HRVATSKI OGRANAK MEĐUNARODNOG VIJEĆA

ZA VELIKE ELEKTROENERGETSKE SUSTAVE – CIGRÉ

9. savjetovanje HRO CIGRÉ
Cavtat, 8. - 12. studenoga 2009.
A1-01

Zlatko Maljković Josip Študir

Sveučilište u Zagrebu Končar - GIM
Fakultet elektrotehnike i računarstva jstudir@koncar-gim.hr
zlatko.maljkovic@fer.hr

Zoran Milojković
Končar - GIM
zmilojkovic@koncar-gim.hr

TREND RAZVOJA VELIKIH SINKRONIH GENERATORA

SAŽETAK

Najveći vodikom i vodom hlađeni turbogeneratori (TG) se proizvode u firme ALSTOM i to 2-polni
snage do 1400 MVA za termoelektrane na fosilna goriva i 4-polni snage do 2000 MVA za nuklearne
elektrane. Najveći TG koji je u pogonu već više od desetak godina je 4-polni TG snage 1710 MVA.
Danas Elektrosila projektira i priprema proizvodnju serije 4-polnih TG snage 1200 i 1500 MW. Siemens
Power Generation projektira 4-polni TG snage 2222 MVA, 50 Hz (1520 MVA, 60 Hz). Hitachi i Misubishi
predviđaju da će proizvesti do 2014 godine turbogeneratore snage do 1715 MVA.
Zadnjih godina ALSTOM razvija razne vrste zrakom hlađenih hidrogeneratora (HG) snage
800 MVA, temeljeno na projektima Itaipu - Brazil i Three Gorges - Kina. Kontinuiranim razvojem
ventilacijskih sustava, zrakom hlađenih jedinica snage po polu do 30 MVA radi u Kini. VA TECH HYDRO
razvija generatore za cijevne agregate snage do 80 MVA. Elektrosila ima najveće HG s vodom hlađenim
statorskim namotom i usmjerenom ventilacijom zrakom rotorskog namota snage od 500 do 720 MVA

Ključne riječi: turbogenerator, hidrogenerator, hlađenje, razvoj, najveće snage

STATE OF THE ART IN LARGE SYNCHRONOUS GENERATORS

SUMMARY

At the top of the range of ALSTOM, the hydrogen and water-cooled GIGATOP 2-pole up to
1400 MVA and GIGATOP 4-pole up to 2000 MVA are among the largest turbogenerators (TG) in the
world for fossil and nuclear applications respectively. World’s largest TG in operation today is the 4-pole
units with 1710 MVA, running for more than a decade. At the present time Electrosila carries out the
design and preparation of production for the series of the 4-pole TG with an output capacity 1200 and
1500 MW. Siemens Power Generation has designed 4-pole turbine generators with capabilities
2222 MVA, 50 Hz (1520 MVA, 60 Hz). Hitachi and Mitsubishi will built up to 1715 MVA by 2014 years.
During the last years different fully air cooled hydrogenerators (HG) with around 800 MW have
been developed in ALSTOM, based the operation experience in Itaipu, Brazil and the units for the Three
Gorges project, China. Continuous developments on the ventilation system allow for self ventilated, air
cooled units with a power per pole of up to 30 MVA currently put in service in China. VA TECH HYDRO
has developed bulb units with an output higher than 80 MVA. Electrosila has the biggest powerful HG
with on output from 500 MW to 720 MW with water cooling of stator winding and forced air cooling of rotor
winding.

Key words: turbogenerator, hydrogenerator, cooling, development, highest rating

1
1. UVOD

1.1. Povijest izgradnje turbogeneratora i hidrogeneratora

Prva termoelektrana sagrađena je u ranim 1880-ima. Od tada, broj elektrana s turbogeneratorima

se sustavno povećavao zajedno s inovacijama u dizajnu i materijalima. Sredinom 70-ih godina s
porastom svjetske ekonomije, naglo je porastao broj velikih generatora. Posljednjih godina raste potreba
za elektranama većih snaga, kako zbog problema sa prostorom, tako i zbog ekoloških i financijskih
dobrobiti. Isto tako, razvojem tržišta električne energije nedavno se pojavila potražnja za jednostavnim
generatorskim sustavima u pogleda boljeg upravljanja, održavanja i jeftinije početne cijene, te visokog
stupnja korisnosti. Na temelju ovih činjenica, razvijeni su dvopolni vodom hlađeni 1000 MW i indirektno
vodikom hlađeni 700 MVA turbogeneratori za kombi blokove i termoelektrane na ugljen. Povećanje snage
generatora omogućeno je razvojem rashladnih tehnologija (direktno hlađenje vodiča), te pomicanjem
granica u proizvodnji rotora. Po snazi najveći generator koji je u pogonu već više od desetak godina u
nuklearnoj elektrani Chooz & Civaux u Francuskoj je 4-polni TG snage 1710 MVA.
Svi autori firmi koje planiraju ići u izgradnju najvećih sinkronih generatora navode da se prvo
prilazilo studioznoj analizi elektromagnetskog, ventilacijskog, toplinskog i mehaničkog proračuna. Tek se
tada može donijeti odluka o izgradnji turbogeneratora odnosno hidrogeneratora povećane snage u
odnosu na već izgrađene jedinice, definirajući granične vrijednosti obzirom na zagrijavanje, ventilaciju i
hlađenje, stabilnost i mehanička naprezanja generatora.
Izrada generatora veće snage znači povećanje dimenzija i/ili povećanje specifičnih opterećenja
(magnetska i električna), a što slijedi iz izraza prema [1]:
S = C D 2 Li n (1)
3
odnosno iz definicije Essonove ´konstante´ C izražene u (kVA min/m ):
C = 1,163 f n AS Bδ 110−4 ≈ 1, 05 AS Bδ 110 −4 (2)
gdje su:
S, kVA – prividna snaga
D, m – provrt (unutarnji promjer) statora
Li, m – idealna duljina statora
-1
n, min – nazivna brzina vrtnje
fn, – faktor namota
AS, A/m – strujni oblog statora
Bδ1, T – osnovni harmonik indukcije u rasporu.
Idealna duljina paketa nešto je manja od stvarne duljine statora L, odnosno veća od efektivne
duljine željeza zbog radijalnih rashladnih kanala u paketu statora. Essonova ´konstante´ u suštini nije
konstantna jer ovisi o efikasnosti hlađenja generatora.

1.1.2. Dimenzije i specifična opterećenja turbogeneratora

Pri projektiranju turbogeneratora polazi se od specifičnih mehaničkih i toplinskih opterećenja

kojima se može opteretiti rotor. U generatoru se strujna opterećenja izražavaju preko strujnog obloga
statora AS i rotora tj. uzbude Af, a magnetsko opterećenje preko indukcije u rasporu, polazeći od toga da
indukcija u željezu ne prelaze vrijednost od npr. 1,8 T.
Mehanička opterećenja tijela rotora i naprezanja u zubima pri brzinama pobjega, kao i naprezanja
rotorskih kapa ograničavaju veličinu promjera rotora. Dvopolni turbogeneratori imaju točno definirano
ograničenje u promjeru rotora, npr. preko maksimalne obodne brzine zbog centrifugalnih sila koju može
podnijeti tijelo rotora, odnosno rotorska kapa. Ako se za maksimalnu obodnu brzine dopusti npr. v =
225 m/s [1], te se uzme da je brzina vitlanja 1,2ns dobiva se najveći promjer rotora Dr za 50 Hz, 2-polni
turbogenerator:
60 v 60 ⋅ 225
Dr = = = 1,194 m (3)
1, 2 ns π 1, 2 ⋅ 3000 ⋅ π
Duljina generatora ograničena je vibracijama rotora. Toplinska opterećenja nastaju prvenstveno
kao posljedica visokih gustoća struja uzbudnog namota i magnetskog opterećenja tijela rotora. Najčešće
proizlazi da je snaga turbogeneratora ograničena geometrijom rotora, jer su u njemu i strujna opterećenja
veća nego na statoru (Af > AS).
Da bi se postigla snaga od 2000 MVA treba znatno povećati specifična opterećenja. Kod
klasičnih generatora to je moguće povećanjem strujnog obloga statora i rotora, a kod supravodljivih
generatora i povećanjem magnetskog opterećenja. Znatnije povećanje strujnog obloga postiže se samo

2
uz efikasnije hlađenje, što se prvenstveno postiže uvođenjem vodika kao rashladnog fluida umjesto
zraka, te direktno hlađenje namota (obično rotorskog namota vodikom, a statorskog namota
deioniziranom vodom). Postoji primjer turbogeneratora kod kojeg je primijenjeno odvođenje topline
direktnim hlađenjem namota rotora vodom, ali se zbog komplicirane izvedbe to rješenje praktički
napustilo u daljnjim razvojima najvećih turbogeneratora. Razvoj sustava hlađenja turbogeneratora može
se pratiti na primjeru hlađenja rotorskog namota. Na prvim turbogeneratorima rotorski namot je bio
smješten u utor, zaklinjen i indirektno hlađen rashladnim medijem preko tijela rotora. Nakon toga su se
uvela konstrukcijska rješenja direktnog hlađenja dijela namota u utoru:
− pick-up sustav: klinovi su obrađeni tako da zahvaćaju rashladni medij iz raspora; rashladni
medij prolazio sustavom kanala kroz sam namot po duljini stroja, te se nakon hlađenja vraća ponovo u
raspor,
− radijalna ventilacija - podutorski kanal: konstrukcijskim rješavanjem sklopa rotorskih kapa uvelo
se hlađenje rotorskog namota izradom podutorskog kanala i otvaranjem radijalnih kanala u utorskom
dijelu namota rotora.
Slijedeće poboljšanje bilo je direktno hlađenje glava rotorskog namota izradom aksijalnog utora u
vodičima na glavama namota. Današnja rješenja hlađenja osim direktnog hlađenja rotorskog namota
vodom u principu se svode na hlađenja sustavom kombiniranja aksijalnih i radijalnih rashladnih kanala u
samom namotu na glavama namota i u utorskom dijelu. Jedan od ciljeva je i smanjiti gubitke i buku
nastalu ventilacijom što se postiže glatkom površinom rotora koju rashladni medij oplahuje i optimalnom
količinom rashladnog medija.
Ako se kod klasičnih zrakom hlađenih TG postizale vrijednosti strujnog obloga statora do
60000 A/m, onda se efikasnijim hlađenjem (direktno vodik) postižu iznosi 170000 A/m, a uz direktno
hlađenje vodom ti su iznosi još i veći.

2. TURBOGENERATORI

2.1. Trend razvoja

Dobivanje većih snaga generatora postiže se povećanjem dimenzija generatora i/ili povećanjem
gustoće snage (strujni oblog, indukcija). Pri povećanju dimenzija, optimira se omjer duljine statorskog
paketa i rotorskog promjera odnosno provrta statora (L/D), koristi se izdržljiviji materijali za rotor, veliki
ležajevi, itd. Na primjer, povećanje promjera povećava naprezanje rotora, a povećanje duljine rotora
uzrokuje visoke vibracije rotora. Viši napon i struje statorskog namota zahtijevaju promjenu u izolaciji za
viši napon itd.
U Europi je nastao zanimljiv proces udruživanja velikih renomiranih tvrtki – proizvođača
turbogeneratora. Švicarsko-njemačko-švedska firma ABB nastala je 1988.god. od firmi ABB i ASEA (slika
1). Današnja tvrtka Alstom Power spoj je Alstom Energy i ABB Power Generation od 2000. god. Pri tome
je prvo bila ABB ALSTOM POWER Ltd oko 1 godinu. A tvrtka Alstom Energy nosila je prije ime GEC-
Alsthom Energy [10].

Slika 1. Proces udruživanja europskih tvrtki u proizvodnji turbogeneratora [10]

2.1.1. Razvoj najvećih zrakom hlađenih turbogeneratora

Posebno je zanimljiv trend razvoja zrakom hlađenih turbogeneratora. Zbog problema s vodikom i
potrebe vodikovog postrojenja i njegovog održavanja postoji stalni trend povećanja snage generatora koji
se hlade samo zrakom. Prema [1] ABB Alstom Power razvija takve turbogeneratore snage do 500 MVA.
To bi se ostvarilo povećanjem promjera rotora za 9 %, duljine stroja za 17 % i strujnog obloga za 20 % uz

3
poboljšanje sustava hlađenja (480 MVA, TOPAIR25), a sve u odnosu na postojeći zrakom hlađeni TG od
300 MVA (TOPAIR23).
Izolacija armaturnog namota je višegodišnje provjerena pod nazivom Micadur, ali s materijalima
za klasu H (Micadur-class.H). Rotorska izolacija je u klasi F, Nomex za utorsku izolaciju, a pojačana
staklo-plastična za međuzavojnu izolaciju u utoru i u glavama namota.
U radu [7] iz 2000.god. najavljivane su perspektive izgradnje zrakom hlađenog TG snage
480 MVA, međutim u kasnijim radovima (npr.[13]), istog autora u 2006.godini samo se spominje budući
razvoj snage 340 i 400 MVA. Taj se razvoj temelju na deset godišnjem iskustvu na seriji zrakom hlađenih
TG snage 300 MVA, kojih je već proizvedeno oko 90 komada.

2.2. Alstom

Sredinom 80-ih dvije velike tvrtke (ABB - švicarska za dvopolne generatore i Alsthom - francuska
tvrtka s proizvodnom serijom četveropolnih generatora), za tadašnji brzi rast nuklearnih elektrana u
Francuskoj, stvorile su potpuno novu seriju generatora. Kada su se te dvije tvrtke udružile nastala je
grupa Alstom i moglo se očekivati da će nastaviti razvoj temeljen na svojim prijašnjim uspjesima.
Proizvodna linija je podijeljena na više mjesta, u Švicarskoj se projektiraju dvopolni generatori, a u
Francuskoj četveropolni. Centar proizvodnje je u Poljskoj za dvopolne, u Francuskoj za četveropolne
generatore, a u Švicarskoj za rotore. Za elektrane koje se planiraju pustiti u pogon 2011/2012. razvijaju
se obje vrste generatora s povećanom snagom i to do 1400 MVA za dvopolne TG za termoelektrane na
ugljen i do 2000 MVA za četveropolne TG za nuklearne elektrane.
3
Konstanta iskorištenja (Essonova 'konstanta') dosiže vrijednosti od 40 kVA min/m i za dvopolni i
četveropolni generator (za zrakom hlađene TG to je 10-tak puta manja iskoristivost). Tako visoko
iskorištenje materijala sa sobom nosi i velike specifične gubitke u dijelovima generatora - namotima,
paketu i u čeonom prostoru. Glavna svrha vodika je hlađenje namota rotora i paketa statora, ali isto tako
služi za odvođenje dodatnih gubitaka zbog vrtložnih struja u čeonom području. Direktno hlađenje namota
statora vodom je glavni preduvjet za postizanje velikih snaga u zadanim dimenzijama generatora.
Kod dvopolnih generatora logika je sljedeća: kućište standardiziranih dimenzija, raspon snage
generatora pokriven je s tri standardizirana promjera rotora i različitim dužinama paketa, ležajevi na
postolju uz izolaciju vratila od vibracija kućišta, dvosmjerno aksijalno hlađenje namota rotora
potpomognuto radijalnim ventilatorom na uzbudnoj strani (omogućavajući vađenje rotora bez uklanjanja
ventilatora), statični uzbudni sustav (jednostavna tehnologija, brzo djelovanje). Pri tome je korišteno
provjereno: glave namota statora učvršćene prstenovima, ali tako da se može aksijalno istezati, a samoj
potpori se može regulirati čvrstoća, šuplji statorski vodiči štapnog namota, kroz koje struji voda, su od
nehrđajućeg čelika; konusne lamelirane tlačne ploče, te jednostruki i trostruki sustav brtvljenja.
Trostruki sustav brtvljenja je jedinstveni sustav koji se već 35 godinama koristi u preko 100
generatora. Princip rada je takav da postoji dovod ulja zasićenog zrakom i ulja zasićenog vodikom, a ta
dva dovoda odvaja tok vakumiranog ulja. Količina curenja je relativno mala i pri najvećem pritisku od 6
bara, a osigurana je visoka čistoća vodika unutar generatora što smanjuje gubitke trenja u generatoru.
Tipične nazivne vrijednosti dvopolnog generatora GIGATOP su: 934 MW, 1167 MVA, faktor
snage 0,8, 50 Hz, 27 kV, kratkospojni omjer 0,51, tlak vodika 5 bara, korisnost 98,88 % i statička uzbuda.
Kod četveropolnih generatora logika je sljedeća: standardizirano kućište, vertikalni hladnjaci,
raspon snaga generatora pokriven sa standardnim promjerima rotora (za obje frekvencije) i različitim
dužinama paketa, ležajni štitovi, jednostruka brtva (danas i trokružna), radijalno-poprečno hlađenje rotora
(danas i višestruko aksijalno), s aksijalnim ventilatorima na oba kraja; priključci (provodnici) na strani
uzbudnika, a po potrebi i na oba kraja generatora.
Beskontaktnu uzbudu čini uzbudnik konzolno postavljen na kraj rotora. Armatura uzbudnika i
diode su postavljene u metalni prsten u obliku zvona koji se postavlja na kraj rotora. Istosmjerna uzbuda
je na statoru uzbudnika.
Uzdužni presjeci 2-polnog i 4-polnog TG prikazani su na slikama 2 i 3.
Pojačana potpora glava namota statora je postignuta uporabom čvrstog vanjskog prstena od
fiberglasa za koji su glave namota pričvršćene svornjacima. Ova tehnika osigurava dodatnu krutost
sustava potpore, ali i fleksibilnost jer omogućuje širenje namota u aksijalnom smjeru zbog zagrijavanja.
Tipične nazivne vrijednosti 4-polnog generatora GIGATOP su: 1550 MW, 1722 MVA, faktor
snage 0,9, 50 Hz, kratkospojni omjer 0,38, tlak vodika 3,8 bara, korisnost 98,93 %, beskontaktna uzbuda,
dvostruka priključna kutija.
Kritični problem kod velikih dvopolnih generatora je zagrijavanje krajnjih dijelova statorskog
paketa u poduzbudi. Zato je dugogodišnja praksa uporaba lameliranih tlačnih ploča. Takve ploče sastoje
se od limova koji su impregnirane smolom i prešani pod vakuumom. Jedan kraj tako formiranog prstena
je konusnog oblika i zahvaća i vodi dio rasipnog magnetskog toka glava namota uzrokujući male gubitke.

4
Kontinuirani napredak dvopolnih generatora potaknuo je traženje dodatnih mogućih poboljšanja u izvedbi
tlačnih ploča. Razni elektromagnetski i termički numerički proračuni doveli su do nekoliko poboljšanja koja
mogu biti primijenjena. Jedno je povećanje poprečnog razmaka između susjednih limova, a drugo je
izrada procjepa od dna utora do sredine jarma. Time se smanjuju vrtlože struje koje su uzrokovane
aksijalnom komponentom magnetskog toka. Ova poboljšanja su integrirana u daljnji proizvodni proces, a
također je moguća i zamjena već postojećih tlačnih ploča.

Slika 2. Dvopolni turbogenerator hlađen vodikom i vodom

Slika 3. Četveropolni turbogenerator hlađen vodikom i vodom

Korištenje dvostrukih Roebel štapova je uobičajena praksa u vodom hlađenim generatorima.

Alternativno rješenje je uporaba transponiranih četverostrukih Roebel štapova, čime se osigurava
kontinuirana neutralizaciju polja u svakom statorskom štapu, a i samo izrada Roebel štapa je
jednostavna. Tada svi Roebel štapovi završavaju na jednom velikom spoju što omogućuje jednostavnije
spajanje krajeva statorskih štapova.
Četveropolni generatori imaju kombinirano hlađenje namota rotora. Iako je ovaj princip dokazano
dobar i dugo se koristi, dosta je složen i ne omogućuje daljnje napretke u povećanju snage generatora.
Tražeći novi pristup otkriveno je da bi način hlađenje primijenjen kod zrakom hlađenih manjih TG bio
primjeren i za ove veće generatore. Ovaj sustav hlađenja s više putanja daje jednoliku raspodjelu topline
u aksijalnom i radijalnom smjeru pri čemu se plin za hlađenje jako učinkovito koristi, što ga čini
optimalnim rješenjem za najveće snage. Vodiči imaju dva paralelna kanala za plin: prikazani tok plina se
odnosi na polovicu bakrenog stupca. Druga polovica hlađenja ima pomak za polovicu koraka što
omogućuje još ravnomjerniju raspodjelu topline.

5
 U novije vrijeme trend je izgradnje termoelektrana na ugljen koje koriste tehnologije niske emisije
plinova. S tim dolazi i potreba za generatorima snage preko 1000 MVA. Postojeći projekti u Njemačkoj
zahtijevaju generatore sve do 1400 MVA. Za nuklearne elektrane treće generacije potrebni su 4-polni
generatori snage do 2000 MVA. Time se nameću nove tehnologije koje mogu zadovoljiti te zahtjeve:
Zahtjevi: Moguće tehnologije:
- Povećanje tlaka vodika - Trostruki sustav brtvljenja
- Povećanje duljine - Proračun dinamičkih svojstava osovine
- Povećanje promjera rotora - Mehanička optimizacija MKE
- Smanjenje temperatura u glavama namota - Lamelirane konusne tlačne ploče s malim gubicima,
poboljšano hlađenje bakrenog štita
- Učinkovitije hlađenje rotora - Hlađenje s više putanja
- Povećanje nazivnog napona - Temelji se na sadašnjoj tehnici izolacije,
ograničena struja u statorskim štapovima
- Povećanje beskontaktnog uzbudnika - Bolje hlađenje u uzbudniku
Iz ovoga se vidi da se i budući zahtjevi mogu ostvariti korištenjem hlađenja namota rotora
vodikom i namota statora vodom.

2.3. Doosan

Elektroenergetski sustav Koreje zahtjeva veći i korisniji sustav dobivanja električne energije s
obzirom na ograničene izvore energije i sve veću potrošnju električne energije. Da bi zadovoljili
postavljene zahtjeve, Doosan Heavy industries and Constuction počeo je povećavati snage postojećih
generatora u elektranama. Nedavno, Doosan je završio izradu 1222 MVA turbogeneratora za elektrane
na fosilna goriva. Najveći dvopolni generator dosad razvijen u Doosanu i instaliran je bio snage 978 MVA
u Yeoung – heung elektrani na fosilna goriva. Od tada, Doosan povećava snagu postojećim generatorima
i iznad 1222 MVA. Generator 1222 MVA, 30 kV ima 5 % veću duljinu i 0,8 % veći promjer rotora u odnosu
na generator 978 MVA, 25 kV.
Tehnička rješenja primijenjena u Doosenu uvjetovana zbog povećanja napona i struje su:
hlađenje statorskog namota u jednoj petlji, poseban (tetra) sustav učvršćenja glava statorskog namota,
visokonaponska otporna izolacija klase F, direktno vodikom hlađeni sustav provodnika, učvršćenje
štapova u utoru oprugom, dijagonalni ventilacijski sustav rotorskog tijela. Zbog povećanja dimenzija
(duljina paketa i promjer rotora) primijenjena su sljedeća rješenja: koristi se materijali rotora najveće
čvrstoće; rotorske kapa od materijala s 18% Mn i 18% Cr, te se primjenjuje poseban rashladni sistem
(welded dome).
Doosan je dovršio razvoj 1100 MVA dvopolnog generatora. Novo razvijeni generatori 1222 MVA
se planiraju testirati i instalirati za komercijalnu djelatnost u skoroj budućnosti.

2.4. Elektrosila

Projekt 4-polnih turbogeneratora snage od 1200 MW i više, koji su trenutno u razvoju u pogonu
Elektrosila, temelji se na primjeni rashladnog sustava vodik – voda (namot statora je direktno hlađen
vodom, a namot rotora i statorski paket su direktno hlađeni vodikom). Ranije je ovaj sustav korišten u
osamnaest 4-polnih turbogeneratora snage 1000 MW, napona 24 kV.
Ovi turbogeneratori uspješno rade u nuklearnim elektranama diljem Rusije i Ukrajine već više od
dvadeset godina. Prosječna korisnost ovih generatora je jednaka 99,83 %. Da bi dobili jednaku
izdržljivost za veće generatore (1200 MW i 1500 MW), trebalo je malo povećati geometrijske dimenzija
aktivnih dijelova (promjer i duljinu rotora i provrt statora), te dodatno pojačati hlađenja (posebice rotorskog
namota), da bi se osigurale toplinske karakteristike kao kod prototipnog modela snage 1000 MW.
Danas Elektrosila priprema projekt serije 4-polnih turbogeneratora s izlaznom snagom od
1200 MW i 1500 MW. Razmatraju se dvije izvedbe samoventilacije utora rotorskog namota, obje približno
jednake po korisnosti i ekonomičnosti. U prvoj se izvedbi plin prikuplja iz raspora između rotora i statora,
a u drugoj iz rotorskih rashladnih kanala.

2.5. General Electric

U GE planiraju graditi 4-polne TG i do 25 % većih snaga od postojećih. Tehnološki izazovi su

vezani na izbor većeg faktora iskorištenja ili većih fizičkih dimenzija generatora. Četveropolni
turbogenerator najveće snage 1559 MVA, 60 Hz proizveden je u GE još 1978 god. a 1994.god.
proizvedeni su za Japan 4-polni TG snage 1540 MVA, 50 Hz.

6
 Projektiran je TG s 10 % povećanom strujom i 17 % povećanim momentom, povećanih fizičkih
dimenzija za toliko koliko dopušta tvornička proizvodna ograničenja (oko 10 %). Očekuje se povećanje
snage oko 25 %. Veličina i težina generatora ESBWR su na granici tvorničkih ograničenja. Namotani
stator ima masu oko 480 tona. Izolacija armaturnog namota je Micapal, učvršćenje glava namota je u
naprednoj tehnici TetraLoc. Rotor je iskovan iz jedinstvenog otkivka, a uzbudni namot se hladi radijalnom
cirkulacijom vodika. Uzbudni sustav je statički napajan s generatorskih stezaljki. Regulacija uzbude je
izvedena s trostrukom redundancijom.

2.6. Hitachi

Najveći 4-polni TG već proizvedeni jest snage 1570 MVA, odnosno 2-polni 1230 MVA. U planu je
proizvodnja najvećih 4-polnih TG do snage 2000 MVA.
Hlađenje kod 4-polnih TG najvećih snaga, kao i kod manjih 2-polnih TG se izvodi s radijalnom
ventilacijom rotora, dok kod najvećih 2-polnih s pick-up sustavom ventilacije.
Učvršćenje glava namota izvedeno je tako da se zagrijavanjem pod opterećenjem mogu širiti u
aksijalnom smjeru, a što je ostvareno izvedbom kliznog ležišta [5].
Projektima generatora karakteriziraju iscrpne toplinsko-ventilacijske analize u kojima se utjecaji
rotora i statora isprepliću. Detaljno se analiziraju u 3D prikazima dodatni gubici u štapova statorskog
namota i optimira preplitanje i transpozicija dionih vodiča.
U budućnosti se planira razvijati projekt 4-polnog TG približno snage 2000 MVA, 1800 MW,
60 Hz, nazivnog napona 24 do 27 kV uz vodom direktno hlađen armaturni namot i vodikom direktno
hlađeni rotorski namot i paket statora. Rotor bi se hladio radijalnom ventilacijom vodika. Uzbudni sustav
će biti statički.

2.7. Siemens

Firma Siemens ima u planu izradu najvećih vodikom i vodom hlađenih turbogeneratora na svijetu.
To su 4-polni snage do 2222 MVA (slika 4) i 2-polni 1500 MVA. Pri tome su primijenjene sve novosti kao i
kod drugih proizvođača najvećih TG kao npr. kod firme Alstom Power.

Slika 4. Prikaz najvećeg 4-polnog turbogeneratora snage 2222 MVA [12]

2.8. Toshiba

Projektiran je 1000 MW generator temeljen na tehnologijama iz postojećih projekata, ali koristeći i

potpuno provjerene nove tehnologije. Nazivni podaci su 1120 MVA, 27 kV, 50 Hz, faktor snage 0,9,
odnosno za 60 Hz je nazivni napon 25 kV.
Dobivanje većih snaga generatora postiže se povećanjem dimenzija generatora i/ili povećanje
gustoće snage (strujni oblog, indukcija). Pri povećanju dimenzija, optimira se omjer dužine statorskog
paketa i rotorskog promjera (L/D), koristi se izdržljiviji materijali za rotor, veliki ležajevi, itd. Usvojena je

7
tehnologija s orijentiranim limovima statorskog paketa s npr. mjerenim gubicima Epstein aparatom 1,38
W/kg pri 1,86 T. Statorski namot je vodom hlađeni i ima male gubitke. Optimirana je konstrukcije
učvršćenja statorskog namota u čeonom prostoru, bakreni zaslon u čeonom prostoru, elastična
učvršćenje statorskog paketa, izolacija namota klase F, optimiran je poprečni presjek rotora (maksimalno
je iskorišten presjek za vodiče), itd. Dalje, usvojeno je kompaktno kućište, vodikom hlađeni provodnici i
dvodijelne brtve. Rotorske kape izvedene su od austenitnog čelika s 18% Mn i 18% Cr.
Statorski namot sa šupljim dionim vodičima direktno hlađeni vodom, izveden je s prepletom, te s
različitim presjecima gornjeg i donjeg štapa radi ujednačenije raspodjele temperature
Za 1000 MW generator primijenjen je provjereni sustav učvršćivanja glava namota statora, koji
može aksijalno kliziti, a čvrsto je učvršćen u radijalnom i tangencijalnom smjeru.
Za hlađenje rotorskog namota prihvaćen je sustav direktnog hlađenja s radijalnim protokom
adaptiran tako da je izjednačena raspodjela temperature.
Tvornička ispitivanja pokazala su da su zadovoljena garancijske vrijednosti svih veličina, pa tako i
korisnosti u iznosu od 99,00 %.
Dugo je bila praksa koristiti direktno vodom hlađeni statorski namot za generatore veće snage od
400 MVA. Razvijen je izolacijski sustav statorskog namota s visokom toplinskom provodljivošću i
poboljšanim optimiranim protokom raspodjele vodika. Primjenjujući ove rezultate, postignuti su visoka
gustoća snage i visoka korisnost u usporedbi sa vodom hlađenim generatorom, pa je razvijen indirektno
vodikom hlađeni dvopolni turbogenerator snage 710 MVA, 20,5 kV, 50 Hz, faktor snage 0,85.
Vodikom hlađeni generatori uobičajeno imaju veći vanjski promjer statorskog paketa od vodom
hlađenih generatora i zbog toga se primjenjuje kompaktno kućište, radi smanjenja vanjske dimenzije, pri
čemu se pazilo na različita prijevozna ograničenja.
Turbogenerator 50 Hz, 710 MVA proizveden je i testiran 2005. godine. Prema zahtjevima kupaca
navedeno je da je nazivna snaga generatora 563,3 MVA. Korisnost pri toj snazi i faktoru snage 0,9
dosegla vrijednost 99,19% [11].

2.9. Mitsubishi

Na slici 5 prikazan je razvoj Mitsubishi TG. Za potrebe razvoja najvećih TG načinjen je model. Taj
model 4-polnog generatora načinjen je s istim poprečnim presjekom i glavama namota kao originalni
generator, ali kraći duljine samo 1/5 duljine originalnog TG. Na njemu su urađeni razni pokusi kao tropolni
udarni kratki spoj s nazivnim naponom, dvopolni kratki spoj, vitlanje s 1,2n, naponska ispitivanja i drugo.

Slika 5. Najveći Mitsubishi turbogeneratori

2.10. KONČAR

Končar je u proizvodnji turbogeneratora prisutan na svjetskom tržištu preko 50 godina. Prvi

turbogenerator isporučeni su 1956 godine. U dugogodišnjoj praksi proizvedeno je preko 170
turbogeneratora različitih snaga, napona, sustava hlađenja, ukupne snage preko 5600 MVA.
Prvi turbogeneratori su bili snage 16 MVA, da bi se, vlastitim razvojem, svakih 10-ak godina
snaga generatora skokovito povećavala uvođenjem novih tehnologija, novih projektnih i konstrukcijskih
rješenja. U proizvodnji generatora davno su usvojeni svi poznati i danas primjenjivani sustavi hlađenja.

8
 Zrakom hlađene turbogeneratore Končar je, pored ostalih, proizveo: 1988. godine u kooperaciji s
Alsthomom snage 125 MVA, 11,5 kV; 2000. godine samostalno po vlastitoj dokumentaciji 80 MVA,
10,5 kV. Danas je Končar sposoban proizvesti turbogeneratore hlađene zrakom snage do 150 MVA.
Turbogeneratore hlađene vodikom Končar je, pored ostalih, proizveo 1×194 MVA, 15,75 kV –
1981 g., 2×156 MVA, 13,8 kV – 1968. godine u kooperaciji s Dolmelom; 3×150 MVA, 15,75 kV i 12,5 kV –
1978÷1986. godine.
Na turbogeneratoru 247 MVA, 13,8 kV, u TE Plomin II, 2002. godine izvršena je rekonstrukcija i
zamjena statorskog namota i sustava hlađenja statorskog namota. Prijašnji statorski namot hladio se
direktno vodom, a novougrađeni namot se hladi indirektno vodikom. Ovo potvrđuje sposobnost Končara
da danas može proizvesti turbogeneratore hlađene vodikom snage do 300 MVA.
Turbogeneratore hlađene vodom Končar je, pored ostalih, proizveo 1× 410 MVA, 22 kV – 1989 g.
u kooperaciji s BBC; 2×353 MVA, 20 kV – 1981÷1983 godine u kooperaciji s Elektrosilom; 1×247 MVA,
13,8 kV – 1997 godine samostalno, po vlastitoj dokumentaciji.
U vremenu do katastrofe koja se dogodila u nuklearnoj elektrani u Ukrajini 1986 godine, Končar
se intenzivno pripremao za proizvodnju turbogeneratora najvećih snaga. U tom vremenu bila je u planu
izgradnja nuklearne elektrane Prevlaka. Čak je veliki dio projektne dokumentacije bio izrađen, ali zbog
navedene katastrofe, taj je projekt bio stopiran, a s time, u ondašnjim privrednim okolnostima,
obustavljene su sve aktivnosti na usvajanju takve proizvodnje. Međutim, stroj za obradu velikih rotora za
turbogeneratore je instaliran, horizontalna jama za vitlanje rotora, za ispitivanje mehaničke konstrukcije
rotora pri brzinama vrtnje u pobjegu, je izgrađena i opremljena, tako da je Končar i danas sposoban
proizvesti turbogeneratore snage do 600 MVA.

3. HIDROGENERATORI

3.1. Razvoj hidrogeneratora

Najveći hidrogeneratori spadaju u električne strojeve najvećih dimenzija, pa je tako prema Voith
Siemens Hydro najveće hidrogenerator snage 840 MVA vodom hlađeni instaliran u Kini (Three Gorges),
dok je zrakom hlađen 805 MVA u Venecueli (Guri), najveći po promjeru provrta 18,808 m u SAD-u (Gran
Coulee III), najveći po duljini jezgre 3,8 m u Venecueli (Guri), najveći po snazi po polu 31,7 MVA u Kini
(Guangzhou II).

3.1.1. Alstom Power

Alstom razvija niz hidrogeneratora do uključivo snage od 800 MVA, a temelji se na iskustvima na
projektima Itaipu u Brazilu i Three Gorges u Kini. Razvijaju se vodom hlađeni statorski namoti.
Kontinuirani razvoj na ventilacijskom sustavu daje rezultate, tako da se proizvode HG snage po polu veće
od 30 MVA/pol. Za posebne namjene npr. brzohodne generatore snage veće i od 400 MVA posebno su
razvijeni vodom hlađeni generatori. U razvoju su i generatori za cijevne agregate kojih je preko 15
ugrađeno u Kini u rasponu snaga od 40 do 60 MVA. U suradnji s drugim proizvođačima najveće cijevne
generator razvijaju se za Rio Madeira projekt u Brazilu [13].

3.1.2. Andritz VA TECH HYDRO

Andritz VA TECH HYDRO je zajednička firma od firmi: Escher Wyss, Voest, Elin i Sat, i članica je
grupe ANDRITZ od 2006.god. Poznata je po proizvodnji velikih motor-generator jedinica za reverzibilne
elektrane, još 1970.god. jedinice veće od 200 MW. Noviji proizvod su motor-generatori s promjenljivom
brzinom kao u elektrani Goldisthal u Njemačkoj snage 331 MVA, 265 MW, brzine vrtnje 333 (+4/-10%)
-1 -1
min . Grade i generatore za cijevne agregate, najveći je snage 82 MVA, 100 min [14].

3.1.3. Elektrosila

Danas je tvrtka OJSC „Power Machines – Branc Electrosila“ jedan od najvećih proizvođača
velikih hidrogeneratora, i u periodu od početka proizvodnje 1925.god. do danas je proizvela oko 700
-1 -1
jedinica. Izrađuje HG svih brzina vrtnje od sporohodnih 55,6 min do brzohodnih 750 min .
Hidrogeneratore snage do 417 MW proizvode se u izvedbi indirektnog hlađenja statorskog i rotorskog
namota, a za veće snage do 720 MW proizvode se vodom hlađeni statorski namot i usmjerenim zrakom
hlađeni rotorski namot. Grade se za napone do 18 kV i to u obje izvedbe armaturnog namota: štapni i
petljasti.

9
 U Rusiji je prvi veći HG pušten u pogon 1964. u elektrani Krasnojarskaja, a kasnije rekonstruiran,
-1
snage 500 MW, brzine vrtnje 93,75 min , pogonjen Francis turbinom. Takvih je na toj elektrani 12
jedinica. Za taj je generator zanimljiv podatak o veličini provrta statora od 16,1 m, a duljina (visina)
statorskog paketa je 1,85 m.
-1
Prvi agregat 640 MW (max. 720 MW), brzine vrtnje 142,8 min izgrađen je 1977.god., Dimenzije
generatora su: provrt statora 11.85 m, a visina statorskog paketa 2,75 m.
-1
U fazi projekta je najveća jedinica snage 1000 MW, brzine vrtnje 107,1 min za rusku elektranu
Evenkijskaja, odnosno ukupno 8 takvih [16]. Dimenzije generatora će biti: provrt statora 16 m, a visina
statorskog paketa 3,1 m. Svi su navedeni hidrogeneratori istog sustava hlađenja: vodom hlađeni statorski
namot i usmjerenim zrakom hlađeni rotorski namot.
Hidrogeneratori u izvedbi indirektnog hlađenja statorskog i rotorskog namota najveće snage
-1
370,5 MW (max. 408,5 MW), 125 min izrađeni su za argentinsku elektranu Piedra del Aguila; 4 jedinice,
prva je instalirana 1989.g. Dimenzije generatora su: provrt statora 12 m, a visina statorskog paketa 2,8 m.
-1
Po snazi nešto veći HG 375 MVA (max. 416,7 MW), 150 min izrađen je 2006.god. za meksičku
elektranu El Cajon. Dimenzije generatora su: provrt statora 10,84 m, a visina statorskog paketa 3 m.
-1
U fazi proizvodnje su i veći generatori za cijevne agregate snage 54 MW, 75 min (2 jedinice za
-1
elektranu Saratovskaja), a u fazi projekta je generator snage 75 MW, 81,82 min .
U proizvodnji najvećih HG koriste se nove moderne tehnologije:
- VPI tehnologija i lemljenje rotorskog namota – povećana pouzdanost i trajnost,
- lasersko rezanje segmenata rotorskih limova - povećava točnost u proizvodnji,
- statorski paket se slaže u obliku kruga na licu mjesta uz prethodno zagrijavanje –
smanjene vibracije statora i zadržavanje forme,
- primjena širokog raspona napona za štapni i petljasti armaturni namot.
Također se koriste moderni materijali: moderna tanka termostabilna izolacija klase F,
hladnovaljano željezo za limove, moderni tanki izolacijski lak za izoliranje limova statora, nemagnetske
krajnje ploče polova, te noseći i vodeći teflonski lažaji [15].

3.1.4. Voith Siemens Hydro

Uz firmu Siemens povezuju se najveći hidrogeneratori kao što su Itaipu u Brazilu (824 MVA,
-1 -1
18 kV, 90,9 min , promjer provrta statora 16 m), Grand Coulee u SAD (826 MVA, 15 kV, 85,7 min ,
-1
promjer provrta statora 18,8 m) i Three Gorges u Kini (840 MVA, 20 kV, 75 min , promjer provrta statora
18,5 m). Najveći vodom hlađeni generator je Three Gorges snage 824 MVA, a zrakom hlađeni Guri
snage 805 MVA. Najveća snaga po polu postignuta je kod generatora Guangzhou II u Kini iznosa
31,7 MVA/pol. Koristi se VPI sustav izolacije pod nazivom Micalastic. Statorski štapovi su prešani i sušeni
pri temperaturama između 140°C i 160°C. Učvršćenje glava namota ostvareno je srednjim prstenom,
prstenom radijalne potpore i nizom gornjih i donjih umetaka. Paket statora je učvršćen na poseban način
tako da je ´slobodan´ u radijalnom smjeru i na taj način se izbjegava deformacije (´buckling´) koje nastaju
zbog termičkih diletacija. Još je niz unapređenja izvedeno u mehaničkoj konstrukciji i ležajevima [16].

3.1.5. KONČAR

Končar je u proizvodnji hidrogeneratora prisutan od 1949. godine. Do danas je proizvedeno preko

500 hidrogeneratora, što horizontalnih što vertikalnih, za sve vrste turbina, ukupne snage oko
15000 MVA. Proizvedeno je i 20 cijevnih generatora ukupne snage oko 410 MVA. Sada su u proizvodnji
4 cijevna generatora svaki snage 16,7 MVA.
-1
Hidrogeneratori najvećih snaga koje je Končar proizveo su: 3×190 MVA, 15,75 kV, 71,5 min ;
-1 -1
4×176,5 MVA, 16 kV, 150 min ; 4×167 MVA, 18 kV, 136,4 min i tako dalje. 1988 godine Končar je imao
-1
ugovorenih 6 generatora za HE Bekhme u Iraku, svaki 295 MVA, 18 kV, 50 Hz, 167 min , napravljena je
gotovo kompletna dokumentacija, ali je realizacija projekta stopirana zbog ondašnjeg rata u Zaljevu,.
Končar je prisutan i na području reverzibilnih hidroelektrana; Končar je u suradnji s Toshibom
-1
proizveo i instalirao motor - generatore za HE Bajina Bašta, 2×315 MVA, 11 kV, 428 min , 1980. godine;
-1
motor - generatore za HE Velebit, 2× 155 MVA, 15,75 kV, 600 min .
Glede dimenzija, najveći promjer na provrtu statora proizvedenih generatora je 14,2 m kod
generatora 4×190 MVA.
Glede najveće snage po polu su motor – generatori za HE Velebit, 2×155 MVA. Snaga po polu je
15,5 MVA.
Što se tiče cijevnih generatora, najveća snaga do sad proizvedenih generatora je 42 MVA za HE
Dubravu i HE Čakovec. Najveći vanjski promjer kućišta cijevnog generatora je 7,2 m na generatorima za
-1
HE Bhavani u Indiji, 16,67 MVA, 6,6 kV, 71,43 min .

10
 Glede rashladnog sustava, primjenjivani su svi rashladni sustavi koji se danas u svijetu
primjenjuju; zrak po atmosferskim tlakom, zrak pod nadtlakom, hlađenje direktno vodom.

4. ZAKLJUČAK

U svijetu najveće generator danas proizvode samo neke firme koje su nastale spajanjem nekada
vrlo renomiranih firmi, koje same nisu mogle opstati ili su integracijom objedinile pogonski dio elektrane s
generatorom. Samo dvije firme imaju tendenciju razvoja najvećih 4-polnih turbogeneratora za nuklearne
elektrane snage reda 2000 MVA, a isto tako vrijedi za najveće električne strojeve po dimenzijama –
sporohodne hidrogeneratore s najvećom snagom 840 MVA. Često se kao mjerilo veličine hidrogeneratora
iskazuje snaga po polu i najveći generatori danas imaju snagu preko 30 MVA/polu. Tendencija razvoja
zrakom hlađenih turbogeneratora sve većih snaga dostigla je razvoj TG snage 400 MVA (iako se prije
spominjalo 480 MVA) u samo jednoj renomiranoj firmi. Hidrogeneratori za cijevne agregate dosežu snage
reda 80 MVA. Tendencija u gradnji reverzibilnih elektrana je ugradnja indukcijskih generatora s
mogućnošću regulacije brzine vrtnje u malom postotku, radi boljeg iskorištenja rada u motorskom i
generatorskom radu.

5. LITERATURA

[1] Z. Sirotić, V. Krajzl, „Upute za proračun sinhronih strojeva“, Sveučilište u Zagrebu, ETF, 1991.
[2] R. Joho, Y. Sabater, H. Ferretto, D. Abraham, W. Ferens, „Hydrogen/Water - Cooled Turbo-
generators: A Mature Technology on the Move“ ALSTOM, Savjetovanje CIGRE Pariz 2008, A1-
117, Panel Session, str.1-7
[3] Myung Duk Seo, Sung Han Lee, Dae Heon Kim, Se Wook Oh, Chong Whie Cho, „Tandem
Compound 2 Pole 1222 MVA Generator for Fossil Power Plant“, Savjetovanje CIGRE - Pariz 2008,
SC A1 Panel Session, str.1-5
[4] O. Antonjuk, E. Gurevich, „Four-Pole Turbogenerators with an Output Capacity of 1200 MW and
Higher“ Branch Electrosila of the OJSC Power Machines in Saint-Petersburg, Russia, Savjetovanje
CIGRE - Pariz 2008, SC A1 Panel Session, str.1-4
[5] K. Hattori, K. Takahashi, S. Tohnosu, K. Miyakawa „State-of-the-art Technology for Large Turbine
Generators“, Hitachi, Ltd. Japan, - Pariz 2008, SC A1 Panel Session, str.1-8
[6] H. Ito, „Evolution of Large Fossil Fired Turbo-generator“, Toshiba Corporation, Japan, Savjetovanje
CIGRE - Pariz 2008, SC A1 Panel Session, str.1-10
[7] R. Joho, J. Baumgartner, T.Hinkel, C.-E. Stephan, M. Jung, „Type-tested Air-cooled Turbo-
generator in the 500 MVA Range“, Savjetovanje CIGRE - Pariz 2000, 11-101, str.1-8
[8] Shen Ru Gang, R.M. Booth, B. Guigues, M. Verrier,“ Design and experience feed back for 3000
rpm 1000 MW nuclear power station in China“, Savjetovanje CIGRE - Pariz 2000, 11-106, str.1-6
[9] A. Bock*, R. Joho, T. Baumann ,C.-E. Stephan, „Trends in Insulation Systems for Generator HV-
Windings“, Savjetovanje CIGRE - Pariz 2002, 11-102, str.1-4
[10] M. Iseli, K. Mayor, Y. Sabater, M. Verrier, B. Zimmerli, „Air-Cooled Turbogenerator Series for a
Changing Market“, Savjetovanje CIGRE - Pariz 2002, 11-107, str.1-7
[11] Toshio Kitajima*, Hiromichi Ito, Susumu Nagano, Yukihiko Kazao,“The World’s Largest Capacity
Turbine Generators with Indirect Hydrogen-Cooling“, Savjetovanje CIGRE - Pariz 2004, A1-106,
str.1-8
[12] L. Montgomery, K. Sedlazeck, „Generators > 1200 MW“, Siemens, Savjetovanje CIGRE - Pariz
2008, SC A1 Panel Session, str.1-18
[13] R. Joho, C. Picech, K. Mayor, „Large Air-Cooled Turbogenerators Extending the Boundaries“,
Savjetovanje CIGRE - Pariz 2004, A1-106, str.1-8
[14] K. Scherer, „Applications for Large Generators“ VA TECH HYDRO, Austria, Savjetovanje CIGRE -
Pariz 2008, SC A1 Panel Session, str.1
[15] Y. Degusarov, „Generator Development Panel Session – Hydrogenerators“. Elektrosila,
Savjetovanje CIGRE - Pariz 2008, SC A1 Panel Session, str.1-4
[16] T.Hildinger, „Generator Presentation - VOITH SIEMENS HYDRO“, Savjetovanje CIGRE - Pariz
2008, SC A1 Panel Session, str.1-53

11