Zadaci za vježbu Jednačine i nejednačine sa apsolutnim vrijednostima

1 Jednačine i nejednačine sa apsolutnim vrijednostima

1. Riješiti jednačine
(a) |2x − 1| − 2|1 − x| = 1; (b) |x − 3| + |1 − 4x| = 2|x + 2|;
(c) |x − 1| + |x2 + 3x − 4| = 5; (d) 2x − |5 − |x − 2|| = 1; (e) |x2 − 4x| + 3 = x2 + |x − 5|;
(f) |x − 5| + |x2 − 2x − 8| = 7; (g) |2x − 1| − 3(3x + 1) = |x − 1| − 2(x + 3) − 9;
(h) |2x + 1| − 3|x − 3| = |x − 1| + x + 2; (i) 4(1 − x) + |2x − 1| = 3x − |x − 2| − 1.
2. Riješiti nejednačine
(a) 2 − 3|1 − x| − 2x 6 1 − 4x − 2|2x + 3|; (b) |x + 1| + |3x − 1| > 2; (c) |x2 − x| − |x| < 1;
(d) |x2 − 3x + 2| − 1 > |x − 3| (e) |x2 − 7x + 10| − |x − 3| < 6
(f) |x2 − 2x − 3| + 2 − 2x > |x − 4| + x2 ; (g) |x2 + 2x − 3| < 3x + 3;
   
2 2
 2x − 1   x−1 
(h) |x − 4x| + 3 > x + |x − 5|; (i)    6 2. (j) 
  < 1;
x+1  2x + 1 
2
   
 x+1  1
 > ; (l)  x + 2x  < 1.
 
(k)  2
2x − 3  2  x − 4x + 3 

Samir Karasuljić 1
Zadaci za vježbu Kompleksni brojevi

2 Kompleksni brojevi
3. Dati su kompleksni brojevi z1 = 2 − 3i, z2 = 1 + 2i. Izračunati
z1      
(a) z1 + z2 , (b) z1 − z2 , (c) z1 · z2 , (d) , (e) |z1 |, (f)  zz12  , (g) Re zz12 , (h) Im zz12 .
 
z2
4. Izračunati
1 + 3i (−4 + i)(−4 − i) 2z − 2zz
(a) i25 + (−i)50 + i40 + i62 + i83 , (b) 2
+ , (c) Za z = 1 − 3i, .
(−1 + i) 1+i zz + i
5. Izračunati
(a) x i y iz jednačine 3x + xi − 2y = 12 − yi − i, (b) z iz uslova (2 + i)z + 2z − 3 = 4 − 6i.
6. Odrediti kompleksan broj z iz uslova |z − 4| = |z − 2| ∧ |z − 3| = |z − 2i|.
7. Pretvoriti√kompleksne√brojeve iz algebarskog u trigonometrijski oblik
(a) 2 − 2 3i, (b) −6 3 − 6i, (c) −5 + 5i.

8. Izračunati
p √ p √ √
3 4
(a) −3 − 3i, (b) 3 − 3 3i, (c) z ako je z 3 = 2 − 2 3i.
9. Pokazati da Re z1 − 23 = 0 predstavlja jednačinu kružnice.

  √
10. Izračunati kompleksan broj z iz uslova Re z−z z−1


2 + 10i Im 3+i = x + 1 + 2i, a zatim izračunati z.

11. Zadaci za vježbu

√
(a) Riješiti jednačinu z 5 −
3 + i = 0.
√ √
(b) Dat je kompleksan broj z = 4 3 − 12i, izračunati 4 z.
√ √
(c) Dat je kompleksan broj z = 6 − 2 3i, izračunati 4 z.
(d) Riješiti jednačinu z 3 + 2 + 2i = 0.
√
(e) Riješiti jednačinu z 5 − 3 + i = 0.
√ √
(f) Ako je z = 5 − 5 3i, odrediti z 5 i 3 z.
√
(g) Riješiti jednačinu u skupu racionalnih brojeva 4z 3 + 7 3i = 7.
√
(h) U skupu kompleksnih brojeva riješiti jednačinu z 4 − 3 3 = −3i.
√
(i) U skupu kompleksnih brojeva riješiti jednačinu z 4 + 2i = 3 − i.
r
1+i
(j) Riješiti jednačinu z = √ .
2
r
1+i
(k) Riješiti jednačinu z = 3 √ .
2
√
(l) U skupu kompleksnih brojeva riješiti jednačinu 2z 3 + 2i = 3i + 1.
1+4i+i29
(m) Kompleksni broj z = 2−3inapisati u trigonometrijskom obliku;
 
(n) Izračunati kompleksan broj z iz uslova i Re z+2 2z+z


1+i + Im 2 + z = 1 + 3i,
  √ √
z·z1 −3−2 2
(o) Izračunati kompleksan broj z iz uslova Re zz1 = 2−3 3


13 i Im 2 = 2 , gdje je z1 = 2 − 3i,
a zatim izračunati z 12 .    
 z − 12  5  z − 4 
(p) Izračunati kompleksan broj z iz uslova  = i  = 1.
z − 8i  3  z − 8 
√
(q) Izračunati z i 3 z ako je |z − 2| + z Re(2z) + z 2 − 4z = 4i.
√
(r) Izračunati z 50 ako je 2z − i Re z + 12 = 1 − i 3 − i.


√√  √
√

(s) Izračunati z ako je i z(2 − i) + 32 3 = −3(1 + 2 3 + 2i).
2

Samir Karasuljić 2
Zadaci za vježbu Kompleksni brojevi

3. Dati su kompleksni brojevi z1 = 2 − 3i, z2 = 1 + 2i. Izračunati

z1      
(a) z1 + z2 , (b) z1 − z2 , (c) z1 · z2 , (d) , (e) |z1 |, (f)  zz12  , (g) Re zz12 , (h) Im zz12 .
 
z2
4. Izračunati
1 + 3i (−4 + i)(−4 − i) 2z − 2zz
(a) i25 + (−i)50 + i40 + i62 + i83 , (b) + , (c) Za z = 1 − 3i, .
(−1 + i)2 1+i zz + i
5. Izračunati
(a) x i y iz jednačine 3x + xi − 2y = 12 − yi − i, (b) z iz uslova (2 + i)z + 2z − 3 = 4 − 6i.
6. Odrediti kompleksan broj z iz uslova |z − 4| = |z − 2| ∧ |z − 3| = |z − 2i|.
7. Pretvoriti√kompleksne√brojeve iz algebarskog u trigonometrijski oblik
(a) 2 − 2 3i, (b) −6 3 − 6i, (c) −5 + 5i.

8. Izračunati
p √ p √ √
3 4
(a) −3 − 3i, (b) 3 − 3 3i, (c) z ako je z 3 = 2 − 2 3i.
9. Pokazati da Re z1 − 23 = 0 predstavlja jednačinu kružnice.

  √
10. Izračunati kompleksan broj z iz uslova Re z−z z−1


2 + 10i Im 3+i = x + 1 + 2i, a zatim izračunati z.

11. Zadaci za vježbu

√
(a) Riješiti jednačinu z 5 −
3 + i = 0.
√ √
(b) Dat je kompleksan broj z = 4 3 − 12i, izračunati 4 z.
√ √
(c) Dat je kompleksan broj z = 6 − 2 3i, izračunati 4 z.
(d) Riješiti jednačinu z 3 + 2 + 2i = 0.
√
(e) Riješiti jednačinu z 5 − 3 + i = 0.
√ √
(f) Ako je z = 5 − 5 3i, odrediti z 5 i 3 z.
√
(g) Riješiti jednačinu u skupu racionalnih brojeva 4z 3 + 7 3i = 7.
√
(h) U skupu kompleksnih brojeva riješiti jednačinu z 4 − 3 3 = −3i.
√
(i) U skupu kompleksnih brojeva riješiti jednačinu z 4 + 2i = 3 − i.
r
1+i
(j) Riješiti jednačinu z = √ .
2
r
1 + i
(k) Riješiti jednačinu z = 3 √ .
2
√
(l) U skupu kompleksnih brojeva riješiti jednačinu 2z 3 + 2i = 3i + 1.
1+4i+i29
(m) Kompleksni broj z = napisati u trigonometrijskom obliku;
2−3i
 
(n) Izračunati kompleksan broj z iz uslova i Re z+2 2z+z


1+i + Im 2 + z = 1 + 3i,
  √ √
(o) Izračunati kompleksan broj z iz uslova Re zz1 = 2−3 3
i Im z·z = −3−2 2


13 2
1
2 , gdje je z1 = 2 − 3i,
a zatim izračunati z 12 .    
 z − 12  5  z − 4 
(p) Izračunati kompleksan broj z iz uslova    = i   = 1.
z − 8i  3  z − 8 
√
(q) Izračunati z i 3 z ako je |z − 2| + z Re(2z) + z 2 − 4z = 4i.
√
z 50 ako je 2z − i Re z + 12 = 1 − i 3 − i.


(r) Izračunati
√√  √
√

(s) Izračunati z ako je 2i z(2 − i) + 32 3 = −3(1 + 2 3 + 2i).

Samir Karasuljić 3
Zadaci za vježbu Determinante

3 Determinante
1. Izračunati vrijednost determinati
 2
 x +1 2x 
  

 2
  2 + 2i 3 − i 
4 
 
 ; (c)  1 − x2 1 2− x2  ;
 
(a)  ; (b) 
−3 9 
 −3 + 4i
  2x x +1 
−1 − i 
1 − x2 1 − x2
 
   
 sin x + sin y cos x + cos y   1 loga b 
  
(d)   ; (e) 
 
;

 cos y − cos x sin x − sin y   logb a 1 
       
 5 6 3   1 2 0   a a a   1 i 1+i 
      
(f)  0 1 2  ; (g)  −3 2 9  ; (h)  −a a x  ; (i)  −i 1
      0 ;

 7 4 5   −1 2 1   −a −a x   1−i 0 1 
     
 3 1 2 3   1 1 3 4   3 1 2 3 
   
 4 −1 2 4 
 ; (k)  2 0 0 8  ; (l)  4 −1 2 4  ;
   
(j) 
 1 −1 1 1   3 0 0 2   1 −1 1 1 
    
 4 −1 1 5   4 4 7 5   4 −1 1 5 
   
 7 2 1 3 4 
 
 x 0
 −1 1 0 
 1 0 2 0 3 
 
 1 x
 −1 1 0 
(m)  3 0 4 0 7  ; (n)  1 0 x − 1 0 1  .
  
 6 3 2 4 5 
 
 0 1
 −1 x 1 
 5 1 2 2 3   0 1 −1 0 x 
2. Pokazati da je
 2   
 b + c2 ab ca   1 a a2 + a3 
   
(a)  ab c2 + a2 bc  = 4a2 b2 c2 ; (b)  1 a2 a3 + a  = 0;
  
 ca bc a 2 + b2   1 a3 a + a2 
   
 1 1 1   1 a bc 
   
(c)  1 a 1  = (1 − a)(1 − b); (d)  1 b ca  = (b − c)(b − a)(a − c);
 1 1 b   1 c ab 
   
 1 a a2   ax a2 + x2 1 
   
(e)  1 b b2  = (b − a)(c − a)(c − b); (f)  ay a2 + y 2 1  = a(x − y)(x − z)(z − y);
 1 c c2   az a2 + z 2 1 
   
 1 bc b + c   a−b 2a 2a 
  
(g)  1 ac a + c  = (a − b)(b − c)(c − a); (h)  2b b−a 2b  = (a + b)3 ;
 1 ab a + b   a−b 2a a−b 
 
   −x y z 1 
 a + b −a −b  

 = 0; (j)  x
  −y z 1 
(i)  −b b + c −c = −8xyz;
 −a
  x y −z 1 
−c c+a  
 x y z −1 
   

 a b c d 


 a a a a 
 a −b −c −d  
 = −8abcd; (l)  a b b b 
(k)  = −a(a − b)(c − b)(d − c).
 a b −c −d 


 a b c c 
 a b c −d   a b c d 

3. Izračunati  
 −4 −3
 a b 1 a
a−2
 
 a
 −1 a
  
 (= 0); (b)  b a 1 b
  
(a)  a 1 a  (= 2(a + b)(b − a)2 );
 a2
  a −a 1 b 
a3 a4   
 b −b 1 a 
   
 1 1 1   1 1 z 
 4π 4π 
, ako je z = cos 2π + i sin 2π ;

(c)  1 z z 2 , ako je z = cos + i sin ; (d)  1 1 z2
3 3  3 3
 1 z2 z   z2 z 1 

Samir Karasuljić 4
Zadaci za vježbu Determinante

   
 sin 2x
 − cos 2x 1 

 1 + cos x
 1 + sin x 1 

(e)  sin x − cos x cos x  ; (= 0) (f)  1 − sin x
  1 + cos x 1  (= 1).

 cos x sin x sin x   1 1 1 

4. Riješiti
 jednačine
  
 x 2 3   x 1 1   
    logc x logc x − n 
(a)  3 1 2  = 0; (b)  1 x 1  = 0; (c) 
 logc x − m = 0, (0 < c 6= 1);
 1
 logc x 
3 4   1 1 x 
 
 1 1 2 3   
   x−3 x+2 x−1 
 1 2 − x2 2 3   
(d)   = 0; (e)  x + 2 x−4 x  = 0;
 2 3 1 5   
  x−1 x+4 x−5 
 2 3 1 9 − x2 
 
 1 1 2 3
 √

 sin x + π

 
sin x cos x  
 4

 = 2 − 2 ; (g)  1
  2 − x2 2 3 
(f)  sin x + π4 cos x sin x  2
 = 0.
 4 3 1 5 
 1 a 1−a   
 2 3 1 1 − x2 

5. Riješiti
 nejednačine     
 x −1 0   1 0 x   x 3 x 
    
(a)  5 −1 −6  > 0; (b)  0 1 1 6 2
  1 3  .
 −1 0 x   1 x 0   1 x 1 

Samir Karasuljić 5
Zadaci za vježbu Matrice

4 Matrice
1. Date su matrice  
      3 1
3 −2 3 −2 2 1 1
A= ,B= ,C = ,D= 2 1 ,
5 −4 5 −4 3 0 1
1 0
   
5 8 −4 3 1 5
E =  6 9 −5  i F =  4 −1 3 .
4 7 3 6 9 5
Izračunati
(a) A + B; (b) 2A + 3B; (c) 3A − B; (d) A · B; (e) B · A; (f) A · B; (g) C · D; (h) D · C; (i) E · F ;
(j) F · E.

2. Date su matrice  
  4 7
  1 4 7
−1 2 5 −9  −2
   −2 10 
 , C = −1
0 10  2 5 −9 6  
A =  −2 6 4 0  , B =  ,D= 5 9 .
 3 5 9  −3 −2 6 4 0  
1 1 0 4  0 −1 
0 0 −1
3 3
Izračunati
(a) A · B; (b) B · A; (c) C · D; (d) D · C.
     
2 −1 4 0 5 −3
3. Date su matrice A = , B= iC= .
−3 7 −2 1 1 1
Izračunati
(a) 2A; (b) A + B; (c) B − C; (d) A2 − 3AB T + 4C − 2I; (e) B 2 C T − 2A + B.
   
1 2 2 4 1 1
4. Izračunati AB − 2A + B ako je A =  2 1 2  i B =  −4 2 0  .
1 2 3 1 2 1
   
2 1 0 3 1 −2
5. Izračunati A2 − 3B ako je A =  1 1 2  i  3 −2 4 .
−1 2 1 −3 5 −1
6. Izračunati
 a, b, c i d, tako
 da zadovoljavaju
   sljedeće jednačine
 
0 0 1 0 a 1   1 0 2 0  
 1 0 0 0  b   9 
 =   ; (b) a b c d  0 0 1 = 1
1  0 6 6

(a) 
 0 1 0 0  c

  6  .
1 4 9 2  0 1 0 0  1 9 8 4
0 0 0 1 d 5 0 0 1 0
7. Izračunati  n
 n  n  n a 0 0
1 1 x 0 sin x cos x
(a) ; (b) ; (c) ; (d)  1 a 0  , n ∈ N.
0 1 1 x cos x − sin x
0 1 a
8. Izračunati A · B, ako je
   
cos x − sin x cos x sin x
A= iB= .
sin x cos x − sin x cos x
 
1 2
9. Dati su matrica A = i polinom P (x) = x2 − 2x + 1. Izračunati
1 4
(a) P (A); (b) P (A + 2I).
 
0 1 0
10. Dati su matrica A =  0 0 1  i polinom P (x) = 3x2 − x + 3. Izračunati
1 1 1
(a) P (A); (b) P (A − I).
11. Odrediti sve matrice koje su komutativne
 sa matricom

    1 0 0
1 2 a b
(a) ; (b) ; (c)  0 1 0  .
−1 −1 c d
3 1 2

Samir Karasuljić 6
Zadaci za vježbu Matrice

12. Za koje su vrijednosti ugla α matrice A i B komutativne

   
cos α sin α cos α sin α
A= ,B= .
− sin α cos α sin α − cos α

13. Pokazati da algebarski identiteti

(A + B)2 = A2 + 2AB + B 2 i (A − B)(A + B) = A2 − B 2 ,
   
1 −1 1 0
ne vrijede za matrice A = iB= . Zašto?
0 2 1 2
14. Odrediti rang matrica  
  1 1 −2  
  2 0 2 0 2 1 6 7 1 4
1 1 1 1  0
 2 1 −3 
1 0 1 0     3 5 11 1 6 
(a)  2 3 −1 1 ; (b) 
 2
; (c)  2 −1 −1 ; (d)  .
1 0 2 1     12 5 3 1 4 
3 4 0 2  6 −1 −5 
0 1 0 1 0 15 25 10 5 30
7 −3 −4
15. Odrediti rang matrice A u zavisnosti od parametra a 
  3 1 1 4
1 a −1 2  a 4 10 1 
(a) A =  2 −1 a 5  ; (b) A =   1 7 17
.
3 
1 10 −6 1
2 2 4 1
16. Odrediti inverzne matrice    
      1 2 −3 3 −4 5
1 2 x y cos x − sin x
(a) ; (b) ; (c) ; (d)  0 1 2  ; (e)  2 −3 1 .
3 4 z t sin x cos x
0 0 1 3 −5 −1
 
1 −2 3
17. Data je matrica A =  λ 1 2 .
2 1 −2
(a) Izračunati parametra λ tako da matrica A bude singularna.
(b) Koliki mora biti parametar λ da bi matrica bila regularna?
18. Riješiti
 matrične
 jednačine
     
2 1 1 3 3 −2 −1 2
(a) ·X = ; (b) X · = ;
1 −1 2 0 5 −4 −5 6
     
3 −1 5 6 14 16
(c) ·X = ;
5 −2 7 8 9 10
   
2 −3 −3 0
(d) (I − 2A)X = B, ako je A = iB= ;
1 0 −6 1
   
1 −2 −2 −6
(e) (A − 3I)X = B, ako je A = iB= ;
4 3 4 8
   
2 4 2 2 −3
(f) 2AX − 3I = B X − 2X + A, ako je A = iB= ;
−3 0 1 −1
   
1 −5 −6 4
(g) A2 X − B + 2I = BX − 2X + A, ako je A = iB= ;
2 0 −1 3
   
2 5 −1 −1 4
(h) AX + 2I = BX − 3X + A , ako je A = iB= ;
4 2 2 −6
       
1 2 −3 1 −3 0 5 3 1 −8 3 0
(i)  3 2 −4  · X =  10 2 7  ; (j) X ·  1 −3 −2  =  −5 9 0 ;
2 −1 0 10 7 8 −5 2 1 −2 15 0
     
2 −3 1 9 7 6 1 −3 0
(k)  4 −5 2 ·X 1 1 2  =  10 2 7  . (l)
5 −7 3 1 1 1 10 7 8

Samir Karasuljić 7
Zadaci za vježbu Sistemi linearnih jednačina

5 Sistemi linearnih jednačina

1. Ispitati saglasnost sistema, i u slučaju saglasnosti riješiti sisteme

x + 2y + 4z = 7 x + 2y + 3z = 6 x − y + 3z = 3
−3x + 2y + 4z = 3 2x − y − z = 1 2x − 2y + 6z = 6
(a) (b) (c)
2x + y + z = 4 x + y + 4z = 6 3x + 4y + 5z = 12
3x + 3y − 3z = 3; 3x + y + z = 5; −x − 2y + z = −2;
x−y+z =2
x+y+z =0 x + 2y = −3
x + 2y + 4z = 5
(d) 2x − y − z = 0 (e) −x + 3z = 9 (f)
3x + 2y + z = 4
4x + y + z = 0; x + y + 2z = 1;
−2x − 2y + z = −1;
2x + y + 3z = 1 x−y+z =0 x + 3y + z = 0
x − 5y + z = −10 x + 2y + 4z = 6 3x + y − 2z = −2
(g) (h) (i)
4x + y + z = 5 3x + 2y + z = 3 x+y+z =2
x + y − z = 4; −2x − 2y + z = −1; y + 5z = 9;
2x + y + 3z = 1
x − 5y + z = −10
(j)
4x + y + z = 5
x + y − z = 4;
x + 2y + 3z − 2t = 4 x + 3y − z + t = 4 2x − y + 4z − t = 4
2x + y − z + 5t = 7 2x − y + 2z + 3t = 6 x + 3y − 2z = 2
(k) (l) (m)
x − y − z + 6t = 5 4x + y + 5z − 2t = 8 3x + y + z − 2t = 3
3x + 3y + 2z + 3t = 11; 3x + 2y + z + 4t = 10; 3x + 2y + 2z − t = 6;
2x − y + 4z − t = 4 3x − 2y + z − 2t = 0 2x − 3y + z − t = −1
−x + 7y − 6z + t = 1 −2x + 4y + 3z + 2t = 7 −2x + z + 3t = 2
(n) (o) (p)
3x + z − 5t = −1 −x + 3z − t = 1 −x − y − 3z + 5t = 0
5x − y + 5z − 6t = 3; 2x − 2y + 4z − 3t = 1; 6x − 2y − z + t = 4;
2x + 7y + 3z + t = 6 x + 2y − 3z + t = 1 x + y + z + 2t = 5
(q) 3x + 5y + 2z = 4 (r) x + y + z + t = 2 (s) 2x + y − z + t = 1
9x + 4y + z + 7t = 2; −x + 3y + z − t = 0; 4x + 3y + z + 3t = 11;
2x − 3y + 4z − t = 6 2x + 7y + 3z + t = 6 3x − 2y + 6z − 5t = 2
(t) −x + 2z + 3t = 1 (u) 3x + 5y + 2z = 4 (v) x + 3y − 4z + t = 1
−9x + 2y + z − 2t = −8; 9x + 4y + z + 7t = 2. 2x − 5y + 10z − 6t = 1;
2. Izvršiti diskusiju rješenja datih sistema u zavisnosti od vrijednosti parametara koji se javljaju u njima
ax + y − z = 1 ax + y + z = 1 x+y+z =a x+y+z =6
(a) x + ay − z = 1; (b) x + ay + z = a; (c) x + (a + 1)y + z = 2a; (d) ax + 4y + z = 5
x − y − az = 1 x + y + az = a2 x + y + (a + 1)z = 0 6x + (a + 2)y + 2z = 13.
3. Ispitati da li homogeni sitemi imaju netrivijalna rješenja i u slučaju da imaju izračunati ih
x−y+z =0 x−y−z =0 2x − 3y + z = 0 x−y+z =0 x+y+z =0
(a) x + 3y + z = 0; (b) x + 3y + z = 0; (c) 3x − y + 2z = 0; (d) 2x − 2y + 2z = 0; (e) 3x − y + 2z = 0;
3x + y − z = 0 3x + y − z = 0 3x + y − 2z = 0 3x − 3y + 3z = 0 x − 3y = 0.
4. Odrediti vrijednost parametra koji se pojavljuje u sistemima, tako da sistem ima i netrivijalna rješenja, a
zatim riješiti sistem
x − y + az = 0 ax + 3y + 2z = 0 3x − y + z = 0
(a) x + 3y + z = 0; (b) 2x + y + 3z = 0; (c) ax − y + 2z = 0
3x + y − z = 0 −3x + 4y + z = 0 x + ay + (a + 1)z = 0.

Samir Karasuljić 8
Zadaci za vježbu Vektori

6 Vektori
6.1 Linearna zavisnost vektora. Razlaganje vektora po bazi
1. Odrediti parametre u i v, tako da vektori ~a = (u, 1, −2) i ~b = (−1, 3, v), budu kolinearni.

2. Da li su vektori ~a = 4~i − 6~j + 10~k i ~b = −6~i + 9~j − 15~k kolinearni?

3. Ako je ~a = 32 , − 35 , 43 , odrediti x, z vektora ~b = (x, 4, z), tako da ~a i ~b budu kolinearni.

4. Odrediti parametar k, tako da vektori ~a = (−1, 3, 2), ~b = (2, k, −4), ~c = (k, 12, 6), budu komplanarni. Za
takvu vrijednost parametra k razložiti vektor ~a po pravcima vektora ~b i ~c.
5. Ispitati linearnu zavisnost vektora ~a = (1, −1, 2), ~b = (4, 2, 0) i ~c = (1, 1, 1).

6. Ispitati linearnu zavisnost vektora ~l, m,

~ ~n, a ako su zavisni razložiti vektor ~l na m~ i ~n,
(a) ~l = (2, −1, −1) , m
~ = (−1, 2, −1) , ~n = (−1, −1, 2); (b) ~l = (1, 1, 1) , m
~ = (0, 1, 1) , ~n = (−1, 0, 1); (c)

Skalarni proizvod vektora

1. Dati su vektori ~a = (2, 1, −2), ~b = (−1, 4, 3). Izračunati |~a|, |~b|, ~a · ~b, ](~a, ~b), pr~b ~a i pr~a ~b.

p + 4~q, ~b = 2~
2. Dati su vektori ~a = −2~ p − 2~q, ](~a, ~b) = π
6. Izračunati |~a|, |~b|, ~a · ~b, ](~a, ~b), pr~b ~a i pr~a ~b.
3. Tjemena trougla su A(2, −1, 3), B(1, 3, −4), C(0, 2, 4). Odrediti unutrašnje uglove trougla i dužine stranica
trougla.

4. Neka je |a| = 3, |b| = 6, ](~a, ~b) = π

2. Izračunati |~a + ~b| i |2~a − ~b|.
−−→ −→ ~ − → π −−→ −−→ −→
5. Ako je |AB| = 2, |AC| = 4, ](AB, AC) = 3 i tačka M je sredina duži BC, izračunati AM preko AB, AC,
−−→
a zatim |AM |.

6. Izračunati
√ dužinu dijagonala paralelograma, ~ + 4~n, ~b = −3m
ako su mu stranice vektori ~a = 2m ~ + 5~n i
π
|m|
~ = 2 2, |~n| = 3, ](m,
~ ~n) = 6 .

7. Odrediti projekciju vektora d~ = 4~a − 3~b na vektor ~c, ako su ~a = (2, −1, 3), ~b = (3, −2, 1), ~c = (2, −4, 5).
8. Izračunati ugao izmedju simetrala koordinatnih osa yOz i xOz.
9. Izračunati ugao izmedju vektora 2~a − 4~b i 3~a + 2~b, ako je ~a = (2, −1, 3), ~b = (3, −2, 2).

10. U trouglu 4, ABC poznato je A(2, 1, −3), AB ~ = (2, −3, 5), BC

~ = (3, −2, 4). Odrediti koordinate vrhova
~
B i C i koeficijente vektora AC i ]γ.
√
11. Odrediti projekciju vektora ~a = (2, 4, 5) na osu koja zaklapa uglove α = π3 , β = π6 a sa z-osom tup ugao.

12. Za koje su vrijednosti parametra m vektori ~a = (−2, 1, m), ~b = (1, −2, 3) ortogonalni.

Vektorski proizvod vektora

1. Ako je |~a| = 5, |~b| = 12 i ~a · ~b = 45, izračunati |~a × ~b|.

2. Ako je p~ = 2~a + ~b, ~q = ~a − 2~b i |~a| = 3, |~b| = 4 i ](~a, ~b) = π

6, izračunati p~ × ~q.

3. Stranice paralelograma date su vektorima p~ = −3~a + 2~b, ~q = 3~a + 4~b i |~a| = 2, |~b| = 3 i ](~a, ~b) = π
4.
Izračunati površinu paralelograma i ugao izmedju dijagonala.
4. Izračunati projekciju ~a = (2, 1, −3) na vektor ~b = ~c × ~a, ako je ~c = (1, 0, −2) i ~b = 1, 3, −4).
−−→ −−→ π
p − 4~q, BC = p~ + 5~q i |~q| = |~q| = 1, ](~
5. Neka je AB = 3~ p, ~q) = 4. Izračunati površinu trougla i visinu hc .

6. Dati su vektori ~a = (1, 1, −1), ~b = (−2, −1, 2), ~c = (1, −1, 2).

(a) Razložiti vektor ~c po pravcima vektora ~a, ~b, ~a × ~b;

(b) Odrediti ugao koji obrazuju vektor ~c sa ravni odredjenom vektorima ~a i ~b.

Samir Karasuljić 9
Zadaci za vježbu Vektori

Mješoviti vektorski proizvod

1. Ispitati da li tačke A(1, 2, −1), B(0, 1, 5), C(−1, 2, 1), D(2, 13) pripadju istoj ravni.

2. Dokazati da su vektori ~a = (−1, 3, 2), ~b = (2, −3, 4), ~c = (−3, 12, 6) komplanarni.
3. Izračunati zapreminu tetraedra i visinu hD , čiji su vrhovi A(2, 0, 0), B(0, 3, 0), C(0, 0, 6), D(2, 3, 8).

1. Izračunati površinu trougla čije su dvije stranice vektori ~a = 4~j − ~k + 3~k i ~b = (5, −3, 7).

2. Odrediti parametar λ tako da vektori ~a = 14~j + λ~k + 3~i i ~b = (λ, −2, λ) budu okomiti.

3. Odrediti parametar k tako da vektori ~a = (−1, 3, 2), ~b = (2, k, −4) i ~c = (k, 12, 6) budu komplanarni. Za
tako dobijenu vrijednsot parametra k razložiti vektor ~a po pravcima vektora ~b i ~c.
4. Dat je trougao čiji su vrhovi A(5, 2, −4), B(9, −8, −3) i C(16, −6, −11). Odrediti površinu 4 ABC i un-
utrašnje uglove trougla.

5. Izračunati površinu nad vektorima ~a = (2, 1, −k) i ~b = (−1, 1, −7) i izračunati ugao izmedju vektora ~a i
~
~a + 2b.

6. Izračunati visinu paralelopipeda koju obrazuju vektori ~a = (1, −4, 5), ~b = (0, 2, −4) i ~c = (2, −2, 1).

7. Dati su vektori ~a = (2, −1, 7), ~b = (0, −4, 3) i ~c = (−1, −2 + 1). Ispitati komplanarnost vektora. Ako nisu
komplanarni izračunati visinu tetraedra koju obrazuju vektori ~a, ~b i ~c, ako se za bazu uzmu vektori ~a i ~b.
8. Izračunati visinu paralelopipeda koju obrazuju vektori ~a = (1, −4, 5), ~b = (0, 2, −4) i ~c = (2, −2, 1).

9. Izračunati dužinu visine trougla koju obrazuju vektori ~a = (1, −4, 5) i ~b = (0, 2, −4) i to onu koja odgovara
stranici koja je odredjena vektorom ~a.
−→ −−→ −−→ −−→
10. Dati su vektori OA = (5, 2, −1), OB = (1, −3, 4), OC = (−2, 1, 3), OD = (2, 6, −2). Pokazati da je
 ABCD paralelogram i izračunati ugao izmedju dijagonala.
11. Data su tri tjemena paralelograma A(2, −1, 0), B(3, 4, 1), C(−1, 0, −1). Odrediti četvrto tjeme i ugao
izmedju dijagonala.

Samir Karasuljić 10
Zadaci za vježbu Ravan. Prava

7 Ravan. Prava
1. Izračunati ugao izmedju ravni α : −x + 3y − z − 4 = 0 i β : −3x + 6z − 6 = 0.
2. Odrediti jednačinu ravni α, koja prolazi kroz tačke A(2, −1, 0) i B(3, , 2 − 5), a normalna je na ravan
β : 2x − y + 3z − 7 = 0.
3. Izračunati visinu piramide hS , čiji su vrhovi u tačkama S(1, −2, 3), A(2, −4, 2), B(2, 3, 4), C(1, 2, 3).

4. Napisati jednačinu ravni koja prolazi kroz tačku M (−2, 3, −1) i

(a) na koordinatnim osama odsijeca jednake odsječke;
(b) prolazi kroz y−osu;
(c) prolazi kroz koordinatni početak i tačku A(2, 1 − 5).

5. Izračunati jednačinu ravni u obliku ~r · ~n = α, koja je paralelna sa ravni ~r · (3~i − ~j + ~k) = −5 i prolazi kroz
tačku M (0, 1, 2).

6. Napisati jednačinu ravni koja sadrži tačke M (2, 1, −1), N (−1, 0, 1) a okomita je na ravan 2x−y+4z−1 = 0.
7. Napisati jednačinu ravni koja sadrži tačke M (−1, 1, 2), N (0, 2, 1) a okomita je na ravan x−3y +4z −7 = 0.

−2x − y + 3z − 4 = 0
8. Pravu l : napisati u
x + 2y − z = 1,

(a) kanonskom obliku;

(b) parametarskom obliku.

−x − y + 3z − 4 = 0
9. Odrediti rastojanje tačke A(2, 1, 0) od prave l :
3x + 2y − z = 1.
x−2 y z+1
10. Odrediti jednačinu normale povučene iz tačke P (1, 3, 2) na pravu l : = = .
3 −1 2
2−x y−1 −2z
11. Odrediti jednačinu ravni α koja sadrži pravu p : = = i normalna je ravan α : 3x − 4y +
3 2 3
2z − 1 = 0.
x−2 y+2 z x−2
12. Izračunati jednačinu ravni kojoj pripada prava p : = = , a paralelna je pravoj q : =
1 1 2 −1
y z+3
= .
0 1
x−1 y+1 z x y−2 z+3
13. Napisati jednačinu ravni koja sadrži prave p : = = iq: = = .
2 −1 1 −4 2 −2
x−1 y z+2
14. Napisati jednačinu normale povučenu iz tačke M (1, 1, 2) na pravu p : = = .
3 −1 2
x−2 y−1 z+1
15. Odrediti jednačinu ortogonalne projekcije prave = = na ravan x + 2y + z − 3 = 0.
2 4 3
x−1 y z+1
16. Napisati jednačinu ravni koja sadrži pravu p : = = i prolazi kroz tačku M (2, 1−, 0).
2 1 3

2x + 3y − z − 5 = 0
17. Izračunati jednačinu ravni koja sadrži taču M (1, 0, 1) i pravu
x − 3y + 2z + 2 = 0.

18. Data je jednačina prave date u vektroskom obliku ~r × (2~i + ~j − ~k) = 2~i − ~j + 2~k. Odrediti odgovarajući
kanonski i parametarski oblik jednačine prave.
x−1 y+2 z−5 x+3 y−3 z
19. Odrediti najkraće rastojanje izmedju pravih p : = = iq: = = .
2 1 −1 1 2 −3

Samir Karasuljić 11
Zadaci za vježbu Osnovne osobine funkcija. Granične vrijednosti

8 Osnovne osobine funkcija. Granične vrijednosti

1. Odrediti definiciono područje sljedećih funkcija
√ √ 2x − 1
(a) f (x) = 3x − 5; (b) f (x) = −x2 − x + 12; (c) f (x) = ;
3 − 5x
r
x+3 2x + 3
(d) f (x) = 2 ; (e) f (x) = ;
3x − 4x + 1 2−x
√ 1
(f) f (x) = x2 − x − 2 + √ ; (g) f (x) = ln(3 − x2 );
x2 + 2x − 3
ln(5 + 4x − x2 )
(h) f (x) = log(x − 2)2 ; (i) f (x) = √ ;
x−2
2x + 1
(j) f (x) = arcsin(5x − 4); (k) f (x) = arcsin ;
x−3
x+4 x+1
(l) f (x) = arccos ; (m) f (x) = arctg .
1 − 9x 4x + 5
2. Ispitati parnost, odnosno neparnost sljedećih funkcija
x−3 x2 − 4 x3
(a) f (x) = ; (b) f (x) = 2 ; (c) f (x) = ;
x+5 x +1 sin x cos x
p p 2−x 3x − 3−x
(d) f (x) = 5 (x − 4)2 + 7 (1 − 3x)4 ; (e) f (x) = ln ; (f) f (x) = 2 .
2+x x tg x
3. Izračunati osnovni period sljedećih funkcija
(a) f (x) = sin x; (b) f (x) = cos 3x; (c) f (x) = x2 − 2x + 4.
4. Izračunati limese
(x + 1)2 2x2 − x + 3 2x2 − 3 − 4
(a) lim 2
; (b) lim 3 ; (c) lim √ ;
x→+∞ x + 1 x→+∞ x − 8x + 5 x→+∞ x4 + 1
√
x2 − 2x
 
1 3 x−1
(d) lim 2 ; (e) lim − ; (f) lim ;
x→2 x − 4x + 4 x→1 1 − x 1 − x3 x→1 x − 1
√ √
x−8 2− x−3 x−8
(g) lim √ ; (h) lim 2
; (i) lim √ ;
x→64 3
x−4 x→7 x − 49 x→8 3
x−2
√
x+a √
√
(j) lim √ ; (k) lim x2 − 5x + 6 − x ; (l) lim x( x2 + 1 − x);
x→+∞ x x→+∞ x→+∞
√
4 √
4
x + x2 − 1 + x − x2 − 1
(m) lim ;
x→+∞ x4
5. Izračunati limese

sin 5x 1 − cos 3x
(a) lim ; (b) lim ;
x→0 sin 2x x→0 x2
sin x − cos x 1 tg x − sin x
(c) limπ ; (d) lim x sin ; (e) lim ;
x→ 4 1 − tg x x→0 x x→0 x3
√ √ √
1 − x2 1 − cos x 1 + sin x − 1 − sin x
(f) lim ; (g) lim ; (h) lim ;
x→1 sin πx x→0 x2 x→0 x
6. Izračunati limese
  x2  x  x+4
x+1 x−1 2x + 3
(a) lim ; (b) lim ; (c) lim ;
x→+∞ 2x + 1 x→+∞ x + 1 x→+∞ 2x − 1
 2 3x−4
x − 2x + 3 1
(d) lim ; (e) lim [ln(2x + 1) − ln(2x + 4)] · ;
x→+∞ x2 − 3x + 1 x→+∞ 3x − 2
ln(3x + 3) − ln(3x − 1) ln(2x2 + 3x + 3) − ln(2x2 + 3x − 1)
(f) lim ; (g) lim ;
x→+∞ 4x + 1 x→+∞ 5x − 3
3x − 1 7x − 1 √
(h) lim ; (i) lim ; (j) lim x( x 3 − 1);
x→0 x x→0 x x→+∞
√
1 eax − ebx
(k) lim x x 2 − 1 ; (l) lim x(e x − 1); (m) lim ;
x→∞ x→∞ x→0 x

Samir Karasuljić 12
Zadaci za vježbu Osnovne osobine funkcija. Granične vrijednosti

7. Izračunati limese
1 1 1 − e−x
(a) lim (1 + sin x) x ; (b) lim (cos x) x ; (c) lim
x→0 x→0 x→0 sin x
1
(d) lim (ctg x) ln x ;
x→0+
√ √
1 − tg x − 1 + tg x
(e) lim ;
x→π sin x

2 1
(f) lim 1+tg
sin x
x x3
; (g) lim tg x+a
x+tg a
; (h) lim (cos x) sin2 x ;
x→0 x→−a x→0
p
2
tg x − 1 1
(i) lim p ; (j) lim (ex + sin 3x) x ;
x→0 2 x→0
x( 1 + 2 sin x − 1)
√ 3
2x
(k) lim (sin x) ; (l) lim(cos x) x2 ;
x→0 x→
2 ctg2 x
(m) lim (1 + 3 tg x) ; (n) lim (sin x)tg x ;
x→0 x→0
1
(o) lim (cos x) sin2 x .
x→0

8. Zadana je funkcija f (x) = 4x − 3. Izračunati lim [ln(f (x)) − ln(f (x − 1))].

x→+∞

9. Ispitati neprekidnost sljedećih funkcija


 sin 2x
za x 6= 0,
(a) f (x) = 2
 2 za x = 0.
 2
x − 4
za x 6= 2,
(b) f (x) = x−2
4 za x = 2.


10. Dodefinisati funkciju tako da ona bude neprekidna u datoj tački

3x − 3
(a) f (x) = √ u tački x0 = 1;
2x + 7 − 3
sin 2x
(b) f (x) = √ u tački x0 = 0.
1 + 2x − 1
11. Odrediti parametar a ∈ R tako da funkcija bude neprekidna za ∀x ∈ R, ako je
 sin(x2 − x − 2)

za x 6= 2
(a) f (x) = x−2
a za x = 2;

(
x2 + 2a za x 6 0
(b) f (x) =
2 − x za x > 0.
12. Izračunati asimptote funkcija
x−3 −x2 − x + 6 4x + 3
(a) f (x) = ; (b) f (x) = ; (c) f (x) = 2 ;
x+4 x+7 x − 2x − 15
x3 + x2 + x 3x2 − x + 2 x(2x2 − 1)
(d) f (x) = 2 ; (e) f (x) = 2 ; (f) f (x) = :
2x + 3x + 1 x −x−6 (3x + 2)2
1
xe x 1 ln x + 1
(g) f (x) = ; (h) f (x) = xe x −2 ; (i) f (x) = ;
x−1 x
√ √
x x2 + 1 (x2 + 1) x2 + 5 x−2
(j) f (x) = ; (k) f (x) = ; (l) f (x) = √ ;
2x + 1 x(2x + 1) x2 − 1
√
x−3 (x2 + 2) 3x2 − 1
(m) √ ; (n) f (x) = ;
x2 − 4 (x + 1)x
13. Razložiti date racionalne funkcije na proste racionalne funkcije
2x + 1 2x2 + x + 4 3x − 2 2x2 − 3
(a) f (x) = 2 ; (b) f (x) = 3 ; (c) f (x) = ; (d) f (x) = ;
x −9 x − 2x2 − 15 (x − 1)3 x3 − 4x2 + 4x
x+2 3x + 5 x−1 4x + 1
(e) f (x) = 3 ; (f) f (x) = 3 ; (g) f (x) = 2 ; (h) f (x) = .
x −8 x − x2 + 9x (x + 1)2 x(x2 + 2)2

Samir Karasuljić 13
Zadaci za vježbu Diferencijalni račun

9 Diferencijalni račun
1. Odrediti po definiciji izvode sljedećih funkcija
(a) f (x) = 3x + 3; (b) f (x) = y = 3x2 − 3x + 1; (c) f (x) = x3 ; (d) f (x) = cos x;
(e) f (x) = ex ; (f) f (x) = ln x; (g) f (x) = xex ; (h) f (x) = x sin x; (i) f (x)(x − 3)ex .
2. Odrediti po definiciji izvode sljedećih funkcija u datim tačkama
(a) f (x) = cos x, x = 0; (b) f (x) = x3 , x = 2; (c) f (x) = xex , x = 1;
(d) f (x) = x sin x, x = 0; (e) f (x) = 3x2 − 3x + 1, x = 3; (f) f (x) = (x − 3)ex , x = 1.
3. Izračunati izvode
4 3
(a) f (x) = x7 − 9x2 + 1; (b) f (x) = x− 5 + x 11 + 3x5 + 1;
2x2 − x4 − 2x3 − 12x + 4 2 1 4 1 2 1
(c) f (x) = 5 2
; (d) f (x) = 2 − 4 + 5 ; (e) f (x) = √ + √ −√ ;
12x + 11x + 23x − 1 x x x 3
x 6
x x
(f) f (x) = xex ; (g) f (x) = x4 cos x; (h) f (x) = sin x ln x;
(i) f (x) = arctg x + arcsin x − arccos x; (j) f (x)y = x arctg x;
(k) f (x) = tg2 x + 3 sin x; ; (l) f (x) = x2 e2x−1 ;
(m) f (x) = (x4 − x2 − x − 1)ex ; (n) f (x) = ex cos(3x − 2); (o) f (x) = x2 ln x;
x+1 sin x + tg x
(p) f (x) = ; (q) f (x) = ;
x−3 x2 + x
√ 2
(r) f (x) = x2 + 5 x2 + 2x + √ ;
x4 + 3x2 + 1
sin x + 2 tg x
(s) f (x) = sin x + 3 cos x + ctg 3x; (t) f (x) = ;
1 − cos x − ctg x
ln x 1
(u) f (x) = x3 ln x − ; (v) f (x) = + 2 ln x − e2x−3 ;
x+2 x
(w) f (x) = sinh x + cosh 3x; (x) f (x) = (2x2 − x4 + 2 + sin x)2 ;
√ p
(y) f (x) = tg2 x − tg 2x − sin5 x4x4 ; (z) f (x) = 3 ctg 3x − ln x − sin2 x.
4. Izračunati izvode
1 x+3 √
12 2−x
(a) y = 2x4 − 5 cos2 (sin x − 2x); (b) f (x) = 3 − ; (c) f (x)y = sin x3 + 4 ;
2 ctg +2x ln x tg x
x
3x − e
(d) f (x) = arctg(x3 − sin x); (e) f (x) = arccos ;
sin x
√ √
(f) f (x) = ln(ex + 3 sin x − 4 arcctg x); (g) y = ln x + 3x + ln( x + 3 − 1).
r
1−x
5. Ako je f (x) = 1 − arcsin , odrediti f 0 ( 12 ).
1+x
6. Koristeći logaritamsko diferenciranje izračunati
s izvode sljedećih funkcija
2
(x − 3)2 (x + 3)5 (2x − 1)− 11 (x + 1)(x + 2)2
(a) f (x) = sin4 x cos2 ex ; (b) f (x) = 11 ; (c) f (x) = ;
(3x − 2)2 (x + 3)3
sin x+cos x (cos x)sin x
(d) f (x) = (x + ln x) ; (e) f (x) = xsin x+x ; (f) f (x) = (cos x)x ; (g) f (x) = ,
s x2 + 3
√ x2 − sin x + 2x
(h) f (x) = (ln x + 3x)3x−1 ; (i) f (x) = ln(x2 + x2 − 2x + 1); (j) f (x) = .
cos2 − ln(3x − ex )
2
7. Odrediti y 0 = dd xy i y 00 = dd xy2 za funkciju koja je zadana parametarski:
2t

1  x=
 (   
x = 2t − 1 x= 1 + t2 (d) x = a(cos t + sin t) x = a cos 3t
(a) (b) t (c) 2 (e)
y = t3 3
y = t + 2t  y=
 1 − t y = b(sin t − cos t) y = b sin2 t
1+t 2
2
x(t) = t − t 2
x(t) = t3 + 2t + 5
   
y(t) = 2t + t x(t) = a cos t
(f) 2 . (g) 2 ; (h) ; (i) ;
y(t) = t−1t x(t) = t + 1 y(t) = b sin t y(t) = t3 + 1
x(t) = 2t2 + 3 x = t2 + 2t
 
2
(j) 3 2 c . (k) i pokazati da je 91 (yx0 ) + 32 yx0 − x = 0.
y(t) = 2t + t y = 2t3 + 3t2

Samir Karasuljić 14
Zadaci za vježbu Diferencijalni račun

8. Provjeriti da li funkcija zadana parametarski x(t) = 2t + 3t2 i y(t) = t2 + 2t3 , zadovoljava jednačinu
2(y 0 )3 + (y 0 )2 = y.
9. Odrediti y 0 i y 00 za funkciju koja je zadana implicitno:
p
(a) xy − sin y = 0; (b) ln(xy) − arctg x = 0; (c) x2 + y 2 + yey = 0;
p
(d) y sin x + xy − x2 = 0; (e) y 2 sin y + x = 0; (f) ln x3 + xy − arctan xy = 0. (g) 2y = x + sin x + cos y.
√
(h) ln(xy)
√
+ 3x−2 = 2 − xy 3 .
(i) e2 y − (1 − 3x2 )y 2 − x12 = y2 . (j) ln(x2 y) + 4x−3 = 5 + y sin x.
(k) x3 + 5 arctg(1 − y) − y 2 = 0 i izračunati y 0 za x = 1 i y = 1.
10. Izračunati
 sljedeće granične
 vrijednosti koristeći L’Hospital-ovo pravilo
1 x2 ln x − x + 1
(a) lim − x1 ; (b) lim x 1−x ; (c) lim ;
x→0 ln(1 + x) x→1 x→1 (x − 1) ln x

ln(1 + x) + (x + 1)ex − cos x

 
1 x sin 3x − 3 sin x
(d) lim − ; (e) lim x
; (f) lim ;
x→1 ln x x−1 x→0 e − x ln(1 + x) − 1 x→ x3 + x4
   
ln(sin 5x) 1 1 2 2x − 1
(g) lim ; (h) lim − ; (i) lim + ;
x→0 ln(sin 7x) x→0 x2 x tg x x→0 x(e4x − 1) 2x2
1 x − sin x ln(x2 + 3x + 9)
(j) lim xx ; (k) lim x ln(ex −1) ; (l) lim 3
; (m) lim .
x→0 x→0 x→0 x x→2 x2 + x − 6
11. Odrediti intervale monotonosti, ako postoje ekstremne vrijednosti, intervale konveksnosti i konkavnosti
te, ako postoje prevojne tačke funkcija
4x x2 − 2x + 1 x
(a) f (x) = 2
; (b) f (x) = 2
; (c) f (x) = 2 ;
4−x x +1 x −1
x2 − 4 x2 − 5x + 7
(d) f (x) = ; (e) f (x) = ; (f) f (x) = x2 e−x ;
1 − x2 x−2
2 1 2
(g) f (x) = xe−x ; (h) f (x) = e x ; (i) f (x) = x2 e−x ;
1
(j) f (x) = (3 − x2 )ex ; (k) f (x) = xe x−2 ; (l) f (x) = x ln x;
x−2
(m) f (x) = x ln2 x; (n) f (x) = ln(x2 − 1); (o) f (x) = ln ;
x+1
ln x 1 − ln x
(p) f (x) = 3 ; (q) f (x) = .
x x2
12. Odrediti intervale monotonosti i stacionarne tačke funkcija
x2 + x
(a) f (x) = x2 e−x . (b) f (x) = ln 2 . (c) f (x) = x2 − ln x2 .
x +x−2
2
(d) f (x) = x2 ln x. (e) f (x) = x ln x − x. (f) f (x) = (x2 − 1)e−x .
x+3 x−1
(g) f (x) = (1 − x2 )e−x . (h) f (x) = xe x2 . (i) f (x) = xe x2 .
13. Odrediti intervale konveksnosti i konkavnosti i prevojne tačke funkcije
2
(a) f (x) = x − ln(1 + x2 ). (b) f (x) = xe−x . (c) f (x) = x + lnxx .
√
(d) f (x) = (3 − x2 )e−x . (e) f (x) = ln2xx . (f) f (x) = x ln2 x.
ln x
(g) f (x) = ln(x2 − 1) + 1
x2 . (h) f (x) = (x + 1) ln2 (x + 1). (i) f (x) = x + .
x
14. Odrediti lokalne ekstremume funkcije
ex+1
(a) f (x) = x ln2 x. (b) f (x) = sin 2x − x za x ∈ − π2 , π2 . (c) f (x) =
 
.
x+2
15. Ispitati tok i nacrtati grafik funkcije
x 1 1 1 ln3 x
(a) f (x) = ; (b) f (x) = e 1−x ; (c) f (x) = xe− x ; (d) f (x) = ; (e) f (x) = 2 ;
ln x x ln x x
1
− 1
2 − x
2 2 1 − ln x
(f) f (x) = xe x−2 ; (g) f (x) = xe x ; (h) f (x) = x e 2 ; (i) f (x) = x ln x; (j) f (x) = ;
1 + ln x
(k)

Samir Karasuljić 15
Zadaci za vježbu Integrali

10 Integrali
10.1 Neodredjeni integral
1. Primjenom
Z osnovnihZpravila i tablice osnovnih integrala
Z izračuanti sljedećeZintegrale:
2 4 2 4
(a) 5a x d x; (b) (6x − 3x + 3x ) d x; (c) x(x + 1)(x − 3) d x; (d) (2x − 3abx2 )4 d x;
Z
x+3
Z 4
x + 3x
Z
2 3
Z
√ √6
(e) √ d x; (f) √ d x; (g) (a 4 + x 4 )3 d x; (h) ( x + 1)x3 (x − x7 ) d x;
5 4 5
x x
2 5 Z √
(xn + xm )2 ( x + 3)4
Z Z
(x + 3)(x + 1)
(i) √5
d x; (j) √ d x; (k) √6
d x;
x7 x5 ax5
Z Z
(l) tg2 x d x; (m) 2x d x.

2. Uvodjenjem pogodne smjene Z riješiti integrale Z

ex
Z Z
33 1 + 3x dx
(a) x(3x − 44) d x; (b) √ d x; (c) √ d x; (d) √ x d x;
1+ x 5x − 1 e −1
arcsin2 x
Z Z Z
1 cos x
(e) 2 dx; (f)
√ d x; (g) d x;
x ln x 1−x 2 sin4 x
Z Z Z Z
dx dx dx (x + 2) d x
(h) 2
; (i) 2
; (j) 2
; (k) ;
x +5 3x + 5 x + 6x + 11 x2 + 6x + 12
Z Z Z
dx dx dx
(l) ; (m) ; (n) ;
x2 − 3 5x2 − 3 x2 − 2x − 3
Z Z Z Z Z
dx dx dx dx (x + 1) d x
(o) √ d x; (p) √ d x; (q) √ d x; (r) √ d x; (s) √ d x;
3−x 2 3 − 2x 2 6x − x 2 3 + 6x − x 2 2 + 2x − x2
Z Z Z Z Z
dx dx dx dx (2x + 3) d x
(t) √ d x; (u) √ d x; (v) √ d x; (w) √ d x; (x) √ d x.
2
x −3 2
2x − 3 2
x − 6x 2
x + 4x + 5 x2 − 3x + 5
3. Uvodjenjem pogodne smjene riješiti integrale
Z Z Z
xdx xdx dx
(a) √ ; (b) √ (c) √ .
1 − x2 2 − x2 x 1 + x2
4. Koristeći
Z parcijalnuZ integraciju riješiti
Z integrale Z Z
(a) ln x d x; (b) x ln x d x; (c) x sin x d x; (d) (x + 1) sin x d x; (e) (x2 − x + 1) cos x d x;
Z Z Z Z Z
ln x
(f) xex d x; (g) (3x − 1)4x d x; (h) ex cos x d x; (i) e3x sin 5x d x; (j) d x;
x3
Z Z Z Z
ln x
(k) √ d x; (l) arcsin x d x; (m) x arcsin x d x; (n) (x2 − 3x + 1) arccos x d x;
x
Z Z
x cos x
(o) d x; (p) 3x cos x d x.
sin2 x
5. Podintegralnu funkciju rastaviti na parcijalne razlomke pa onda izračunati dobijene integrale
3x − 4 3x2 + x + 1
Z Z Z
x+1
(a) 2
d x; (b) 2
d x; (c) d x;
x + 4x + 3 2x + 3x + 1 (x − 1)(x + 2)(3x − 1)
x4 + 1
Z Z Z Z
2x + 7 3x + 5 1
(d) d x; (e) d x; (f) d x; (g) d x;
x3 + 5x2 + 4x x(x − 1)2 x2 (x + 1) (x + 2)2 (x + 1)
x2 + 2
Z Z Z
1 1
(h) 2
d x; (i) 2
d x; (j) 3
d x;
x(x + 1) (x − 1)(x + 2) x +1
Z 3 Z
x + 2x + 11 1
(k) 3
d x; (l) d x.
x −1 x(x + 1)2
2

6. Uvodeći pogodnu smjenuZ izračunati sljedeće

Z integrale
x3 x2 + 2x − 1
Z Z
x 1
(a) √ d x; (b) √
3
d x; (c) √3
d x; (d) √ √ d x;
x−1 2x − 1 x−1 x−1+ 3x−1
Z r Z r
x−1
Z
1 3 x + 1
(e) √ √ d x; (f) x d x; (g) d x.
x+ 3x x+2 x−1

Samir Karasuljić 16
Zadaci za vježbu Integrali

7. Izračunati
Z sljedeće integrale
Z Z Z
5
(a) cos x d x; (b) sin3 x d x; (c) cos2 x sin3 x d x; (d) sin3 5x cos5 5x d x;

cos5 x
Z Z Z Z
2 2
(e) d x; (f) sin x d x; (g) sin x cos 2
x d x; (h) sin2 x cos4 x d x;
sin3 x
cos3 x sin5 x
Z Z Z Z
3x
(i) 2 d x; (j) 4x
d x; (k) sin 2x cos 4x d x; (l) cos 5x sin d x;
sin x cos 2
Z Z Z
1 1
(m) sin 3x sin 5x d x; (n) d x; (o) d x;
1 + sin x + cos x 3 + 5 cos x
Z Z Z
1 cos x 1
(p) d x; (q) d x; (r) d x;
sin x + cos x 1 + cos x cos x + 2 sin x + 1
Z Z Z
2 sin x + cos x 1 1
(s) d x; (t) 2
d x; (u) 2 d x.
2 cos x + 5 sin x 1 + 3 cos x sin x − 5 sin x cos x

10.2 Odredjeni integral

1. Izračunati sljedeće integrale, koristeći Njutn-Lajbnicovu formulu
Z1 Z8 Z4 √ Z6
2
√ √ 1+ x √
(a) x(x − 2x + 1) d x; (b) 4
( x + x) d x; (c) d x; (d) x − 2 d x;
x2
0 0 1 2
Z0 Z4 Z1 Z3,5
1 1 x 1
(e) √ d x; (f) 2
d x; (g) 2
d x; (h) √ d x;
25 + 3x x − 3x + 2 x + 3x + 2 5 + 4x − x2
−3 3 0 2
2
Zπ/4 Zπ/2 Ze Zπ/4 Z1
2 3 1 ex
(i) cos x d x; (j) sin x d x; (k) d x; (l) tg x d x; (m) d x.
x ln x 1 + e2x
0 0 e −π/4 0

2. (Primjena odredjenog integrala)

(a) Izračunati površinu omedjenu parabolom y = 4x − x2 i x–osom.

(b) Izračunati površinu omedjenu krivom y = ln x, x–osom i pravom x = e.
(c) Izračunati površinu omedjenu krivom y = x(x − 1)(x − 2) i x–osom.
(d) Izračunati površinu omedjenu jednim poluperiodom sinusoide i x–ose.
π
(e) Izračuanti površinu omedjenu krivom y = tg x, x–osom i pravom x = .
3
(f) Izračuanti površinu omedjenu krivom y = x3 , pravom y = 8 i y–osom.
x2
(g) Izračuanti površinu omedjenu krivim y = x2 , y = i pravom y = 2x.
2
3. (dužina luka)

√ √
(a) Izračunati dužinu luka parabole y = 2 x od x = 0 do x = 8.
(b) Izračunati dužinu luka krive y = ex izmedju tačaka A(0, 1) i B(1, e).
√ √
(c) Izračunati dužinu luka krive y = ln x od x = 3 do x = 8.
(d) Izračunati dužinu luka krive y = arcsin(e−x ) od x = 0 do x = 1.

Zadaci sa prethodnih testova

1. Izračunati
ln(1 + x2 ) 2 − sin x x − 1 x+1
Z Z Z Z
dx
(a) 2
; (b) 3
d x; (c) d x; (d) e d x;
2x + x − 3 x 2 + cos x 5
(x − 3) d x
Z Z Z Z
(4x + 1) d x
(e) cos2 x sin2 x d x; (f) 3 2
; (g) cos 4
x d x; (h) ;
x + 2x + 3x 3x3 + 4x2 + x
x6
Z Z Z Z
1 + 2 cos x dx
(i) ln(2 + x2 ) d x; (j) d x; . (k) 4
; (l) ;
sin x(3 − cos x) x −1 sin x + 2 cos x + 3

Samir Karasuljić 17
Zadaci za vježbu Integrali

−2x2 − 9x + 7
Z Z Z Z
sin x 1 + 3 cos x d
(m) d x; (n) d x; (o) d x; (p) ;
sin x + cos x + 2 (x + 3)(x2 + 1)2 sin x(2 − cos x) 3 sin x − 4 cos x
Z Z Z Z
dx 1 + sin x
(q) x arctg x d x; (r) d x; (s) x2 e4x d x; (t) d x;
5 + 4 sin x 1 + cos x
√
Z Z Z Z
sin x 1 + 3 cos x
(u) (3x2 + 1) ln(x + 1) d x; (v) d x; (w) arctg x d x; (x) d x;
sin x + cos x − 1 sin x(2 − cos x)
1 − 2 cos x
Z Z
dx
(y) d x; (z) .
sin x(3 − cos x) 3 sin x − 5 cos x
2. Izračunati
Z π/3 Z π4
4 Z 1
−x2 + 2x − 2 2x − 3
Z
(a) (x + 1) cos 2x d x; (b) 2 2
, (c) 3
d x; (d) sin2 x cos2 x d x;
0 0 (x − 2)(x + 1) 0 x −8 0
ln 5 √ Z 1 Z π4 Z e2
ex ex − 1 2x2 + 6x + 5
Z
dx
(e) ; (f) ; (g) ; (h) x ln x d x;
0 ex + 3 0 (x − 2)(x2 + 1)2 0 tg x + 1 1
Z π
3
(i) x cos x d x;
0

3. Izračunati površinu omedjenu parabolom y = 2x − x2 i pravom x + y = 0.

Samir Karasuljić 18