Tehnička škola u ZENICI Školska 2011/2012

Maturski rad
Iz organizacije prijevoza robe i putnika

Učenik: Mentor:
- Čeliković Armin - Mr. Ismet Zejnirović, dipl. Ing.saob.
Tehnička škola u ZENICI Školska 2011/2012

Stručno zvanje: Tehničar drumskog saobraćaja

Tema: Organizovati prijevoz prema datom
zadatku

Kandidat: Mentor:
Čeliković Armin - Mr. Ismet Zejnirović, dipl. Ing.saob.
Sadržaj maturskog rada;

1. Uvod......................................................................................................5

2. Tekst zadatka........................................................................................7

3. Inventarski broj vozila i broj vozila na radu.......................................8

3.1. Broj paleta koje se mogu smjestiti na tovarni prostor su:..............8

3.2. Ukupna težina motora za transport je:..........................................8

3.3. Potreban broj paleta za transport motora je:................................8

3.4. Potreban broj vožnji za transport motora je:.................................8

3.5. Težina šporeta za transport u jednoj vožnji je:..............................8

3.6. Ukupna težina šporeta u svim vožnjama je:...................................8

3.7. Ukupna količina robe za transport je:............................................9

3.8. Potreban broj vožnji dnevno za transport je:.................................9

3.9. Vrijeme trajanja obrta je:...............................................................9

3.10. Mogući broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno

vrijeme i vrijeme trajanja obrta je:.......................................................9

3.11. Potreban broj vozila na radu je:....................................................9

4. Izmjeritelji rada voznog parka..........................................................10

4.1. Autodani voznog parka su:...........................................................10

4.2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je:.....................................10

4.3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog

parka je:..............................................................................................10

4.4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način:....................10

 4.5. Autosati provedeni u vožnji su:....................................................10

4.6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je:..............................11

4.7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je:.................................11

4.8. Izračunavanje ukupnih autokilometara:......................................11

4.9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je:....................................11

4.10. Koeficijent nultog pređenog puta je:...........................................11

4.11. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:.....................12

4.12. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:............12

4.13. Ostvareni transportni rad je:......................................................12

4.14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:..........12

4.15. Srednja dužina vožnje sa teretom je:...........................................12

4.16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je:.............13

4.17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti

vozila je:...............................................................................................13

4.18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za

cio vozni park je:..................................................................................13

5. Proizvodnosti voznog parka..............................................................13

5.1. Radna proizvodnost voznog parka je:...........................................13

5.2. Puna proizvodnost voznog parka je:.............................................13

6. Zaključak............................................................................................14

7. Korištena literatura;...........................................................................15

8. Mišljenje komisije...............................................................................16
1. Uvod

Izbor nositelja prijevoza nadalje otežava i to što usluge koje nudi pojedino prijevozno
sredstvo mogu u nekim slučajevima biti komplementarne, ali i konkurentne. Prema J.
Mayeru, takav izbor ovisi o tomu razmatra li se pojedino prijevozno sredstvo samo
za sebe ili u kombinaciji dvaju ili više prijevoznih sredstava. Izbor prijevoznog
sredstva ovisi i o raspoloživosti prijevoznih sredstava, zatim o politici prema
pojedinim prijevoznim sredstvima, jer politika društva može ići u korist jednog
a na štetu drugoga prijevoznog sredstva i time stvoriti razlike u pogodnosti između
pojedinih nositelja prometa. Zbog toga izbor nositelja prometa nije jednostavan.
Promet se neće odvijati najjeftinijim prijevoznim sredstvom ako cijene prijevoza ne
odražavaju sve prijevozne troškove. To se često događa, osobito na željeznici, gdje
prijevozni troškovi uzimaju u obzir vrijednost robe i teže izjednačenju
prijevoznih troškova na mreži unatoč razlikama na pojedinim dijelovima te
mreže. Prijevozni troškovi korisnika cesta i luka također rijetko odražavaju sve
troškove prijevoza. Treće, teškoće pri izboru nositelja prijevoza nastaju zbog toga jer
osim kvantitativnih postoje važne kvalitativne razlike između različitih prijevoznih
sredstava, od kojih je neke teško kvantificirati.

Potreba za premještanjem robe i tereta iz dana u dan postaje sve veća. Zavisnost od
transporta tereta u druge gradove i područja izraženo je u cijelom svijetu, pa tako i u
Bosni i Hercegovini. Potrebe društva za razvojem uslovile su transport tereta u
različita područja i pod rauličitim uslovima. Razvoj industrije je doprinjeo većoj
potrebi za transportom tereta u područja u koja je to potrebno. Od transporta tereta
ili robe i putnika zavisi cijeli svijet. Svijet kakvog danas poznajemo bio bi nemoguć
bez transporta.

Da bismo razumjeli suštinu zadatka moramo pojasniti neke od pojmova koji su

obrađeni u istom. Jedni od tih pojmova su:
 Promet ili obrt predstavlja količinu tereta u t koji se prevozi vozilima u
nekom periodu vršenja (dan, mjesec, godina.)
 Prijevozna brzina Vp ili Vsp je srednja brzina prijevoženja robe ili putnika
između početne i krajnje stanice.
 Saobraćajna brzina Vs je srednja brzina kretanja vozila u toku vremena
vožnje i dobija se iz odnosa pređenog puta i vremena vožnje.
 Radna proizvodnost je ostavreni transportni rad ili količina prevezene robe,
odnosno broj prevezenih putnika(tereta) u jedinici radnog vremena (radnog
časa) Radana proizvodnost se može izraziti u (t/h – WQ') i u (tkm/h – WU').
 Puna proizvodnost se kao i radna proizvodnost može izraziti u( t/h – WQ) i
u (tkm/h – WU).
2. Tekst zadatka

U periodu od Di = 62 dana potrebno je organizovati transport N BK =50 . 400 motora

iz mjesta B u fabriku koja se nalazi u mjestu K. Prijevoz se obavlja, redovno i
ravnomjerno, tokom Dr = 50 radnih dana. Motori su složeni na palete standardnih

dimenzija:
l p xb p xh p=1,0 x1,2 x0,15m , sopstvene mase g p =20 kg . Na svaku paletu

moguće je smjestiti po 3 motora jedinične mase

gm=160 kg . Palete se slažu u jedan
red i ne vraćaju se u B. Vrijeme trajanja utovara jedne palete u mjestu B je
τu=2,5 min . , isto toliko traje istovar u mjestu K. Put od mjesta K do mjesta Č vozila
prelaze bez tereta odakle, iz fabrike “Sloboda”, transportuju električne štednjake u

mjesto B. Dimenzije kutije sa štednjacima su:

l k xb k xhk =0,60 x0 ,80 x0,85m . Masa

jedne kutije je k g =50 kg

. Količina štednjaka za transport odgovara potrebnom
broju vožnji za transport motora. Vrijeme trajanja utovara u mjestu Č je
tu Č =2 h/voz .,
dok istovar u B traje tiB =1 h/voz . Transport se obavlja tegljačima
sa poluprikolicama korisne nosivosti q = 24 t. Dimenzije tovarnog prostora su: p.
V S =20 km/h , V S =40 km/h ,
Srednje saobraćajne brzine po relacijama su: GB BK

V S =30 km/h , V
S ČB =40 km/h .
KČ i U toku svakog obrta nastaju dodatni vremenski
gubici u trajanju od 45 minuta. Dnevno radno vrijeme vozila je Hr = 16h. Koeficijent
tehničke ispravnosti voznog parka je α 1=0 , 875 . U radne dane sva tehnički ispravna
vozila nalaze se na radu. Vozila se svakodnevno vraćaju u garažu u mjestu G.

G
B 140 km K
10 km

150 km 60 km

Skica 1: Transport robe na prstenastom prevoznom putu

Izračunati:

Potrebni radni i inventarski vozni park

1. Izmjeritelje rada voznog parka

2. Količinu prevezenog tereta i ostavereni transportni rad
3. Proizvodnost voznog parka
Rješenje:

3. Inventarski broj vozila i broj vozila na radu

3.1. Broj paleta koje se mogu smjestiti na tovarni prostor su:

N ptv =12⋅2=24( paleta)

3.2. Ukupna težina motora za transport je:

N BK
Qmot =N BK⋅g m+ ⋅g p =8400( t )
3

3.3. Potreban broj paleta za transport motora je:

N BK
N p= =16800( paleta )
3

3.4. Potreban broj vožnji za transport motora je:

N BK
3
Z λ= =700( vožnji )
N ptv

3.5. Težina šporeta za transport u jednoj vožnji je:

Qšp 1 =20⋅3⋅2⋅50=6000( kg )=6(t )

3.6. Ukupna težina šporeta u svim vožnjama je:

Qšp =Q šp 1⋅Z λ=4200(t )

3.7. Ukupna količina robe za transport je:

Q=Q šp +Q mot =12600(t )

3.8. Potreban broj vožnji dnevno za transport je:

Zλ
Z λd = =14 ( vož / dan)
Dr

3.9. Vrijeme trajanja obrta je:

L BK L KČ LČB
To=t uB + ⋅60+ t iK + ⋅60+t uČ + ⋅60+t iB + td=t wo +t do =555+345=900(min )
Vs BK Vs KČ VsČB

3.10. Mogući broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno vrijeme i

vrijeme trajanja obrta je:

L
Hr⋅60−2⋅ GA
VsGB
Z od = =1( obrta / dan )
To

3.11. Potreban broj vozila na radu je:

Z λd
Ar = =14 (vozila )
Z od

Kako je zadatkom definisana tehnička ispravnost i da se sva ispravna

vozila nalaze na radu, to inventarski broj vozila ima sljedeću vrijednost:

Ar
Ai= =16 (vozila )
αt
4. Izmjeritelji rada voznog parka

4.1. Autodani voznog parka su:

ADi= Ai⋅Di=992(autodana i )

ADr= Ar⋅Dr=700( autodana r )

ADs=α t⋅AD i=868(autodana s )

4.2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je:

ADr
α= =0. 70(−)
ADi

4.3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka je:

ADr
α '= =0. 80(−)
ADs

4.4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način:

T0 LGB
AHr =Z 0d⋅ +2⋅ Ar⋅Dr=11200 ( autosati r )
60 VsGB

4.5. Autosati provedeni u vožnji su:

t wo LGA
AHw=Z od⋅ +2⋅ ⋅Ar⋅Dr=7175( autosati W )
60 VsGB

4.6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je:

AHr
ρ= =0 .66 (−)
24⋅ADr
4.7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je:

AHw
δ= =0 .64 (−)
AHr

4.8. Izračunavanje ukupnih autokilometara:

AK =AKt + AKp+ AKn

gdje je:

AKt =Z λ⋅( L BK + LČB )=203000(autokmt )

AKp=Z λ⋅LKČ =42000(autokm p )

AKn=2⋅LGA⋅Ar⋅Dr=14000(autokm n )

Prema tome ukupni autokilometri su:

AK =AKt + AKp+ AKn=259000( autokm)

4.9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je:

AKt
β= =0 . 78(−)
AK

4.10. Koeficijent nultog pređenog puta je:

AKn
ω= =0 .05 (−)
AK

4.11. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:

AK
Ve= =23 . 12(km/h)
AHr
 AK
Vs= =36 . 09(km/h )
AHw

4.12. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:

AK
Ksd= =370 . 0(km/dan )
ADr

4.13. Ostvareni transportni rad je:

U=Q ŠPO⋅LČB+ Q MOT⋅LBK =1806000 (tkm )

4.14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:

U
Kst 1 = =143 .33( km)
Q

4.15. Srednja dužina vožnje sa teretom je:

AKt
Kst λ=
A Zλ

gdje je:

A Zλ =2⋅Z λ=1400( vožnji )

Prema tome imamo da je:

AK t
Kst λ= =145 . 0( km)
A Zλ

4.16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je:

U
ε= =0. 37(−)
q⋅AK t
4.17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je:

Q
γ= =0 . 37(−)
q⋅A Zλ

4.18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio vozni

park je:

AHr− AHw
t d= =2 . 8(h)
A Zλ

5. Proizvodnosti voznog parka

5.1. Radna proizvodnost voznog parka je:

Q
W 'Q = =1 . 12(t /hr )
AH r

U
W 'U = =161 .25 (tkm /hr )
AH r

5.2. Puna proizvodnost voznog parka je:

Q
WQ= =0 .52(t /hi )
24⋅AD i

U
WU= =75 . 86(tkm /h i )
24⋅AD i

6. Zaključak
Na osnovu urađenog zadatka lako se mogu analizirati razni parametri i
pokazatelji proizvodnosti voznog parka.

Usluga u saobraćaju oznaćava promjenu nahođenja ljudi i roba, odnosno

svrhovito premještanje dobara sa jednoga mjesta na drugo. Karakteristike
saobraćajne usluge jesu da je to usluga u kojoj se ujedno sučeljavaju i
proizvodnja i potrošnja.

Saobraćajni proces potrebno je sistemski analizirati i optimizirati kako bi se

obavljao transpotrni rad pri minimalnim troškovima što upućuje na mnogo
povoljnih karakteristika kao što su smanjenje zagađenja okoliša, povećanje
sigurnosti, povečana zarada i sl.

Upravo u mome zadatku je dat primjer detaljne analize transpotrnog procesa

prevoza tereta između različitih mjesta.

Ovaj zadatak oslikava realnu sliku i praktičan primjer obavljanja analize

transportnog procesa u cilju optimizacije istog kako bi se mogli uočiti
eventualni problemi i nepravilnosti koji pri tome nastaju.

Budući da je redukcija troškova jedan od ciljeva mnogih kompanija danas, za

očekivati je da će razvoj organizacije prevoza robe(tereta) i putnika dobiti
neke nove smjernice razvoja i napretka u skladu sa razvojem tehnologije.
7. Korištena literatura;

1) Zbirka zadataka iz organizacije i tehnologije drumskog saobraćaja,

Saobraćajni fakultet univerziteta u Beogradu, Mr Ivan Jovanović,
Beograd 1997 god.
2) Sveska za 3 razred srednje Tehničke škole, predmet: Organizacija
prevoza robe i putnika, školska 2010/2011
3) Sveska za 4 razred srednje Tehničke škole, Organizacija prevoza robe i
putnika, školska 2010/2011
4) Organizacija drumskog transporta (Dr. Sc. Lazar Đokić)

Internet izvori

 http://www.viamichelin.com/
 http://www.prometna-zona.com
 http://distancecalculator.globefeed.com
8. Mišljenje komisije

1._________________________________________

2._________________________________________

3._________________________________________

4._________________________________________