Professional Documents
Culture Documents
Poštovani,
U tom pogledu, ukratko navodimo i neke podatke i činjenice o opisanim bolestima kao i o
neophodnim troškovima za liječenje i drugim neophodnim podacima vezanim za odnosne bolesti:
Prema raspoloživim medicinskim podacima, danas u svijetu ima 350 miliona, a u Evropi oko
25 do 30 miliona oboljelih od rijetkih bolesti. Sama činjenica da su ove bolesti obično hronične i
teške, ukazuje na njihov javnozdravstveni značaj.
Međutim, kao grupa građana oboljelih od UC/MC (Ulcerozni kolitis i Crohnova bolest),
ističemo kako ovih bolesti nema na spisku rijetkih bolesti u Bosni i Hercegovini (niti u Federaciji, niti u
RS). Također, ove bolesti ne nalaze se ni na spisku teških bolesti i invalidnosti.
Ulcerozni kolitis i Crohnova bolest spadaju u autoimune bolesti (upalne bolesti crijeva IBD/
IBS). U našoj državi sa ovom bolešću živi oko 2000 osoba. Svakome od njih od nastanka oboljenja
način života je uveliko promijenjen kao i sam kvalitet istoga. Mnoštvo simptoma koji karakterišu ova
oboljenja, onemogućavaju obavljanje normalnih životnih aktivnosti. Samim time nemoguće je
isplanirati niti jedan dan do kraja, jer nikad ne znaju kad će nastupiti pogoršanje.
Oboljenja imaju dvije faze, aktivna faza bolesti i remisija (faza mirovanja). Kad je bolest
aktivna prisutno je mnoštvo simptoma, poput: povećanog broja, nerijetko krvavih stolica (i do 30
dnevno), nesnosni bolovi i grčevi u predjelu abdomena koji se šire i prema drugim dijelovima tijela,
nagli gubitak težine u kratkom vremenskom periodu, slabost organizma, pad željeza i pojava anemije,
povišena temperatura i groznica, oslabljen imunitet. Sama bolest dovodi do oštećenja i svih drugih
organa, kao cistićna oboljenja na jetri, slabiji rad bubrega, srćane tegobe, dermatološki, oftamološki,
stomatološki problemi i svi druge popratne tegobe teške kronične bolesti.
1
Da bi se uopće dijagnosticirale ovakve bolesti, potrebno je mnoštvo dijagnostičkih te
laboratorijskih pretraga. Put do uspostavljanja konačne dijagnoze nije uvijek brz i jednostavan.
Nerijetko se određene pretrage moraju plaćati i to ne malim novčanim iznosima. Nakon
uspostavljanja dijagnoze, ordinirajući gastroenterolog propisuje određenu oralnu terapiju, najčešće
mesalazin, imunosupresivi te kortikosteroidi. Pored ove terapije pacijenti su primorani koristiti
dodatke prehrani, razne vitamine i minerale.
Ukoliko ova vrsta terapije ne dadne rezultate, pacijenti prelaze na biološku terapiju koja košta
i do 25.000 eura godišnje, a na nju se čeka minimum pola godine. Međutim, nekad čak ni ovaj vid
liječenja ne daje rezultate, pa je potrebno načiniti operativni zahvat, gdje se odstranjuje upaljeni dio
crijeva pa nekad i kompletno crijevo.
Sve opisano bi bilo uveliko lakše kada bi postojala zajednička esencijalna lista lijekova na
nivou BiH. Na tu listu bi trebalo prvenstveno uvesti prvorazredne lijekove koji su u EU besplatni
(Imunosupresive, mesalazin, antiupalne i sve biološke ljekove). Također na listu bi trebalo obavezno
uvrstit enteralne pripravke ishrane, koji su od velikog značaja za oboljele, pa ponekad i jedina ishrana
koju pacijent može unijeti u organizam, ako eventualno nije hospitaliziran. Pravo na biološku terapiju
trebalo bi biti omogućeno svim pacijentima kojima oralna terapija nije dala rezultate pri liječenju, bez
obzira na težinu bolesti.
Pored svih navedenih simptoma koji su prisutni u aktivnoj fazi bolesti, te ogromnih novčanih
izdataka za liječenje, oboljeli su primorani raditi čak i onda kada ne mogu doslovce stajati na nogama,
a sve kako bi sebi priuštili sredstva za liječenje. Poslodavci često nemaju sluha za oboljele, a i oni koji
nisu zaposleni u većini slučajeva moraju kriti svoju dijagnozu pri zapošljavanju. Ove oboljele malo ko
želi primiti u radni odnos, znajući da vrlo često mogu odsustvovati s posla.
Novija istraživanja u ovoj oblasti pokazuju da je učestalost pojave upalnih bolesti tri puta
veća, te da je učestalost Ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti između 2000. i 2017. godine porasla za
55%, odnosno 83%. Procjenjuje se da 44% oboljelih tvrdi da su izgubili ili napustili posao zbog upalne
bolesti crijeva.
Zbog svega naprijed navedenog, ovim putem i ovom inicijativom Vam se kao nadležnim/oj
institucijama/i obraćamo s ciljem uvažavanje naših zahtijeva i to:
2
- Pravo na prednost prilikom lječničkih pregleda u JZU (lab.pretrage, zakazivanje
termina i sl.) odnosno, kartice sa natpisom 'NE MOGU ČEKATI'
Ukoliko eventualno budete trebali neke dodatne informacije koje niste pronašli u ovoj
molbi, ili imate prijedloge o ostvarenju nekog drugog vida suradnje za koji smatrate da na još
bolji i kvalitetniji način omogućava ostvarenje iznad opisanog, možete nas kontaktirati putem
sljedećih e-mail adresa:
1. Šeherzada Delić-Mehić;
2. Sedina Zoroja
Na kontakt telefone:
1. 060 33 91 324;
2. 063 890 987
S poštovanjem,
3
Dostaviti: