Ham, Moguš) propisuju
samo oblik ne ću.
Niječni oblici prezenta glagola
htjeti pišu se sastavljeno: neću,
nećeš, neće; nećemo, nećete, neće.
82 +UYDWVNLMH]LN
Nepromjenjive vrste riječi
Prilozi
sastavljeno pisanje
ako prilozi sastavljeni s riječcom
HPE
JNBKV
OFPESFƨFOP
[OBƦFOKF



pišu se sastavljeno
prilozi sastavljeni od prijedloga
pišu se sastavljeno
prilozi tvoreni od dvaju priloga
ili od priloga i predmetka pišu
se sastavljeno
pisanje sa spojnicom - polusloženice
izrazi složeni od dvaju korela-
tivnih priloga (obično sa supro-
tnim značenjem) pišu se sa
spojnicom
rastavljeno pisanje
prilozi s riječju god pišu se
odvojeno uglavnom na početku
zavisno složene rečenice
ovi se prilozi pišu odvojeno ako
se drugi dio želi istaknuti
neki izrazi
Od ostalih nepromjenjivih vrsta riječi, valja napomenuti da se prijedlog
može pisati sastavljeno i rastavljeno, npr. Pogledati koga u oči. ili Doći
uoči ispitivanja. Što se čestica tiče, važno je napomenuti da se čestica li
piše odvojeno od glagola, npr. Možeš li doći?, Hoćeš li mi pomoći?.

PCKBTOJUF
OBƦJO

VIŠE O...
+UYDWVNLMH]LN 83
Različita pravopisna rješenja u svezi s problematikom sastavljenog
i rastavljenog pisanja riječi
Babić-Finka-Moguš, Hrvatski
pravopis, Školska knjiga, Zagreb, Badurina-Marković-Mićanović, Hr-
1996. i 2000.; Babić-Ham-Moguš, vatski pravopis, Matica hrvatska,
kudgod, kamogod, gdjegod, Hrvatski školski pravopis, Školska Zagreb, 2007.
kolikogod knjiga, Zagreb, 2005.
Članovi višečlanih prezimena
dosad(a), otad(a), zasad(a), odonda ženskih osoba pišu se ili bez crtice
Dvostruka ženska prezimena ili s crticom.
pišu se sa spojnicom. Višečlana prezimena povijesnih
gdjegdje, katkad, nigdje, nekad ženskih osoba tradicionalno se
pišu s crticom.
S crticom se pišu jedino ona muška
prezimena koja se - iako dvočlana -
Dvostruka muška prezimena
gramatički tradicionalno vladaju
pišu se rastavljeno.
brže-bolje, više-manje, kako-tako kao jednočlana (sklanja im se samo
drugi član).
Dvostruki časnički nazivi
Generalski činovi pišu se s crticom.
pišu se rastavljeno.
Jednopojmovne imeničke složenice
Kad god zaželiš, nazovi me. Ime s kraticom piše se rastavljeno. kojih je prvi dio složena kratica,
pišu se s crticom.
Negacija uz nenaglašeni prezent
do sada, od sada, do onda, za sada
glagola htjeti može se pisati sastav-
Niječni oblici prezenta glagola htjeti
ljeno i rastavljeno (4. izd. Pravopisa),
i te kako, i te koliko, tako reći, pišu se sastavljeno.
piše se rastavljeno (5. izdanje Pravo-
bolje reći pisa, Hrvatski školski pravopis).
Zadatci
t

*[EWPKJUF
QSJNKFSF
LPKJNB
TF
OBKƦFÝƥF
LPSJTUJUF
njihova pisanja.
Više o problematici sastavljenog i
t

/BWFEJUF
QSJNKFSF
LPKF
TUF
EPTBE
QPHSFÝOP
QJTBMJ rastavljenog pisanja riječi možete
naći u pravopisima.
84 +UYDWVNLMH]LN




EJSFLUPSF
*WBOF

Točka se ne stavlja ako naslov nije u
istom retku s tekstom:
Poslovni hrvatski jezik
Predavači su …
Ako točki kao interpunkcijskom
znaku prethodi točka kao pravopis-
ni znak, piše se samo jedna točka,
npr. Stigao sam 3.

0[CJMKOP
HPWPSJÝ 
Upitnik se ne stavlja:
t
V
OBTMPWV
BLP
VQJUOJ
PCMJL



naviješta tumačenje
(Kako do prvoga mjesta)
t
OB
LSBKV
OFVQSBWOPH
HPWPSB



(Tko zna koliko su zaradili.)
t
J[B
VQJUOJI
EJKFMPWB
SFƦFOJDB



(Ne znam: ni tko sam, ni što
sam, ni kamo idem?).

JMJ
VTLMJL


OQS
Svi su

JMJ
EPƨJ

JMJ
QPÝBMKJ
QPSVLV
5(¦(1,¦1,=1$.29,
Naučili smo govoriti o interpunkciji, izrazu koji dolazi od lat. interpungere
što znači razlučiti, razlučivati, rastaviti, rastavljati. Ima jezikoslovaca koji
rabe izraz rečenični znakovi, a već dugo koristi se i izraz razgodci (jd. raz-
godak, zbirno razgođe) koji je nastao od razgoditi, razdijeliti. Služe za rastav-
ljanje teksta na rečenice i njezine dijelove.
Točka [.]
stavlja se na kraju izjavne rečenice
piše se iza naslova ako je naslov u
istom retku s tekstom
Upitnik [?]
stavlja se na kraju upravnog
pitanja koje može biti jedna riječ,
više njih ili upitna rečenica
stavlja se u naslovu ako je težište
na pitanju
može se staviti umjesto
uskličnika iza vokativa
Uskličnik [!]
piše se iza uskličnih riječi i
rečenica, uz imperativ i optativ
(željni način)
iza vokativa na kraju ili na početku
rečenice, a jače je naglašen
piše se na početku pisma iza
oslovljavanja
u naslovima samo ako se posebno
želi istaknuti uskličnost ili kada
je sastavni dio naslova
Upitnik i uskličnik [?!]
pišu se na kraju rečenice kada
TF
V[
QJUBOKF
J[SJƦF
ƦVƨFOKF
ushit, oduševljenje
Zarez [,]
Pet je osnovnih pravila o pisanju zareza: nizanje (nabrajanje), naknadno
dodavanje, suprotnost, isticanje i inverzija. Da o zarezu može ovisiti i
život, dokazuje i često spominjani primjer: Pogubiti ne, pomilovati. / Po-
gubiti, ne pomilovati.
Nizanje (nabrajanje)
istovrsni se rečenički dijelovi
odvajaju zarezom
Ja sam student. Prva sam godina
na studiju novinarstva.
nezavisne su rečenice u
Osnove marketinga. Kroz ovaj rečeničnom nizu
predmet vodit će vas…
ako nižemo (nabrajamo)
vezničke sastavne i rastavne
rečenice, pišemo zarez
ÀUP
.FOF
USFCBÝ


Ako pišemo mjesto s prijedlogom
,PMJLP
TUF
EJPOJDB
QSPEBMJ
podaci u bibliografskoj jedinici
/F
ƥV
JMJ
OFƥV odvajaju se zarezom
Što si učinio od poduzeća, mjesto se od nadnevka odvaja
NPK
QPEV[FUOJƦF zarezom
+UYDWVNLMH]LN 85
6TQKFI
6TQKFMJ
TUF
0WP
KF
OBKCPMKF
WKFSVKUF
NJ
0ENBI
EPOFTJ
ÇJWJP

%PCSP
EPÝBP
%PCSP
QPHMFEBKUF
%POFTJ
NJ
J[WKFÝƥB
1PÝUPWBOJ
%PMB[F
EBOJ
LBEB

razmišljamo…
1PÝUPWBOJ
HPTQPEJOF
1FUSJƥ
Ako se iza oslovljavanja piše zarez,
nastavlja se pisati malim slovom
(Poštovani gospodine, želimo Vas
,PÝBSLBÝJ
OBHSBƨFOJ
obavijestiti…).
Redoslijed upitnika i uskličnika
ovisi o tome želimo li naglasiti
Na nastavi radimo u parovima, QJUBOKF

raspravljamo u skupinama, položili?! / Svi su položili!?
analiziramo, provjeravamo,
uspoređujemo rezultate i
izvještavamo.
Morali smo se predstaviti, iznijeti
razloge dolaska, reći nešto o svojim Ako istovrsne dijelove nižemo
iskustvima, pažljivo slušati kolege i
jednoga ispod drugoga, ne pišemo
izabrati svoju skupinu. zarez: Osnovni dijelovi poslovnoga
pisma su: naziv i adresa pošiljatelja;
Morali smo se predstaviti, i izni- naziv i adresa primatelja; pozivne
jeti razloge dolaska, i reći nešto o oznake; mjesto i nadevak; pred-
svojim iskustvima, i pažljivo slušati met…
kolege i izabrati svoju skupinu. Na-
[PWJ
u, ne pišemo zarez: U Zagrebu 5.
Majda Rijavec, Dubravka Miljković, listopada 2007.
U potrazi za čarobnom svjetiljkom, Zarezom se odvajaju raznovrsni
IEP, Zagreb, 2002., str. 142. podaci u slijedu, zato se ime mjesta
ispred nadnevka odvaja zarezom:
Zagreb, 5. listopada 2007.,
Zagreb, 5. listopada 2007. U Zagrebu, 5. listopada 2007.
86 +UYDWVNLMH]LN
Valja razlikovati modalne riječi
i izraze od veznih sredstava na
razini teksta ili tekstne konektore
(oni povezuju rečenicu u kojoj se
javljaju s dijelom rečenice koja joj
prethodi ili koja slijedi).
S jedne strane učimo jedna pravo-
pisna pravila, a s druge strane ona
možda i ne vrijede.
To je dakle pravopisna zbrka.
Ako se modalne riječi ne odnose
na cijelu rečenici, nego na nje-
zin dio, ne odvajaju se zarezom,
jer tada nemaju ulogu modalnih
riječi, nego priloga i kao takvi
modificiraju značenje glagola (On
uvijek sigurno ulaže.).
Pri pisanju zareza uz umetnute
atributne rečenice treba paziti na
značenje (Poduzetnici koji su dobro
planirali, uspjeli su. - samo oni koji
su planirali; Poduzetnici, koji su
dobro planirali, uspjeli su. - svi su
planirali i uspjeli).
DVOJBA: Piše li se zarez uvijek uz veznike nego, no i već
/F
QJÝF

BLP
TF
OB
laze ispred nekoga rečeničkoga dijela koji nije surečenica, npr. Više zarađuje
nego ja. Poštuje ih više no vas. Nije radila mimo već po zakonu.)
Ako se istovrsni dijelovi
nižu (nabrajaju) jedan ispod
drugoga, mogu se odvojiti
točkom sa zarezom: Dijelovi
poslovnoga pisma su: naziv i
adresa pošiljatelja; naziv i adre-
sa primatelja; pozivne oznake;
mjesto i nadnevak; predmet;
oslovljavanje…
5PƦLB
TB
[BSF[PN
<>

Naknadno dodavanje
ako atribut i apoziciju umećemo
iza svoje imenice, odvajamo ih
zarezom
vokativ se, bez obzira na mjesto
u rečenici, odvaja zarezom
zarezom se odvajaju modalne
riječi i izrazi (kojima se iskazuje
stav prema sadržaju rečenice)
ako je glagolski prilog s pripada-
jućim dijelovima umetnut ispred
predikata, odvaja se zarezom
Suprotnost
zarez pišemo ispred veznika suprot-
nih rečenica (a, ali, nego, no, već)
ispred veznika isključnih rečenica
(samo, samo što, tek, tek što,
jedino, jedino što) i ispred vezni-
ka zaključnih rečenica (dakle,
zato, stoga)
neće biti središnja i jedina vrijednost."
Isticanje
ispred riječi i to, to jest dolazi
zarez
Inverzija
ako su zavisna i glavna rečenica
u inverziji, odvajaju se zarezom
njome se odvajaju nizovi rečenica
ili višečlani rečenični dijelovi
koji su značenjski usko povezani,
ali i samostalni
Vladimir Anić, autor rječnika,
rekao je …
Vesna, pripazite na pravopis.
Pripazite, Vesna, na pravopis.
Pripazite na pravopis, Vesna.
Da, dolaze. Ne, nemam knjigu. Pro-
dali smo, možda, sve dionice. Oni,
doista, dolaze. Oni će, vjerojatno,
pobijediti. U svemu tome, po mome
sudu, ima mnogo pretjerivanja. To
će, po svemu sudeći, potrajati.
Kupujući dionice, stekao je cijelo
bogatstvo.
Tražio je izlaz, ali se nije savjetovao
sa ...
Sve je pripremio, samo što se još
nije prijavio.
Stvari idu prema zamišljenoj točki,
dakle treba požuriti.
Vjerujem u navedene ciljeve, i to u
potpunosti. Mislio sam na to, tj. na
način kako izrađuje nastavni plan.
Tko najviše ulaže, dobiva. Kada odabe-
reš temu, počni skupljati podatke.
Točka zarez
Ulaganje se isplatilo; tržišna niša
došla je kao naručena; banke su mu
širom otvorile vrata.
Dvotočje [:]
piše se ispred dijelova rečenice
koje nabrajamo
piše se ispred upravnoga govora
ispred dijela rečenice kojim se
što objašnjava
Dvotočkom se, kao i zarezom, u bibliografskim jedinicama mogu odvajati
podatci o mjestu izdanja i izdavača (Stjepan Babić, Hrvanja hrvatskoga,
Školska knjiga: Zagreb, 2004).
Trotočje [...]
piše se kad je izostavljen dio
rečenice ili teksta
Navodnici [»« / " "/ ˝ ˝]
pišu se u navodima
u upravnom govoru
navodnicima označujemo da
obilježene riječi treba shvatiti
drugačije
ako se uz naziv ustanove nalazi
vlastito ime u nominativu, piše
se u navodnicima
+UYDWVNLMH]LN 87
Dvotočka
Ovdje ćemo analizirati: snagu, sla-
bosti, prilike i prijetnje.
Napisao je: "Globalizacija kao ideja
odnosi se na smanjivanje svijeta,
ali i na jačanje svijesti o svijetu kao
cjelini."
Tu su ulaganja nesigurna: ipak ne
možeš odrediti ishod.
Trotočka
Globalni procesi određuju veći dio
društvenog života … gospodarstva i
granice nestaju. … su važan subjekt
globalnog kapitalizma.
Dubravka i Majda pišu: "Pomozite
svom djetetu da izgradi sustav
vrijednosti u kojemu školski uspjeh
Zaključili su: "Trebalo bi ih ohrabri-
vati, a ne govoriti da su nesposobni
i slično."
On ti je "prijatelj". Putuje na
"daleki" put.
izdavačka kuća "Školska knjiga", t

"LP
TF
V[
OB[JW
VTUBOPWF
OBMB[J

Atletski klub "Mladost" vlastito ime u genitivu, uvijek
se piše bez navodnika, npr.
Koncertna dvorana Vatroslava
Lisinskog, Osnovna škola Silvija
Strahimira Kranjčevića…
t

/BWPEOJLF
OF
USFCB
QJTBUJ
V[

nazive knjiga, novina, tvrtki,
ustanova, npr. Osnove marke-
tinga, Veliki englesko-hrvatski
rječnik, Zagrebačka banka, Hr-
vatska akademija znanosti i um-
jetnosti.
88 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 89

Drugi pravopisni znakovi uz navodnike Crtica [ – ] Crta – piše se s bjelinama.

Piše u Bibliji da su pitali Isusa piše se umjesto zareza kod

Ako među navodnicima nije up-
ravni govor, odgovarajuće pravo-
pisne znakove pišemo poslije na-
vodnika: Baš ti je "prijatelj"! Nije te
upozorio na "dobronamjerne".
Ako su u tekstu koji se navodi s
navodnicima već riječi napisane
s navodnicima, valja upotrijebiti
različite vrste navodnika: "Tajna
sreće je brojati ´uspjehe´ dok drugi
zbrajaju neuspjehe.".
U tom slučaju upotrebljavaju se
polunavodnici (´ ´).
dvotočje se piše prije navodnika
pravopisni znak kojim rečenica
završava pišemo unutar navo-
dnika ako je u navodnicima
puna rečenica
ako upravni govor završava
upitnikom ili uskličnikom, oni
se pišu unutar navodnika, a
objašnjenje se nastavlja pisati
malim slovom
ako upravni govor završava
točkom, ona se ne piše, nego
se piše zarez izvan navodnika,
a potom objašnjenje
koliko puta treba oprostiti, a on je
rekao: "70 puta 7."
Profesor mu se obrati pitanjem:
ÀUP
USBäJÝ 
+FTUF
MJ
QPMPäJMJ
TWF
JTQJUF 
VQJUBP

nas je profesor.
(PUPWP
TWF
VTLMJLOVMJ
TNP

+FTUF
MJ
QPMPäJMJ
TWF
JTQJUF 

VQJUBP
OBT
KF

QSPGFTPS
(PUPWP
TWF

VTLMJLOVMJ
TNP
"Polažemo ispite", rekli smo
profesoru.
"Polažemo ispite" - rekli smo profesoru.
Oni su – vjerojatno – pristali.
naknadnog dodavanja
Rekli su kratko:
– Dolazimo sutra.
– Čekamo vas – odgovorio sam im.

o
7FTFMJNP
TF
UPNF
o
SFLMJ
TV

– Čekam vas – rekao sam – pa idemo
na ručak.
piše se umjesto navodnika – Raduje nas susret, – rekli su –
raduje nas ručak.
"Čekamo vas" – odgovorio sam im.
7FTFMJNP
TF
UPNF
o
SFLMJ
TV
ſFLBN





vas" – rekao sam – "pa idemo na ručak."
"Raduje nas susret," – rekli su – "raduje
nas ručak."
Svi su došli, a ja sam se – ipak –
piše se umjesto zagrada
osjećao tužno.

Zagrade [ ]
Znakovi koji se pišu uz sadržaje
u zagradama, ostaju unutar
njih: Govor možemo početi
izrazima poštovanja prema
slušateljima (Časni skupe! ili Dragi
prijatelji!). Poslije zagrade pišu
se odgovarajući pravopisni zna-
kovi koji pripadaju rečenici: I
neprilagođeni se anglizmi (tuđice)
pisani izvornim engleskim pravop-
isom sklanjaju (program pack, pro-
gram packa, program packovi itd.), a
od njih se katkada tvore i pridjevi
(bytovska struktura, floppy-diskni,
hardwerski, indexni).
ako se upravni govor prekida
umetnutim dijelom, taj se dio
odvaja zarezom, a upravni se
govor nastavlja malim slovom
ako zarez sam po sebi pripada
upravnom govoru, ne pišemo ga
i izvan navodnika
unutar zagrada pišemo sadržaje
koji su manje bitni
u zagrade se stavljaju sadržaji
kojima pojašnjavamo dijelove
izričaja
u zagrade se stavljaju dijelovi
koji su bibliografski podaci
"Planirali smo", objasnila je Ivana, Nalazim dosta podataka – sve leži i
"i ostvarili planirano." umjesto dvotočja
čeka u knjigama.
"Planirali smo", - objasnila je Ivana, -
Poslovno pismo mora biti:
"i ostvarili planirano."
– kratko
piše se prije dijelova koje
"Ostvarili smo planirano," nastavila – jasno
nabrajamo
je, "postigli smo i više od očekivanog." – gramatički i pravopisno točno
napisano…
"Ostvarili smo planirano," - nastavila
Kad označava upravni govor, crtica
je - "postigli smo i više od očekivanog." prije onoga dijela rečenice se ne piše (poput navodnika) na
Ali on, koji je sve naučio,
koji je neočekivan i suprotan kraju rečenice.
znao pa – pao.
prethodnom dijelu
Spojnica [-] Crtica – piše se bez bjelina i manja je od crte.
Učiti nije teško ni u jednom
životnom razdoblju ako je čovjek
piše se u polusloženicama biser-grana, uzor-majka
motiviran (i zdrav).
piše se u rastavljanju riječi
On se bavi (prvenstveno o-bo-ža-vam či-ta-ti
na slogove
istraživanjem nastavnoga procesa) ...
DVOJBA:
6
ƦFNV
KF
SB[MJLB
J[NFƨV
DSUJDF
J
TQPKOJDF
3B[MJLB
KF
QPOBKQSJKF

"Administrativno-poslovni stil
obuhvaća govor ureda, govor indus- u dužini, crtica je duža od spojnice i pišemo je s bjelinama (prije i poslije),
trije, govor trgovine, govor politike, spojnica je kraća i pišemo je bez bjelina.
govor vojske i govor reklame." (Josip
Silić, Ivo Pranjković, Gramatika
hrvatskoga jezika, Školska knjiga,
Zagreb, 2005., str. 379.)
90 +UYDWVNLMH]LN
Različita pravopisna rješenja u svezi s rečeničnim znakovima
Babić-Finka-Moguš, Hrvatski pravo-
VIŠE O... pis, Školska knjiga, Zagreb, 1996. i
2000.; Babić-Ham-Moguš, Hrvatski
školski pravopis, Školska knjiga,
O rečeničnim znakovima i njihovoj Zagreb, 2005.
uporabi pročitajte u pravopisima.
Terminologija:

t
UPƦLB
TB
[BSF[PN

t
DSUJDB

t
EWPUPƦKF

t
USPUPƦKF

t
TQPKOJDB


t
SB[HPEDJ
Pisanje mjesta i nadnevka: ako
pišemo prijedlog u uz mjesto i nad-
nevak, ne piše se zarez
(U Zagrebu 17. listopada 2007.).
Između bibliografskih podataka
stavlja se zarez.
Upravni govor:
"Navođenje", objašnjenje.
/BWPƨFOKF 
PCKBÝOKFOKF
/BWPƨFOKF
PCKBÝOKFOKF
"Navođenje", objašnjenje,
"navođenje."
"Navođenje," objašnjenje,
"navođenje."
Polunavodnici
Kada unutar navodnika postoji
potreba za navodnicima, stavljaju se
polunavodnici (’ ’). "Čitam ’Revolu-
ciju u učenju’." (1996.). Oznaka za
polunavodnike je (‚’). "Čitam ’Revolu-
ciju u učenju’." (2000.).
Ako su u tekstu koji se navodi s
navodnicima već riječi napisane s na-
vodnicima, valja upotrijebiti različite
vrste navodnika na početku i na
kraju navoda. "Čitam ’Revoluciju u
učenju’." (Hrvatski školski pravopis).
Zadatci
t

ÀUP
TV
SFƦFOJƦOJ
[OBLPWJ
t

,PKJ
TV
SFƦFOJƦOJ
[OBLPWJ
t

/BWFEJUF
PTOPWOB
QSBWJMB
P
QJTBOKV
[BSF[B
t

/B
WMBTUJUPN
QSJNKFSV
QSPLPNFOUJSBKUF
VQPSBCV
SFƦFOJƦOJI
[OBLPWB
+UYDWVNLMH]LN 91
35$923,61,=1$.29,
Badurina-Marković-Mićanović,
Hrvatski pravopis, Matica hrvatska,
Zagreb, 2007.
Terminologija:
t
UPƦLB[BSF[
t
DSUB
t
EWPUPƦLB
t
USPUPƦLB Točka se (kao pravopisni znak)
t
DSUJDB
JMJ
TQPKOJDB piše iza svih rednih brojeva (bez
t
SB[HPDJ obzira na ostale pravopisne zna-
kove koji je okružuju), npr. Ben-
Pisanje mjesta i nadnevka: mjesto edikt Kotruljević (1400. - 1468.);
str. 456.-495.; bilo je to akad. god.
se od nadnevka odvaja zarezom bez
1995./96.
obzira stoji li ispred naziva mjesta
Benedikt Kotruljević (1400 -
prijedlog u ili ne stoji
1468); str. 456-495; bilo je to akad.
(U Zagrebu, 17. listopada 2007.). god. 1995/96.
U bibliografskim jedinicama se
dvotočkom (kao i zarezom) mogu
odvajati podatci o mjestu izdanja
i izdavaču.
Upravni govor:
"Navođenje" − objašnjenje. Ako pišemo prijedlog do, nećemo
/BWPƨFOKF 
¦
PCKBÝOKFOKF koristiti crticu u značenju pri-
/BWPƨFOKF
¦
PCKBÝOKFOKF Pravopisni znakovi su: točka, zarez, dvotočje, crtica, spojnica, zagrade, jedloga do, nego prijedlog, npr.
"Navođenje" − objašnjenje − izostavnik, a osnovna razlika između pravopisnih i rečeničnih znakova je Godišnji odmor traje od 14 do 30 dana.
"navođenje." u tome što se rečeničnim znakovima tekst rastavlja na rečenice i njezine
"Navođenje," − objašnjenje − dijelove, a pravopisnim znakovima se kazuje kako se nešto čita.
"navođenje."
Točka [.]
Polunavodnici su dvostruki inter- piše se iza kratica itd., i dr., i sl., ak. god.
punkcijski znak (‚’, ‘ ’,ƍƍ,› ‹) koji se
upotrebljava uvijek kada bi se na- … s 54. stranice,
piše se iza rednih brojeva
vodnici trebali naći u tekstu koji se rođen je 25. VI. 1978., I. gimnazija
stavlja u navodne znakove, odnosno
kada se navodnici nalaze u tuđem
tekstu koji se navodi. Zarez [,]
Polunavodnicima se (‘ ’) u jeziko-
slovlju označava značenje riječi i
upotrebljava se kao desetinski 6,5 - čit. šest cijelih i pet desetina;
izraza.
znak 26,6°; 13,5%
Dvotočje [:] Dvotočka
upotrebljava se kako bi se prihod se dijeli na 50:50;
označio omjer utakmica je završila rezultatom 1:2
92 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 93

Crtica [ − ] Crta Izostavnik [’] ili apostrof

vozilo se prosječnom brzinom 90 – koristi se uglavnom u pjesništvu *MJ
HSNJ
JM
TF
[FNMKB
USFTF
100 km/h; Benedikt Kotruljević
crtica zamjenjuje prijedlog do i
(1400. – 1468.) napisao je djelo O
piše se s bjelinama s obiju strana
trgovini i savršenom trgovcu 1458.
g.; godišnji odmor traje 14 – 30 dana U krnjem infinitivu ne pišemo izostavnik: čitat ću, pisat ćemo (pogrešno
je: čitat’ ću, pisat’ ćemo.).

Spojnica [-] Crtica ili spojnica

piše se pri svakom rastavljanju
riječi (na slogove, na glasove, na
morfeme…)
QJÝF
TF
J[NFƨV
EWBKV
EJKFMPWB
SJKFƦJ
od kojih se prvi piše brojkom
Različita pravopisna rješenja u svezi s pravopisnim znakovima
Hr-vat-ska; po-nu-da; u-č-i-t-e-lj-i-
Babić-Finka-Moguš, Hrvatski
c-a, žen-a, kuć-a…
pravopis, Školska knjiga, Zagreb, Badurina-Marković-Mićanović,
1996. i 2000.; Babić-Ham-Moguš, Hrvatski pravopis, Matica hrvatska,
40-godišnjica, 40-ih godina, Hrvatski školski pravopis, Školska Zagreb, 2007.
30-godišnjak knjiga, Zagreb, 2005.

Ako iza rednoga broja slijedi koji

Točka se (kao pravopisni znak) piše
Rastavljanje riječi na kraju retka drugi pravopisni ili interpunkcijski
iza svih rednih brojeva (bez obzira
Kod rastavljanja riječi koje ne možemo napisati u jednom retku, mo- znak (tj. točka, zarez, crta, zagrada,
na ostale pravopisne znakove koji
kosa crta, upitnik ili uskličnik), točka
ramo poštovati sljedeća pravila: je okružuju).
se kao oznaka rednog broja ne piše.
t
SJKFƦJ
SBTUBWMKBNP
QP
TMPHPWJNB
mo-že-mo, ra-sta-vlja-ti)
t
OF
SBTUBWMKBNP
KFEOPTMPäOF
SJKFƦJ
ƦBK
ƦJO
QSTU
WSU
CJKFM
CJKFH

t
OF
SBTUBWMKBNP
EWPTMPWF
J
ije kojim bilježimo dvoglasnik, npr. (ne

valja: pol-je, hod-ža, obavi-jestiti, treba: po-lje, ho-dža, obavije-stiti)
t
QPMVTMPäFOJDF
SBTUBWMKBNP
OB
NKFTUV
TQPKOJDF
B
TQPKOJDV
QJÝFNP
J
OB

kraju jednoga i na početku drugoga retka: Zadatci
spomen- hrvatsko- povuci- amo- korak- Smail- t

0CKBTOJUF
SB[MJLV
J[NFƨV
QSBWPQJTOJI
J
SFƦFOJƦOJI
[OBLPWB VIŠE O...
-ploča -slovenski -potegni -tamo -dva -aga.
Uz riječ obljetnica piše se točka i ne piše se spojnica: 30. obljetnica os- t

/BCSPKJUF
J
PCKBTOJUF
QSBWJMB
P
QSBWPQJTOJN
[OBLPWJNB
Znanje o navedenoj temi možete
nivanja…
t

*[EWPKJUF
QSBWJMB
LPKJNB
TF
OBKƦFÝƥF
LPSJTUJUF
J
OBWFEJUF
WMBTUJUF
QSJNKFSF proširiti koristeći se pravopisima.

Zagrade [ ( ) ]
služe za skraćeno označavanje
dvostrukih likova istoznačnih akcen(a)t, zarad(i), dobrog(a)
riječi i oblika

Osim oblih zagrada u stručnoj se literaturi upotrebljavaju i neke druge

zagrade: uglate zagrade [ ], vitičaste zagrade { }, izlomljene zagrade <>.
Treba ih upotrebljavati prema pravilima pojedinih struka.
94 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 95

*/$629,¦  ¤ '  ® u pridjeva s dometkom (sufiksom)

-ački đakovački, valpovački, zagrebački

-ički urbanistički, kapitalistički, humanistički

alergičan, energičan, simpatičan,

-ičan
ironičan

Župančič (slovenski), Ivanovič

kod slavenskih prezimena sa
(ruski), Miletič (bugarski), Bělič
završetkom na -ič
(češki), Palkovič (slovački)

bačva, hlače, jučer, ključ, točan,

u riječima bez vidljivog postanka
račun, večer

Ć
Glas ć nalazimo:
cvijet - cvijeće, kost - košću, ljut - ljući,
u riječima prema osnovnom t
pamtiti - pamćenje, skakutati - skakućem
Naš ugledni fonetičar dr. sc. Ivo Škarić, raspravljajući o hrvatskome pravo-
pisu, svojevremeno je izjavio: "S moje točke gledišta posve bih izbacio slovo "dž" u imeničkih umanjenica
cvjetić, gradić, prstić, vrtić, Babić,
s dometkom -ić i prezimenima
jer ono nema što tražiti u pravopisu. To je nepostojeći fonem u jeziku. Kakvoga Ivšić, Mesić, Pavletić, Vidović
sa završetkom -ić
ima smisla pisati "ije" kada nitko ne govori "ije" i gotovo svi izgovaramo "cvjet",
a ne "cvijet"? Nadalje, čemu u hrvatskome "č" i "ć" kada ih u većini naših gradova
ljudi uopće ne razlikuju?" DVOJBA: Ima slučajeva da se npr. prezime Župančić piše s ć na kraju.
Slagali se mi s ovim ili ne, spomenuti glasovi još uvijek su u pravopisu pa ;OBƦJ
MJ
UP
EB
TF
SBEJ
P
QSBWPQJTOP
OFUPƦOPN
QSJNKFSV
/F
[OBƦJ
V
UPN

bismo trebali pročitati i naučiti pravila o njihovoj uporabi. slučaju prezime pišemo onako kako ga piše nositelj.

Č u imenica, pridjeva i glagolskih oblika s dometkom

Glas č nalazimo:
junak - junače, junačina;
jak - jači, jačina;
oblak - oblačan, oblačić;
u riječi prema osnovnom k, c
stric - stričevi, striče;
mjesec - mjeseče, mjesečina;
zec - zečevi
u imenicama s dometkom (sufiksom)
-ač berač, brijač, pokrivač, trkač, plesač
-ača udavača, jabukovača, savijača, kuhača
alkoholičar, antologičar, elegičar,
-ičar
nostalgičar
-čić kamenčić, kljunčić, korjenčić, obraščić
-čica cjevčica, grančica, stvarčica, klupčica
-čina lažovčina, kamenčina, prstenčina
-če kumče, ciganče, ptiče
samo je sedam običnijih imenica na
-ać -ać: Bihać, crvendać, crndać, gluhać,
golać, srndać, zelembać
samo je u jedne imenice tvorbeni
dometak -aća: mokraća, a samo ove
-aća
imenice završavaju na -aća: daća,
nedaća, zadaća, braća, plaća, Kaća
brijaći, jahaći, kupaći, pisaći, plivaći,
-aći
spavaći
-eći (pridjevi) janjeći, pileći, teleći
čistoća, jasnoća, lakoća, poteškoća,
-oća
slaboća, zloća
ćaskati, ćelav, ćud, izvješće, kuća,
u riječima bez vidljivog postanka
moć, pomoć, tisuća
DVOJBE: U kojim primjerima č/ć uvjetuju značenjsku razliku među
SJKFƦJNB
/QS
V
SJKFƦJNB
spavačica (žena koja spava) i spavaćica (odjeća za
spavanje), lišče (od lisac) i lišće (od list)…
96 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 97

Dž Babić-Ham- Badurina-
Babić-Finka- Babić-Finka-
Glas dž nalazimo: Moguš, Hrvat- Marković- VIŠE O...
Moguš, Hrvat- Moguš, Hrvat-
ski školski Mićanović,
ski pravopis, ski pravopis,
jednačiti - jednadžba, naručiti - pravopis, Hrvatski
Školska knjiga, Školska knjiga, Više o navedenim glasovima možete
kao zvučni parnjak slivenika č narudžba, predočiti - predodžba, Školska knjiga, pravopis, Matica
1996. 2000. doznati u pravopisima.
svjedočiti - svjedodžba 2005. hrvatska, 2007.

buregdžija, ćevabdžija, galamdžija, koščurina i koščurina i košćura (uv. od

kod imenica s dometkom -džija koščurina
šeširdžija (turskoga podrijetla) košćurina košćurina kost)

V
SJKFƦJNB
QPTVƨFOJN
J[
FO- džudo, džip, deterdžent, džez, maščurina i maščurina i

mašćurina -
gleskoga, turskoga i nekih džokej, džep, džezva, džogirati, mašćurina mašćurina
drugih jezika džungla, pidžama
jednoč i jednoć jednoč i jednoć jednoć jednoč i jednoć
DVOJBE: Piše li se Madžarska ili Mađarska nekoč i nekoć nekoč i nekoć nekoć nekoć
Kod ove imenice kažemo da se ostvaruju dvostrukosti pa se može pisati:
Madžarska i Mađarska, Madžar i Mađar, madžarski i mađarski. teklič i teklić teklič i teklić - teklič i teklić
mađarski - pličak i plićak plićak plićak

Đ
(MBT
ƨ
OBMB[JNP
glad - glađu, grozd - grožđe, lud - luđi,
Zadatci
u riječima prema osnovnom d
mlad - mlađi, usporediti - uspoređen t

0CKBTOJUF
[BÝUP
V
SJKFƦJNB
ispeče, oče, potočnjak, vučemo, sendvič
mora biti slivenik č.
u riječima bez vidljivog postanka anđeo, lađa, mađioničar, smeđ, vjeđa
t

%PLBäJUF
EB
V
SJKFƦJNB
dolijećem, isplaćen, okrećem, plići, smeće,
najžući mora biti slivenik ć.
Razlike u pravopisnim rješenjima. Pisanje glasova č/ć. t

/BWFEJUF
USJ
JNFOJDF
T
EPNFULPN
-oća, tri pridjeva s dometkom -aći i
tri glagolska pridjeva sadašnja.
Babić-Ham- Badurina- t

0CKBTOJUF
[BÝUP
KF
TMJWFOJL
đ u riječima najmlađi, ojađen, pogođen,
Babić-Finka- Babić-Finka-
Moguš, Hrvat- Marković-
Moguš, Hrvat- Moguš, Hrvat-
ski školski Mićanović,
posuđe, prođa, svađa, suđenica.
ski pravopis, ski pravopis,
pravopis, Hrvatski t

/BQJÝJUF
SJKFƦJ
T
HMBTPWJNB
č/ć; dž/đ koje najčešće koristite.
Školska knjiga, Školska knjiga,
Školska knjiga, pravopis, Matica Provjerite u pravopisu pišete li ih ispravno.
1996. 2000.
2005. hrvatska, 2007.

kračina i kraćina kračina i kraćina kračina kračina

koščat i košćat koščat i košćat košćat koščat

- (riječ nije
navedena niti u
pličina i plićina pličina i plićina pličina
pravilima niti u
rječniku)

boleščurina i boleščurina i
- boleščurina
bolešćurina bolešćurina
98 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 99

Duljenje sloga (-je- > -ije-)

$/7(51$&,-$,-( -( ( ,
u nesvršenim glagolima i
glagolskim imenicama ako u
svršenome obliku nisu u osnovi
riječi mjera, mjesto i sjesti
u tvorbi imenica od glagola
Sjetite se kako su vas poučavali: gdje se izgovara dvoglasnik, tu se piše s predmetkom pre- u jednih
-ije. On je uvijek dug (lijep) i veoma se lako razlikuje od kratkoga glaso- se imenica to pre- dulji u prije- .
vnoga skupa -je, koji se piše je (ljepota). Zato ne bi trebao biti problem
razlikovati parove: Ljevak koristi lijevak. U tom djelu/U tom dijelu. Biti u
novom odjelu./Biti u novom odijelu. Ostala pravila
dospjeti- dospijevati- dospijevanje,
odoljeti - odolijevati - odolijevanje,
razumjeti - razumijevati - razumije-
vanje U mnogim riječima se pre- ne dulji u
prije-, npr. predah, prevrat, prebjeg…
prelaziti - prijelaz, prevoditi - prije-
vod, prevoziti - prijevoz, prepisati
- prijepis

Problem nastaje kada se u različitim oblicima i tvorenicama iste riječi ispred o umjesto -ije
dijela- dio, cijel - cio
dolazi samo -i
slog s dvoglasnikom počne kratiti pa se dvoglasnik smjenjuje s je, e, ili
i, ali i duljiti pa se je, e, i smjenjuju s dvoglasnikom ili dugim je. Izdvojit
Navedeno pravilo vrijedi i za krat-
ćemo najučestalija pravila o kraćenju dugoga sloga (-ije-> -je-), odnosno DVOJBA: Dolazi li j V
TLMPOJECJ
JNFOJDF
WSJKFNF ko je u glagola na -jeti: vidjet - vid-
o duljenju kratkoga (-je-> -ije-). Ne dolazi pa se piše: vremena, vremenu, vremenom... Isto se događa i kod jela - vidjelo, htjet - htjela - htjelo,
priloga naprijed: napredovati, napredan... zatim u riječima treba, potreba, tre- željeti - željela - željelo.
Kraćenje sloga (-ije- > -je-) bati, potrebovati i zapreka.

Osnovno je pravilo da je ispred naglašenoga sloga uvijek kratki slog (-je).

Hrvatski pravopis Babića, Finke i
Moguša (2000.) i Hrvatski školski
pravopis Babića, Ham i Moguša
(2005.) propisuju samo oblik
grješnik (grješka, pogrješka) dok
Hrvatski pravopis Babića, Finke
i Moguša (1996.) dopušta dvojne
oblike: grješnik/grešnik. Radi se o
pravilu o tzv. pokrivenom r: ako
se korijenski slog krati, a ispred
je r, može ostati -je/-e (prije je bilo
pravilo da može ostati samo -e).
grešnik (greška, pogreška)
u riječima na -ota, -oća, -ina,
-ovit
u imenicama na -ač, -ar, -aš i
mnogim imenicama na -ik
u imenicama ženskoga roda
izvedenim od imenica muškoga
roda (na -ać, -ar, -aš, -ik)
u prvom dijelu složenica ispred
naglaska
u svim nesvršenim glagolima
na -ívati, -ávati izvedenim od
svršenih s dvoglasnikom
u komparativu i superlativu
pridjeva
u imenicama sa sufiksima -ara,
-ić, -čić, -telj
u pridjevima sa sufiksima -an,
-ast, -it, -iv, -ljiv
grijeh - grjehota, slijep - sljepoća,
bijel - bjelina, lijek - ljekovit
mijenjati - mjenjač, mlijeko - mljekar,
cijev - cjevaš, cijena - cjenik, grijeh -
grešnik, grješnik
pripovijedati - pripovjedač -
pripovjedačica,
mlijeko - mljekar - mljekarica,
griješiti - grešnik/gr(j)ešnik
zvjeròkradica, bjelogòrica
osvijetliti - osvjetljívati, obavijestiti -
obavještávati, riješiti - rješávati,
spriječiti - sprečávati/sprječávati
bijel - bjelji - najbjelji, smiješan -
smješniji - najsmješniji, vrijedan -
vrjedniji - najvrjedniji
mljekara, djelić, korjenčić, djelitelj
zvjezdan, bjelkast, rječit, rješiv,
ljepljiv
Različita pravopisna rješenja u svezi s alternacijom -ije/-je/-e/-i
Babić-Finka-Moguš, Hrvatski
pravopis, Školska knjiga, Zagreb, Badurina-Marković-Mićanović,
1996. i 2000.; Babić-Ham-Moguš, Hrvatski pravopis, Matica hrvatska,
Hrvatski školski pravopis, Školska Zagreb, 2007.
knjiga, Zagreb, 2005.
1. Suglasnik + r + je >
suglasnik + r + je (pogrješka)
2. Suglasnik + r + je >
Suglasnik + r + je >
suglasnik + r + e (pogreška)
suglasnik + r + e (pogreška)
1996. dopušta i 1. i 2.
2000. i Hrvatski školski pravopis
dopuštaju samo 2.
Zadatci
t

/BQJÝJUF
OFTWSÝFOF
HMBHPMF
PE
PWJI
TWSÝFOJI
doliti, proliti, naleći,
zaleći, prispjeti, pripovjediti, izletjeti, preletjeti.
t

/BQJÝJUF
OFTWSÝFOF
HMBHPMF
QSFNB
PWJNB
TWSÝFOJN
iscijeliti, zacijeliti,
izmijeniti, namijeniti, podijeliti, udijeliti, obavijestiti, nagovijestiti, pro- VIŠE O...
cijeniti, precijeniti, prorijediti.
Više o alternaciji glasova -ije/-je/
t

/BQJÝJUF
TVQFSMBUJWF
PE
QSJEKFWB
blijed, lijep i vrijedan. -e/-i možete doznati u pravopisima.
t

/BQJÝJUF
SJKFƦJ
LPKF
OBKƦFÝƥF
LPSJTUJUF
J
QSPWKFSJUF
QJÝFUF
MJ
JI
JTQSBWOP

100 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 101

DVOJBA: Pišu li se kratice titula ispred imena i prezimena ili iza imena
KRATICE J
QSF[JNFOB
6
QSBWJMV
TF
QJÝV
JTQSFE
JNFOB
J
QSF[JNFOB
dr. sc. Mario
Marić), kratica za prvostupnika ekonomije piše se iza imena i prezimena
(Mario Marić, bacc. oec.).

gđa - gospođa, gđica - gospođica,

kratice koje se pišu bez točke
don -svećenik, fra - fratar

g., god. - godina, ing., inž. - inženjer,

kratice koje se mogu pisati na Don je kratica od lat. dominus
g., gosp. - gospodin, č., čit. - čitaj, ’gospodin, gospodar’, piše se is-
dva načina
n. d., nav. dj. - navedeno djelo pred imena svećenika (don Jure,
don Ilija), sklanja se samo ime, a
prvi dio don ostaje nepromijenjen
DVOJBA: Što je s kraticom gdin. za gospodina (don Juri, don Iliji).
To je individualna kratica jer pravopisom propisane kratice za gospodina Fra je kratica od latinskog frater
su g. i gosp. ’brat’, i piše se kao naslov ispred
imena franjevaca, dominikanaca i
karmelićana, piše se samo ispred
imena (fra Ivan, fra Ante).
L.S. - locus sigilli (mjesto pečata),
N.N. - nomen nescio (netko nepo-
latinske kratice pišu se velikim
znat) N.B. - nota bene (pazi dobro,
slovom s točkom
napomena), P.S. - post scriptum
(nakon napisanoga, nakon svega)

ako se umjesto latinskih pišu

hrvatske kratice, pišemo ih M.P. - mjesto pečata
velikim slovom

Složit ćete se s nama kako tekstovi koje čitamo obiluju kraticama. Raz-
log tome je želja što brže nešto napisati. Skraćuju se nazivi ustanova, DVOJBA: Koja je kratica ispravna: CV ili C.V.
[B
DVSSJDVMMVN
WJUBF

država, stranaka i sl. pa govorimo o složenim kraticama (HAZU, HRT, Ispravna je kratica CV.
HINA, SAD). No susrećemo i obične kratice koje nastaju skraćivanjem
riječi, npr., prof., čit., i sl., str. kratice za strane svijeta
S - sjever, J - jug, I - istok, Z - zapad,
pišu se velikim slovom
SI - sjeveroistok
bez točke
Obične kratice – pišu se malim početnim slovom i s
točkom na kraju
t. - točka, o. g. - ove godine, šk. god. - Složene kratice – pišu se velikim slovom bez točke
školska godina, akad. god. -
obične kratice koje nastaju
akademska godina, itd. - i tako dalje,
skraćivanjem riječi složene kratice koje nastaju HP - Hrvatska pošta, HNK - Hrvat-
i dr. - i drugo, str. - stranica,
tzv. - tako zvani, usp. - usporedi od prvih slova ili od početnih sko narodno kazalište, RH - Republi-
slogova višečlanih naziva ka Hrvatska, UN - Ujedinjeni narodi
dr. agr. - doktor agronomije, dr. kem.
- doktor kemije, dr. oec. - doktor BDP - bruto društveni proizvod,
ekonomije, ek. - ekonomist, dr. iur. - kratice od općih imenica PDV - porez na dodanu vrijednost,
kratice titula uz koje se mogu VSS - visoka stručna sprema
doktor prava (lat. dr. iuris), dr. sc. -
dodati i skraćena objašnjenja
doktor znanosti (lat. dr. scientarum),
pred. - predavač, bacc. oec. -
baccalaureus/a ekonomije
102 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 103

Znakovi i oznake za mjerne jedinice
i druge pojmove (matematičke,
kemijske, glazbene, novčane...)
nisu predmet pravopisa i uče se iz
priručnika pojedinih struka.
Pišu se bez točke, najčešće malim
slovom.
m - metar; s - sekunda; D - dur; kg
- kilogram; V - volt; D - dama (u
šahovskom nazivlju); kn - kuna;
lp - lipa; USD - američki dolar.
Novčane jedinice u bankovnome po-
slovanju i u međunarodnoj razmje-
ni imaju oznaku određenu trima
slovima, prva dva od naziva države,
a treće od novčane jedinice, npr.
CHF - švicarski franak, GBP - en-
gleska funta, HRK - hrvatska kuna
(kn, lp upotrebljavaju se kod nas).
U poslovnome stilu koristi se krat-
ica n/r (na ruke) – umjesto bjeline
piše se kosa crta.
DVOJBE:
4LMBOKBKV
MJ
TF
LSBUJDF

Od običnih kratica sklanjaju se samo gđa i gđica. Složene se kratice mogu
sklanjati i ne moraju biti istoga gramatičkog roda niti imati istu vrstu
*5$0$7,¦.$1250$
sklonidbe kao višečlana imena ili nazivi prema kojima su nastali. Završava
li kratica u izgovoru na zapornik ili otvornik koji pripada osnovi i ako se
67$1'$5'12*$-(=,.$
kratica ne čita kao puna riječ, nastavak se piše uz kraticu spojen spojnicom:
HV (čit. ha-ve), HV-a (čit. ha-ve-a)
HSS (čit. ha-es-es), HSS-a (čit. ha-es-es-a)
HRT (čit. ha-er-te), HRT-a (čit. ha-er-te-a)
HDS (čit. ha-de-es), HDS-a (čit. ha-de-es-a).
Što je s kraticama koje završavaju u izgovoru na -a
Sklanjaju se kao imenice ženskoga roda, a mogu se pisati velikim slovima
ili samo s početnim velikim slovom, npr. INA, INE, INI… i Ina, Ine, Ini…
INA u kosim padežima i izvedenicama dobiva nastavak koji se odvaja spo-
jnicom, a nominativno –A se u tim slučajevima ne izgovara: INA-e, INA-i,
INA-om; INA-in.
,BLP
TF
QJÝV
JNFOJDF
J[WFEFOF
PE
LSBUJDB
Mogu se pisati na dva načina, npr. HSS-ovac ili haesesovac; HDZ-ovac
ili hadezeovac... no preporuča ih se pisati kako se izgovaraju (u tom se
slučaju pišu malim slovom, bez navodnika).

Različita pravopisna rješenja u svezi s problematikom kratica

Babić-Finka-Moguš, Hrvatski
pravopis, Školska knjiga, Zagreb,
1996. i 2000.; Babić-Ham-Moguš,
Hrvatski školski pravopis, Školska
knjiga, Zagreb, 2005.
Kratice koje u izgovoru završavaju na
-a sklanjaju se kao imenice ženskoga
roda, a mogu se pisati velikim slovima
ili samo s početnim velikim slovom.
Badurina-Marković-Mićanović,
Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, t
(MBTPWOF
QSPNKFOF
Zagreb, 2007. t
7STUF
SJKFƦJ
t
4MVäCB
SJKFƦJ
V
SFƦFOJDJ
INA se sklanja: N INA, G INA-e, D INA-i,
A INA-u, V INA-o, L INA-i, I INA-om
s tim da se nominativno –A u kosim
padežima i izvedenicama ne izgovara.

VIŠE O... Zadatci

Pravopis hrvatskoga jezika Anića
i Silića sadrži Rječnik kratica.
O nekim problemima uporabe kra-
tica govori i jezični savjetnik:
Matković, M., (2006). Jezični
savjetnik, iz prakse za praksu. Za-
greb: Škorpion
t

/BQJÝJUF
LSBUJDF
PE
J[SB[B
i tako dalje, i slično, ove godine,
profesor doktor.
t
*TQSBWJUF
QPHSFÝOP
OBQJTBOF
LSBUJDF
Oun, m., p.s., V.S.S., SRC, br,
čl., Sz., kg.
t
ÀUP
[OBƦF
TMKFEFƥF
LSBUJDF
v. d., M.P., OUN, HNK, MH, HRK, č i t . ,
dem., god.
t

*TQSBWOP
OBQJÝJUF
LSBUJDF
LPKF
OBKƦFÝƥF
LPSJTUJUF

104 +UYDWVNLMH]LN

EPNBƥJI
J
TUSBOJI

*/$6291(3520-(1(
Kako ispravno glasi rečenica: Dubravki sam u Banovoj Jarugi, u banci uplatio
potporu za njezin projekt.
1JUBOKF
KF
QPWF[BOP
T
QSPCMFNBUJLPN
HMBTPWOJI

promjena (Dubravki – vlastito ime ne provodi sibilarizaciju; ime toponima
Banovoj Jarugi – može provesti sibilarizaciju, a ne mora; banci - opća imenica
koja provodi sibilarizaciju; potpora – imenica u kojoj je došlo do jednačenja
po zvučnosti). Ponovimo ukratko navedene promjene.
Glasovne promjene ponovit ćemo prema sljedećem obrascu:
t
OBWFTU
ƥFNP
QSBWJMP
LPKF
QPLB[VKF
LPKJ
TF
HMBTPWJ
NJKFOKBKV

i pod čijim utjecajem
t
OBWFTU
ƥFNP
QSJNKFSF
[B
OBWFEFOV
HMBTPWOV
QSPNKFOV
t
VLSBULP
ƥFNP
KF
PCKBTOJUJ
Sibilarizacija
3UDYLORNJKL!F]V
Primjeri
banka + i > banci, ruka + i > ruci, muka + i > muci
bubreg + i > bubrezi, bog + i > bozi, vijug(a) + i > vijuzi
duh + i > dusi, orah + i > orasi
Objašnjenje
Kad se suglasnici k, g, h nađu ispred samoglasnika i, mijenjaju se u c, z, s.
Glasovi c, z, s zovu se sibilanti, zato se ova promjena zove sibilarizacija.
Iznimke – riječi koje ne provode sibilarizaciju
t

V
HFOJUJWV
NOPäJOF
JNFOJDF
äFOTLPHB
SPEB
OF
QSPWPEF
TJCJMBSJ[BDJKV
jd. N baka / mn. G baki; jd. N majka / mn. G majki; jd. N bajka /
mn. G bajki
t
äFOTLB
JNFOB
J
JNFOJDF
LPKF
[OBƦF
TUBOPWOJDF
OBTFMKFOJI
NKFTUB

jd. N Branka / jd. D Branki; jd. N Dubravka / jd. D Dubravki;
jd. N Zagrepčanka / D Zagrepčanki
t
NVÝLB
JNFOB
J
QSF[JNFOB
CF[
PC[JSB
OB
QPESJKFUMP

jd. N Grga / jd. D Grgi; jd. N Mika / jd. D Miki; jd. N Debeljuh /
mn. N Debeljuhi
+UYDWVNLMH]LN 105
t
WFƥJOB
[FNMKPQJTOJI
JNFOB
jd. N Požega / jd. D Požegi; jd. N Baška / jd. D Baški; jd. N Riga / jd. D Rigi
(u imenicama Amerika, Aljaska, Afrika, uobičajeniji su oblici s prove-
denom sibilarizacijom: Americi, Aljasci, Africi (D jd.)
t
JNFOJDF
PENJMB
OB
-a, -o
jd. N seka / jd. D seki; jd. N zeko / jd. D zeki
t
JNFOJDF
OB -cka, -čka, -ćka
jd. N kocka / jd. D kocki; jd. N točka / jd. D točki; jd. N voćka / jd. D voćki
t
JNFOJDF
OB
-tka, mogu i ne moraju provoditi sibilarizaciju
jd. N motka / jd. D motki, ali jd. N pripovijetka / jd. D pripovijetki
i pripovijeci
t
WFƥJOB
JNFOJDB
ƦJKB
PTOPWB
[BWSÝBWB
OB
TVHMBTOJL
+ g
jd. N alga / jd. D algi; jd. N droga / jd. D drogi; jd. N liga / jd. D ligi
DVOJBA: Provodi li se sibilarizacija u imenicama buha, juha, snaha

Prema Gramatici Težaka i Babića, imenice buha, juha, snaha mogu i ne
moraju provoditi sibilarizaciju (za razliku od ostalih imenica ženskoga
roda čija osnova završava na k, g, h pa one u dativu i lokativu provode
sibilarizaciju, npr. bajci, majci). Tako može i busi, buhi, odnosno juhi i
jusi te snahi i snasi. Prema Pravopisu hrvatskoga jezika Babića, Finke i
Moguša (1996., 2000.), može i buhi i busi, snahi i snasi, ali samo juhi.
Palatalizacija
Pravilo NJKHL!™
 FH!Â
Primjeri
vojnik + e > vojniče, bubreg + e > bubreže, orah + e> oraše, zec + e > zeče,
djevojk + in > djevojčin, majk + in > majčin
Objašnjenje
Palatalizacija je glasovna promjena prema kojoj se suglasnici k, g, h mi-
jenjaju ispred e, i u č, ž, š. U nekim se slučajevima i suglasnik c ispred e
mijenja u č. Glasovi č, ž, š zovu se palatalima pa cijelu glasovnu promjenu
nazivamo palatalizacijom.
Jotacija
3UDYLOR1HSDODWDOQLVXJODVQLNM!SDODWDOQLVXJODVQLN
Primjeri
pomag(ati) + je(m) > pomažem, mic(ati) + jem > mičem, klic(ati) + j(em)
> kličem, crn + ji > crnji, žut + ji > žući, sol + ju > solju
106 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 107

Objašnjenje Jednačenje po mjestu tvorbe

Jotacija je glasovna promjena u kojoj se nepalatalni suglasnici pod utje-
cajem glasa j pretvaraju u palatalni suglasnik (palatalni suglasnici: č, ć,
dž, đ, lj, nj, š, ž). Naziv glasovne promjene dolazi od grčke riječi jota. 3UDYLOD VÂÀOMQM™!™
 ]GÊOMQM!
DVOJBA: Je li u riječima: roblje, grmlje, drvlje, snoplje
EPÝMP
EP
KPUBDJKF  QES!PXL]YHGHQLFDPD
Da, ali i do umetanje glasa l. To se l koje se javlja u jotaciji u skupinama bj, mj,  QES!QXVORHQLFDPD
vj, pj zove se epentetsko l.  KÂÀ!™

Jednačenje po zvučnosti Primjeri

1. pis + čev > piščev, zamisl(iti) + jen > zamišljen, notes + čić >
Pravila 6E6]!6]6] noteščić, iz + šetati > isšetati (jednačenje po zvučnosti) > iššetati
 6]6E!6E6E6]VXJODVQLN]YXÂQL6EVXJODVQLNEH]YXÂQL (jednačenje po mjestu tvorbe) > išetati (gubljenje suglasnika)
2. paz + ljiv > pažljiv, grozd + je > HSP[ƨF (jotacija) > HSPäƨF
(jednačenje po mjestu tvorbe), raz + žariti > ražžariti (jednačenje
Primjeri po mjestu tvorbe) > ražariti (gubljenje suglasnika)
1. svat + ba > svadba, glas + ba > glazba, jednač + ba > jednadžba 3. stan + beni > stambeni, obran + beni > obrambeni, nastan + ba >
2. od + pisati > otpisati, raz + pisati > raspisati, pod + kopati > potkopati nastamba
4. jedan + put > jedanput, van + bračni > vanbračni
Objašnjenje 5. daht(ati) + jem > dahćem (jotacija) > dašćem (jednačenje po mjestu tvorbe)
Osnovno je pravilo kod jednačenja suglasnika po zvučnosti: ako se jedan
kraj drugoga nađu dva različita suglasnika po zvučnosti, moraju se Objašnjenje
izjednačiti, i to tako da se prvi mijenja prema drugome. 1. Suglasnik s ispred palatala: č, ć, lj, nj, š prelazi u š. Do navedene prom-
Dakle: jene ne dolazi kada se s nađe ispred lj i nj koji su na početku drugoga
1. ako se bezvučni suglasnik nađe ispred zvučnog, mijenja se u zvučni dijela složenice: sljubiti ili ako su nastali stapanjem l i n od dvoglas-
suglasnik nika ije: sljepoća, snjegovi.
2. ako se zvučni suglasnik nađe ispred bezvučnog, mijenja se u bezvučni 2. Suglasnik z ispred palatala: č, ć, lj, nj, ž prelazi u ž. Do navedene prom-
suglasnik. jene ne dolazi kada se z nađe ispred lj, nj koji su na početku drugoga
dijela složenice: izljubiti, raznjihati ili ako su nastali stapanjem l i n
Da biste znali o kojim se suglasnicima radi, morate imati u vidu tablicu od dvoglasnika ije: izlijevati, izlijepiti.
sa zvučnim i bezvučnim suglasnicima: 3. Suglasnik n ispred b, p daje m u izvedenicama. Izvedenica je riječ koja
je izvedena od jedne riječi.
zvučni b d g dž đ z ž - - -
4. U složenicama n ispred b, p daje n. Složenica je složena od dijelova
bezvučni p t k č ć s š f c h dviju riječi.
5. Do promjene glasa h ispred č i ć može i ne mora doći (dašćem i dahćem).
Svaki zvučni suglasnik ima svoj bezvučni par, osim bezvučnih f, c, h koji
nemaju svojih zvučnih parova. Gubljenje suglasnika

Navedena pravila imaju i iznimke:

3UDYLOR .DGVHMHGDQNUDMGUXJRJDQDÊXGYDLVWD
t
E

D
Ʀ
ƥ
T
Ý
ǖ
U
"LP
TF
d nađe ispred c, č, ć, s, š ne mijenja se u t.
Npr. od + cijepiti > odcijepiti; od + čepiti > odčepiti; od + ćušnuti >  VXJODVQLNDMHGDQVHJXEL
odćušnuti; od + spavati > odspavati; od + šetati > odšetati
t
%P
KFEOBƦFOKB
QP
[WVƦOPTUJ
OF
EPMB[J
V
SJKFƦJNB
LPKF
CJ
CJMF
OFSB[VNMKJWF
Primjeri
da se ta glasovna promjena provede, tako npr. imamo podtočka (da je bez + zvučan > bezvučan, od + dijeliti > odijeliti, bez + zakonje > bezakonje
došlo do jednačenja po zvučnosti, d bi prešlo u t > pottočka, potom bi
se jedno t izgubilo zbog pravila o gubljenju suglasnika > potočka i mi tu Objašnjenje
riječ ne bismo razumjeli). Kada se jedan kraj drugoga nađu dva ista suglasnika, jedan se gubi.
t
6
UWPSFOJDBNB
T
ispod- i iznad- ne dolazi do jednačenja po zvučnosti, Gubljenje suglasnika može biti posljednja u nizu glasovnih promjena
npr. ispodprosječan, iznadprosječan. koje su se dogodile u jednoj riječi, npr. iz + šetati > isšetati (jednačenje
108 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 109

po zvučnosti) > iššetati (jednačenje po mjestu tvorbe) > išetati (gubljenje Navezak
suglasnika).

Postoje i iznimke od navedenoga pravila: 3UDYLOR 1DYH]DNMHSRNUHWQLVDPRJODVQLN

t
"LP
LPNQBSBUJW
QSJEKFWB
QPƦJOKF
HMBTPN j, u superlativu ne dolazi do gu-
bljenja glasa j, npr. najjači, najjasniji, najjednostavniji.
t
0CB
TVHMBTOJLB
PTUBKV
J
V
TMVƦBKV
LBEB
KF
UP
QPUSFCOP
SBEJ
MBLÝFH
SB[VNJ- Primjeri
jevanja, npr. preddiplomski, naddržavni, poddijalekt. s/sa, tvog/tvoga, k/ka, sad/sada, dobrog/dobroga

Objašnjenje
Nepostojani samoglasnici Na kraju nekih riječi piše se samoglasnik bez kojega se značenje te riječi ni-
malo ne mijenja. Taj se samoglasnik zove navezak ili pokretni samoglasnik.
3UDYLOR 1HSRVWRMDQLVDPRJODVQLFLDHSRVWRMHVDPR
 XQHNLPREOLFLPDULMHÂL Vokalizacija

Primjeri 3UDYLOR O!R

Jd. N nokat momak Čakovec Gubec
G nokta momka Čakovca Gupca
Primjeri
Objašnjenje Jd. N mislilac, gledalac Mn. N mislioci, gledaoci
Nepostojani samoglasnici su a i e. Oni postoje u samo nekim oblicima G mislioca, gledaoca G mislilaca, gledalaca
riječi, a u drugima se gube. Nepostojano e najčešće je u prezimenima i ime-
nima mjesta koja se iz kajkavskog narječja prenose u standardni jezik. Objašnjenje
Vokalizacija je glasovna promjena pri kojoj se u nekim riječima l mijenja u o.
DVOJBA: Je li ispravno Težak/Teška/Težaka, Vrabec/ Vrapca/ Vrabeca

Zadatci
t

/BCSPKJUF
HMBTPWOF
QSPNKFOF VIŠE O...
t

0CKBTOJUF
TJCJMBSJ[BDJKV
QBMBUBMJ[BDJKV
J
KPUBDJKV

Više o glasovnim promjenama
t

,PKJ
TF
HMBTPWJ
NJKFOKBKV
QP
KFEOBƦFOKV
QP
[WVƦOPTUJ možete saznati u:
Gramatici hrvatskoga jezika S.
t

,PKB
TF
QSBWJMB
PEOPTF
OB
KFEOBƦFOKF
QP
NKFTUV
UWPSCF Težaka i S. Babića, Školska knjiga,
Zagreb, 1994.
t

%P
LPKJI
KF
HMBTPWOJI
QSPNKFOB
EPÝMP
V
SJKFƦJNB




iz + čekivati, od + kupiti, pod + pisatJ Gramatici hrvatskoga jezika J.
Silića i I. Pranjkovića, Školska knji-
ga, Zagreb, 2005.
Hrvatskom pravopisu Babića,
Finke i Moguša, 1996., 2000.,
Školska knjiga, Zagreb
Hrvatskom školskom pravopisu
Babića, Ham i Moguša, Školska
knjiga, Zagreb, 2005.
Hrvatskom pravopisu Badurine,
Markovića i Mićanovića, Matica
hrvatska, Zagreb, 2007.
Ispavno je: Težaka, Vrapca. Naime, u prvom je primjeru običnije da se a ne ponaša
kao nepostojani samoglasnik, a u drugom je primjeru normalniji oblik s a kao
nepostojanim samoglasnikom. (Dakle, pravilo je: pišemo onako kako se usta-
lilo u jezičnoj praksi.)
110 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 111

Zamjenice
9567(5,-(¦, Zamjenice su promjenjiva vrsta riječi, one zamjenjuju druge riječi.

Podjela zamjenica
Vrsta zamjenica Zamjenice

O vrstama riječi učili ste i u osnovnoj i u srednjoj školi i toj je problematici lične (osobne) zamjenice ja, ti, on, ona, ono; mi, vi, oni, one, ona
bilo posvećeno mnogo školskih sati. U ovoj udžbeničkoj jedinici donosimo povratna zamjenica sebe, se Ako ispred neodređene zamjenice
samo osnovna znanja kako biste ukratko ponovili navedene sadržaje i znali složene s i-, ni- dolazi prijedlog,
prepoznati vrstu riječi. moj, tvoj, njegov, njezin; naš, prijedlog se umeće između i-, ni- i
posvojne zamjenice određene zamjenice: za ništa > ni
vaš, njihov za što, u ikojem > i u kojem , u ni-
Riječi se dijele na promjenjive i nepromjenjive. Promjenjive su riječi one koje jednoj > ni u jednoj.
povratno-posvojna zamjenica svoj
mijenjaju svoj oblik kroz deklinaciju, konjugaciju ili komparaciju, a neprom-
jenjive se ne mijenjaju. Promjenjive vrste riječi su: imenice, zamjenice, prid- ovaj, taj, onaj; ovakav, takav,
jevi, glagoli i brojevi. Nepromjenive vrste riječi su: prilozi, prijedlozi, veznici, pokazne zamjenice
onakav; ovolik, tolik, onolik
usklici i čestice. Brojevi su posebni u tom smislu što su dijelom promjenjiva
vrsta riječi: neki se brojevi mijenjaju, a neki ostaju nepromijenjeni. upitne i odnosne zamjenice tko, što, koji, čiji, kakav, kolik

netko, nešto, nekakav, nitko,

Imenice
Imenice su promjenjiva vrsta riječi kojom se imenuju bića, stvari i pojave.
S obzirom na čovjekov dodir s onim što znače, imenice se dijeli na kon-
kretne (osjetilima se možemo uvjeriti u njihovu konkretnost) i apstraktne
(označuju nešto što nije konkretno). Tako je npr. imenica medvjed kon-
kretna imenica, a imenica osjećaj apstraktna.
Prema onome što imenuju, imenice mogu biti opće i vlastite. Opće su ime-
nice imena zajednička svim bićima, stvarima i pojavama iste vrste. Općim
se imenicama mogu označiti:
t
QPKFEJOF
WSTUF
CJƥB

TUWBSJ
J
QPKBWB
čovjek, životinja, padalina…)
t
TLVQPWJ
JTUPWSTOJI
CJƥB
JMJ
QSFENFUB
LPKJ
TF
TNBUSBKV
DKFMJOPN
[CJSOF

imenice), npr. granje, zelenje, telad
t
UWBSJ
JMJ
NBUFSJKF
HSBEJWOF
JNFOJDF

OQS
drvo, zlato, srebro, mramor… ili stupnjevanje.
Vlastite su imenice imena kojima se imenuje samo jedno biće, stvar ili po-
java (Nikola, Dubrovnik…). Imenice se sklanjaju, odnosno dekliniraju (mi-
jenjaju se po padežima). Padeži i padežna pitanja su:
Nominativ ULP
ÝUP
OFPESFƨFOF
[BNKFOJDF ništa, nikakav, itko, svatko, ma tko,
kojetko, bilo tko…
Pridjevi
Pridjevi su promjenjiva vrsta riječi, a označavaju kakvo je što, čije je što i od
čega je što.
Pridjevi koji odgovaraju na pitanje kakav? i označuju kakvo je što zovu se
opisni pridjevi (crveno, plavo…), pridjevi koji odgovaraju na pitanje čije je
što? zovu se posvojni pridjevi (bratovo, očevo, piščevo…), a oni koji odgo-
varaju na pitanje od čega je što? zovu se gradivni pridjevi (zlatno, drveno…).
Pridjevi se dekliniraju i kompariraju (stupnjuju). Uspoređivanje dvaju,
triju ili više pridjeva po nekoj zajedničkoj odrednici zove se komparacija
Prvim stupnjem, pozitivom, izriče se osobina bića, stvari ili pojave; drugim
stupnjem, komparativom, izriče se da neko biće, stvar, pojava ima više oso-
bina od drugih; trećim stupnjem ili superlativom izriče se da neko biće,
stvar ili pojava ima najviše osobina u odnosu na sve ostale.

pozitiv bijel smiješan čist vruć mek dobar

Genitiv LPHB
ƦFHB

komparativ bjelji smješnjiji čistiji vrući mekši bolji Ako pridjev u pozitivu ima -ije,
Dativ LPNV
ƦFNV
u komparativu i superlativu -ije
Je li imenica u lokativu ili dativu superlativ najbjelji najsmješniji najčistiji najvrući najmekši najbolji prelazi u -je, npr. bijel, bjelji,
određujemo na osnovi prijedloga. Akuzativ LPHB
ÝUP
najbjelji.
Prijedlog s uglavnom upotreblja-
vamo samo u instrumentalu kojim Vokativ PK
Prema primjerima zaključujemo da se komparativ tvori nastavcima -ji
izričemo društvo (s bratom), a ne (bjelji), -iji (smješniji, čistiji), -i (vrući), -ši (mekši). Neki pridjevi tvore kom-
upotrebljavamo ga u instrumen- -PLBUJW P
LPNV
P
ƦFNV
parativ mimo pravila (bolji). Superlativ se tvori tako da se komparativu
talu sredstva (Dolazimo autom.). doda predmetak naj-.
Instrumental T
LJN
T
ƦJN

112 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 113

Glagoli N jedan dva, dvije tri četiri

Glagoli su promjenjiva vrsta riječi, a izriču radnju, stanje i zbivanje. Glagoli
se konjugiraju – sprežu po licima u vremenima i načinima. Glagolska su G jednog(a) dvaju, dviju triju četiriju
vremena: prezent (sadašnje vrijeme), perfekt (prošlo složeno vrijeme), D jednom(u) dvama, dvjema trima četirima
pluskvamperfekt (pretprošlo vrijeme), futur I. (buduće vrijeme), futur II.
(predbuduće vrijeme), aorist (prošlo svršeno vrijeme), imperfekt (prošlo A jedan/jednoga dva, dvije tri četiri
nesvršeno vrijeme). Glagolski načini su: imperativ (zapovjedni način),
V jedan dva, dvije tri četiri
kondicional I. i kondicional II. (pogodbeni načini). Infinitiv je neodređeni
glagolski oblik, a završava na -ti i -ći. - jednom(u) dvama, dvjema trima četirima

Prema predmetu radnje glagoli mogu biti:
prijelazni glagoli – glagoli koji uza se imaju imenicu u akuzativu bez pri-
jedloga, na koju prelazi glagolska radnja, npr. pisati (koga? što?) pismo; pri-
jelazni su i oni glagoli koji uza se imaju imenicu u genitivu koji je zamjenjiv
akuzativom (uzimam kruha – uzimam kruh);
neprijelazni glagoli – glagoli koji uza se ne mogu imati imenicu u aku-
zativu bez prijedloga, na koju bi prelazila glagolska radnja, npr. upravljati
(kim? čim?) poduzećem;
povratni glagoli – glagoli koji uza se imaju povratnu zamjenicu se (rado-
vati se, zahvaliti se).
Prema vidu glagoli mogu biti svršeni i nesvršeni.
Svršenim glagolima izriče se završenost radnje (razmisliti, pročitati, iseliti),
a nesvršenim glagolima izriče se da radnja izražena glagolom nije završena,
da još uvijek traje (razmišljati, čitati, seliti). Neki glagoli znače i svršenu i
nesvršenu radnju i nazivaju se dvovidnim glagolima (telefonirati, čuti, vid-
jeti, užinati, ručati, večerati).
1. lice aorista glagola biti glasi ja bih; zato kada pišete, npr. htjela bi vas
upozoriti, morate paziti da upotrijebite glagol biti u ispravnom obliku
– bih (… htjela bih vas upozoriti).
Glagoli zahvaliti i zahvaliti se imaju drukčije značenje, zahvaliti znači
’izreči zahvalnost’, a zahvaliti se znači ’odbiti, ne prihvatiti što’.
Brojevi
Brojevi su dijelom promjenjiva vrsta riječi (dekliniraju se brojevi jedan,
dva, tri, četiri te svi složeni brojevi koji završavaju na te brojeve).
Brojevi mogu biti glavni (izriču koliko čega ima) i redni (izriču koje je što
po redu). Glavni brojevi jedan, dva, tri i četiri dekliniraju se, a pet, šest,
sedam, osam, devet i deset ne dekliniraju se.
I jednim dvama, dvjema trima četirima
Ako su riječi po značenju brojevi, a po obliku imenice, govorimo o brojnim
imenicama (npr. dvojica, dvije, dvoje). Riječi koje imaju značenje broja, a oblik
pridjeva, zovu se brojni pridjevi (npr. dvoja vrata, dvoje rukavice…). Ako riječ
ima značenje broja, a oblik priloga, zove se brojni prilog (npr. desetak).
U rečenici Nudimo vam popust dva artikla broj treba upotrijebiti u is-
pravnom obliku – u genitivu: Nudimo vam popust dvaju artikala.
Složeni se brojevi pišu odvojeno (pedeset i sedam, osamdeset i šest).
Valja razlikovati značenje brojevnih imenica u sljedećim primjerima:
Vas dvojica morate doći na vrijeme. (dvojica – odnosi se na muške osobe);
Vas dvije morate doći na vrijeme. (dvije – odnosi se na ženske osobe);
Vas dvoje morate doći na vrijeme. (dvoje – odnosi se na mušku i žensku
osobu).
Pazite i na uporabu brojnog priloga. Ako ga upotrijebite, nepotreban
je prijedlog oko: Došlo je desetak ljudi. (Pogrešno je: Došlo je oko de-
setak ljudi.)
Prilozi
Prilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koja izražava okolnosti (mjesto, vri-
jeme, način, uzrok, količinu) vršenja radnje. Prilozi uglavnom stoje uz
glagole (npr. mnogo raditi, veselo pjevati), iako mogu stajati i uz prid-
jeve (npr. previše dobar, jako nizak), uz imenice (malo kruha, premalo
odmora) i uz priloge (malo prije, tamo dolje).
Razlika između priloga i priložne oznake je u tome da su prilozi vrsta
riječi, a priložne oznake služba riječi u rečenici.
Treba paziti kod uporabe mjesnih priloga: gdje, kamo, kuda. Ne-
pravilno je upotrijebiti prilog gdje umjesto priloga kamo, npr. Gdje
ideš? Gdje znači na kojem mjestu, npr. Gdje se nalaziš? Ako želimo
pitati ’u koje mjesto’, upotrijebit ćemo prilog kamo (Kamo ideš?). Kuda
znači ’kojim putem’ (Kuda ideš?)
114 +UYDWVNLMH]LN
VIŠE O...
Ako želite proširiti svoje znanje,
možete koristiti:
Gramatiku hrvatskoga jezika S.
Težaka i S. Babića, Školska knjiga,
Zagreb, 2004.
Gramatiku hrvatskoga jezika
J. Silića i I. Pranjkovića, Školska
knjiga, Zagreb, 2005.
Hrvatsku gramatiku skupine au-
tora, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
+UYDWVNLMH]LN 115
Prijedlozi
Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi kojom se izražavaju odnosi među
6/8%$5,-(¦,85(¦(1,&,
bićima, stvarima i pojavama. Najčešće se nalaze uz imenice (na poslu, u
kući, pod stolom…).
Prijedlozi s dativom su: k, suprot, nasuprot, unatoč, usprkos. Prijed-
lozi s lokativom su: na, o, po, pri, prema, u.
Treba razlikovati prijedloge radi i zbog. Radi znači namjeru (Učim
radi znanja – da bih znao), zbog znači uzrok (Učim zbog neznanja
– jer ne znam).
Veznici
Veznici su nepromjenjiva vrsta riječi kojima se povezuju riječi ili rečenice.
Mogu biti nezavisni (u nezavisno složenim rečenicama) i zavisni (u za-
visno složenim rečenicama).
Ispred suprotnih veznika (a, ali, nego, no, već), isključnih (samo,
samo što, jedino, jedino što, tek, tek što) i zaključnih (dakle, zato,
stoga) stavlja se zarez.
Ispred sastavnih veznika (i, pa, te, ni, niti) i rastavnih (ili) ne sta-
vlja se zarez.
Usklici
Nepromjenjive vrste riječi kojima izražavamo neki osjećaj, raspoloženje
ili zvuk u prirodi zovu se usklici (Jao! Oj! Ej!). Isto kao i ljudi i riječi imaju svoja imena. Imena riječi su: imenice, zam-
jenice, pridjevi, glagoli, brojevi; prijedlozi, prilozi, veznici, usklici i
Upitne rečenice treba početi glagolom i upitnom česticom li - kad čestice. Kao što ljudi u društvu obavljaju neku službu, tako i riječi unutar
god je to moguće i izbjeći postavljanje pitanja s Da li… Npr. Možete rečenice imaju određenu službu: predikata, subjekta, priložne oznake,
li doći na vrijeme? umjesto Da li možete doći na vrijeme? objekta, atributa i apozicije.
Prema službi koju imaju unutar rečenice, razlikujemo samostalne i nesa-
mostalne članove rečeničnoga ustrojstva. Samostalni su članovi: predikat,
Čestice subjekt, objekt, priložna oznaka, a nesamostalni su: atribut i apozicija.
Čestice su nepromjenjive riječi koje služe za oblikovanje i preoblikovanje
rečenica i rečeničnih dijelova. Čestice su: zar, ne, li, god, čak, upravo, eto, Predikat - radnja, stanje ili zbivanje
eno, neka, se.
U rečenici On sluša. predikat je glagol sluša. Službu predikata najčešće
obavlja glagol iako se u toj službi mogu pojaviti i druge vrste riječi. U
rečenici On je slušatelj. službu predikata ima oblik glagola biti i imenica
slušatelj. To je imenski predikat.
Zadatci
t

,PKF
TV
WSTUF
SJKFƦJ
t

/BWFEJUF
J
EFë
OJSBKUF
QSPNKFOKJWF
WSTUF
SJKFƦJ 2Q VOX™D 2Q MH VOX™DWHOM
t

1P
LPKJN
TF
[OBƦBKLBNB
QSJKFEMP[J
SB[MJLVKV
PE
QSJMPHB
SUHGLNDW oblik imenica
t

/BCSPKJUF
ƦFTUJDF JOELWL
t

1SPƦJUBKUF
KPÝ
KFEOPN
TBWKFUF
P[OBƦFOF
[OBLPN
J
OBQJÝJUF
WMBTUJUF

JODJROVNLSUHGLNDW LPHQVNLSUHGLNDW
primjere - i to neispravni oblik, ispravni i pravilo.
116 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 117

Predikat je jezgra rečenice. Njime se kazuje radnja, stanje ili zbivanje.

3ULSRYLMHGDVHL R LVSLWLYDQMX
Glagolski predikat – službu predikata ima glagol u bilo kojem glagol-
skom obliku (vremenu ili načinu). SULMHGORJ imenica

Imenski predikat – sastoji se od oblika pomoćnoga glagola biti (to je SULMHGORQLREMHNW

tzv. spona ili kopula) i od neke imenske riječi (imenice, zamjenice, pri-
djeva, broja, priloga). Objekt je predmet radnje. Postoje:
t
Izravni, direktni ili bliži objekt – objekt u akuzativu ili genitivu koji
Subjekt - vršitelj radnje se može zamijeniti akuzativom uz prelazni glagol (npr. Čokolade bi mu
dali.) Taj se genitiv može zamijeniti akuzativom ĺ Čokoladu bi mu dali.
U rečenici On sluša. Subjekt je zamjenica on. U rečenici Prijatelj sluša. t
Neizravni, indirektni ili dalji objekt – objekt koji nije ni u akuza-
Subjekt je imenica prijatelj. U rečenici Crni je došao. subjekt je pridjev tivu ni u genitivu koji se može zamijeniti akuzativom.
crni. U rečenici Učiti je teško. subjekt je glagol učiti. t Prijedložni objekt – neizravni objekt izrečen prijedložnim skupom
(npr. prijedlogom i imenicom).
2Q VOX™D 3ULMDWHOM VOX™D
Priložne oznake
YUVWDULMHÂL]DPMHQLFD YUVWDULMHÂLimenica U rečenici On ispituje sutra. prilog sutra je priložna oznaka vremena.
Priložne oznake stoje uz glagole (za razliku od atributa, koji stoje uz ime-
VOXEDVXEMHNW VOXEDVXEMHNW nice) i označavaju okolnosti vršenja radnje.
Subjekt je vršitelj radnje. Odgovara na pitanje tko? što? Najčešće je u službi
subjekta imenica ili zamjenica, ali može biti i koja druga vrsta riječi. 2QLVSLWXMH VXWUD

Objekt - predmet radnje YUVWDULMHÂLSULORJYUHPHQD

U rečenici On ispituje matematiku. imenica matematika je objekt u akuza-
VOXEDSULORQDR]QDNDYUHPHQD
tivu. Taj se objekt naziva bliži, izravni ili direktni objekt, a odgovara na
pitanje koga? što?. Priložne oznake su riječi ili skupovi riječi koje izriču okolnosti u kojima
se odvija predikatna radnja. Postoje: priložne oznake mjesta (odgovaraju
2QLVSLWXMH PDWHPDWLNX na pitanja gdje? kamo? kuda? odakle? dokle?), vremena (kada?), načina
(kako?), uzroka (zašto?), namjere (radi čega?), količine (koliko?)…
YUVWDULMHÂLLPHQLFDXDNX]DWLYX
Atribut
VOXEDREMHNW U rečenici To su stvarno dobre knjige. pridjev dobre je atribut. U rečenici
Uzmi moju torbu. zamjenica moju je atribut.
U rečenici Pisac čita priču publici. imamo dva objekta: priču – objekt u aku-
zativu i publici – objekt u dativu, koji se naziva neizravni, indirektni ili
dalji objekt. 7RVXVWYDUQR GREUH NQMLJH

3LVDFÂLWD SULÂX SXEOLFL YUVWDULMHÂLSULGMHY

VOXEDDWULEXW
REMHNWEOLLXDNX]DWLYX REMHNWGDOMLXGDWLYX

U rečenici Pripovijeda se i o ispitivanju. Riječi o ispitivanju imaju službu 8]PL  PRMX WRUEX
prijedložnog objekta (o je prijedlog, ispitivanju je imenica).
YUVWDULMHÂL]DPMHQLFD

VOXEDDWULEXW
118 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 119

0DWL  PX ÂLWDYLYRWSURVLOD ,=329,-(67,+59$76.2*$-(=,.$

YUVWDULMHÂL]DPMHQLFD

VOXEDDWULEXW

Atribut je riječ koja se dodaje kao bliža oznaka imenici, zamjenici i poimeničenom
pridjevu.On najčešće označava svojstvo ili osobinu, odnosno pripadnost.
Zato su u službi atributa najčešće pridjevi ili zamjenice.

Apozicija
U rečenici Moj prijatelj Darko voli kruške. Imenica prijatelj je apozicija.

0RM  SULMDWHOM 'DUNRYROLNUX™NH

YUVWDULMHÂLimenica
Zadnjim poglavljem ove knjige željeli smo vas ukratko podsjetiti na
VIŠE O...
Svoje znanje možete proširiti
korištenjem:
Gramatike hrvatskoga jezika S.
Težaka i S. Babića, Školska knjiga,
Zagreb, 2004.

B
ÝUP
EBMKJ
PCKFLU
Gramatike hrvatskoga jezika
J. Silića i I. Pranjkovića, Školska
knjiga, Zagreb, 2005.
Hrvatske gramatike skupine au-
tora, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
VOXEDDSR]LFLMD značajne datume, imena i događaje vezane za povijesni razvoj hrvat-
skoga jezika.
Apozicija je imenica koja pobliže označuje drugu imenicu i najčešće se
slaže s njom u rodu, broju i padežu. Primjeri kada su apozicija i imenica: Ime jezika kroz stoljeća
t
V
SB[MJƦJUJN
SPEPWJNB Hrvatski je jezik kroz povijest nazivan različitim imenima – hrvacki,
harvacki, horvatski, hrvatski, ilirski, bosanski, slovinski, slavonski, srpsko-
 SODQHW =HPOMD hrvatsko-slovenački, hrvatskosrpski, srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski,
hrvatski i srpski, hrvatski ili srpski... Varijacije u njegovu imenovanju
svjedoče o povijesnim okolnostima oblikovanja jezičnog entiteta koji
PX™NLURG HQVNLURG
danas nazivamo hrvatskim standardnim jezikom. Neke od ovih vari-
t
V
SB[MJƦJUPN
CSPKV jacija nastale su kao rezultat spontane prakse imenovanja, dok su dru-
ge odraz raznovrsnih jezikotvornih konceptualizacija – jezikoslovnih,
kulturnih, nacionalno-integracijskih i političkih.
grad Vinkovci
U pravnom smislu njegov naziv fiksiran je člankom 12. Ustava RH
MHGQLQD PQRLQD – „U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i
latinično pismo.“
No, rasprave o imenu jezika, kao i o njegovom odnosu spram drugih
Zadatci standardnih, na novoštokavskom dijalektu utemeljenih jezičnih vari-
janti, odnosno jezika (srpskoga, bosanskoga/bošnjačkoga, crnogor-
t

,PKV
TMVäCV
NPHV
JNBUJ
SJKFƦJ
V
SFƦFOJDJ
skoga), i danas traju u nekim jezikoslovnim krugovima. Neovisno o
t

0CKBTOJUF
SB[MJLV
J[NFƨV
JNFOTLPH
J
HMBHPMTLPH
QSFEJLBUB
stručnim raspravama u lingvističkim, slavističkim i kroatološkim kru-
t
0CKBTOJUF
SB[MJLV
J[NFƨV
BUSJCVUB
J
BQP[JDJKF govima, velika većina njegovih govornika danas ga u svakodnevnoj ko-
munikaciji naziva hrvatskim jezikom.
t

ÀUP
KF
CMJäJ
t

/BWFEJUF
SB[MJLV
J[NFƨV
QSJMPHB
J
QSJMPäOF
P[OBLF

t

0ESFEJUF
TMVäCV
SJKFƦJ
V
TMKFEFƥJN
SFƦFOJDBNB




Djed je polako odlazio, ja sam ga tužno promatrao.
Pogledao me začuđeno i isključio svoj radio.
Ako sve ne uspijem napraviti na vrijeme, otići ću u kino.
120 +UYDWVNLMH]LN
Hrvatski jezik u srednjem vijeku
- 9. stoljeće: tragovi latinske pismenosti na hrvatskim prostorima,
različiti spomenički natpisi na latinskom jeziku uklesani u kamene
dijelove crkvi s imenima hrvatskih vladara (Trpimir, Branimir, Mun-
cimir, Višeslav)
- od 9. do 12. stoljeća: ćirilometodska
misija – djelovanje "solunske braće" Kon-
stantina Ćirila i Metoda i njhovih učenika;
nastaje staroslavenski (crkvenoslavenski)
jezik i pismo glagoljica (s 40 znakova),
prevode se liturgijske knjige; u lokalnu
inačicu staroslavenskog jezika ulaze ele-
menti narodnoga (čakavskog) govora,
postupno se oblikuje hrvatska redakcija
staroslavenskog jezika (crkvenoslavenski
jezik hrvatske redakcije – jezik najstari-
jih spomenika hrvatske pismenosti); na
jugu Hrvatske i u BH počinje se upotreblja-
vati i treće pismo bosan(č)ica ili zapadna
ćirilica (odnosno hrvatska ćirilica ili bosanska
azbuka) kojom su pisani: Libro od mnozijeh naroda, Poljički statut
i Povaljska listina,
- 13. stoljeće: 1248. i 1252. godine papa odobrava slavensko bogoslužje,
obla glagoljica mijenja se u uglatu ili hrvatsku glagoljicu
- 14. stoljeće: u Istarskom razvodu po prvi put zabilježeno je ime jezi-
ka hrvatske pismenosti i književnosti kao «jezika hrvackoga«
- 15. stoljeće: upotrebljava se latinski jezik i latinica, u javnu upotrebu,
uz čakavsko, ulaze kajkavsko i štokavsko narječje, staroslavenski
jezik i glagoljica sačuvali su se u crkvenim knjigama sve do 19. stoljeća.
Spomenici do kraja 15. stoljeća
- Višeslavova krstionica, kamena krstionica (nastala oko 800. g.,) s nat-
pisom na latinskom u kojemu se spominje knez Višeslav
- Natpis kneza Trpimira iz 852. godine (Pro duce Trepimir/ero/), latinski
jezik, latinica uklesana u kamenu
- Natpisi s imenom kneza Branimira, skupina od 5 kamenih natpisa na
kojima se spominje ime kneza Branimira; prvo spominjanje hrvat-
skog imena na natpisu iz Šopota kod Benkovca (Branimiro com(mes)
dux Cruatorv(m)"), latinski jezik, latinica uklesana u kamenu
- Natpis kneza Muncimira iz 895., zabat crkve u Uzdolju kod Knina,
latinski jezik, latinica u kamenu
- Nadgrobni natpis kraljice Jelene iz 976. g., ukesani epitaf na latin-
skom jeziku koji spominje hrvatske vladare Mihovila (Krešimira II.) i
Stjepana Držislava
- Traktat o pismenima Crnorisca Hrabra, staroslavenski jezik, obrana
glagoljice, iz 10. st.
- Valunska ploča iz 11. st., hrvatski jezik, obla glagoljica i srednjovje-
kovna stilizirana latinica – karolina uklesana u kamenu
+UYDWVNLMH]LN 121
- Krčki natpis iz 11. st., hrvatska redakcija staroslavenskog jezika, ugla-
ta glagoljica uklesana u kamenu
- Bašćanska ploča, oko
1100. g., darovnica koja
svjedoči o tome kako je
kralj Zvonimir darovao
ledinu za gradnju crkve;
zapisala su je dva opata
– Držiha i Dobrovit i na
njoj se prvi put spominje
hrvatsko ime i kraljevski
naslov kralja Zvonimira;
pisana je na narodnom jeziku, čakavskom s elementima staroslaven-
skog jezika (hrvatska redakcija) i predstavlja primjer prijelaza s oble
na uglatu glagoljicu; izvorno, radi se o oltarskoj pregradi iz crkve Svete
Lucije koja je pronađena ugrađena u pod crkve u Jurandvoru u Baškoj
na otoku Krku, danas se nalazi u HAZU-u u Zagrebu
- Plominski natpis između 11. i 12. stoljeća, glagoljica
- Ljetopis popa Dukljanina iz 12. st. na latinskom jeziku, hrvatska
redakcija iz 14. st., sadrži rodoslov dukljanske dinastije, spominje
hrvatske vladare i smrt kralja Zvonimira
- Povaljska listina, pravni spis iz 1184. g. prijepis iz 1250. g., hrvatska
ćirilica
- Prvi vrbnički brevijar, 13./14. st., najstariji sačuvani cjeloviti glagolj-
ski kodeks na hrvatskome jeziku
- Historia Salonitana Tome Arhiđakona iz 13. st., povijest salonitanske
crkve na latinskome jeziku, važan izvor za najranija stoljeća hrvatske
povijesti
- Vinodolski zakonik iz 1288. g., glagoljica, čakavsko narječje ikavskog
tipa, zbirka običajnog prava, najstariji hrvatski pravni spomenik,
spominje krčke knezove Frankopane
- Vatikanski misal iz 1315. g. najstariji sačuvani glagoljski misal
- Istarski razvod iz 1325. g., temeljni sloj iz 1275. g., pravni spis koji po
prvi put spominje ime «jezika hrvackoga«
- Red i zakon dominikanki iz Zadra iz 1345. g., najstariji latinički
tekst na hrvatskome jeziku
- Misal kneza Novaka iz 1368. g., korišten kao glagoljski predložak za
tisak prve hrvatske inkunabule Misala po zakonu rimskog dvora
- Svit se konča, satirična pjesma iz 14. st.
- Šibenska molitva iz 14. st. (Pohvala gospi), najstariji hrvatski
pjesnički tekst na latinici
- Korčulanski lekcionar – odlomak, latinica, kraj 14. st.
- Hrvojev misal iz 1404. g. iznimne je povijesne, književne i likovne vri-
jednosti, danas se čuva u Istanbulu u biblioteci Saray, hrvatska glagoljica
- Poljički statut iz 1444. g. skup je pravnih normi i običaja slobodne
Poljičke općine, hrvatska ćirilica
- Misal po zakonu rimskoga dvora tiskan 22. veljače 1483. g., prva ti-
skana hrvatska i južnoslavenska knjiga, Prvotisak, glagoljica
122 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 123

- Rumanac trojski i Aleksandrida, romani koji su ušli u hrvatsku
književnost preko zapadnoeuropskih prijevoda u 15. st., ćirilica i latinica
- Prikazanje života sv. Lovrinca mučenika i Muke sv. Margarite,
crkvena prikazanja, u drugom su glavni likovi Margarita i Olibrij, 15. st.
- Lucidar, enciklopedija srednjovjekovnog znanja u obliku dijaloga
između učitelja i učenika, original na latinskom jeziku u Njemačkoj iz
12. st., do nas je došla iz češkog prijevoda u 15. st.
- Zapis popa Martinca iz 1493. g. (Drugi novljanski brevijar), svjedoči
o Krbavskoj bitci iz iste godine; identifikacija naroda i jezika, prema
popu Marincu Turci "nalegoše na jazik hrvacki", odnosno "navališe na
narod hrvatski"
- Lekcionar fra Bernardina Splićanina, Venecija 1495. g., prva hrvat-
ska knjiga tiskana na latinici
- Pismo Nikole Modruškoga iz 15. st., prvi polemički tekst na
hrvatskome jeziku u kojem brani glagoljicu i slavensko bogoslužje
- Va se vrime godišća, Bog se rodi u Vitliomi, Narodil se kralj nebeski,
božićne narodne pjesme
- apokrifi (životopisi svetaca) i svetačke legende, crkvena proza
- hrvatske inkunabule, knjige tiskane do 1500. g. u hrvatskim tiskara-
ma u Kosinju, Rijeci i Senju te Veneciji.
Hrvatski jezik u 16. stoljeću
- od 16. st. latinica postaje
prvim, a od 17. stoljeća i jedinim
hrvatskim pismom u praktičnoj
javnoj uporabi
- zbog migracije stanovništva
dolazi do miješanja hrvatskih go-
vora svih triju narječja što se da-
nas naziva književnim koine
(grč. koinos znači zajednički); u
ovome stoljeću nastaju neka od
najpoznatijih djela predmoderne
hrvatske književnosti čiji su au-
tori Hektorović, Lucić, Marulić,
Zoranić, Držić, Nalješković...
- Marko Marulić 1450.-1524. g.,
"otac hrvatske književnosti", iako je većinu svojih djela na kojima je
stekao književnu slavu u ondašnjoj Europi napisao na latinskom jezi-
ku, hrvatski jezik i književnost prije svega je zadužio Juditom, "prvim
umjetničkim epom hrvatske književnosti ispjevanim na hrvat-
skom jeziku" ("u vesrsih harvacki složena") izdanim 1521. g.
- pojavljuju se prve tiskane knjige na kajkavskom narječju (prije-
vod latinskog djela Decretum tripartitum Ivana Pergošića iz 1574.
g. te Kronika kratka iz 1578. g. i Postila iz 1586. g. Antuna Vrameca
- 1FUBS
-VQJT
7BMFOUJBO je najvjerojatnije autor prvog tiskanog rječnika
u kojemu se pojavljuju hrvatske riječi, bio je to mali talijansko-hrvatski
rječnik iz 1528. g.
- Šime Budinić iz Zadra, kanonik i pisac, počeo je rabiti latiničku
grafiju koju je načinio (vjerojatno) prema češkom grafijskom sustavu
- Hyeronimus Megiser autor je četverojezičnog rječnika u kojemu
ima nešto hrvatskih riječi s posebnom oznakom cr(oatice) poznat je
po imenu: Dictionarium quatuor linguarum videlicet germanicae,
latinae, illyricae quae vulgo sclavonica appellatur, et italicae sive
hetruscae tiskan u Grazu 1592. g.
- Faust Vrančić 1595. g. u Mlecima tiska svoj Rječnik pet najplemen-
itijih europskih jezika – Dictionarum quinque nobilissimarum Eu-
ropae linguarum latinae, italicae, germanicae, dalmaticae et unga-
ricae, prvi hrvatski tiskani rječnik.
Hrvatski jezik u 17.stoljeću
- ozaljski krug – čini grupa pisaca oko grada Ozlja koji stvaraju na hrvat-
skom književnom jeziku tronarječne osnovice (čakavica, ozaljska
kajkavica s elementima štokavskoga – književni koine), pripadaju
im Petar Zrinski i njegova Adrijanskoga mora sirena, Fran Krsto
Frankopan i njegova zbirka pjesama Gartlic za čas kratiti i prijevod
Moliéreove drame George Dandin pod nazivom Jarne Bogati, Ana
Katarina Zrinski i njezin molitvenik Putni tovaruš
- Bartol Kašić piše u Rimu 1604. prvu hrvatsku gramatiku čije jezik
je čakavska osnova s nešto štokavskih elemenata pod nazivom Temelji
ilirskoga, tj. hrvatskog jezika u dvije knjige (Institutionum linguae
illyricae libri duo), Kašić sastavlja i hrvatsko-talijanski rječnik te
prevodi Bibliju na štokavštinu, ali njegov prijevod u cijelosti biva objav-
ljen tek nekoliko stoljeća kasnije
- Ivan Belostenec piše svoj Gazofilacij ili blago latinsko-ilirskih ime-
na koji nosi jezične elemente ozaljskoga kruga (Gazophylacium seu la-
tino-illyricum anomatum aerarium), objavljen je nakon Belostenčeve
smrti 1740. g.
- Juraj Habdelić piše svoj Dictionar
ili reči slovenske, objavljen u Grazu
1670., hrvatsko-latinski rječnik
koji prvi uvodi kajkavske riječi
- Jakov Mikalja piše svoj hrvat-
sko-latinsko-talijanski rječnik
tiskan od 1649. do 1651. g. tzv.
štokavsko jezično blago, sadrži
i kratak pregled gramatike hrvat-
skoga jezika po uzoru na Kašića,
naziv mu je Blago jezika slovin-
skoga ili Ilirski rječnik – Thesau-
rus lingue illyricae sive Diction-
arium illyricum
- u Bosni djeluju franjevački
pisci Matija Divković, Ivan
Bandulović, Jerolim Filipović,
124 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 125

'JMJQ
-BTUSJƥ

.BSJKBO
#PHEBOPWJƥ i dr. Pišu djela za potrebe svoga jezika zasnovanog na štokavskom narječju, prvi je put uspješno opisao
pastoralnog rada, uglavnom štokavskom ikavicom.
Hrvatski jezik u 18. stoljeću
- Ardelio della Bella 1728. g. objavljuje svoj Dizionario italiano, la-
tino, illirico (Rječnik talijanski, latinski, ilirski)
- Andrija Jambrešić i Franjo Sušnik objavljuju 1742. g. u Zagrebu
Latinski rječnik s obilatim tumačenjem na ilirskome, njemačkom i
mađarskom, kajkavski leksik sa štokavskim elementima (Lexicon lati-
num interpretationem illyrica, germanica et hungarica locuples)
- Pavao Ritter Vitezović zalaže se za jedinstven hrvatski književni
jezik, radi na reformi (pojednostavljenju) hrvatskog grafijskog
sustava (De orthographia illyricana – O ilirskom pravopisu), sas-
tavio je dva rječnika, hrvatsko-latinski i latinsko-hrvatski (Lexicon
latino-illyricum), osnova mu je čakavska s mnogo kajkavskih obilježja
(predložio je prije Lj. Gaja tildu)
- Matija Petar Katančić sastavlja prvi cjeloviti tiskani prijevod
Biblije (Sveto pismo starog zavjeta i Sveto pismo novog zavjeta),
prijevod je otisnut 1831. g. nekoliko godina nakon piščeve smrti,
odnosno 169 godina prije tiska ranije nastalog Kašićevog prijevoda
- Matija Antun Relković objavljuje 1762. satiričko-didaktički spjev
Satir iliti divlji čovik, a 1767. Novu slavonsku i nimačku gramatiku.
Hrvatski jezik u 19. stoljeću
Glavno obilježje razdoblja je ujedinjene Hrvata u književnom (stan-
dardnom) jeziku izgrađenom na osnovi novoštokavskog dijalekta.
Prvu polovicu stoljeća bitno obilježava djelovanje iliraca, a drugu bor-
ba raznolikih filoloških škola.
Predilirsko razdoblje
- Joakim Stulli u tri nastavka
od 1801. do 1810. objavljuje
najopsežniji rječnik starije hrvat-
ske leksikografije na oko 4.700
str. i s oko 80.000 riječi - Lexicon
latino-italico-illyricum, odnosno
Rječosložje slovinsko-italijan-
sko-latinsko, odnosno Vocabo-
lario italiano-illirico-latino
- Kraljski Dalmatin - Il Regio Dal-
mata, službene novine francuske
uprave u Dalamciji i prve novine
na hrvatskome jeziku, izlaze
dvojezično (na talijanskome i
hrvatskome jeziku) od 1806. do
1810. g. u Zadru
- Šime Starčević u svojoj gramatici Nova ričoslovnica ilirska, Trst
1812. g. naglašava upotrebu jedinstvenog hrvatskoga standardnog
četveronaglasni sustav
- Antun Mihanović u brošuri Reč domovini o hasnovitosti pisanja
vu domorodnom jeziku, Beč 1815., zalaže se za uvođenje hrvatskoga
jezika u javne poslove.
Ilirsko razdoblje
- -KVEFWJU
(BK u knjižici Kratka os-
nova horvatsko-slavenskog pravo-
pisanja, objavljenoj u Budimu/Pešti
1830. g., na hrvatskom i njemačkom
jeziku, iznosi svoje pravopisne pri-
jedloge koji se odnose na grafijsku
reformu – pisanje palatala u ko-
jima slijedi rješenja Pavla Rittera
Vitezovića pa predlaže tildu ~ što je
bio prvi pokušaj da se u kajkavski
slovopis uvedu dijakritički znakovi,
no takvom grafijom nije napisana ni
jedna knjige osim Kratke osnove
- Ivan Derkos u svojoj brošuri Ge-
nius patrie..., na latinskom jeziku
(Duh domovine nad spavajućim svojima sinovima) iz 1832. g. zalaže
se za prihvaćanje štokavštine kao zajedničkoga književnog jezika
- grof Janko Drašković u svome spisu Disertacija iliti razgovor
darovan gospodi poklisarom objavljen u Karlovcu 1832. g., na
štokavskom narječju, iznosi program hrvatskoga narodnog preporoda,
ističe ravnopravnost hrvatskoga jezika s ostalim jezicima Monarhije,
zalaže se za štokavsko narječje jer je najraširenije
- Matija Smodek, 1832. g. počinje predavati hrvatski jezik na
zagrebačkoj Pravoslovnoj akademiji kao neobvezni predmet
- 
H
-KVEFWJU
(BK počinje izdavati Novine horvatske (od 1836.
Novine ilirske) s tjednim književnim prilogom Danicom horvatskom,
slavonskom i dalmatinskom (od 1836. Danica ilirska), Novine i Dani-
ca odigrali su ključnu ulogu u populariziranju Gajevih jezičnih koncep-
cija i oblikovanju ilirske (hrvatske) nacionalno-integracijske ideologije
- Gaj u svome članku Pravopisz, objavljenom u Danici 1835. g.
jezičnom reformom želi obuhvatiti sve južne Slavene te prihvaća
štokavsko narječje i predlaže umjesto tilde kvačice iz češkog (č, ž, š),
uvodi dj, gj, lj, nj, poljsko ć te rogato e (ě) za pisanje staroslavenskog
jata (ovom je grafijom pisana Mihanovićeva Horvatska domovina,
današnja himna), 1836. g. štokavsko narječje postaje književnim
jezikom u cijeloj Hrvatskoj
- Vjekoslav Babukić, 1836. g. piše prvu ilirsku gramatiku hrvatskoga
jezika (Osnova slovnice slavjanske narječja ilirskoga) te gramatiku
Ilirska slovnica 1854. g.
- Antun Mažuranić piše gramatike: Temelji ilirskoga i latinskoga
jezika za početnike 1839. g. i Slovnica hervatska 1859. g., a prije i
raspravu Temelji ilirskog i latinskog jezika 1839. g., počinje preda-
126 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 127

vati hrvatski jezik kao neobvezni predmet na zagrebačkoj gimnaziji, talijanski rječnik znanstvenog nazivlja 1874. – 1875.g., dugujemo
1835.g. mu veliki broj riječi koje danas smatramo najobičnijima, a koje je on
- Ignac Krstijanović, protivnik Gajeve reforme koji nastoji očuvati skovao ili uzeo iz drugih slavenskih jezika, posebice iz slovačkog i
kajkavsku tradiciju izdavanjem kalendara Danica zagrebečka od češkog (dojam, pojam, kisik, vodik, naklada, sustav, zemljovid …)
1834. do 1850. g. - Vatroslav Jagić bio je neko vrijeme pristaša zagrebačke škole, ali
- Ante Kuzmanić, također protivnik Gajeve reforme, zalaže se za ika- se već 1862. g. protivi Veberovom nastavku –ah i rogatom ě, a svoja
vicu i dalmatinsko-slavonsku grafiju (Zora dalmatinska), okuplja jezična načela provodi u časopisu Književnik (u to doba postoje dvi-
pristaše tzv. zadarskog kruga je pravopisne struje «veberovci», čija praksa funkcionira u školama,
- Ivan Kukuljević Sakcinski održao je prvi govor na hrvatskom te «štrosmajerovci», koji svoje koncepcije realiziraju u jednom dijelu
jeziku u Hrvatskom saboru 2. svibnja 1843. g., 23. listopada javnog života, oko gore navedenog časopisa).
1847. g. Sabor proglašava hrvatski jezik «diplomatičkim», odnosno
uredovnim jezikom Hrvatski vukovci
- Bečki književni dogovor iz 1850. g., neformalan, ali utjecajan dogo- Zalažu se da standardni jezik mora
vor o zajedničkom "književnom" jeziku južnih Slavena, kao os- biti jezik narodne književnosti i za
nova književnog jezika utvrđeno je novoštokavsko narječje ijekavskog novoštokavske govore. Bili su na liniji
izgovora (tzv. "južno narječje"), neki od potpisnika ovoga dogovora bili Vuka Karadžića i Đure Daničića.
su i Ivan Mažuranić, Ivan Kukuljević, Vuk Karadžić, Franc Miklošič, Glavni ideolozi ovoga razdoblja bili su
Dimitrije Demeter i Đuro Daničić. Tomo Maretić, Ivan Broz, Franjo
Iveković i Pero Budmani. Oni prekida-
Zadarska filološka škola ju tradicionalni razvoj književnosti koja
Čine je Ante Kuzmanić, Šime Starčević i Stjepan Ivičević. Oni se je stvarana od Š. Menčetića preko I.
zalažu za štokavštinu ikavskog izgovora kao temelj za zajednički Gundulića do njihovih suvremenika A.
jezik Hrvata. Podržao ih je Slavonac Ignjat Alojzije Brlić, a i sam Vuk Šenoe, E. Kumičića, K. Š. Đalskog ili A.
Karadžić. Kovačića na primjer. Pružan im je stoga jak
otpor pa tako E. Kumičić napada Brozov
Riječka filološka škola pravopis, a A. Radić Maretićevu grama-
Glavni joj je predstavnik Fran Kurelec. Zalaže se za arhaične jezične tiku. V. Jagić je ostao do kraja između «ve-
oblike, tvrdeći da bi se preko njih hrvatski lakše približio ostalim slaven- berovaca» i «vukovaca».
skim jezicima (genitiv množine, nulti morfem, za prvo lice prezenta na
-u i sl.) - 80-ih g. 19. st. počinje izlaziti Rječnik hrvatskoga ili srpskoga
jezika (tzv. Akademijin rječnik) pod uredništvom Đure Daničića i u
Zagrebačka filološka škola izdanju Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU),
Čine je predstavnici Adolfo Veber ovaj rječnik predstavlja najmonumentalnije djelo hrvatske leksiko-
Tkalčević, Bogoslav Šulek, Va- grafije (ukupno 97 svezaka, posljednji svezak izašao je 1976. g.), po
troslav Jagić i Antun Mažuranić. svome karakteru prije svega je povijesni rječnik hrvatskoga jezika
Zasniva se na rezultatima koji - Tomo Maretić normirao je hrvatski jezik na novoštokavskoj
su postigli ilirci. Trebalo je, kako istočnohercegovačkoj ijekavštini svojom gramatikom Gramatika i
kaže njen predvodnik Adolfo Ve- stilistika hrvatskoga ili srpskoga jezika 1899. g.
ber Tkalčević, «da kajkavce i čakavce - Ivan Broz piše prvi pravopis na fonološkom načelu, Hrvatski
privede u kolo štokavacah, kako bi se pravopis 1892. g.
raširilo književno polje». - Ivan Broz i Franjo Iveković objavljuju Rječnik hrvatskoga jezika
- Adolfo Veber Tkalčević napisao 1901. g. koji poput Maretićeve gramatike obuhvaća građu iz narodne
je prvu znanstveno utemeljnu sin- književnosti i zanemaruje književnu tradiciju
taksu hrvatskoga jezika Skladnja - Pero Budmani prvi u svojoj gramatici koristi naziv srpsko-hrvatski
ilirskoga jezika 1859. g. te grama- (Grammatica della lingua serbo-croata, Beč 1867. g.), bio je i jedan
tiku Slovnica hrvatska za srednja od urednika velikoga Rječnika hrvatskoga ili srpskoga jezika.
učilišta, u Zagrebu 1871. g.
- Bogoslav Šulek jedan je od najznačajnijih hrvatskih leksikografa, ob-
javio je Njemačko-hrvatski rječnik 1860. g. te Hrvatsko-njemačko-
128 +UYDWVNLMH]LN
Hrvatski jezik u 20. stoljeću
Od 1901. do 1918. (prvo razdoblje)
- vrijeme učvršćenja hrvatskih vuk-
ovaca, u pismu prevladava načelo
fonološkog koje je ustanovio Ivan
Broz u svome Hrvatskom pravo-
pisu, a nakon njegove smrti prire-
dio ga je Dragutin Boranić
- sve se manje piše morfonološkim
(ili «korijenskim») pravopisom, izuze-
tak su braća Antun i Stjepan Radić te
članovi njihove stranke i pravaši
- u školi su u upotrebi gramatike hr-
vatskih vukovaca ili autora koji su
na njihovu tragu
- Ivan Broz i Franjo Iveković ob-
javili su 1901. jednojezični Rječnik
hrvatskog jezika koji se temelji
isključivo na usmenoj književnosti, a zanemaruje tradiciju pisane
književnosti; Broz je sakupio većinu građe, a dovršio ga je nakon Bro-
zove smrti njegov ujak Iveković, prvi dovršeni jednojezični hrvat-
ski rječnik
- svojim purističkim nastojanjima važan doprinos čistoći i pravil-
nosti jezika dali su Vatroslav Rožić u svojim Barbarizmima u hrvat-
skom jeziku i Nikola Andrić u Braniču jezika hrvatskog, prvi još na
tragu vukovaca, dok drugi čini zamjetan odmak od njih
- pojavljuje se dijalektalna književnost (A. G. Matoš, V. Nazor),
hrvatska je književnost od ilirizma do početka 20. st pisana samo
štokavštinom
- Jovan Skerlić, srpski književni povjesničar, provodi među srpskim
i hrvatskim jezikoslovcima i književnicima anketu o jezičnom uje-
dinjenju Hrvata i Srba (svi bi preuzeli ekavicu i latinicu), anketa
završila bez konkretnijih praktičnih rezultata.
Od 1918. do 1941. godine (drugo razdoblje)
Ovo razdoblje počinje raspadom Austro-Ugarske Monarhije i osnutkom
Kraljevstva SHS. Jezična pitanja su pod utjecajem službene državotvorne
ideologije o jednom troplemenom narodu i koncepcija o hrvatsko-srp-
skom jezičnom jedinstvu. Administrativni i legislativni jezik državnih
institucija sve više obilježava uporaba terminologije karakteristične za
srpski jezični standard. Jača i utjecaj srpskog standarda na jezik medi-
ja, a dio hrvatskih književnika prihvaćajući ideju o hrvatsko-srpskom
jezičnom jedinstvu prelazi na ekavicu (M. Krleža, T. Ujević, A. B. Šimić).
Najznačajniji događaji:
- prema Vidovdanskom ustavu iz 1921. službeni je jezik deklarativno
nazvan "srpsko-hrvatsko-slovenačkim"; u jezičnoj praksi državnih in-
stitucija prevladava jezični unitarizam, a hrvatski standardni jezik je
sve manje u uporabi
+UYDWVNLMH]LN 129
- 1921. pojavljuje se Boranićev Pravopis hrvatskog ili srpskoga jezika
koji zadržava fonološku pravopisnu koncepciju
- 1924. izlazi Maretićev Hrvatski ili srpski jezični savjetnik, djelo koje
je potaknulo brojne diskusije među hrvatskim i srpskim jezikoslovci-
ma; 1932. izlazi i drugo izdanje Maretićeve Gramatike i stilistike hr-
vatskoga ili srpskoga književnog jezika
- 1926. srpski jezikoslovac Aleksandar Belić po nalogu Ministarsva
prosvjete formira komisiju čiji je zadatak bila priprema osnova tzv.
"dogovornog pravopisa"; u sedmočlanu komisiju ulaze i tri hrvatska
jezikoslovca (Maretić, Rešetar i Boranić); komisija 1929. uz verifi-
kaciju nadležnog ministarstva objavljuje Pravopisno uputstvo za sve
osnovne, srednje i stručne škole s načelima ujednačenja pravo-
pisa hrvatskoga i srpskoga koje je dobrim djelom bilo zasnovano
na Belićevom Pravopisu srpskohrvatskog književnog jezika iz 1923.;
pravopisna načela iz spomenutog Uputstva nisu zaživjela u većem di-
jelu hrvatske javnosti i njezine jezične prakse.
Otpori:
- dolazi do otpora šestosiječanjskoj diktaturi, unifikaciji pravopisa kao i
nametanju srpskoga jezičnog standarda
- protivi se i Tomo Maretić koji je do tada bio za jezično jedinstvo
- osnovano je Društvo «Hrvatski jezik» s istoimenim časopisom
koji je uređivao Stjepan Ivšić, s namjerom poboljšanja društvenog
položaja jezika.
Poboljšanje položaja hrvatskoga jezika nakon sporazuma Cvetković-
Maček i nakon Uredbe o osnivanju Banovine Hrvatske:
- vraća se u uporabu Boranićev Pravopis hrvatskoga ili srpskoga
književnog jezika – izdanje prije ujednačivanja sa srpskim
- objavljen je Jezični i stilistički savjetnik Marka Soljačića (1939. g.)
- 1940. g. Petar Guberina i Kruno Krstić objavljuju Razlike između hr-
vatskog i srpskoga književnog jezika (prvi razlikovni rječnik hrvat-
skoga i srpskoga jezika kod nas)
- Stjepan Ivšić priredio je novo
(četvrto) izdanje Florschützove
Gramatike hrvatskoga ili srp-
skoga jezika
- 1938. g. objavljen je prvi suvre-
meni slikovni rječnik hrvatsko-
ga jezika «Šta je šta», a priredili su
ga Nikola Andrić i Iso Velikanović
- 1936. g. objavljen je Leksikon Mi-
nerva «praktični priručnik mo-
dernog čovjeka»
- izišao je prvi svezak Hrvatske en-
ciklopedije koju uređuje Mate
Ujević (1941. g.), veliki napredak
enciklopedijske leksikografije.
130 +UYDWVNLMH]LN
Od 10. travnja 1941. do svibnja 1945. (treće, najkraće razdoblje)
Razdoblje NDH obilježeno je izrazitom instrumentalizacijom, ideologi-
zacijom i politizacijom jezičnih pitanja. Jezična domena postaje važnim
područjem demonstracije totalitarne prakse ustaškog režima. Prema
profesoru Samardžiji (1993.) "ustaške su vlasti vrlo smišljeno izabrale
upravo u to doba nacionalno i politički iznimno osjetljivo područje jezika za
stvaranje dojma o sveobuhvatnosti svoje brige za sve probleme hrvatskog
naroda i odlučnosti da se oni riješe."
- jedan od prvih poteza "jezičnog zakonodavstva" bilo je osnivanje Hr-
vatskog državnog ureda za jezik čije su temeljne zadaće bile "pot-
pun nadzor nad hrvatskim jezikom u javnoj i usmenoj porabi (tisak, javni
natpisi, kazalište, radio) i jezično savjetodavstvo", skrb o izradi udžbenika
i jezičnih priručnika te "jezična promičba"
- zakonskim se aktom na području NDH zabranjuje uporaba ćirilice, a u
nastojanju da se očuva "čistoća" i "pravilnost" hrvatskoga jezika počinje
čišćenje jezika od "srbizama", nastoji se smanjiti i broj posuđenica iz
drugih jezika oživljavanjem riječi iz hrvatske leksičke baštine te se
pristupa i "kovanju" novih, što rezultira uvođenjem različitih novo-
tvorenica (imovnik, mirisnica, pismar, primka, svotnik, krugoval, munjo-
voz, hrvatka, posebnik ...)
- u sklopu "jezične promičbe" na radiju počinje emitiranje emisije "Za hr-
vatski jezik", zakonskom se odredbom nalaže nepismenima starijim
od 50 godina da se opismene u roku 6 godina, uvodi se obveza "vid-
ljivog označavanja" svakoga na dijalektu napisanog književnog djela,
zabranjuje se tzv. "dakanje" i davanje nehrvatskih imena trgovinama,
poduzećima i ustanovama
- počinju pripreme za izradu
Rječnika hrvatskog književnog
jezika koji nikada nije dovršen,
rječnik je uređivao Stjepan Ivšić
- na početku ovoga razdoblja na
snazi su bila fonološka načela
koja su postavili Boranić i Broz, ali
je kasnije uveden morfonološki
pravopis
- u Uredu za hrvatski jezik sa-
stavljeni su Koriensko pisanje
1942. g. kao privremeni i Hr-
vatski pravopis 1944. g. kao
cjelovit pravopisni priručnik po
morfonološkim načelima
- u nastavi hrvatskoga jezika u
srednjim i sličnim školama kao priručnik služilo je prerađeno izdanje
Florschützove gramatike pod nazivom Hrvatska slovnica iz 1943.
g., a potrebama visokoškolske i sveučilišne nastave hrvatskoga jezika
namijenio je Blaž Jurišić svoj Nacrt hrvatske slovnice (1. dio 1944. g.).
+UYDWVNLMH]LN 131
Od svibnja 1945. do proljeća 1990. (četvrto razdoblje)
- uspostavom nove, socijalističke jugoslavenske države zakonom je
zajamčena ravnopravnost svih jezika u Jugoslaviji; jezična praksa je
i dalje obilježena idejom o hrvatskom i srpskom jezičnom jedinstvu,
ovo naročito dolazi do izražaja u federalnom državnom aparatu (voj-
sci, diplomaciji, policiji, sudstvu, upravi...) u kojemu prevladava srpski
jezični standard; u prvih dvadesetak godina postojanja nove države
prevladava politički i jezični unitarizam
- vraćen je u uporabu Boranićev pravopis (fonološka pravopisna tradicija)
- u Novom Sadu organiziran je sastanak hrvatskih i srpskih jezikoslo-
vaca tzv. novosadski dogovor (1954.g.)
- novosadski zaključci govore o jedinstvenom jeziku Srba, Hrvata i
Crnogoraca, o ravnopravnosti latinice i ćirilice i o ekavskom i ijekav-
skom kao ravnopravnom izgovoru te kako treba u nazivu uvijek istak-
nuti oba njegova sastavna dijela, odnosno hrvatski i srpski
- izrađuju se zajednički pravopisi i rječnici – Pravopis hrvatskosrpsko-
ga književnog jezika i Rječnik hrvatskosrpskoga književnog jezi-
ka Matice hrvatske i Matice srpske, u hrvatskoj stručnoj i kulturnoj
javnosti 1968. dočekani su oštrim kritikama i negodovanjem, stoga
rad na djelu nije nastavljen
- 17.ožujka 1967. g. kao odgovor
na unifikaciju, hrvatske znan-
stvene, kulturne i sveučilišne
ustanove objavljuju Deklaraci-
ju o nazivu i položaju hrvat-
skog književnog jezika u listu
Telegram i traže ravnopravnost
svih četiriju književnih jezika te
dosljednu primjenu hrvatskoga
književnog jezika u praksi
- Deklaracija otvara tzv. hrvatsko
proljeće, Matica hrvatska odusta-
je od novosadskih zaključaka,
Stjepan Babić, Božidar Finka i
Milan Moguš izrađuju Hrvatski
pravopis (1971. g.), a odbačena je
i praksa dvodijelnog naziva jezika
pa se naziva hrvatskim
- 1971. ugušeno je hrvatsko proljeće, zabranjen je Hrvatski pravopis
Babića, Finke i Moguša – objavljen 1972. g. u Londonu tzv. londonac
- jezik se službeno zove hrvatski ili srpski, no u ustavne amandmane i
novi hrvatski ustav iz 1974. ulazi sintagma hrvatski književni jezik
- gramatike koje su objavljene u ovom razdoblju: treće izdanje Maretićeve
Gramatike 1963. g.), Gramatika hrvatskosrpskog jezika Ivana Brabe-
ca, Pregled gramatike hrvatskosrpskog jezika Mate Hraste i Sretena
Živkovića; u šezdesetim godinama, Pregled gramatike hrvatskog jezi-
ka, Stjepana Težaka i Stjepana Babića (1. izdanje 1966. g.), Priručna
gramatika hrvatskog književnog jezika grupe autora; sedamdesetih go-
132 +UYDWVNLMH]LN +UYDWVNLMH]LN 133

dina, 1986. g. objavljene su Sintak-

sa hrvatskoga književnog jezika Za sastavljanje najvažnijih podataka iz povijesti hrvatskoga jezika
Radoslava Katičića i Tvorba riječi poslužili smo se sljedećom literaturom:
u hrvatskome književnom jeziku Babić, Zrinka, (1995). Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika i po-
Stjepana Babića, a iste godine objav- vijest hrvatskoga jezika do 16. stoljeća. Zagreb: ŠK
ljen je i Pravopisni priručnik hrvat- Bičanić, Frančić, Hudeček, Mihaljević, (2013). Pregled povijesti,
skoga ili srpskog jezika Vladimira gramatike i pravopisa hrvatskoga jezika. Zagreb: Croatica
Povijest hrvatskoga jezika, 1. knjiga: Srednji vijek (2009). Zagreb: Croatica
Anića i Josipa Silića
Pranjković, Ivo, (1995). Sintaksa hrvatskoga jezika i povijest hrvat-
- posebna pozornost posvećena je
skoga jezika u 19. stoljeću. Zagreb: ŠK
povijesti hrvatskoga standardnog Samardžija, Marko, (1993). Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvat-
jezika, najopširnije u djelu Ljude- skoj. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
vita Jonkea, Književni jezik u Samardžija, Marko, (1995). Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest
teoriji i praksi i u knjizi Zlatka hrvatskoga jezika u 20. stoljeću. Zagreb: ŠK
Vincea, Putovima hrvatskoga Silić, Josip, (1995). Morfologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatsko-
književnog jezika ga jezika od 16. do 19. stoljeća. Zagreb: ŠK
- objavljeno je više jezičnih savjet-
nika: savjetodavni dio knjige Književni jezik u teoriji i praksi Lj.
Jonkea te Jezični savjetnik s gramatikom koji je uredio Slavko Pavešić
Zadatci
Od 1990. do danas (peto razdoblje)
Ovo razdoblje je obilježeno političkim promjenama koje su, nakon t

/BWFEJUF
KF[JƦOF
TBWKFUOJLF
LPKJNB
TF
EBOBT
TMVäJUF
Domovinskog rata, dovele do neovisnosti i međunarodnog priznanja Re- t
1SJQSFNJUF
QSF[FOUBDJKV
P
QPWJKFTOPN
QSFHMFEV
SB[WPKB
ISWBUTLPHB

publike Hrvatske. Oživjelo je zanimanje za jezična pitanja. Izlaze brojni jezika tako da svaki govori o jednom stoljeću.
jezični priručnici.
t
/BQJÝJUF
TFNJOBSTLJ
SBE
(SBNBUJLF
ISWBUTLPHB
KF[JLB
- Vladimir Brodnjak: Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika;
Stjepko Težak: Hrvatski naš svagda(š)nji; Stjepan Babić: Hrvatska
jezikoslovna čitanka
- pisanu hrvatsku praksu određuje već više puta spominjani Hrvatski
pravopis Babića, Finke i Moguša, 1991. objavljena je knjiga skupine
autora Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezi-
ka koji zajedno sa Sintaksom R. Katičića i Tvorbom Stjepana Babića
čine Akademijinu Gramatiku
- 1991. objavljeno je prvo izdanje Rječnika hrvatskoga jezika V. Anića
– prvi priručni jednojezični rječnik hrvatskoga jezika
- svakako treba spomenuti: Silić, Ranilović, Batnožić: Hrvatski
računalni pravopis, Silić, Ranilović, Batnožić; Rječnik stranih riječi,
Anić, Goldstein; Rječnik hrvatskoga jezika, urednik Jure Šonje;
Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Milana Moguša; Hrvatski
školski pravopis, Babić, Ham, Moguš; Hrvanje hrvatskoga, Stjepana
Babića; Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta,
Silić, Pranjković; Hrvatski govorili, Ive Škarića; Hrvatsko računalno
nazivlje, Milice Mihaljević; Normativnost i višefunkcionalnost u hr-
vatskome standardnom jeziku, Frančić, Hudeček, Mihaljević; Hrvat-
ski pravopis, Babić, Moguš; Hrvatski pravopis, Badurina, Marković,
Mićanović; Reci mi to KRATKO I JASNO (hrvatski za normalne
ljude), Nives Opačić; Poslovni jezični savjetnik, Marka Alerića;
Jezični priručnik Coca-Cole HBC Hrvatske, Hudeček, Matković,
Ćutuk; Hrvatski u upotrebi, Alerić, Gazdić-Alerić, a vama ostavljamo
prazan prostor da uvrstite one koje ste otkrili i kojima se sami služite.
134 /LWHUDWXUD
-JUFSBUVSB
1. Anić, V., (2002). Hrvatski enciklopedijski rječnik. Zagreb: Novi Liber
2. Anić, V., Goldstein, I., (2002). Rječnik stranih riječi. Zagreb: Novi Liber
3. Anić, V., Silić, J., (2001). Pravopis hrvatskoga jezika. Zagreb: Novi
Liber, ŠK
4. Babić, S., (2004). Hrvanje hrvatskoga. Zagreb: ŠK
5. Babić, S., Finka, B., Moguš, M., (1996). Hrvatski pravopis. Zagreb: ŠK
6. Babić, S., Finka, B., Moguš, M., (2000). Hrvatski pravopis. Zagreb: ŠK
7. Babić, S., Ham, S., Moguš, M., (2005). Hrvatski pravopis. Zagreb: ŠK
8. Babić, S., Moguš, M., (2010). Hrvatski pravopis, usklađen sa
zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika. Za-
greb: ŠK
9. Babić, S., Težak, S., (2004). Gramatika hrvatskoga jezika, priručnik
za osnovno jezično obrazovanje. Zagreb: ŠK
10. Babić, Z., (1995). Fonetika i fonologija hrvatskoga jezika i povijest
hrvatskoga jezika do 16. stoljeća. Zagreb: ŠK
11. Badurina, L., Marković, I., Mićanović, K., (2007). Hrvatski pravo-
pis. Zagreb: MH
12. Badurina, L., Kovačević, M., (2001). Raslojavanje jezične stvarno-
sti. Rijeka: ICR
13. Bagić, Krešimir, (2006). Figurativnost reklamnog diskurza u: Jezik
i medij, Zbornik (ur. Granić, J.), Hrvatsko društvo za primijenjenu
lingvistiku. Zagreb-Split: 43-52.
14. Barić, E. i sur., (1995). Priručna gramatika hrvatskoga književnog
jezika. Zagreb: ŠK
15. Belak, Boris, (2007). Ma tko samo smišlja te reklame. Zagreb: Rebel
16. Bičanić, A. i sur.,(2013). Pregled povijesti gramatike i pravopisa
hrvatskoga jezika. Zagreb: Croatica
17. Blacbirds` T. i B., (2004). Bonton, zlatna pravila lijepog ponašanja.
Zagreb: Mozaik knjiga
18. Brodnjak, V., (1993). Razlikovni rječnik srpskoga i hrvatskoga jezi-
ka. Zagreb: ŠK
19. Celebrini, D., (2003). Bonton, vodič lijepog ponašanja. Zagreb: Publika
20. Camp, R., Vielhaber, M. E., Simonetti, J. L., (2007). Strateško
vođenje intervjua. Zagreb: Mate
21. Collins, P., (2009). Speak with power and confidence. New York/
London: Sterling
/LWHUDWXUD 135
22. Dulčić, M., (1997). Govorimo hrvatski, hrvatski jezični savjetnik.
Zagreb: Naprijed
23. Frančić, A., Hudeček, L., Mihaljević, M., (2005). Normativnost i
višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku. Zagreb: Hr-
vatska sveučilišna naklada
24. Gottesman, M., (2006). Umijeće javnog nastupa. Zagreb: Jesenski
i Turk
25. Govori za sve prilike i ukratko o govorništvu, prijevod Poliglot,
(2002). Zagreb: Poslovni zbornik
26. Hudeček, L., Mihaljević, M., (2009). Jezik medija, publicistički
funkcionalni stil. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
27. Hudeček, L., Mihaljević, M., urednice, (2012). Školski rječnik hr-
vatskoga jezika. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ŠK
28. Hudeček, L., Mihaljević, M., Vukojević, L., (2010). Jezični savjeti.
Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje
29. Ivanetić, N., (2003). Uporabni tekstovi. Zagreb: FF press
30. Kliment, A., (2003). Poslovne komunikacije. Zagreb: ŠK
31. Krampus, V., Zrinjan, S., (2006). Hrvatski na ispitu. Zagreb: Dan
32. Krampus, V., Zrinjan, S., (2007). Poslovni hrvatski jezik. Zagreb: VERN
33. Matković, M., (2006). Jezični savjetnik – iz prakse za praksu. Za-
greb: Škorpion
34. Miljković, D., Rijavec, M., (1999). Zaposlite najbolje. Zagreb: IEP-
D2, MEP
35. Nikić-Ivanišević, J., Opačić, N., Zlatar, Z., (2004). Jezikomjer.
Stobreč: Croma co.
36. Opačić, N., (2006). Hrvatski u zagradama. Zagreb: Hrvatska
sveučilišna naklada
37. Opačić, N., (2009). Reci mi to kratko i jasno, hrvatski za normalne
ljude. Zagreb: Novi Liber
38. Opačić, N., (2012). Hrvatski ni u zagradama – Globalizacijska
jezična teturanja. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
39. Ožanić, M., (2005). Poslovna pisma. Zagreb: Tehnološki park
40. Pease, A., (2002). Govor tijela. Zagreb: AGM
41. Povijest hrvatskoga jezika, 1. knjiga: Srednji vijek (2009). Zagreb:
Croatica
42. Pranjković, I., (1995.). Sintaksa hrvatskoga jezika i povijest hrvat-
skoga jezika u 19. stoljeću. Zagreb: ŠK
43. Pranjković, I., Silić, J., (2005). Gramatika hrvatskoga jezika. Za-
greb: ŠK
136 /LWHUDWXUD ,QGHNVSRMPRYD 137

44. Samardžija, M., (1993). Hrvatski jezik u Nezavisnoj Državi Hrvat-

skoj. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada
45. Samardžija, M., (2012). Hrvatski jezik i pravopis od ujedinjenja do
,1'(.632-029$
kraja Banovine Hrvatske (1918. – 1941.). Zagreb: Školska knjiga
46. Samardžija, M., (1995). Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest
hrvatskoga jezika u 20. stoljeću. Zagreb: ŠK
47. Silić, J., (1995). Morfologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga A
jezika od 16. do 19. stoljeća. Zagreb: ŠK administrativno-poslovni stil
48. Škarić, I., (2000). Temeljci suvremenog govorništva. Zagreb: ŠK (značajke) 10
AIDA 28
49. Šonje, J. (urednik), (2000). Rječnik hrvatskoga jezika. Zagreb: ŠK, ako/ukoliko 43
LZ M. Krleža alternacije –ije/-je/-e/-i 98
50. Taylor, S., (2002). Gartsideovi modeli poslovnih pisama. Zagreb: Mate apostrof (izostavnik) 93
apozicija 115, 118
51. Weismann, J., (2006). Prezentacijom do uspjeha. Zagreb: Mate
arhaizmi 12
atribut 68, 117
Internetski izvori:
B
www.pravopis.hr (30. 9. 2013.)
bipolarna pitanja 38
bodycopy 42
brojevi 80, 112

C
copywriter 39, 41
crtica/crta 89, 92

Č
čestice 114

D
da li/je li 45
datum 16
dekliniranje brojeva 44, 112
dijalektizmi 12
dijelovi poslovnoga pisma 13
dopisivanje 51
dvotočje/dvotočka 87, 91

E
elastična stabilnost u vremenu 57
enklitika 12, 45

F
faze predstavljanja 32
frazemi 12
funkcionalnost standardnoga jezika 57, 64
138 ,QGHNVSRMPRYD ,QGHNVSRMPRYD 139

G -
gdje, kamo, kuda 47, 113, 117 leksičko-semantičke osobitosti 11
gđa, gđica, fra, don 47, 101 poslovne ponude 28
glagoli 112 lokalizmi 12
prema predmetu radnje 112
prema vidu 112 M
glagolski predikat 116 moderni kombinirani oblik
glasovi č/ć 94 poslovnoga pisma 18
glasovi dž/đ 94, 96 molba 20
glasovne promjene 104 molba za zaposlenje – primjer 24, 25, 26
gramatički priručnici 61
gubljenje suglasnika 107 N
nadnevak 13
H nasuprot/unatoč/usprkos 48
headline 42 navezak 109
hipokoristici 12 navodnici 87
historizmi 12 neizravni objekt 117
nepromjenjive vrste riječi 82
I norma 66, 103
imenice 78, 110 normativni priručnici standardnoga jezika 58
imenski predikat 116
intervju 36 O
definicija 36 obične kratice 100
ciljevi intervjua 36 objekt 116
tipovi intervjua 36 oblici poslovnoga pisma 17
priprema 37 običan blok oblik 17
vrste pitanja 37 moderni kombinirani oblik 18
inverzija 86 puni američki oblik 19
izostavnik 93 oblikovanje ponude 28
izravni objekt 117 oblikovanje poslovne poruke 11
oglasi 40
J oglašavanje 39
jednačenje po mjestu tvorbe 107 oslovljavanje 15
jednačenje po zvučnosti 106 otvorena pitanja 36, 37
jezična kultura 56
jezični savjetnici 63 P
jotacija 105 padeži i padežna pitanja 110
palatalizacija 105
K pasiv 44
k(a)/kod 48 personalni podstil 11
književnoumjetnički stil 64 pisanje muških i ženskih prezimena 16, 67, 78, 79
koji/kojega 45 pisanje riječi iz drugih jezika 72
kolokvijalni stil 65 pitanja za intervju 37
komparacija pridjeva 111 pleonazam 46
kratice 100 polusloženice 78
obične kratice 100 ponuda – oblikovanje 28
složene kratice 101 ponuda – primjer 29, 30
kožni/kožnat/kožast 49
140 ,QGHNVSRMPRYD ,QGHNVSRMPRYD 141

ponude – podjela 31 sibilarizacija 104

popularnoznanstveni stil 35 sintaktičke osobitosti poslovne poruke 12
posjetnica 52 sljedeći/slijedeći 43
poslovni bonton 51 složene kratice 101
posuđenice 72 služba riječi u rečenici 115
pošto/jer/budući da 49 spojnica 89, 92
pozdravljanje 52 subheadline 42
pozicijski slogan 42 sugestivna pitanja 38
pravopisni priručnici 58 stabilnost u prostoru
pravopisni znakovi 91 (značajka standardnoga jezika) 57
predikat 115 standardni jezik 56
predstavljanje 32 stilski obilježene istoznačnice 12
faze predstavljanja 32
predstavljanje – primjer 33 T
pridjevi 111 tiskani oglasi 41
stupnjevanje pridjeva 111 točka 84, 91
prijedlozi 114 točka kao pravopisni znak 84
prijedložni objekt 117 točka sa zarezom 86
prilozi 113 točka – zarez 90
priložne oznake 117 trotočje/trotočka 87
print oglas 41 tuđa vlastita imena 73
priprema prostora 35 tuđice 72
promjenjive vrste riječi 78
prostorno ograničen leksik 12 U
prijedlozi kroz/putem 44 u vezi toga/u vezi s tim 49
publicistički stil 64 uljudnost 11, 16, 51
puni američki oblik poslovnoga pisma 19 umanjenice 12
upitnik 84
R upitnik i uskličnik 85
razgodci 84 upoznavanje 52
razgovorni stil 65 usklici 114
rečenični znakovi 84 uskličnik 85
red riječi u rečenici 12 usvojenice 72
regionalizmi 12 uvećanice 12
reklame 40
rječnici hrvatskoga jezika 62 V
rječnik – razlikovni 62 veliko i malo slovo 67
rječnik stranih riječi 62 veznici 114
rukovanje 52 vokalizacija 109
vremenski ograničen leksik 12
S vrste riječi 110
s/sa 109 vulgarizmi 65
sadržaj poslovnoga pisma 15
sadržajno-stilske osobitosti Z
poslovne poruke 11 zagrade 88, 92
sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi 78 zajutrak 46
142 ,QGHNVSRMPRYD Biografija autora 143

zamjenice 79, 80, 111 Biografije autora

podjela zamjenica 111
zamjenice Vi, Vaš, Vam 16
zaspim, zaspem 47
Vicko Krampus rođen je u Dubrovniku
zarez 85, 91 1954. godine. Diplomirao je hrvatski jezik,
zarez 85 književnost i povijest umjetnosti na Filo-
nizanje (nabrajanje) 85 zofskom fakultetu u Zadru. Doktorand
naknadno dodavanje 86 je poslijediplomskoga doktorskog studija
inverzija 86 hrvatske kulture na Filozofskom fakultetu
isticanje 86 u Zagrebu. Suautor je udžbenika Poslovni
suprotnost 86 hrvatski jezik i kompendija Hrvatski na is-
zatvorena pitanja 37 pitu. Objavio je i više stručnih radova.
zbog/radi 45 Na Veleučilištu VERN' predaje kolegije
znanstveni stil 64 Poslovni hrvatski jezik, Hrvatski jezik i
kultura, Suvremeni jezik i mediji, Hrvat-
Ž
ska kulturna baština i Govorničke vještine te obavlja dužnost predstojnika
životopis 22
katedre Jezika i kulture. U fokusu stručnih interesa su mu poslovno komu-
životopis – narativni/esejistički/tablični 22
životopis – primjer 24, 25, 26 niciranje, hrvatska kulturna baština i kulturni turizam.
životopis – redoslijed podataka 22
Snježana Zrinjan rođena je u Brežicama
1967. godine. Diplomirala je kroatistiku na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Na istom
je fakultetu i doktorandica poslijediplom-
skog doktorskog studija književnosti, iz-
vedbenih umjetnosti i filma.
Autorica je udžbenika iz hrvatskoga
jezika za četverogodišnje strukovne
škole, suautorica udžbenika iz hrvatsko-
ga jezika za gimnazije te za trogodišnje
strukovne škole. Radi kao profesorica na
srednjoj školi.
144 %LEOLRWHNDEXVLQHVVFODVV

Biblioteka Business Class

A. Brusnić, V. Cvitanović, Z. Gregov,
V. Kutnjak, D. Tomić, V. Žanić:
Poduzetništvo 1

Darko Delač:
Mikroekonomija

Irena Miljković Krečar i Maja Kolega:

Psihologija u poslovnom okruženju