Professional Documents
Culture Documents
Maturski rad
Iz organizacije prijevoza robe i putnika
Učenik: Mentor:
- Čeliković Armin - Mr. Ismet Zejnirović, dipl. Ing.saob.
Tehnička škola u ZENICI Školska 2010/2011
Kandidat: Mentor:
Čeliković Armin - Mr. Ismet Zejnirović, dipl. Ing.saob.
2
SADRŽAJ;
1 UVOD:...................................................................................................................................... 5
2 TEKST ZADATKA....................................................................................................................6
3
4.13. Ukupni ostvareni transportni rad;................................................................................11
1. Radna proizvodnost,...........................................................................................................11
2. Puna proizvodnost,............................................................................................................11
4
4.3. Vrijednost ukupnih troškova po tonskom kilometru:................................................15
7. ZAKLJUČAK.......................................................................................................................... 15
8. KORIŠTENA LITERATURA;................................................................................................16
9. MIŠLJENJE KOMISIJE........................................................................................................17
5
1 UVOD:
Organski resursi se svaki dan sve više iscrpljuju i cijena tečnih goriva danas
postaje sve viša i viša tako da se pribjegava nekim novim rješenjima. Uvodi se
mogućnost korištenja plina i takozvani hibridni pogon koji predstavlja kombinaciju
elektromotora i benziskog motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Ove nove
tehnologije će naravno smanjiti potrošnju resursa ali i emisiju štetnih plinova. Ali
kada govorimo o prevozu robe cestovnim saobraćajem nafta je i dalje ne zamjenljivi
resurs. Međutim i danas se najviše proizvode motori sa unutrašnjim sagorijevanjem
ali se uvodi takozvana «EURO» norma o emisiji štetnih plinova kojom se ograničava
emisija štenih plinova na minimum koji je moguće danas postaviti.
Razvoj špediterskih djelatnosti kao i razvoj same organizacije prevoza robe bio je
dodatni podsticaj i dodatni motiv za razvoj transportne znanosti u cjelini.
Moj zadatak jeste da organizujem prevoz robe i pokažem kako se, na određeni način,
može izvrišiti racijonalno iskorištenje svih raspoloživih resursa uz optimalno
korištenje kapaciteta, energije te reduciranje troškova koji pri tome nastaju.
6
2 TEKST ZADATKA
U toku jedne godine (365 dana) potrebno je organizovati transport 73 200 (t) troske iz
željezare Zenica za potrebe fabrike cementa u Zagrebu. U povratnim vožnjama se vrši
transport željezne legure iz Maribora u željezaru u Zenici. Transport se obavlja kamionima sa
prikolicama, gdje je nosivost kamiona 10 (t) a prikolice 12 (t). Garažiranje vozila se vrši u
Zenici, dok je dnevno radno vrijeme vozila 20 (h). Vrijeme utovara i istovara troske je 2
(min/toni) dok je vrijeme utovara i istovara željezne legure 25 (min/vozilu). Koeficijent
iskorištenja korisne nosivosti za trosku je γ t =0,95 ¿, a za željeznu leguru je γ ž lj =0,94 ¿
Ukupno vrijeme ostale dangube u toku obrta iznosi 1 h. Saobraćajna brzina za pune kilometre
je 50 (km/h) dok je 65 (km/h) za pređene kilometre bez tereta. Koeficijent tehničke
ispravnosti voznog parka je α t=0,95 ¿ U radne dane sva ispravna vozila se nalaze na radu. U
toku sedmice ne radi se samo jedan dan. Vrijednosti rastojanja između pojedinih mjesta data
su na skici.
119 km
482 km
MARIBOR
Slika 1.1. Skica itinerera
Izračunati:
Napomena:
Sve ostale neophodne podatke usvojiti u okviru njihovih realnih kretanja.
7
3. Vrijeme trajanja obrta, potreban radni i inventarski vozni
park;
Z λZE =Z λMAR
Z λZE 3 502
Z λD = = =11,19 12 vožnji
Dr 313
LZ −Z LZ− M LM −Z
T 0=t uiŽELJ + ∙60+ ∙ 60+t uiTROSK + ∙ 60+td
V sPUN V sPR V sPUN
8
T 0=1 189,52minute=19,82h
L Z−Z L L
t w 0= ∙ 60+ Z−M ∙ 60+ M−Z ∙ 60
V sPUN V sPR V sPUN
H r ∙60 20 ∙60
Z od= = =1,008 1 obrt
T0 1 189,52
Ar
Ai =
αt
12
Ai = =12,6 13( vozila)
0,95
9
4. OSTVARENI TRANSPORTNI RAD I IZMJERITELJI RADA
VOZNOG PARKA;
2.1. AUTODANI voznog parka;
ADi= Ar ∙ D i=13 ∙ 365=4 745 AUTODANA
ADr= A r ∙ Dr =12∙ 313=3756 AUTODANA
ADs=α t ∙ AD i=0,95 ∙ 4 745=4 507,75 AUTODANA
ADr 3756
α= = =0,79
ADi 4 745
ADr 3 756
α '= = =0,833 ¿
ADs 4 507,75
H w =Z od ∙two=1 ∙17,21=17,21h
10
AK n=0 →Garažiranje se vrši u Zenici
11
4.17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti;
Q 145 642
γ= = =¿
q ∙ AK t 22 ∙ 2963 538
1. Radna proizvodnost,
Q 145 642 t
W 'Q = = =1,93( )
AH r 75 120 hr
2. Puna proizvodnost,
Q 145 642 t
W Q= = =1,27( )
24 ∙ AD i 24 ∙ 4 745 hi
U 61 261844 tkm
WU= = =540,58( )
24 ∙ AD i 24 ∙ 4 745 hi
12
6. Transportne troškove (po pređenom kilometru, po toni
prevezene robe, po tonskom kilometru) ako su stalni toškovi
sadržani u ukupnim troškovima sa 20%;
Q g ∙ C g 35 ∙ 2,5 km
T g= = =0,875( )
100 100 tkm
Q m ∙C m 22∙ 8 km
T m= = =0,0176( )
K zm 10 000 km
13
1.3. Troškovi autoguma izračunavaju se:
N G ∙ C g 12 ∙800 KM
T g= = =0,192( )
K ag 50 000 km
30 30 KM
T dn= = =0,0314 ( )
K sd 954,24 km
KM
T ¿=0,1∙ T q =0,1 ∙0,76=0,076 ( )
km
1.6. Ostali promjenjivi materijalni troškovi su:
T p=0,038 ( KM
km )
+0,076 (
KM
km )
+ 0,0314 (
KM
km )
+ 0,192 (
KM
km )
km
+0,0176 ( )+ 0,875 (
km
km
tkm )
=1,23 (
KM
km
)
Pt =T p ∙ AK =1,23 ( KM
km )
∙3 380 395 ( km )=4 157 885,85 KM
T p 1,23 KM
U =T p +2,0 ∙ U → U = = =1,447 ( )
0,85 0,85 km
T s=U −T p=1,447−1,23=0,217
14
Ps =T s ∙ AK =0,217 ∙3 380 395=733545,715(KM )
Pt 4 157 885,85 KM
Q phi = = =36,51( )
24 ∙ AD i 24 ∙ 4 745 h
Ps 733 545,715 KM
Q phi = = =6,441( )
24 ∙ AD i 24 ∙ 4 745 h
U t 4 891 431,565 KM KM
Q tkm= = =1,447( )
AK 3 380395 km
U t 4 891 431,565 KM
Q tkm= = =33,58( )
Q 145 642 t
U t 4 891 431,565 KM
Q tkm= = =0,079( )
U 61561 844 tkm
15
7. ZAKLJUČAK
Na osnovu urađenog zadatka lako se mogu proanalizirati razni parametri i pokazatelji
proizvodnosti voznog parka.
Upravo u mome zadatku je dat primjer detaljne analize transpotrnog procesa prevoza
robe sa jednog mjesta na drugo (iz mjesta A u mjesto B).
Ovaj zadatak oslikava realnu sliku i praktičan primjer obavljanja analize transportnog
procesa u cilju optimizacije istog kako bi se mogli uočiti eventualni problemi i
nepravilnosti koji pri tome nastaju.
Prilikom rješavanja zadatka uočio sam da bi se transportni proces koji je zadat mogao
poboljšati. Moj prijedlog za poboljšanje procesa jeste povečanje koeficijenata
iskorištenja koji prikazuju realnu sliku optimalnosti organizovanog procesa.
Koeficijent iskorištenja korisne nosivosti je u funkciji količine tereta i broja vožnji pod
teretom pa samim tim i povečanje količine tereta (Q) i broja vožnji pod teretom, koji
zavisi od iskorištenja nosivosti vozila, može direktno uticati na povečanje ovoga
koeficijenta, moj prijedlog jeste da se pokuša povečati iskorištenje nosivosti vozila
kako bi se i ovaj pokazatelj što više približio broju 1 (1 je za optimalno rješenje)
16
8. KORIŠTENA LITERATURA;
17
9. MIŠLJENJE KOMISIJE
1._________________________________________
2._________________________________________
3._________________________________________
4._________________________________________
18