Tehnička škola u ZENICI Školska 2011/2012

Maturski rad
Iz organizacije prijevoza robe i putnika

Učenik: Mentor:
- Čeliković Armin - Mr. Ismet Zejnirović, dipl. Ing.saob.
Tehnička škola u ZENICI Školska 2011/2012

Stručno zvanje: Tehničar drumskog saobraćaja

Tema: Organizovati prijevoz prema datom
zadatku

Kandidat: Mentor:
Čeliković Armin - Mr. Ismet Zejnirović, dipl. Ing.saob.
1. Uvod

Prošlo je mnogo vremena od trenutka kada su nositelji planiranja i razvoja

prometnog sustava na stručnim skupovima i publiciranjem radova počeli
upozoravati na međuovisnost stanja i razvoja prometnog sustava i uspješnosti
privređivanja.
Ta se uvjeravanja, nažalost, protežu i do danas. I uvijek kad smo pred nekim
programom ulaganja u prometni sustav ili njegove elemente, ponavljaju se i
uvjeravanja kako je u interesu gospodarstva i društva u cjelini da se predloženi
program realizira, što i ne bi bilo neobično da rasprave o prometnom sustavu ne
iniciraju i ne vode uglavnom isti sudionici. Pri tomu redovito nedostaju
neposredni predstavnici korisnika usluga - predstavnici proizvodnog rada i potrošači.
Potreba za premještanjem robe i tereta iz dana u dan postaje sve veća. Zavisnost od
transporta tereta u druge gradove i područja izraženo je u cijelom svijetu, pa tako i u
Bosni i Hercegovini. Potrebe društva za razvojem uslovile su transport tereta u
različita područja i pod rauličitim uslovima. Razvoj industrije je doprinjeo većoj
potrebi za transportom tereta u područja u koja je to potrebno. Od transporta tereta
ili robe i putnika zavisi cijeli svijet. Svijet kakvog danas poznajemo bio bi nemoguć
bez transporta.

Da bismo razumjeli suštinu zadatka moramo pojasniti neke od pojmova koji su

obrađeni u istom. Jedni od tih pojmova su:
 Promet ili obrt predstavlja količinu tereta u t koji se prevozi vozilima u
nekom periodu vršenja (dan, mjesec, godina.)
 Prijevozna brzina Vp ili Vsp je srednja brzina prijevoženja robe ili putnika
između početne i krajnje stanice.
 Saobraćajna brzina Vs je srednja brzina kretanja vozila u toku vremena
vožnje i dobija se iz odnosa pređenog puta i vremena vožnje.
 Radna proizvodnost je ostavreni transportni rad ili količina prevezene robe,
odnosno broj prevezenih putnika(tereta) u jedinici radnog vremena (radnog
časa) Radana proizvodnost se može izraziti u (t/h – WQ') i u (tkm/h – WU').
 Puna proizvodnost se kao i radna proizvodnost može izraziti u( t/h – WQ) i
u (tkm/h – WU).
2. Tekst zadatka

U toku dva mjeseca, koji ima 61 inventarska dana, od toga je 44 dana vozila provedu
na radu, potrebno je da transportno preduzeće organizuje prevoz robe iz mjesta A u
mjesto D u količini od 21 450 (t). U povratnim vožnjama obavlja se transport robe iz
mjesta D u mjesto B. Transport robe vrši se kamionima sa poluprikolicom
(tegljačima), korisne nosivosti 25 (t). Koeficijent statičkog iskorištenja korisne
nosivosti u smjeru A- D je 0.75 (-) a u smjeru D - B je 0.50 (-). Transport robe obavlja
se u ravnomjernim dnevnim količinama. Utovarno - istovarne manipulacije imaju
sljedeće vrijednosti:

- vrijeme utovara robe u mjestu A je 20 (min/voz),

- vrijeme istovara robe u mjestu D je 20 (min/voz),
- vrijeme utovara robe u mjestu D je 2 (min/t),
- vrijeme istovara u mjestu B je 2 (min/t).

Vrijeme ostale dangube u toku jednog obrta je 30 (min) dok je radno vrijeme vozila u
toku dana 16 (h). Srednja saobraćajna brzina na itinereru iznosi 45 (km/h).
Garažiranje vozila vrši se u mjestu A. Koeficijent tehničke ispravnosti voznog parka
iznosi 0.8125 (-). U radne dane sva ispravna vozila nalaze se na radu. Šema itinerera
sa rastojanjima data je na skici 1.

D 18 km
C

63 km

B 54 km A

Skica 1: Transport robe na ponavljajućem prevoznom putu

Izračunati:

Potrebni radni i inventarski vozni park

1. Izmjeritelje rada voznog parka

2. Količinu prevezenog tereta i ostavereni transportni rad
3. Proizvodnost voznog parka

Napomena:
Sve ostale neophodne podatke usvojiti u okviru njihovih realnih kretanja.
Rješenje:

3. Potreban radni i inventarski vozni prak

3.1. Potreban broj vožnji za transport robe iz mjesta A do mjesta D je:

QA 21450
Z λA = = =1144 ( voznje)
γ A⋅q 0 . 75⋅25

3.2. Količina robe koja se transportuje iz mjesta D u mjesto B

- dobija se iz uslova da je
Z λA =Z λD , tj. da se vozila iz mjesta D vraćaju sa teretom u svakoj vožnji,
to imamo da je:

QD =Z λD⋅γ D⋅q=1144⋅0 . 5⋅25=14300 (t )

3.3. Ukupna količina transportovane robe je:

Q=Q A +Q D =21450+14300=35750(t )

3.4. Potreban broj vožnji u toku dana je:

Z λA 1144
Z λd = = =26( voznji/ dan )
Dr 44

3.5. Vrijeme trajanja obrta je:

L AD L L
To=t uA + ⋅60+t iD +t uD + DB⋅60+t iB + BA⋅60+t d =t wo +t do
Vs Vs Vs

gdje je:
 t uA =t 'uA =20(min/ voz )

t iD =t 'iD =20( min/ voz )

t uD =t 'uD⋅γ D⋅q=2⋅0. 50⋅25=25( min/ voz )

t iB =t 'iB⋅γ D⋅q=2⋅0. 50⋅25=25( min/ voz )

Na osnovu ovih vrijednosti imamo da je:

135 81 54
To=20+ ⋅60+20+25+ ⋅60+ 25+ ⋅60+30=480( min)
45 45 45

Ukupno vrijeme dangube po obrtu je:

t do=t uA +t iD+ t uD + t iB +t d =20+20+ 25+25+30=120(min )

Ukupno vrijeme vožnje u toku obrta je:

L AD L L
t wo = ⋅60+ DB⋅60+ BA⋅60=180+ 108+72=360( min)
Vs Vs Vs

Ukupno vrijeme trajanja obrta za zadati itinerer:

To=t wo + t do =360+120=480(min )

3.6. Mogući broj obrta jednog vozila u toku dana s obzirom na radno

vrijeme i vrijeme trajanja obrta je:

Hr⋅60 16⋅60
Z od = = =2 .0 (obrta/dan)
To 480
3.7. Potreban broj vozila na radu je:

Z λd 26
Ar = = =13( vozila)
Z od 2

Kako je zadatkom definisana tehnička ispravnost i da se sva ispravna

vozila nalaze na radu to je inventarski vozni park:
Ar 13
Ai= = =16( vozila)
α t 0 . 8125

4. Izmjeritelji rada voznog parka

4.1. Autodani voznog parka su:

ADi= Ai⋅Di=16⋅61=976( autodanai )

ADr = Ar⋅Dr=13⋅44=572( autodanar )

ADs=α t⋅ADi=0. 8125⋅976=793 (autodana s )

4.2. Koeficijent iskorištenja voznog parka je:

ADr 572
α= = =0 .586(−)
ADi 976

4.3. Koeficijent iskorištenja sposobnog (tehnički ispravnog) voznog parka

je:

ADr 572
α '= = =0 . 721(−)
ADs 793
4.4. Autosati na radu se izračunavaju na sljedeći način:

AHr =Hr⋅Ar⋅Dr=16⋅13⋅44=9152( autosati r )

4.5. Autosati provedeni u vožnji su:

t wo 360
AHw=Z od⋅ ⋅Ar⋅Dr=2⋅ ⋅13⋅44=6864( ausati W )
60 60

4.6. Koeficijent iskorištenja vremena u 24 sata je:

AHr 9152
ρ= = =0 . 667(−)
24⋅ADr 24⋅572

4.7. Koeficijent iskorištenja radnog vremena je:

AHw 6864
δ= = =0 . 750(−)
AHr 9152

4.8. Izračunavanje ukupnih autokilometara:

AK =AKt + AKp+ AKn

gdje je:

AKt =Z λA⋅L AD + Z λD⋅L DB =1144⋅135+1144⋅81=247104(autokm t )

AKp= Ar⋅Dr⋅LBA =13⋅44⋅54=30888(autokm p )

AKn= Ar⋅Dr⋅LBA =13⋅44⋅54=30888(autokmn )

Prema tome, ukupni autokilometri, su:

AK =AKt + AKp+ AKn=247104 +30888+30888=308880( autokm)

4.9. Koeficijent iskorištenja pređenog puta je:

AKt 247104
β= = =0 . 8
AK 308880

4.10. Koeficijent nultog pređenog puta je:

AKn 30888
ω= = =0 . 1(−)
AK 308880

4.11. Vrijednost eksploatacione i saobraćajne brzine je:

AK 308880
Ve= = =33 .75 (km/h)
AHr 9152

AK 308880
Vs= = =45 . 0(km/h )
AHw 6864

4.12. Srednja dnevna kilometraža se izračunava po obrascu:

AK 308880
Ksd= = =540( km/dan )
ADr 572

4.13. Ostvareni transportni rad je:

U=Q A⋅L AD +Q D⋅L DB =21450⋅135+14300⋅81=4054050( tkm )

4.14. Srednje rastojanje transporta jedne tone tereta - robe je:

U 4054050
Kst 1 = = =113. 4 (km)
Q 35750
4.15. Srednja dužina vožnje sa teretom je:

AKt
Kst λ=
A Zλ

gdje je:

A Zλ =Z λA + Z λD =1144+ 1144=2288( voznji)

Imamo da je:
AKt 247104
Kst λ= = =108(km)
A Zλ 2288

4.16. Koeficijent dinamičkog iskorištenja nosivosti vozila je:

U 4054050
ε= = =0 . 656(−)
q⋅AK t 25⋅247104

4.17. Srednja vrijednost koeficijenta iskorištenja korisne nosivosti vozila je:

Q 35750
γ= = =0 . 625(−)
q⋅A Zλ 25⋅2288

4.18. Srednje vrijeme trajanja dangube u toku vožnje pod teretom za cio

vozni park je:

AHr− AHw 9152−6864

t d= = =1. 0( h)
A Zλ 2288
5. Proizvodnosti voznog parka

5.1. Radna proizvodnost voznog parka je:

Q 35750
W 'Q = = =3 .906 (t /h r )
AHr 9152

U 4054050
W 'U = = =442 . 97(tkm /h r )
AHr 9152

5.2. Puna proizvodnost voznog parka je:

Q 35750
WQ= = =1 . 526(t /hi )
24⋅ADi 24⋅976

U 4054050
WU= = =173 . 07(tkm /hi )
24⋅ADi 24⋅976
6. Zaključak

Na osnovu urađenog zadatka lako se mogu analizirati razni parametri i

pokazatelji proizvodnosti voznog parka.

Usluga u saobraćaju oznaćava promjenu nahođenja ljudi i roba, odnosno

svrhovito premještanje dobara sa jednoga mjesta na drugo. Karakteristike
saobraćajne usluge jesu da je to usluga u kojoj se ujedno sučeljavaju i
proizvodnja i potrošnja.

Saobraćajni proces potrebno je sistemski analizirati i optimizirati kako bi se

obavljao transpotrni rad pri minimalnim troškovima što upućuje na mnogo
povoljnih karakteristika kao što su smanjenje zagađenja okoliša, povećanje
sigurnosti, povečana zarada i sl.

Upravo u mome zadatku je dat primjer detaljne analize transpotrnog procesa

prevoza tereta između različitih mjesta.

Ovaj zadatak oslikava realnu sliku i praktičan primjer obavljanja analize

transportnog procesa u cilju optimizacije istog kako bi se mogli uočiti
eventualni problemi i nepravilnosti koji pri tome nastaju.

Budući da je redukcija troškova jedan od ciljeva mnogih kompanija danas, za

očekivati je da će razvoj organizacije prevoza robe(tereta) i putnika dobiti
neke nove smjernice razvoja i napretka u skladu sa razvojem tehnologije.
7. Korištena literatura;

1) Zbirka zadataka iz organizacije i tehnologije drumskog saobraćaja,

Saobraćajni fakultet univerziteta u Beogradu, Mr Ivan Jovanović,
Beograd 1997 god.
2) Sveska za 3 razred srednje Tehničke škole, predmet: Organizacija
prevoza robe i putnika, školska 2010/2011
3) Sveska za 4 razred srednje Tehničke škole, Organizacija prevoza robe i
putnika, školska 2010/2011
4) Organizacija drumskog transporta (Dr. Sc. Lazar Đokić)

Internet izvori

 http://www.viamichelin.com/
 http://www.prometna-zona.com
 http://distancecalculator.globefeed.com
8. Mišljenje komisije

1._________________________________________

2._________________________________________

3._________________________________________

4._________________________________________