HISTORIJSKI

INSTITUT
SLAVONIJE
I BARANJE

tE/lil
 tL

2g'\C[rp N I K
6asopis r*\Ptorijskog
institu'ta Slavonije
i Baranje

REDAKCIJSKI ODBOR:
Dr Du5an Cali6
Mr Slavica Hredkovski
Dr Dragi5a Jovi6
Mile Konjevi6
Dr Ivo KovaEevi6

GLAVNI I ODGOVORNI UREDNIK:

Dr DragiBaJovi6

Casopis izlazi jedanput godiSurje'

Rukopisi se Salju na adresu:
i Baranje'
ttistoriisXi institut Slavonije
SIav. Brod, Stardevi6eva I
HISTORIJSKI
INSTITUT
SLAVONIJE
I BARANJE

uB0m

MLAS€(
6aa5a5t'S

SLAV. BROD, 1976.

Mr l\[rladen COLIC

ORUZANE FORMACIJE NDH U SLAVONIJI

i941-1945. GODINE

uvoD

Kao ri'u ostalim podrudjima NDH,I taiko i u slavoniji ustase su svoju vlast
organizirale u obliku velikih hrtpa, i to: Baranja, sa sjed,i5tem u Osijeku,
koja je obuhva6ala kotare: Osijek, Valpovo, Dakovo, Donji Miholjac, Na-
Sice, Podravska Slatina i Vir,ovitica; Liuac-Zapolje, sa sjedi5tem u Novoj
Gr:adi5ki, koja je obuhva6ala kotare: Slavsnska poZega, pakrac, Daruvar,
Nova Gradi5ka i dio Bosne (kotari: Bosanska Dubica, Bosanska Gradiska i
Prnjavor); Posatsje,sa sjediStem u Slavonskom Brodu, koja je obuhva6ala
kotare: Zupanja, Brod. i dio Bosne (kotari: Gradadac, Brdko i Bijeljina) i
velika iupa Vuka, sa sjedi5tem u Vukovaru, koja je obuhva6ala kotare:
Iiok, Vukovar, Vinkovci i Srijem (kotari: Irig, Sremski Karlovci, Sid,
Sremska Mitrovica, Il,uma, Star.a Pazova i Zem,un). Na toj povrSini od
oko 12.550 detvornih kilometara Zivjelo je ,oko 838.000 stanovnika.2

Terltorlja NDH u admlnistratlvno-teritorljalnom pogledu obuhva6ala je blvse bano-

vine: Hrvatsku' vrbasku, dio Dunavske, primorske i Drinske, a paveli6evom zakon-
skom odredbom od 3. Juna 1941. godlne ovo podrudje je podiJetjeno na 22 velike
Zupe I grad za4reb. Pored velike Zupe BaranJa, Livac-zapolje, posavje I Vuka, to su
Zagorje, Bllo cora, prlgorje, pokuplje, cora, Modrus, Vlnodol-poalgorje, Lika_cacka,
Krbava-Psat, Sana-Luka, Usora-Solt, Bribir-Sidraga, pliva-Rama, LaSva-GlaZ, Vrh-
bosna, cetina, Hum I Dubrava. rtkupna povrsina NDII lznosila je oko lo2,0o0detvor-
nih kilometara s oko 6,5 miliona stanovnlka (Mladen c o I t 6, Takozudna NezaDisna
DrZaDa Hroatska, 7947,Beograd, l9?8, str. 156-159, 1S+-fg5).
od toga je obuhvaeala velika zupa Baranja 4.945km2 sa BSg.tBgstanovnika, Lrvac-za-
polje 3.961kmt (od 6.393)sa 241.093(od 441.08?)stanovnlka, posavJe 1.69?km2 (od 5.553)
sa 103.822(od 498.838)stanovnika I vuka 1.945 km2 (od 6.894) sa t34.bag (od 449.205)
stanovnika, Brojevl u zagradama oznadavaju ukupnu povrsinu, odnosno ukupan broJ
st'anovnika u navedenim zupama, diji je ostatak pripadao Bosnl, odnosno sriJemu.
To znaci da je na teritoriJi slavonlje bila u cjelinl samo vellka zupa Baranja. [BroJtt-
beni izvjestai (Organizatornog ureda clavnog ustaskog stana) broj g/4, str. tg-25, Za-
greb, (ozujak) 1942.godine. Vidi: Prtlog broJ rl.

14 ZborrrilK
209
Zbornik

Prilog broj I
UPRAVNA PODJELA I STANOVNISTVO U SLAVONIJI PO VELIKIM ZUPAMA
I KOTARIMA - prema staniu 31. decembra 1941. eodine

STANOVNII(A
tgl"-
v KorARr BR. POPUNIDB.
z i-L"oo""r "tm oPc. 1931.
31. XIr
1941.*
ZAPOVJED.

Osijek 466 12 33.514 35.484

Osijek grad 56 I 40.337 39.157

Valpovo 366 24.096 24.387

OSJECKO
Dakovo 976 22 56.632 62.484

Donji Miholjac 561 7 26.961 29.238

z
4 946 L2 50.792 57.604
Na5ice

Podravska Slatirna 903 7 45.695 51.884

SLAVONSKO-
Virovitica 549 o 39.152 46.0L2 POZESKO

Virovitica grad 118 1 10.652 11.883

Ukupno 4.945 ne 19 327.831 358.133

Slavonska PoZega 1.068 13 52.920 56.496

S1. PoZega grad 24 I

7.r25 1.212

Pakrac 769 10 40.051 44.654

Daruvar 548 11 36.711 40.027

Nova Gradi5,ka 922 L2 52.088 57.403

o SLAVONSKO.
POZESKO
N. GradlSka grad 11 I 4.2L8 3.904
Fl
Novska 619 I 29.164 3r.217

Ukupno 3 . 9 6 1 5512 212.257 247.093

Slavonski Brod 872 16 49.L72 53.466

tsr S1. B,rod grad 20 13.776 74.062

4 SREMSKO.
a
Zupanja 805 15 34.7L9 36.294 MITRO1/ACKO

Ukupno 1.697 srlr 97.667 t03.822

210
 OruZane formacije NDH u Slavoniji 1941-1945.

STANOVNIKA

451 | L2
I
1 2 9 . 8 3 91 S t . z z s

1 | 10.862114.179

ukupno l r . s + s I s z l z l t z s . z t al r s + . s g a
svEGA 1717 21617 | 763.031I 837.586

SJEVERNI DIO TERITORIJE TAKOZVANE NEZAVISNE DRZAVE

D
HRVATSKE (podjeta po velikim Zupama i kotarima)

Lt
71lg ro zgran tYnt o incdu

Ltnyam2gpn;$aiq'z-od7

;
II
i
*) Broj izradunat po natalitetu na dan Bl. decembra I
1941. godlne. [Bojitbeni izvjestaj I
(organizatornog ureda clavnog ustaskog stana) broj 3/4, str. tg-25, za+reb, (ozujak)
1942.godinej. i
i
l4r I
2LL I
I

i
I
I
I
I

I
I
-l
Zbor,nik

Zupom je upravljao veliki Zupan u rangu ministra, kojeg je postavljao

Paveli6; kotars,kom upravom predstojnik ili poglavar; op6inom nadelnik.
Gtad Zagreb imao je poseban status. Pored toga, u svakoj velikoj Zupi
organiziran je ustaBki rstoZersa stoZer.nikom, u koji su ulazili svi logori s
podrudja dotidne Zupe;'u svakom kotaru obrazovan je usta5ki logor s 1o-
gornikonn na delu, u kojLi su ulazili svi tabori s podrudja kotara; na pod-
rudju svake uprav,ne op6ine osnovan je ustaSki tabor s tabornikom, a
sadr.'njavalirsu ga svi zbirovi s podrrudja op6lne; tr)osetrima su obraz,ovani
zbirovi sa zbirnikom na delu.3
Kao Sto se vidi, za sistem vladarnine NDH b,ilo je znadajno dvojstvo poli-
tibke i upravne vlas'ti. Na jednoj stranLi bila je drZavna ad,mini,stracija s
vlad,orn, a na 'drugoj strani o,rgamizacijeustadkog pokreta s Glavnim us-
ta5kim stanom na v'rhu. U stvari ap,solutnu vlast imali su ustaS'ki funk-
cioneri, poiev od poglavnika do usta5kog taborni,ka u opCini itri zbirnika
u seiu.
OruZane snage NDH sastojale su se, od aprila 1941.do kraja 1944.godine,
iz Domobranstva, UstaSke voj'nice i OruZni5tva, ,s Mi'nistarstvom Domo-
branstva, odnosno (od februara 1943) s Ministarstvom oruZanih snaga na
vrhu. Od decembra 1944. do maja 1945. godine dine jednu cjelinu sastav-
ljenu od ustaSko-domobranskih jediLnicapod rukovodstvom Glavnog stana
poglavnika.
Dornobranstvo, kao glavni dio oruZanih snaga NDH, sadinjavalo je tako-
zvanu redovnu vojstku koja je stvarana i popunjavana m'obilizacijorn i re-
grutiranjem Hrvata, Muslimana i dr. siiom zakona, a obuhva6alo je kopne-
nu vojsku, zrai,ne i plovne 'snage. Metlutim, zra6ne i plovne snage bile su
simbolidnog sastava, dok je kopnena vojska znaiila isto Sto i Dorno-
branstvo.
U podetku formirana u pe,t,divizija, a zatim u Sest, ,kopnena vojisL" Oo-
mobranstva je do kraja 1941. godine reorrganizirana u tri dornobranska
zbo,ra. Svaki zb,or imao je dvije divizije i druge operativne i pomo6ne je-
dinice. U periodu maj-decembar 1943. godi,ne izvr5ena je dr,uga reorga-
nizacija kopnene vojske Domobrarrstva, 'kojom su ukinute divizije, ,osim
6-e, pa su od postojetih i novo formiranih jed,inica formirana detiri Io-
vadka i det,ili gorska zdruga 'kao pokretljivije for,rnacije za operacije pro-
tiv NOV i POJ. U decembru 1944. godine nesigurna kopnena voj,ska Do-
mobra,nstva posljednji put je reorganizirana spajarnjem do'mobranskih i
usta5kih jedinica u 15 ,operativnih i jednu - 16. dopunsku diviziju, dime
je kopnena vojska Dom'obranstva prestala da postoji ,kao poseban dio
oruZanih snaga.

3 za velike Zupane postavljeni su: u velikoJ Zupl Barania dr Stjepan Hefer, Livac-za-
polje Branimir Simuni6, PosavJe dr vladimir Sabolic i u Vuki dr Jakob Elicker.
za ustaske stozernike u velikim Zupama postavlieni su: u Baranii porudnik Cirll
Kralj, Livac-Zapolju porudnik Ivan Suta, Posaviu ustasa lvan Terzie i u Vuki po-
rudnik stipe Dosen (Mladen c o I i 6, TzD, NDH 7947,str. 15?, r59 i 281).

212
 OruZane for,macije NDH u Slavoniji 1941-1945.

Od pripadnika Njemadke narodne skupine - Folksdojdera u NDH for-

mirane su u sastavu kopnene vojske Domobranstva lovaEke bojne, a u
sastavu UstaSke vojnice jedinice Ajnzacstafela.
u periodu 1941-1945. godine formacije sva tri vida (dijela) oruZanih
snaga NDH su formirane, dislocirane i angaZirane skupa s njemadkim
snagama u slavoniji, te su svojim prisustvom i aktivnos6u oteZavale i
spredavale podetak i razvoj narodnooslobodilaEke borbe i socijalistidke
revolucije u ovim krajevima.
u ovom prilogu Zelim prikazati sastav i raspored - dislokaciju jedinica
oruZanih snaga NDH na teritoriji slavonije u periodu 1941-194b- godine
i njihovu potdinjenost okupatorskim oruZanim snagama, kako bi se nji-
hova uloga u okupacionom sistemu mogla lak5e i bolje sagledati.

ORUZANE FORMACIJE NDH U SLAVONIJI OD APRILA 1941.

DO KRAJA 1944. GODINE

u vojno-teritorijalnom pogledu stavonija je uBla u sastav osjeEkog divi-

zijskog podrudjaa i bila podijeljena na osje6ko, slavonskopozest o i aio
Sremskomitrovadkog popunidbenog zapovjednistva, a novembra 1g41. go-

4 TeritoriJa NDH bila Je podiJeljena na b aHvtztJskih podrucja t 18 popuntdbenlh za-

povJednistava. Pored osjedkog to su btta sliJealeca auviziJska podrudJa: saos.ruo d,l,-
uLz|Jsko poclrurte sa sjedlstem u zagrebu obuhvacalo je terttorlju varazdlnskog, zag-
rebadkog' Bjelovarskog I Karlovackog popunlalbenog zapovJealnlstva, Bosans'rco dl-
orzusko poalrud|e sa sjedistem u sarajevu obuhva6alo Je terltoriju Tuzlanskog, Trav-
nidkog i sarajevskog popunldbenog zapovjednistva, vrbo,sko d,LotztJsrr"opodrud|e sa
sJedistem u BanJalucl obuhvacalo Je teritoruu petrinjskog, BanJaludkog I otodadkog
popunidbenog zapovJedniStva 7 Jadronsko d.i,uiztjsko podrudje sa sjedistem u Mostaru
obuhva6alo je teritoriju TreblnJskog, Mostarskog, sinjskog I Knlnskog popunidbe-
nog zapovjednistva. sjedista popunidbenih zapovJednlstava blla su u mjesilma po
CiJlm imenima su nosili nazive (Isto str. 201-202).

213
zborinlK

dine, kada je izvr5ena nova vojno-teritorijalna podjela, ova tri popunid-

bena zapovjedniStvau51asu u sastav Drugog domobranskog zbornog pod-
rucJa."

Jedinice kopnene v ojske Domobranstva

Stvaranje Domobranstva podelo je 10. aprila 1941.godine, kada se Slavko
Kvaternik u svojstvu >zamjenika Poglavnika< proglasio zapovjednikom
cjelokupne vojne sile NDH. On je tada, progla5avaju6i preko radija stva-
ranje takozvane NDH, pored ostalog objavio: >Pozivam sve Hrvate u ko-
jem god mjestu oni bili, a narodito sve dasnike, potdasnike i momdad
cjelokupne oruZane snage i javne sigurnosti, da drZe najve6i red i da svi
smjesta prijave zapovjedni5tvu oruZane snage u Zagrebu mjesto gdje se
sada nalaze, te da cijela oruZana snaga smjesta poloZi zakletvu vjernosti
Nezavisnoj Drlavi Hrvatskoj i njenom Poglavniku. Cjelokupne oruZane
snage, preuzeo sam danas kao opunomodenik Poglavnika.<
Kvaternik je istog dana, >po nalogu Poglavnika<, potpisao >Zakon o os-
nutku vojske i mornarice DrZave Hrvatske<. Zatim je imenovao za za-
povjednika kopnenih snaga Domobranstva NDH pukovnika u penziji
Slavka Stancera, za zap'ovjednikahrvatskih morskih obala, rjedne plov'id-
be i svih pomorskih snaga kapetana bojnog broda Duru Jak5ina, za zapo-
vjednika svih zradnih snaga kapetana Vladu Krena i za inspektora nad
svim oruZanim skladi5tima zakletog ustaSu kapetana Vladislava Androli6a.
\ie6 sutradan Kvaternik je unaprijedio Slavka Stancera u din generala
pje5adije, Vladu Krena u iin pukovnika zrakoplovstva joB neke druge u
vi5e dinove.
Slavko Stancer je u svojstvu zapovjednika kopnene vojske imenovao 12.
aprila zapovjednike prvih jedinica u Zagrebu, i to: 25, 35. i 53. domobran-
ske pukovnije, 6. konjiike pukovnije, 13. pionirskog bataljona i svih osta-
Iih inZinjerijskih, brzojavnih, telegrafskih i drugih tehnidkih postrojenja,
svih topniikih postrojenja i zapovjednika avijacije i svih postrojenja na
aerodromu. Tada je naredeno formiranje takozvane Gromade, koju su
saiinjavale 25, 35. i 53. pjeSadka pukovnija. Imenovani zapovjednici su

5 Od 1. novembra 1941. godine teritoriJ NDII podijeljen Je u voinom pogledu na tri

domobranska zborna podrudja:
I domobransko zborno podrutje (PetrLnja) obuhva6alo je teritoriju deset velikih Zupa
i zaEreba, i toi zagorje, Prigorje, Bilo Goru, Pokuplje, Gora, Dodrus, Krbava i Psat,
vinodol i Podgorje, Lika i Gacka, Bribir-Sidraga, odnosno Varazdinsko' zagrebadko,
Bjelovarsko, Karlovaeko, Otodadko i Kninsko popunidbeno zapoviednistvo;
ll donxobransko zborno podrudje (Banja Luka) obuhva6alo je teritoriiu Sest velikih
Zupa, I to: Baranja, Vuka, Livac-zapolie, Posavie, Sana-Luka, Itsora-So1i, odnosno
Slavonskopozesko, Osjedko, Srijemskomitrovadko, Rumsko, Banialudko i Tuzlansko
popunidbeno zapovjedniStvo;
III d.omobransko zborno podrutje (Travnik) obuhvacalo je teritoriju Sest velikih Zupa,
i to: Pliva-Rama, LaSva-GIaZ, Vrhbosna, Cetina, Hum i Dubrava, odnosno Travnidko,
Sarajevsko, Sinjsko, Mostarsko i Trebinisko popunidbeno zapoviednistvo (Isto, str.
239-240).

2t4
 OruZane formacije NDH u Slavoniji 1941-1945.

Komandant njemadke 2. armije general-pukovnik Maksimilijan fon vajks

je_u svojoj zapovijedi od 14. aprila 1941. godine, pored ostalog, nuredio:
>3) Postrojavaju se hrvatske vojne postrojbe i naoruzavaju se plesaailst<im
oruZjem. One se na ovom podrudju brinu za mir i red.<
u rjesenju poglavnika o objavljivanju >Temeljne uredbe o ustrojstvu za-
povjedniStva vojske i ministarstva Hrvatskog domobranstva<, od to.
"p-
rila 1941. godine, stoji: >da se ustrojstvo. .. Hrvatske vojske organizira
i vodi po uzoru i na principima koji su vrijedili za Hrvatsko domobran-
stvo do 1918.godi'ne.Na taj nadin produLiti te se u nasoj vojsci sve slav-
ne tradicije prve nase vojske i njene slavom ovjendane 42. vraZje di-
vizije.<

stozer osjedkog divtzijskog poarrudja, kao r stozeri ostalih drvizijskih podrudja, imao
Je u svom sastavu do 22. maja odjere, a od tacla ocrsjeke, I to: vojni, intendantst<l,
topniiki, pravno-sudski, inzinjerijsko-tehnidki, zdravstveni, veterinarskr i pomo6ni
(Isto, str.203).
Isto, str. 193-209.
Tada je komandant 51. armijskog korpusa odredlo jos Karlovac, osijek, viroviticu,
51, PoZegu, SL Brod, Bijeljinu, Tuzlu, Novu cradiSku, Sarajevo, Sremsku MitrovicLl,
zemun, Travnik, Biha6, slsak, petrinju i vinkovce kao garnizone za jedinice NDII,

215
Zbornik

Od tada je vrBeno legalno formiranje posadnih bataljona u Osijeku, Sla-

vonskoj PoZegi, Slavonskom Brodu, Novoj GradiSki i Vinkovcima, dija
su se brojna stanja ljudstva postepeno pove6avala tokom maja i juna.
Zatim su tokom jula od posadnih i pohodnih bataljona formirane nove
ve6e formacije Domobranstva: 4, 5. i 6. pje5adka pukovnija, 1. konjiiki
odjel, III topnidki odjel i Osjedka doknadna bojna, Vinkovaika doknadna
bojna, SlavonskopoZeSkadoknad,na bojna, a kasnije i druge jedinice, us-
tanove i zapovjedni5tva.e
Cetorta, 5. i 6. pje1atka pukoonija - Krajem juna i podetkom jula 1941.
godine formirana je 4. pje\aEka pqkounijo, sa sjedi5tem u Osijeku, i to:
u Osijeku StoZer Pukovnije od StoZera Osjedkog posadnog bataljona, I
bojna (bataljon) od 13. pohodnog bataljona i II bojna od Osjeikog posad-
nog bataljona, zatim takoder u Osijeku StoZerna, Prate6a i Protivoklop-
na satnija i Glazba. U risto vrijeme formirana je 5. pie\aEka pukouni'ia,
sa sjedi5tem u Slavonskoj PoZegi, i to: StoZer Pukovnije od StoZera Sla-
vonskopoZe5kogposadnog batatjona, I bojna od SlavonskopoZeSkogbata-
ljona i II bojna od NovogradiSkog i Brodskog posadnog bataljona, zatim
StoZerna, Prate6a i Protivoklopna satnija i Glazba; i 6. pje\atka pukou-
nija, sa sjedi5tem u Vinkovcima, i to: StoZer Pukovnije od StoZera Vin-
kovadkog posadnog bataljona, I bojna od Vinkovadkog posadnog bata-
ljona i II bojna od Petrovaradinskog i MitrovaEkog posadnog bataljona
(sa 6. satnijom u Sremskoj Mitrovici), zatim su StoZerna, Prate6a i Protiv-
oklopna satnija formirane u Vinkovcima od preostalog ljudstva iz sva tri
posadna bataljona. Bojne su imale po tri streljadke i po jednu strojnidku
satniju (deta).lo

Zatim je, na molbu Slavka Kvaternlka od 5. maja 1941.godine Njemadkt general u

Zagrebu odobrlo formlranje jedlnlca NDH i u BanJaluci, Petrovaradinu, Rogaticl I
viSegradu, Time je bllo odobreno formlranje ukupno 24 piesadiiska bataljona I Jedan
i po puk konjice [Arhiv vojnolstorlJskog lnstttuta (A\/II), fond NDH, kut. 134,f, 2 d. 7
t r4l.
Oslm navedenlh jedlnlca formlrane su JoS I slijedeee: u Slavonskom Brodu ie ustro-
Jeno skladlste za Zeueznldkl materljal, a od pozvanog ljudstva Zeueznidke struke
formlran je Zeljezntfki bataljon. Bataljon Je u sastavu imao tehnidku, povoznu I
radnldku satniju I skladiste Zeljeznidkog materijala. U SlavonskoJ Pozegi se nalazila
Dojavna bojna, a u Osueku IV plonlrska (obkoparska) bojna (TakozDana NDH 7941,
27t-222, 2351.
Posto Je organizaclJa I formaclJa pJesadke pukovnije, uglavnom, ostala ista tokom
1941-1944.godine, dajemo Sematskl prikaz sastava pjeBadke pukovniJe,
Kao Sto se iz crteza vidi, numeracija satnlJa u okvlru pukovnije vrsena Je tako da su
u sastavu I bojne bile: 1,2,3. I 4. satnija; u sastavu II bojne: 5,6, ?. t 8. satnija; u sas-
tavu III bojne: 9, 10, 11. I 12. satntJa; 13. (topnidka) satnlja, 14. (protlvoklopna) satniJa
i 15. (stozerna) satnlja bile su neposredno potdlnjene stozeru pukovnlje. To je blo
normalan sastav pukovniJe. Medutim, za lzvanredne potrebe formirana Je l: Mojna
- 16, 17, 18. i 19, satnija; V bojna - 20, 21, 22. L 23. satnlja, itd, (Takozoona NDH 7947,
stt. 2rc-222).

216
 OruZane fonmacije NDH u Slavoniji 1941-1945

S A S T A VP I E S N d X T
PUKOVN
IJE

Sro 2tF.
P re J a d x e u K o v N , J E
p
20 rtcA

r(roer ri x 1 5( s r o i E A
I AOJNA SATN I JA SATNIJA
r52 rtcA ,190 LtcA

630 LrcA

t43 LtcA

14(pRorrvokL )
S A T NI J A
ta4 LrcA

U BOJNA

III BOJNA FORMAEIJT OBUHVATA

oo 2350 lrca

2L7
Zbornik

Treti topniEki odjel (od 1. I 7942. godine sktop) - prsms naredbi od 21.
jnla u Osijeku je formiran III topnidki odjel u dijem su sastavu tri top-
nidke i jedna stoZerna bitnica (baterija).
pvpi konjiEkl. oajet (od 1. I 1942. godtne sktop) formiran je u Viro-
vitici od Virovitidke konjanidke pukovnije, sastava: dve konjanidke i jed-
na strojnidko-konjaniEka satnija.
Dokncl6r. (dopunske) bojne - Prema naredbi od, 24. jula 1941. godine
formirane su: u Osijeku Osjedka doknadna bojna za popunjavanje 8. pje-
Sadke pukovnije u Tuzli, u Vinkovcima Vinkovadka doknadna bojna za
popunjavanje 9. pje5aike puhovnije u Travniku i u S1. PoZegi Slavonsko-
poZeSkadoknadna bojna za popunjavanje 11. pje5aike pukovnije u Sisktr.
Popunjavanje 4. pje5adke pukovnije trebalo je da vrSi Tuzlanska doknad-
na bojna, 5. pje5adke pukovnije Petrinjska doknadna bojna, a 6. pje5adke
pukovnije Travnidka doknadna bojna.
Postrojavanjem doknadnih bojni zavrSava se, uglavnom., formiranje pje-
Saikih jedinica Domobranstva NDH po mirnodopskoj organizaciji i for-
maciji, a preno5enjem straZarske i garnizonske sluZbe sa pje5adkih pu-
kovnija na doknadne bojne, pjeSadke pukovnije su rastereCeneposlova
teritorijalnih jedinica i postale 6isto operativne jedinice spremne za upe-
trebu na bilo kom terenu NDH, 5to je i bio cilj njihovog formiranja.
eetvrta, 5. i 6. pje5adka pukovnija, III topnidki odjel i Osjedka, Vinkovad-
ka i SlavonskopoZe5kadoknadna bojna pripadale su, prema mirnodop-
skom rasporedu, ZapovjedniStvu Osjedkog divizijskog podrudja, dok je
1. konjanidki odjel bio u sastavu Konjanidke pukovnije koja je bila nepo-
sredno potiinjena Nadzorni5tvu konjaniStva Zapovjedni5tva kopnene voj-
ske, odnosno Ministarstvu Domobranstva NDH.I1
Zapoujedntituo II domobranskog zbora. Kada je u novembru 1941.godine
izvr5ena prva reorganizacija kopnene vojske Domobranstva, u Slavonskom
Brodu je formirano Zapovjedni5tvo II domobranskog zbora (zapovjednik
general Duro Iser). U nadleZnosti ovog zapovjedni5tva bilo je op6e za-
povijedanje potdinjenim jedi,nicama u o,perativnorn, disciplinskom i nas-
tavnom pogledu, upotreba svih jedinica na teritoriji zbora u cilju obran€
teritorije i odrZavanja reda i mira; rukovodenje doglasnom sluZbom, voj-
nom propagandom u jedinicama, ustanovama i kod stanovniStva i rje5a-
vanje personalnih poslova za iasnike, vojne sluZbenike, dodasnike i voj-
nike.12
Zapovjedni5tvu II domobranskog zbora bile su potiinjene slijedete jedi-
nlce:
- 3. pjeSadka divizija sa sjedi5tem u Vinkovcima,
-- 4. pjeSadkadivizija sa sjediStem u Doboju,

11 Isto, sft. 216-222.

12 Zapovjednistvo II domobranskog zbora bilo je slijedeeeg sastava: zapovijednl. skup
(glavar Stozera sa pobodnikom i joS 20 Ijudi), clavnostozerni odjel i Op6i odjel.
Ukupno 44 lica, i to: 17 Casnika, I doeasnika, I vojni sluzbenik i 18 vojnlka (Isto, str.
236)

218
 OruZane forrnacije NDH u Slavoniji 1941-1945.

- 3. samozvana satnija sa sjedi5tem u Osijeku,

-- 6. samozvana satnija sa sjedi5tem u Banjaluci,
-- II pionirska bojna sa sjedi5tem u Brdkom,
- IV pionirska bojna sa sjediStem u Osijeku,
-- Dojavna bojna sa sjedi5tem u Slavonskoj PoZegi i
- ZeLjeznitka bojna sa sjediStem u Slavonskom Brodu.
StoZer 3. pjeEatke fli,pi2ije, sa sjediStem u Vinkovcima (zapovjednik pu-
kovnik EmiI Radl), formiran je od StoZera Osjedkog divizijskog podrud-
ja. U sastav 3. pje3adke divizije uSIe su slijede6e jedinice:
- 4. pje5aika pukovnija sa sjedi5tem u Osijeku,
- 6. pjeladka pukovnija sa sjedi5tem u Vinkovcima,
- V topniiki sklop sa sjedi5tem u Osijeku,
- VI topnidki,sklop sa sjediStem u Petnovaradinu,
-- 3. povozna satnija u Osijeku i
- Postrojbe Njemadke narodne skupine.
Peta pje5adka p,r.rkovnijasa sjediStem u SlavonSkoj PoZegi u5la je u sastav
4. pje5adke divizije. Osjedko, SlavonskopoZeiko i Srernskomitrovidko popu-
nidbeno zapovjed,ni5tvo i Osjedka, Vinkovadka i SlavonskopoZe5ka dok-
nadna bojna potdinjene su Zapovjedni5tvu II d'o'm,obranskogzbornog pod-
rudja.13
Posudna zapoujedni,Stua i domobranski oruEni\ki Dodoui. Za obavil.janje
posadne sluZbe, odnosno u cilju odrZavanja reda i sigurn,osti u stalnim
garnizonima, u novembru i decembru 1941. god,ine, fonmirana su u ve6im
mjestima posad,na zapovjedniStva i jedinice za vrSenje posadne sluZbe.
Tada su na teritoriji Slavonije fo,rmirana posadna zapovjed,niStvai jedinice,
i to: u SI. Brod'u je formirano mjesno zapo,vjedni5tvo I razreda, u Osijeku,
Sl. FoZegi i Vinkovcima mjesno zapovjedni5tvo II razreda, a u Novoj Gra-
di5ki posadno zapovjedni5tvo. Za obavljanje sluZbe vojnog redars,tva u Sl.
Brodu formiran je oruZniiki vod I reda, a u Osijeku i Vinkovcima orrr1-
nidki vod II reda.la
Druga nouai,ka pukounija - regrutni centar. U L942. godini formirana je
u Osijetku 2. novaika pukovnija, koja. je najprije imala tri novadke bojne.
U p'ukovnijd je vrSena obuka,regruta.ls
Treti i, lV gorski zdrug. Od novaka (regruta) ,koji su pozvani u Domobran-
stvo u jesen 1941.godine, zatim obudavani u novaikim jedinicama, formira-
na je u aprilu 1942.godine 7. gorskq"di.ui.zija,koja je u svom lsastavuimala
ietiri gorSka zdruga. Ona je bila izvan,sastava zborova, neposredno potdi-
njena Glavnom stoZeru Domobranstva. S'talno sjedi5te StoZera bilo je u
Daruvaru.

13 Zapovjednistva pJesadkth divizija bila su slijedeceg sastava: zapovjednlk, glavar sto-

Zera, pomo6nik glavara stoZera, zapovJednik topnistva, intendant, vojni sudac, lje-
kar 1 drugo pomocno osoblje. Svega 35 tjudi, i to: dasnika 1l, vojnlh sluzbenika 1,
dodasnika 5 i vojnika 18 (Isto, str. 23?-239).
Isto, str. 242.
15 A\/II, fond NDH, kut, 117, l-5, d-8, kut. 135, 1-13, d-9.

2L9
Zbornik

Svaki gorski zdrug sastojao se iz detiri bojne, jedne gor.ske bitnice i odgo-
varajudih pozadinskih jed,inica. Dva gorska zdruga formi,rana su u Slavo-
niji, i to: III gors,ki z'drug ru Slavoinskoj PoZegi i IV gonski zdnug'u Sla-
vonskom Brodu, dok je I gorsk'i zdrug formira,n u Zagrebu, a II u Bjelo-
varu. SboZerr1. gonske divi,zije prestao je djelovati 12. avgusta 1943.godine,
kada je preformiran u StoZer 4. ,gorskog zdruga.16
Kada je na zahtjev Nijemaca i pod njihovim nukovodstvom, u 'periodu
maj-decembar 1943. godine, izvrSernadruga reorganizaoija ,kopnene voj-
ske Domob'ranstva, jedinice koje su po novoj formaciji imale svoja stalna
sjedi5ta u Slavoniji pri'padale su, uglavnom, Drugom zbor,nom podrudju
(Si. Br'od).17To su bile: 1. lovadki zdrug,5. lovadka pukovnija 3. l,ovadkog
zdruga i IV topnidki sklop 2. trovaikog zdruga.
Prui, IouaEki, zdrug. StoZer 1. lovadkog zdruga forrn-iran je od S,toZera3.
pjeSadke divizrije. SjediSte StoZera nalazilo se u Vinkovcima, a pripadale
su mu slijede6ejedinice:
- 4. lovadka pukovnija, sa sjedi5tem u Osijeku, iorm,irana od ranije 4. pje-
Satke pukovnije,
- 6. Iovadka pu,kormija, sa sjed,iStemu Vinkovcima, fo mi'r'ana od ,ranije
6. pje5adke pukormije,
- V 'topnidlni sklop sa sjedi5tem u Osijeku,
- XVI topnidki sklop sa sjedi5tem u Osijeku,
-- 1. lovadka dojavna satnija sa sjediStem u Vinkovcima,
-- 1. Iovaitka obkoparska satnija sa sjediStem u Vinkovcima,
- Oklopnri vod sa sjedi5tem u Vi,nkovcima,
- Voj'po-rtuZnidki vod sa sjediStem u V,inkovcima,
- Zdravstvena satnija sa sjedi5tem u Vinkovcima,
- Veterirnarska satnija sa sjedi5tem u V:trkovcima,
- 1. i 2. srednji pov,oz sa sjedi5,temu Vinkovcima,
- Sarnovozni p'ovoz sa sjedi5tem u Vi,nkovcima,
-- Gospo,darskiured sa sjedi5tem u Vinkovcima,
- Pekarska polrusatn-ijasa sjediStem u Vi,nkovcima.rs

1 6 fsto, kut. 134-a, 1.2, d. 1 I kut. 91, 1, 22, d. 14.

L7 Od l novembra 1941. god. do 1. avgusta 1948. godine domobranski zborovi predstav-
ljali su operativne Jedinice, a domobranska zborna podrudJa vojno-terltorijalne or-
gane. Medutim, od 1, avgusta 1943. godine (posto je izvrseno spajanje zapovjednistava)
postojala su samo zborna podrulja (I, II, III).
Formiranje zdrugova trebalo je lzvrsiti u trl faze, I to:
- v I Jazi (do 1. VIII 1943) stozere zdrugova, lovaike pukovnije sa stozerima pukov-
nija I bojnama, kao i stozernlm satnijama, dvije bitnlce I topnldkih sklopova sa sto-
Zernom bitnicom i povozom, oklopni vodovi, obkoparske sati, dojavne sati, samovozni
povozi, gospodarski uredi, pekarska polusatnija s mesarskim vodom, zdravstvene
sati, veterinarske sati i vojno-oruznidkl vodovi;
- u Il tazi (do 1. X 1943) dvije bltnice II topntdkih sktopova sa stozerom sklopa,
stozernom bitnicom i povozom, po jedan povoz za dva zdruga;
- u III tozi (do 31, )<II 1943) trebalo je formirati lake pjesatke povoze.
Za kasnije formiranje (poslije 31. XII 1943) predvidene su: satnije lakih pJesadkih
topova, protuoklopne satnlje, treee bltnice topnidklh sklopova I ostati povozl,

220
 OruZane fonmacije NDH u Slavoniji 1941-1945.

Popuna jedi'nica rovadkih zdrugova vrsena je obudenim

ljudstvom rode-
nim 1910. godirne i kasnije i novaoima rkoji su ,obuEavami
o,i avgusta 1948.
godine u 1. novadrkoj pukonmiji, a od febiuara
1944. god,i,neu ddknadnirr
zdrugovima.
Nao'uZanje' opremu i odje6u za rovadke zdrugove, kao i snabd,ijevanje
sva-
lt".t"r-"tt materij ar'nim (ziveZne mamirnice, pojonsxo gorivo
_potrebama
i dr.) obezbijeelivali, su- Nijemci. obui<a jedirnica v,rsena' ji
- njemadkim
pravilirna, a za zapoitjedanje odreden je hrvatski jerif..i; -io
Peta lo-uaEka pukspni'ia formirana je od b. pjesadke ,pukovnije,
sa sjedis-
tem u Slavonskom Brodu, a pripadala je B. lovaEkom zdrugu (boboj).i
Cehtrti topniEki sklop, sa sjeaiS,tem ,, Ori;.eku, pripaaao je'1.
lovadkom
zdrugu (Banja Luka).
ceturti gorski
.zd,rug-r zbornog podruEja (zapovjednik pukovnik stjepan
glru-e). Stozer 4. gonskog zdruga formi,ran j" oa Stoze"" i.
!or"r.. aivia'i;e.
Nlada je za-stalno sjedi5te stoZera odreden sisak, stvarno sj?ariste
bdlo je u
Daruvaru, Pakrasu i Lipiku, a,prri,padale ,su mu siileaeee
leiinice:

- I topnidki sklop sa stal'nim

sjedi5tem u VaraZdinu i
- XII topn,idki sklop sa stalnim sjediStem
u VaraZdinu.2r

erslti na prostorut: Odzak_Bosanskt Sabac

na prostorlJi: Bosanskl Brod_Derventa_
rga na prostorlJl: Banjaluka_prijedor i 4.
:uf_Travnlk_Zenlca_Bugojno (Arhiv VII,
t-
1S
20 Isto, f. I, d. 14.
2l Isto.
22 Isto, kut. 83-a, f. 9, d. 4; kut. 184_a, f. Z, d. L.

221
Zbornik

sa sjedi5tem u S1.PoZegi i II do,knadna Zeljeznidko-straZarska b'ojna sa sje-

diStem u Novoj Gradi3ki.
Prva, II ,i III doknadna lovadka bojna sluZile su za popunu s,toZeraiovad-
kih zdrugova i lovadkih pukovnija, vojno-o,ruZnidkih vodova lovadkih
zd.rugova i nestrudnih mjesta u lovaikim obkoparskim i dojavnim sat-
nijama; II d'oknadna posadna bojna siuZiLa je za 'popunu posadnih
borbenih jed,inicana'teritoriji zbornog podrudja, dom,obranskihoruZnidkih
vodova i dr.; II doknadna ZeljeznidkastraZarskabojna sluZila je za popunu
VIII, VIII, IX, XIV i XY Zeljezniike bojne i drugih Zeljeznidkih jedinica.
Drugi doknadni topnidki sklop s1uZioje za popunu svih topnidkih postrojbi
koje su organski pripadale II zbo'rnom podrudju; II doknadna obkoparska
i II doknadna dojavna bojna sl,uZilesu za popunu ,obkoparskih, odnosno
dojavnih iedinica.a
Peti posadnt zdrug. Fo naredenju >Njemadkog opunomoCenoggenerala u
NDH( u aprilu 1944. godine izvrr5enaje reo'rga'nizacijaposadnih jedinica
kopnene vojske Domobranstva. Tada je od dotadaSnjih posadndhjedinica,
vojno-oruZnidrkih vodova, raznih dobr.ovoljadkih jedinica i pje5adkih i top-
nidkih jedinica, koje n'isu bile uzete u obzir za ,postrojavanje lovadkih i
gorskih zdrugova, te ZeljezniEkih straZarskih jedlnica i satnija oklopnih
vlakova koje nisu pripadaie Njemadkom Stabu za ,osiguranje Zeljeznidkih
pruga u Slavornskom Brodu forrnirano 11 posadnih zdrugova (I-X i Za-
grebadki).
Tada je u Novoj GradiSki formiran 5. posadni zdrug u dijem sastavu su
bili: I bojna u Novoj Gradi5ki, II bojna u Novskoj, III bojna u Osijeku,
IV bojna u Doboju (privremeno), 1. birLnicau selu Rudice-Gazin, 1. top-
ni('ki samo,kretni vod u Osijeku i Obskrbna satnija u Novoj GradiSki.
Posadni zdrugovi su popunjavani ljudstvom, ;nadelno,1910.godi5te,i starije,
a smatrani su teritorrijalnim operativnim jedinicama, ,i u tom smislu su im
postavljeni operativni i drugi zadaci. Zapravo, zadact posadnih zdrugova
bili su: davanje straZe (osirn u kasarnama), da sluZe 'kao udarna snaga za

23 Popunjavanje ljudstvom vrseno je, nadelno, s podrudJa Domobranskog popunidbenog

zapovjedniStva Osijek: jedinice 1. lovadkog zdruga I XIV Zeljeznidke strazarske boj-
ne; s podrudja Domobranskog popunidbenog zapovjednistva Sremske Mitrovice: je-
dinice l. lovaEkog zdruga i VIII Zeljeznidke strazarske bojne; s podrudja Domobran-
skog popunidbenog zapovjednistva Slavonska Pozega: jedinica 3, Iovaikog zdruga,
xV Zeljeznidke strazarske bojne i voda bojnog oruznistva II zbornog podrudja. Po-
punjavanje svih ostalih postrojbi, zapovjednistava, stozera, zavoda i ustanova, osim
radnih i dobrovoljadkih, propisano je po slijededem: na podrudju Domobranskog po-
punidbenog zapovjednistva Osijek s podrudja Domobranskog popunidbenog zapovjed-
nistva Slavonska Pozega, na podrudju Domobranskog popundibenog zapovjedniStva
Sremska Mitrovica s podrudja Domobranskog popunidbenog zapovjednistva Tuzla,
na podrudju Domobranskog popundibenog zapovjednistva Slavonska Pozega s pod-
rudja Domobranskog popundibenog zapovjednistva Banja Luka; s Domobranskog
popunidbenog zapovjednistva Osijek na podrudju Domobranskog popunidbenog zapo-
vjednistva Banja Luka i Travnik, s Domobranskog popunidbenog zapovjednistva
Sremska Mitrovica na podrudju Domobranskog popunidbenog zapovjednistva Tuzla,
i sa Domobranskog popunidbenog zapovjednistva Stavonska Pozega na podruaju Do-
mobranskog popundibenog zapovjednistva Osijek (Isto, kut. 134-a, f. 2, d. 1, kut, 136,
f. 1, d. 11).

222
 OruZane formacije NDH u Slavoniji 1941-1945.

odrZavanje reda i'sigurnosti u posadrii njenoj okolici, zaitita vetih privred-

nih ,po,duze6ai postrojenja znadajnih za voj,ne potrebe, osiguranje L,eljez-
nidkih pruga i davanje posada za okl,opne Zeljeznidke vlakove.2a

Jedinice UstaSke vojnice

Glavni o,rganizatori i neposredni rizvr5iooi fo,rmrranja usta5kih jedinica
bili su usta5e povraitnici iz emLigracijei,rukovodioci mjesnih ustaitkih orga-
nizacija.
Svi em'igranti p,ovratnici u podetku Lsu bili ukljudeni u Pruu ustaiku
pztkooniju, dije forrmiranje je otpodelo pr,oglaSenjemNDH. Zatirn je jedan
broj usta5a povratnika ukljuden u drZavnu upravu; oko 40 s Tomidi6em
na delu ukljudeno je u Zagretbailki zbor gdje su postavljeni za zapovjed-
nike satnija, vo,dova i kao instruktori; ,o,ko50 ih je stalno bilo na ots,ustvu,
od kojih je jedan dio ostao u svom kraju; jedan odjel je upu6en u Gorski
kotar i na granicu prema Sloveniji, a jedan odjel je upu6en u Hercegovinu.
Na slidan nadin jedan dio je oti5ao u Liiku i druge rkrajeve.
U poietku su glavne usta5ke vo.jne snage bile u Zagrebu, gdje su se poste-
peno f,oirmirale tri je;dinice, i rto: Porglavnikrovatjelesna b,ojna, Prva ustaS-
ka pukovnija i Sartnija sveudiljrStaraca.
Osim ovih jedinica i razni stoZe'ri imali su svoje postrojbe (straZe), od
kojih je kasnije - kada su se ovi stoZeri spojili - fo,rmirana postrojba
Zagrebadkog stoZera, odnosno Zagrebadka ursta5kabojna.
Kasnije je Prva usrtaSkapukovnija ,rasformirana, po5to su iz njenog sasta-
va odvojene pojedine bojrne,pa su koncem 1941.godine u Zagrebu postojale
slijede6e ustaSke jedinice: Poglavnikova tjelesna bojna, Zagrebaika pri-
prernna 'ustaSkabojna, Satnija ustaSa sveudili5taraca (13. juriS,na satnija
sveudiliStaraca),I Zeljeznidkausta5ka bojrnai Usta5ka iasnidka i dodasnidka
3kola. Od ostaiih usta5kih jedinica u Zagrebu su se nalazile: IX ustaSka
bojna, Usta5ko-domobranska pull<ovnija >Dr. Ante Pavelri6<i B,ojna usta5-
kih d,omobrana.s
Ostale u,sta5lkebojne nalazile su se u slijede6im mjestima: I i II bojna u
Sarajevu, III bojna u Brdkom, IV boj,na u Bosanskoj Gradi5ki i Jasenovcu,
V b,ojna,uGlini, VI bojna u BosamskomNovom, VII bojna u Dvoru na Uni,
VIII bojna u Banjaluci, X bojna u Srlunju, XI bojna u Vrginmostu, XII
b,ojrnau Kostajnici, Cnna legija u istodnoj Bosni, Obrambena bojna u Jase-
novcu. Dakle, ni jedna u Slavoniji.%
Formiranje ,novih ustaSkih jedinica u 1942. godini vr5eno je kontinuirano,
pa je ve6 u jutru bilo 26 usta3ki,h djelatnih 'bojni, od ko,jih su u Slavoniji
bile dvije, i to: XIII ustaika djelatna bojna (sastava:1,2. i 3. satnija) u

It sastavu II zbornog podrudja jos su formirani:6. posadni zdrug u Doboju, ?. posad-

ni zdrug u Sremskoj Mitrovici i 10. posadni zdrug u Tuzli, dok su u sastavu I zbor-
nog podruEja formirana 4, a u sastavu III zbornog podrubja 2 posadna zdruga (Isto,
kut. 134-a, f. 2, d. 1 i kut. 135, f. 2, d. 27).
25 TakozDana ND}l 7947, str. 269-283.
26 Isto, str. 27+-280

223
Zbornik

Pakracu i XV usta5ka djelatna bojura (sastava: 1. i 2. satnija i dojar.r:rivod)

u Osijeku. U drugoj polovi.ni 1942. godine nastavljeno je sa formiraurjem
novih usta,Sl<ihdjelatnih botjni i vn5eno grmpiranje u ustaSke stajade zdru-
gove. Tako su u decem'bru 1942. godine bile 34 ,usta5ke djelatne bojne svrs-
tane u pet usta5kih staja6,ih zdrugova, od kojih je II staja6i zdrug imao
neke svoje jedinice i u Slavoniji.2T
Po nareclenju Glavnog stoZera Usta5ke vojnice od 23. jula 1942. godine
formi,ran je u Sremskoj Mitnovici (a zatim rsa preselio u Na5ice) StoZer
II usta5kog zdruga, irija je djelatnost trebalo da podne 15. augusta iste go-
dine. S'toZeru II usta3kog staja6eg zdruga j'e 'u >zapovjednom, u,prav'nom,
stegovnom i rnas,tavnqrnpogledu podretteno< ,osam usta5kih djelatnih bojni,
medu kojima XIII u Pakracu i XV u Osije,ku. Po5to je u mecluvremenu
XIII r.r,staSkadjelatna b,ojna premjeStena iz Pakraca u Zrumberalk, u Sla-
vonijri se u decembru 1942. godine nalazila samo XV boj,pa .. Osijeku,
Vo6inu, eeraliji, Podravskoj Slatini i eetekovcu i 5. satnija XVI djelatne
bojne u Vukovaru.a
Ustaske pri,premne bojne. Fored usta,Skih 'djelatnih b,ojni, od,nosno pored
jedinice Usta5ke vojnice, od aprila do decernbra 1942. godine na podrudj'u
usto5kih stoZera velikih Zupa (Posavje, Livac-Zapolje, Baranja i Vuka)
u Slavorniji je bilo Eetiri usta,Ske priprenane bo,jure.Njihov sastav i raspo-
red 15. decembra 1942. god,ine bio je slijededi:
- 4. ustaika priprernna bojna >Posavje<: StoZer u Sl. Br,odu, 1. satnija
(176) u Brodu, D. Klakaru, D. Andrijevcima i Brordskom Varnor5u, 2. satnija
(79) u OdZaku i BorsanskomSa'rncui 3. satnija u Zupanji;
- 11. ustaika pripremna bojna >Livac - Zapolje<: StoZer u Novoj Gra-
diSki, 1. satnija (100) u Novoj GradiSki i 2. satnija (110) u LiipiJku,Darruvaru
i Banovoj Jarugi;
- 74. ustailka priprernna bojna >Bananja<: StoZe'r u Osijeku, 1. satnija
(1a6) u Osijek'u I, 2. sakrija (115) u Osijeku IV, 3. satnija (72) u Osijeku III,
4. satnija (172) u Retfdli, Dalju, Tenj,u, AljrnoSu, Erdutu, eepirm i Hrastinu,
5. satnija (115) u Dakovu, Tmavi, Drenju, Vrpolju, Strizivojni, Sirokorrn
Polju i Vu{ki i 6.,satn'ija (154) u Valpovu, Bizovcu, Broclancima, Petnijevci-
ma, Ivanovcu, Gatu, VeliSkovci,ma, Ti'borjancima, BeliS6u i Bistrincima;

U decembru 1942.godine raspored dJelatnth boJnl u ostala Ietirt staja6a zdruga blo
je sliledecl: Stozeru I stata€eg zdruga, sa sJedlstem u Sokolcu, prlpadale su II, III,
XXI, XXIII, XXIII, X)(IV, XXVIII, XXI)( bojna; Stozeru IIt statateg zdruga, sa
sJedistem u Karlovcu, pripadale su V, VI, IX, XII, XXX, XXXIV, XXXV djelatna i
33. pripremna bojrla; StoZeru IV stajaCeg zdrugd., sa sjedtstem u ctini, prlpadale su
>IXXI i XXXII djelatna bojna: StoZeru V stoja'eg zdrugo, sa sjedistem u Bugojnu,
pripadale su I, VIII, XIV, XVII, XX)< I XXVI djelatna boJna; ZapoDjed,nl,{tuu Po-
glaonikouog tjelesnog zdruga, sa sjedistem u Zagrebu, prlpadali su I, II i III p.T.Z.,
Doknadna bojna, I brzl sklop, KonJanldkl sklop, Topnldkl sklop (1 haubtdka bttnlca)
I Glazba (AVII, fond NDH, kut. ll4, 1, 25, d,. 24).
Ostale dJelatne bojne, koJe su potdinJene StoZeru II staja6eg zdruga, nalazlle su se:
IV u Bosanskoj Dubici, VIII u Banjaluci, )<VI u SremskoJ Mltrovici, XVIII u Bosan-
skoJ Gradlski, XXV u Tuzll I XXVI u BtJeljint (Isto, kut. U4-c, f. 45, d. A).

224
 OruZane fonmacije NDH u Slavoniji 1941-194b.

--?6. ustaika pripremno,_bojna >B*,nja<: StoZer

u Osijeku, 1. satnija
(176)u Donjem rVliholjcu, Sljivoseveima, Rakitovici, Marijancima, Benidan-
cima, viljewu, eaclavi,ci, P,odravskoj Slatini, slavonskom Drenovcu i vo6i-
nu; 2. satnija (2a0) u Podravsko,j Slatini, slatinskom Drenovcu i vo6inu;
3. satniia (279)u Nasicama, orahovici, Durdenovcu; 4. satnija (29g) u viro-
vitici, Spi5i6-Burkovici, piv,nici i cabuni i 3. sabnija (iroi eo. ustaske
pripremne bojne u Vuikorvaru.
Prema naretlenju ZapovjedniBtva ustaske vojadce od 16. decembra 1g42.
godine jeda'n broj ustaslcih pripremnih bojni preveden je u djelatne, a
ostale su rasformi,rane.2e

- Stoler Vojni,ce sa sjediEtem u Osijdku,

- StoEerna satni.ja sa sjediStem u Osijeku,
- Djelatni bataljon >Prinz Eugen< sastava:
StoZer u osijehu, 1. satnija u
Kuli, 2. satnija u Dar'kovcu, 3. saturija u osijeku, 4. sainija u Kutjevu,
5. satnija u Kaptol-vetovu, 6. satnija u Dervlnti, Dojavni vod u Kuli i
Konjanidki vod u Kuli,
- 7. pripremni batarjon >Lud.uig
fon Baden< sastava: Stozer u orljavcu,
1' satnija u Milivojevcirrna, 2. satnija u Budl<o-Kamenskom, 3. satnija u
Orljavcu i 4. satnija u Tornju,
"- 2. pripremni batarjon >Generar Lauilon<: stoZer u osijeku, 1. satnija u
Gl'ogovcu, 2. satn'ija u Bedmenu, 3. satnija u schutzbergu, 4. satnija u dedu
i 5. rsatnija u Vrdniku i
- 3. priprernni bataljon >>Maksimilijan Emanuel
fon Bajern<: stoZer i tri
satnije (1-3) u Virovitici.s
Tako se na kraju 1942. godine u Slavorniji nalazilo detiri ,usta5ke bojne:
jedna djelatna i tri pripremne urstaskeb,ojne, dija je ukupna jadi,na iznosila
oko 2.700 ljurdi. Ako tu dodamo takoder jedan al<tivni i tii pr:ipremna bata-

BroJevl u zagradama oznadavaJu broJno stanJe uudstva u satniJama, Na ostaloJ te-

ritorijl NDH tada Je postojalo Jos 19 ustasklh prtpremnlh bojnt (rsto, kut. rr4, f. 25,
d. 15 t 25).
Krni6 2., S. Ljubf janovl6, C. TomlJanovl6, N e . ^ lp o c r a col o r g a n i z a _
ciJt r radu NJerndtke norodne sk'upi.r"e u NDH, zbornrk HistorlJskog lnstituta slavo-
nije, broj 1, str.7-?6; Antun Mileti6, voJne formaclje Folksdojdera u borbi pro_
tiv NoP-a na nemadkoJ okupacionoj teritortjl NDH (1941-1944),zbornlk Hrs, broj u,
str. 91-115; AVII, fond NDII, kut. tt4, f. 25, d, 25.

15 Zbornik
225
Zbornik

ljona Njemadke nar.odne skupine u ,sastavu Usta5ke vojnice, jaEirnepreko

2.500ljudi, onda je to zajedno bilo preko 5.200Ijudi,p,od oruzjem, raspore-
denih u preko 70 mjesta i uporiFta u Slavoniji. Oni su bili a,ngaZirani u
okviru mjesnih straZa na duvanju rsvojih uporiSta i posada, obezbjedenju
Zeljeznidkih pruga, vrSenju polircijskih akata, kao i za pomo6 domobran-
skim i njemadkim jedinicama (izvan Slavonije) u borbi protiv NOP-a.31
LT 1943. godini, zbog velikih gubitaka, neke djelatne bojne su rasfo'rmirane
(XXIX), neke su u5le u sastav gorskih (XI i XXXVII) i lovadkih (IV i VIID
zclrugova,a druge su nakon kapitulacije Italije prebadeneu Dalmaciju, pa
je veoma teS,kopratiti sastav i raspored jedinica Usta3ke vojrni.".
ih je
je formiran jo5 jedan ustaSki staja6i zdrug, na kraju 1943.godine biio"o-to
Sest. Medutim, u Slav'oniji nije do,51odo znadajnljih promena. Zaptravo,
StoZer II stajadegzdruga premje5ternje u julu u Na5ice,XV djelatna bojna
iz Osijeka u Podravsku Slatinru, VI iz Bosanskog Novog u Vinkovce, XVI
iz Sremske Mitrovice u NaSice i XVIII djelatna bojna iz Bosanske Gra-
di$ke u Durdenovac, a I usta5ka Zeljeznidka straZarska bojna u Novu
Gradi5ku.32
Usba,Skiob,rarnbeni zdrug (zapovjednik pukovnirk Vjekoslav Luburi6 Maks)
u sastavu jedna pukovnija i brzi sklop rasporetlen je u Jasenovcu ,i Gra-
di6ki.33Po5to su batalj,oni Njemadke narod'ne skupine - Ajnzacitafela u
vremenu od aprila 1943. godine predati Dopunskoj komandi Vafen-SS za
Jtigoistork, formacije Aj'nzac5tafela Njemadke ,narodne skupine u Slavoniji
svedene su na Stabnu ,straZujadine jednog bataljona (oko 150 ljudi).34
U toku 1944.godine forrniranjem novih i preformiranjem postoje6ih usta5-
kih bojni povetan je broj ustaSkih staja6ih zdrugova od VI na XVIII, od
kojih su se u decembru tri nalazila u Slavoniji, i to:
-- lI usta\ki staje(.i zdrug: StoZer u Donjem Miholjcu (zapovjednik bojnik
Ivan Stir) sa XV bojnom u Podravskoj Slatini, XVI bojnom u Slatinskom
I)renovcu i Normancima, XVIII b,ojnom u Dakovu i Durelenovcu i Doknad-
nom bojnom u Donjem Miholjcu;
- XnI ustaiki. stajati zdrug: StoZer u Vinkovcima sa VI bojnom u Moro-
vi6u, Sidu i Vrikovaru i XVI bojnom'u Itroku, Lipovcu i Barto,vcima;
- XIV ustaiki, stajatz zdrug: StoZer u Novoj Gradi5ki sa I usta5korn i,eljez-
nidkom straZarskom bojnom i Dol<nadnom 2eljezn\6kom straZarskom boj-
nom u Novoj Grad,i5tki, a Moslavadko'm usta5kom posadnom bojnom u
Popovadi;
-- XVI ustaEkt stajati zdrug: StoZer u SI. Brodu, sa Usta5kom p,osadnomi
II Zeljeznidkom strazarskom bojnom u Brodu, a Usta5kom posadnom boj-
nom >Derve,nta<u Derventl;
-- 2. pukounija Poglaonikoaog tjel.esnogzdruga u O,sijeku (zapovjednik
potpukovnik Juraj Bobinac) sa I b,ojnom u Hra5dini i TrgoviS6u, II bojnom

3 1 Antun M i 1e t i 6, n. dj., str. 92-93; AVIr, fond NDH, kut, 114-c, f. 27, d,. 2.
AVII, fond NDH, kut. 82, t, 57, d. 6; kut. 134-a, f. 4, d. 1.
Isto, kut. 134-a, f. 4, d. 1.
Antun M i 1 e t i 6, n. dj., str. 94-98, 113; AVII, fond NDII, kut. 82, f. 5?, d. 6.

226
 OruZane formacije NDH u Slavoniji 1941-194b.

u Krizevcima i varaZdinsikim Toplicama i rrl boj,nom u Donjem Miholjcu;

- ustqiki obrambeni zdrug: stoZer
u Jasenoveu, a detiri Loj,ne na pro-
storu Biosanska Dubica, Jasen'ovac, Banova Jaruga, Kutina i brzim i -top-
nidkim sklopom u Jasenovcu.3s

OruZniStv o ( Za n d a r m e r i j a )
oruZnidke jedinice,u slavoniji pripadale su 1. oruzniEkoj pukorrniji dije je
sjedi5te bilo u zagrebv, a zartim u si,sku. ova pukovnija je u podetku imara
devet krilnirh o,ruZrniEkihzapovjednid,tava, ,od dugr t"iuit" ,, Slavoniji, i
DO: "u
Krilno zapoujedni.Stuo Slauonski Brod, korne su bila potEinjena tri
oruZnid_
ka vo,da, i to:
- vod slavonski B'nod sa sjedistem
u slavonsko,m B*odu i postajama u
mjestima Slavonski Brod, Andrijevci; Gardin, Sibini, oriovac, Iiova Kapela,
Staro Pet ovo Selo, Nova Gradi,Ska,Raji6;
-- vod Pakrac sa sjedi'stem u pakraeu
i postajama u mjestima: pakrac,
Daruvar, Miokovi6evo, Uljanik, Cagl,in, Kukunjevac, Li,pfvljani, Novska,
Jasenovac, Kamensko i Lipik;
- vod slavonska PoZega sa sjedistem
u sravonskoj pozegi i postajama u
mjestima; slavornska poZega, preternica, Rusevo, LiskovicajK.rt'j..ro,
verika
i Vili6-Selo.
Kri,lno zapoojedniEtuo Bjerouar ,i,maro je vod virovitica
sa sjedistem u
postajama u mjestirna: Vi,rovitici, SpiSi6_Bukovi"i,'f*uri*o*
Yi{o'\riqci i
Po.lju, Detkovcu, Suhorn polju, podravskoj Slatrlnl, Sopju,
Volinu i Sla,tin_
skom Drenovsu.
Krilno zapoujedni\ttso osijek, kome su b'a potdinjena
- vod-osijek-sa sjediBtem tri oruZni.ka voda:
y osijeku i postajama u mjestima: osijek,
Tenje, Dali, Dakovo, Semeljci, Gorj'ani, brenje, i"'"*:*t"
9-"piTl Varo5 i
Vrpolje;
Nasice sa sjedi5tem u Na*icama i postajama u mjestima:
-.: lod Nasice,
KoSka, Podgorad, SuSirne,Durttenovac, Orahovica
i Crnac:
salsjeqistgm
u _Dogjem- -#"#,'
Mihotjcu
i postajama
u mje_
;J:9 "^Tjl Y:l:liT M9"ta11l",eadavica,
i:'"ti "pTli,
Valp'ovo, Beli,56e,
gll
#n petnijwci
:.:r= ,i Bizovac.
S;;ii sii*,uii""J
Kri'lno zapoujedniEttso vinkouci, ,kome su bila potd,injena
detiri oruZnidka
voda, od dega je jedan bi,o u Slavoniji, i to:
-- vod vinkovci sa sjedidtem
u vinrkovcima ri postajama u mjes,tima: vin-
kovci, Nijemci, Otok, Cerna, Stari Mikanovci, Zupanja,
Babina Greda,
---
Drenovci, Vulkovar,,Opatwac, NuStar, Gabo5, Trpinja.*" '
Pored 'ovih takozvanih redormih oruznidkih postaja,
uspostavljena je oruZ-
ni6ka straZa za obezbjerdenje gran'ice prema lvraaarsioi,
r<o:u sii saen:avali
oruZni'ci, firnanci i vojnioi d'om,ob,raniu sastavu,o,ruZnistva.
oruhridke stra-

35 AVII, fond NDH, kut. 134-a, f, 4, d. 1.

36 Takozoano NDH 7941,str.28+_292.

227
Zbornik

Ze uspostavljene su po oruZnidki'm krilima u pogranidnim mjes'tima, ,i to:

-- kod oruZnidkog krila Bjelovar u mjestima: Vel. Otok, Botovo, Gota-
lovo, Gola, Ciganfiks, Lepa Greda, Ferdinandovac, Bresti6, Okrugljada,
Detkovac, Budakovac, Zanoi i Sopje;
-- kod oruZnidkog krila O'sijek u mjestima: eailavica, Mo,slavina, Sestilo-
vac, Donji Miholjac, Sveti Durrad, Gat, Beli56e, Nard, Petrijevci, Tenja,
Bijelo Brdo, Jabuka, Erdut i Dalj;
- kod oruZnidkog krila Vinl<ovci u ,mjestima: Vukovar, Sarengrad, Ilok,
NeS,tin(BonaStar, Susek, eerevi6, Beodin itd. u Sremu).3i
Na,osnovu Zakonske odredbe o ustrojstvu OruZni5tva NDH od 21. augusta
formirana je u decembnu 1941. g'o,dinei 5. oruZnidka p'ukovrnija i izmije-
njen raniji raspore'd i sastav ostalih oruZnii,kih purkovnija. P,rema novom
sastavu i rasporedu oruZniiikih pukovnija u Slavoniji oruZnidke jedinice
u Slavoniji u51e su u sastav 5. o,ruZnidkepukovnije, diji StoZer je imao
sjediSte u Osijeiku.
5' oruzni,tka pukouni'ja. sa sje,diStem u osijeku imala je pet onuZnidkih
krila, i to: oruZnid;ko kril'o Osijek, Vinkovci, Nova Gradi5ka, Slavo,nski
Brod ri Zemun.
Prikazani sastav i raspored oruZnidkih jedinica odraZava konkretno stanje
do poietak oruZanog ustanka u Hrvatskoj. Medutim, ni poslije ,toga nije
doSlo do znatnijih pr,omje'na,osim u potdinjenosti o,ruZnidkim pukormijama,
sve do druge polovine 1943. godine. Tada su neke p,ostaje likvid,ira,ne od
jedinica NOV Hrvatske pa prestaju s radorm da bi bile po,novo fo,rm,irane
ili. stal'no ukinute.3s

ORUZANE FORMACIJE ND}I U SLAVONIJI

OD JANUARA DO MAJA T945. GODINE

U drugoj polovici 1944. godine planira;'na je reorganizacija oruZanih snaga,

koja je,imala za cilj spajan^jeDomobranstva i Usta5ke vojnice formiranjern
divizija, koje bi 'u svom sastavu imale i domobranske i usta5ke jedinice.
Ova reorganizacija je 'nareclena u novembru i trebala je biti izvr5ena od
1. d,o31. decembra 1944.godine.
Divizijski stoZeri, rpredvideni ovom reorgarrizacijom, otpodeli su djelovati
u 'toku decembra 1944. godi,ne. Tada je formirran'ro16 divizijskih stoZerra,
odnosno 16 divizija. Meclutim, o,vom reorganizaclj,om br,ojno stanje o,ruZa-
nih snaga NDH ,niSta nije pove6ano, ve6 ,su samo stoZeri'preimeno.varni,a
neke jedinice dobile drugi naziv.

3? AVII, fond NDH, kut. 135, f. 1, d. 1.

38 Prosjedna jadina oruZnidkih postaja bila je 6 do t0 tjuati, a oruznidkih straza oko
I ljudi, pa je ukupan broj oruznika na oruznidkim postajama iznosio 444 do ?40, a
na oruzniekim strazama oko 250, ili svega 700 do 1.000 oruZnika. Medutim, ukupan broj
oruznika samo na gore navedenim oruZnidkim postajama g. februara 1949. godlne iz-
nosio je oko 950 oruznika (Isto, kut. 92, f. 27, d, L2\.

228
 OruZane for.macije NDH u Slavoniji 1941-1945.

Izvan sastava divizije, 'os'tale,susarmoneke specijalne usta5ke i dornobran-

ske jedirnice, i t'o: Poglavnikov tjelesni zdrug. irstaski ,obrambeni zdrug,
Pudko-,ustaSkizdrug, Bnzi zdrug i neke pozadlnske jedinice.
Po3to se'ovrim postupko,m izvrBilo spajanje'domobrranskih i u,staskih jedi-
nica, vi5e se ne ,tretiraj,u posebn'ourstaskea posebno domobranske jedinice.
vec se govori samo o onrZanim snagama, od,nosrnoo ustasko-domobran-
skim jedinicama.
Istovremeno je Paveli6, u decernb,ru 1944. godine, preuze,o komandu nad
svim oruzanim snagama NDH ,i f,ormirao, po ugledu na Nije,mce, Glaoni
stan Poglaunilca pe'n't"je bilo potdinjeno Ministaritvo oruZani-hsnaga, a ono
je i,malo: Glavni stoZer i Upnawri stoZer.3e
operativne jedinice (divizije - 16), onako kako s'u formirane u decembru
1944. 'god'ine,ostaju uglavnom nepromijenjene u svom sastavu i tako dje-
luju do aprila 1945. godine, kada poEinju da nestaju pod udarcima jed,inica
Jugoslovenske armije.
od decembra 1944. godine u slavoniji su imale svoja sjedista, odnosno
bjle su dislocirane, tri ustasko-dom,obra,nskedivizije (g, i. i 14.), ustaski
oplagbgni zdrug i Pudko-ustaski zdrug. Njihov sastav i raspored bio je
slijede6i:
3. ustaiko-domobranska diuizija sa sjedi5tem u Vinkovcima imala je u
sastavu: 1 (8) lovadki zdrug, rI i xIIr ustaski zdrug, vII i xvIII topnien
sktrop i po,zadinskejedinice.

7. ustaEko-domobranska (gorske diui,zi.jasa sjedistem u Novoj Kapeli imala

je 'u sastavu: 1. i 4. go'rsrkizdrug, I i vI ,topnidki sklop i poiadinske jedi-
nice.
operativno podrudje ?. ustasko-do,mobranskegorske divizije obuhva6alo je
teritoriju ogranidenu linij,om: slavonski Brod-- Kutjevo i- vutikr - pa-

39 Isto, kut. 107, t. Z, d,. g.

229
Zbornik

krac - Medari - rijeka Sava. Zadatak Divizije bio je da obezbjeduje

ZeJjeznibkupnlgu KriZevci - Novska - Nova Kapela - Batrina i po,drud-
je Slavonske PoZege.
Dislokacija 7. usta5ko-do,mobranske gorske divizije u januaru 1945.godine:
1. gorski zdrug u Batrini, Novoj Kapeli. i Starom Petr.o,vomSelu, 4. gorski
zdrug u Novoj Kapeli, LuZanima i Sibinju. U martu su nastale promjene u
raspo,redu: 1. gorrski zdr,ug u Novoj Kapeli, Batrini, Starom Petrovom Selu
i Novoj Gradi5ki, 4. gorski zdrug sa dvije boj,ne u LuZanima i Sibinju 'i sa
dvije bojrnena podruiju Slavonske PoZege.
Ll aprilu 1945.godine 7. usta5ko-domobranskagorska divizija povladila se
dclinom Save na po,druiju Nova GradiSka - Okudani - Kutina.
74. ustaiko-domobranska diuizija sa sjedi5tem u Slavonskom Brodu imala
je u'sastavu: XIV usta5ki i 19. pje5adki zdrug.
Ova divizija je angaZirana na osiguranju glavne Zeljeznidke pruge na dio-
nioi Slavonski Brod - Zagreb, i 'to XIV 'usta5ki zdrug u sasta,vu:I ustaSka
Zeljeznidka straZar,skabojna, D'oknad,naZeljeznidka straZarska bojna i Mo-
slavaika usta$ka bojna na dionici pruge o,dNove Gradi5ke do Popovade,a
19. pje5adki zdrug u sastavu: IV, V, VI, VII, VIII, IX i X Zeljeznidkastra-
Zarska bojna na Zeljeznidkoj pruzi Slavonski Brod - Zagreb.
Od januara 1945.godine 14. usta5ko-do,mob,ranska divizija je na osiguranju
glavne Zeljeznidke pnuge Slavonski Brod - Zagreb, i prema povladenju
ostalih trupa NDH i njemadkih i ona se p,ovladiladolin,omSave, tako da se
krajem aprila nalazila ,na prtlzi Novska - Zagreb.
Usto5ki obram.beni zdrug sa ,sjedi5tem u Jasenovc,u imao je u sastavu
detini bojne dislocirane ru Jasenovcu, Bosa'nskoj Dubici, Lepoglavi i Slunji,
a Brzi i Topnidtki sklop u Jasenovcu.
U martu 1945. godioeeUs'ta5ki obrambeni zdrug se i dalje 'nalazio u Sunji
(I bojLna),Bosan-sikomNovom (II bojna), Lepoglavi (III bojna) i Jasenovcu
(IV bojna). Meelutim, sred,ino,maprlla zdrug je preformiran u 30. udarnu
pje5adkupurkovniju,sa sjediStem u Sisku, ikoja je'uSla u sastav novoformi-
rane 18. usta5ko-domobranske udarne divizije.4
Putko-usta\ki, zdrug sa sjedi5tem u Vinkovcima imao je u sastavu: Pudko-
ustaSku pukovniju >Baranja<, Pudko-usta5ku pukovniju ,Vukau i Pudko-
ustaSku pukovniju >Posavje<.
Zbog veli:kih gubitaka u prethodnim bo,rbama pr-otiv jedLinicaNOV i POJ
u Srijemu i zbog prelaska jednog ,dijela ,do,mobrana,na rnjihovu s,tranu, 1.
novembra 1944. godine rasformlrani s'u 2. doknadrni i ?. posadni zdrug, a

40 Sjedista stozera ostalih 13 divizija: 1. ustasko-domobranska udarna u Zagrebu, 2. di-

vizija u Zagrebu,4. divizija u Dvoru na Uni, 5. divizija u Bjelovaru, 6. divizija u Ba-
njaluci, L divizija u Sarajevu, 9. divizija u Mostaru, 10. divizija u Bihaeu, U. divizija
u Gospi6u, 12. divizija u Brdkom, 13. divizija u Karlovcu, 15. divizija u Doboju i 16.
divizija u zagrebu, zapovjednik 3. divizije general Stjepan Mifek, 7. divizije general
Stjepan Peridie i 14. divizije pukovnik Sotola, a kasnije Grom (Isto, kut. 134-a, f. 3, d. 1;
kut. 10?, f. 2, d. 8).
 OruZane formacije NDFI u Siavoniji 1941-1945.

njihovo ljudstvo upotrijebljeno za popunu 1. lovadkog i II i XIII ustaikog

staja6eg zdnuga, kao ri za formiranje novih operativno-teritorijalnih usta5-
kih jedinica u Srijemu i Slavoniji.
Zap,ravo,2. novembra 1944.godi,neformirano je u Vinkovcima Zapovjed-
ni5tvo Pud,ko-usta5kog zdruga, koje je naredilo formiranje i rukovo-
dilo tim forrmiranjem pudko-uLsta3kihpr.r,hovnija:>Baranjan, ,rVukao i >Po-
savje<. U nareilenju Za,povjedni.StvaPudko-u,sta5kogzdruga od 14. novem-
bra 1944.godine kaZe se da je svrha po,strojavanjaPudko-u,sta5kogzdruga
da se svi m'u5karci sposobni za borbu pozovu ,i zbiju u vojne redove da ,ne
padnu u ruke neprijateljun, i da >svaki svoje selo iuva i brani<.
U >pudko-usta5ke<jedinice pozvani su'svi muSkarci od 16. d,o 55. godine
Zivota: od 16. do 22. godine svrstani su 'u jedinice za obuku, od 23. do 42.
godine u udarne i straZarske jedinice, a mu3karci od 43. do 55. godi'ne Livota
odreeleni rsu za duvanje sela i op6ina uz 'obavljanje svakodnevnih posiova.
Do 26. novembra sa podnrdja velike Zupe Vuka uvrSteno je u Puiko-usta5-
ku pukovnij,u >Vuka< o'ko 1.300, a sa podrudja velike Zupe Baranja u
Pudko-ustaiku pukovniju >Baranja< oko 7.600 muikaraca od 16. do 42.
godine Zivota.
Pudko-usta5ki zdrug je od decembra t944. do marta 1945. godine bio na
osiguranju komunikacije: Osijek - Vinkovci - Strizivojna - Brod i
Osijek - Dakovo - Strizivojna. U martu je resformlran i ljudstvo upo-
trijebijeno za popunu drugih jedinica.al

ANGAZIRANJE JEDINICA ORUZANIII SNAGA NDH IZ SLAVONIJE

PROTIV NOP-a I NJIIIOVA POTCINJENOST NJEMACKIM STABoVIMA

Nakon kapitulacije vojsike Kraljevine Jugoslavije u njemadkoj okupacionoj

zoni na teri'toriji NDH,'u svojstvu okupacionih trupa, os,taoje do juna 1941.
godine njemaiki 51. armijski korpus, iiji se Stan g. maja preselio iz Za-
greba u Lipik.
PremjeStanjem Staba 51. armijskog korpusa iz Zagreba u Lipik poiele su
pripreme njegovih jedini,ca (132. i 183. pje5adijske divizije) za povladenje
iz Jugoslavije, a do 10. ,maja jedinice 132. pjeSadijske divizije povukle su
se iz sjeverozapadnogdijela Hrvatske, pa je ova oblast prema jugoistoku
i istoku do linije: rijeka Sava Co Podsuseda- Sljeme - Dugo Selo - Vr-
bovec - KriZevci - Koprivnica - Batac bila pridata oruzanim snagama
NDH. Zatim je 25.maja cijela Slavonija predana domob,ranskimjedinicama
NDH, koje su, pod ko,ntrolom njemadkih Stabova, trebale da odrZavaju red
i mlr, osiguravaju ,mostove i za5tite granicu. Od tada pa do podetka 1943.
godi:ne na teritoriji Slavonije nije bilo njemadkih operativnih jedinica.a2

Za zapovjednika Pudko-ustaskog zdruga postavljen je general Josip Metzger, pudko- i

I
-ustaske pukovnije )Baranja< potpukovnik crujo pl. cebauer, pueko-ustaske pukov-
nije >Vuka( potpukovnik Rudolf Jagi6 i pudko-ustaske pukovnije Dposavje( pukovnik
I
Vladimir Klaio (Isto, kut.114-b, f.7, d.5; kut.83-a, f.30, d.9; kut.134-a, f.3, d.1). I
Takozudna NDH 7947, str. 131-133, U junu 1941. godine prlvr.emeno je smjesten u I
Slavonskom Brodu 1. bataljon 750. puka njemaeke ?lB. posadne divizije.

:.131
Zbornik

Formiranje jedinica oruZanih,snaga NDH u Slavoniji 1941.godine vrSeno je

prema ,takozvanoj mirnodopskoj ,orgaorizaciji, fo'rmaciji i dislokaciji. Me-
tlutim, ,kao Sto su sa teritorije Savskog divizijskog podrudja upu6ivane
takozvane pohodne jed,inice u Bosnu za prertztmanje vlasti i obezbjedenje
istodne granice, tako je i sa teritorije OsjeEkog divizijskog pod,rudja, odnos-
no iz Slavourije,,sps6"ro,u Bosnu i Hercegovinu od 27. apriJa d,o4. jula pe,t
pohodnih bataljona i dvije pohodne bitnice, i to:
-- 5. pohodni bateljon fonmiran je u Osijeku i 27. aprila upu6en u Tuzlu
i Bijeljinu, gdje je u5ao u sastav 1. pohodne pukovu^ije, a kasnije preime-
novan u 5. bojnu Vojne krajine;
- 70. pohodni bataljon f,ormiran je u Slavondkoj PoZegi i Vinkovcima i
20. maja upu6en tr D,ubrovnik i kasnije preimenovan u 1. bojnu 14. pje-
SaEkepukovnije;
- 71. pohodni bataljon fonmiran je u Novoj GradiSki i upu6en u Sarajevo,
gdje je kasnije preimenovan u 1. bojuru ?. pje5adke pnkor,rnije;
-- 21. pohodni bataljon fonmiran je u Slavonskom Brodu i upuden u Bile-
6u, gdje je kasnije preimenovan 'u 2. bojn'u 14. pje5adke p'ukovurije i
- 23. pohodni bataljon formi'ran je u Osijeku i upu6en u Mostar, gdje je
kasnije posluZio za ,popurul doknadnih i pukovnidkih bojni.
fstovremeno na terittorriju Osjedkog divizijskog podrudja ,upu6en je iz
Tuzle 13. pohodni batalj'on u Osijek, gdje je preimenovan tr 1. bojnu 4. pje-
SaEkep,ukovnije.a3
Nakon izbijanja ,oruZanog urstanka tr Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercego-
vini i u Hrvatskoj do5lo je ponov'o do upu6ivanja domobranskih i ustaBkih
jedi'nica iz posada sjeverno od Save u krajeve juZno od Save - poseb,nou
Liku i Bosnu i Hercegovinu. Prve jedinice su urpu6eneve6 no6u 28/29. jula.
Zapravo, tada je iz 1. pje5aEkepukovnije upu6ena jedna bojna iz Bjelovara
u Biha6, a 29. jula jedna bojna iz VaraZdina u Knin. Zattm je no6u 29130.
jula u,pu6ena i Konjanidka pukormija iz Zagreba u GraEac itd. Iz Osijeka
je 29. juna upu6ena 1. 'pohod,nabitn'ica, a 4. jula i 2. pohodna bitnica u
Hercegovinu. One su kas'nije preimenovane u prve bitnice V topniEkog
sklopa u Osijeku i VI topnidkog,sklopa'u Petrovaradinu, ali su iz taktiEkih
potreba i dalje osta'le na teritorij'i Jadranskog divizijskog podruEja. U
sastavu Kornjidke p,ukovnije 29/30. juna iz Virovi,tice je upu6en u Graiac
1. tkonjanidki sklop.
Tako su jedinice koje su iz Slavonije u'pu6ivane u Bosrnu pod imenorn
pohodni batalj,oni i pohodne bitnice i 1. konjanidki odjel bile i prve jedi-
nice koje su sa teritro,rije Slavo'nije ve6 u j,ulu angaZirane u b,orbi pir,otiv
ustan-ika - NOP-a. Medutirn, kako se usta,nak da,lje Sirio i razvijao, wseno

43 Pohodnl batauonl lmali su stoZer, trl streuaEke t Jednu stroJopuSEanu satnuu t do-
glasnl vod. U batauonu je bilo 25 Easnika, ?0 dodasnlka, ?63 vojnika I 61 konj, Bto le
naoruZan sa 690 puBaka, 12 puskomitraljeza, 4 stroJopuSke, 54 pistolja. Imali su po
15 kola I 4 kuhinje, koJe su sa svom opremom nosill 12 mjesta gdJe su formiranl, jer
su Italljanl svu opremu, naoruzanJe I municiju Jugoslovenske voJske uzell za sebe
(Isto, str. 210-212).

232
 Oruiane formacije NDH u Slavoniji 1941-1945.

je formiranje takozvanih privremenih jedinica rradi poja6avanja snaga za

bor,bu protiv ustanika, kao i dalje upu6ivanje jedinica sa terito,rije sjevero-
zapadne Hrvatske i Slavo,nije tr Borsnu.
Iako je svakom aapo,vjedniStvu, jedinici i rurstanov,ibiL,o odretleno stalno
sjedi5te, odnosno mirnodopski raspo,red, samo zapovjedniBtva pje6aEkih
divizija, zbonova i zb,or,nih podrudja, uglavnom, nisu rnijenjal.a svoja sje-
diSta, odnomro nalazila rsu se 1941. god,ine u stalnim mirnodopskim. sjedi5-
tima, dok Eu skorro sve pjeSaEke, ,topnidke i kolrjanidke jedinice u stalnirn
sjedi5tima ostavljale samo dio stoZera, odnosoro jedinice (satniju ili bojnu),
a sve ostalo se, postepeno, od ,podetka ,oruZanog ustanka nalazilo u privre-
menim sjedi5tima ili ,na poloZajimra u borbi pnotiv ustanika. Zbog toga se
raspored operativnih jedinica pre{ma operativno-taktidkoj angaZiranosti
veqma razlirkuje od tdkozvanog mirnodopskog'rasporeda, pa je 31. decem-
bra 1941. godine u Slavoniji stanje bil,o siijedede:
- u Osijeku se nalazio di'o StoZera 4. pjeBaEke pukovnije sa I bojnom i
13. i 14. satnijom, IV pioni,nska bojna (3. satnija u Doboju) i 1. bi,tnica V
topni6kog sklopa i StoZer Osjetke dokrnadne bojne sa jednorn satnijorn;
- uVinkoucimase ura'lazioSto,Zer3. pje5aikediv,izije, dio StoZeia 6. pje-
Sadke pukovorije sa 13. i 14. satnijorn i jedara satnija vinkovaike doknadne
bojne (po sahrija u Srernslkoj Radi, Sremskoj Mitrovici i Rurni);
- u Slauonskom Brodu se nalazio Sto,Zer II domobranskog zbora Zetiez-
,
nidka bojma ,i jedna satnija Osjedke dolcnadne bojne;
-- u slatsonskoi Po^egi se nalazio dio stoZera 5. pjesadke pukovnije, Do-
javna bojna i Slavo,nskopoZe5ka d,okuradna bojna (5. sa,turija u Novoj Gra-
di5ki, jedna satnija u Bosanskoj Dubici i po vod u Jasenovcu i Raji6u);
- u Pakracu se uralazila ?. sabrija 5. pjeSadke pukovnije i
- u Notsoj Grad,Liki II bojna 5. pje5adke pukovnije i 5. satnija Slavonsko-
poZe5ke'doknad'ne bojne.
Sve 'ostaile jedinice, dija su se stalna sjedi5ta nalazila u Slavoniji, bile su
uglavnom angaZirane u akcijama p.rotiv partizanskih snaga na prostoru
izmetlu rijeka Drine, Save i Une i njemaiko-talijanske demarkac,ione linije,
tj. tam,o gdje se tada narlazilo preko 60 posto orperativnih jedlrr-ica kopnene
vojske Domobranstva.4
u 1942. godini stanje se izrnije,n:ilo urtoliko Sto su i urstaEkejedinice upu6i-
vane u istodnu Bosrnu i na Kordun i tam'o pridodane jedinicama koje su
izvodile akcije 'protiv partizanskih snaga.

44 Ostale Jedlnlce nalazlle su se u lstodnoj Bosnl, I to:

- 4. pteFark,e pukovnqe: II i III boJna I lE. satnua u Tesli6u I l?. satnija u Doboju;
- 5. ple\adke pukoonLie: dio Stozera sa I i III bojnom I 18. t 18. satnuom u Doboju
I okoucl, a 1?. satnua u Rljedici;
- A. pieiq,tk'e pukovnl,Je: Stozer sa I i II bojnom u BtJeuinl i okoltcl I III boJna u
Celebt6u;
- 7 kontonldkl, sl{,lop u selu Mokro kod Sarajeva,
- Ostetk,a d,oknoilns, botno, ! okoltct BtJeutne (Isto, str. 45?-460).

233
Zbo,rnik

l,4eelutim,rkako je oruZani 'ustanak 1942. godi,neprerastao u narodnooslobo-

diladki rat i zahvatio Slavoniju, tu rsu za borbu protiv NOP-a angaZirane
oruZnidke postaje, doknadne bojne, usta5ke pripremne i djelatne bojne,
domobranske jedinice, jedinice Njemadke narodne ,skupine i operativne
jedinice Vermahta.4"

Operativno podrudje IV gorskog zd,ruga

1. g,olske divizije
Zbog razvoja ,ustanka i jadanja partizanskih snaga u Srije,rnu i Slavoniji,
Glavni stoZer Dornobrans,tva naredio je 16. marta 1942. godi,ne da se for-
mira Srijem,ski zdrug sa sjedi5tem ZapovjedniStva'u Rumi, i o,drediomu
operativno podrudje koje je obuhva6alo Srijem od Zemuna do linije: Opa-
tovac - Ilada - Lip,ovac (sve ukljudno) - Soljani - Radinovci (sve is-
kljudno).as
Z,alim je u maju odretleno ,operativno podrudje za lV gorski zdrugb i Mjes-
no zapoujedniittso Vinkouci. Prodrudje operativne djelatnosti IV gorskog
zdruga protezalo se: na sjeverru d,o rijeke Drave, na zapadu do zapadne
granice velike Zupe Baranja i velike Zupe Lipovac - Zapolje na jugtr do
rijeke Save, a na istoku d'o linije Podravski Podgajci - Rudolfovac - Pot-
njani - Gaiinci - Andrijevci - Svilaj (sve u,kljudno), a za Mjesno zapo-
vjedrni5tvoVinkovci rnasjeveru do rijeke Drave i Dunava, na jugu do rijeke
Save, na zapadu do is,todne granice IV gorskog zdraga, a na irstoku do
zapadne granice Srijemskog zdruga.
Medutim, ve6 2. j,q[a 1942.godine teritorija operativnog pod,rudjaMjesnog
zapovjedniStva Vinko,vci dodijeljena je Srijemskom i IV ,gorsko'mzdrugu,
tako da je zapadna granica operativnog podru,dja Srijemskog zdruga po-
mjerena na zapad, a istodna granica IV gorskog zdruga na irstok do linije
koja se poklapala sa granricormizmeelu velitki:hZupa Vuke i Baranje, produ-
Zenom do rijeke Save, pa je operatir.rr,o,podruije S,rijemskog zdruga obu-
hva6alo cijelo podrudje vetike Zupe Vuka, kotara Zupanja i velike Zupe Li-
vac - ZapoIje, a IV gorskog zdruga podrudje velikih Zupa Baranja i Li-
Zapolje (sjeverno od Save) bez kotara Zupanja.
Ll cilju uskladivanja aktivnosti jedini.ca oruZanih snaga NDH u Slavomij,ii
Srijemu, Glavni stan Poglavnika nared'iroje da se >,svepostrojbe do,mobran-
ske, usia5ke vojnice, ,ustaSkih priprremnih b,ojni i postrojbe njemaike na-
rodne skupi'ne u Slavoniji i Srijemu podreduju neposredno II dornobran-
s,kom zboru<.

44a Poslije ofanzive na Kozaru (VI-VII 1942) borbena grupa >Zapadna Bosna< dobila je
zadatak da u periodu 12-21. \/IrI 1942. godine >prodeslja" Psunj nakon eega je upu-
eena u srijem (NAV-N-T-501-250/42-46, NAV-N-T-501-248/465 i E. Wishaupt).
45 AVII, fond NDI{, kut. I, f. I, d. 8.
46 Stozer IV gorskog zdruga nalazio se u Slavonskom Brodu od 28. aprila 1942. godine.
Zapovjednik pukovnik Zdenko Begi6 (Isto, kut. 83-a, f. 2, d. 5).

234
 OruZane fonmacije NDH u Slavoniji 194l-1945.

Na osnovu tog narettenja IV go,rskom zdnugu potdinjene su:

- XIII urstaskabojna, koja je u rsvojsastav prirnila
i ustaske s,nageu Daru-
varu i Vo6'inu;

Operativno podrui j e Slavonsk,og zdruga

Slavoniju sa drugih rpodruEja NDH.4e

BroJno stanJe ustaskih bojnt potdtnjenlh rv gorskom zdrugu 26.

Jula 1942. gocline
bilo je: xru ustaska bojna u pakracu 495 ljudi, xv bojna (podravska slatlna-vo6in)
350, Pripremna bojna >Baranja< ?b1, pripremna bojna >Livac_zapoue< 800, auo prl_
premne bojne >Vuka< 194, pripremna bojna DDakovo< 280 tjudi, Sto ukupno iznosl
2 . 4 5 0l j u d t ( I s t o , k u t . 1 l 4 - c , f . 6 , d . 1 ? i f . 2 , d . 2 8 ; k u t . 2 0 g , f . t ? , d . l ) .
48 Isto, kut. 114-c, f. 3, d. 24 L 42.
49 zbog nepostojanja propisane formaciJe za slavonskr zdrug i zbog destih promjena
u sastavu jedlnica koje su boravile na podrudJu slavonije, nemoguce je datl aleta-
ljan prikaz jedlnlca koje su djejstvovale pod zapovjeatnistvom slavonskog zclruga.
Medutim' u pojedinim periodima zapovjednistvu slavonskog zdruga bile su potcl-
njene slijede6e Jedinice:
- u oktobru 1942.godine: u konjanidkl sklop u vlrovitici, rv
bojna 5. pjesadke pu-
kovnije u vo6inu, rr bojna 6. pjesadke pukovniJe u slradu i rv obkoparska bojna
u Nasicama:
- u. decembra 1942. godine: r bojna 4. pjelaEke pukovnije
u podravskoJ slatint,
rv boJna 5. pjesaeke pukovnije u cadincima, rr bojna 6, pjesadke pukovnlje u viro-
vitici i jedinice Ajnzacstafela u Dulavesi (Miokovi6evo);

235
Zbororik

Zbog neuspjeha njemaEkih snaga i snaga NDH tr ofanzivnirn operacijama

protiv ,o,ruZanihsnaga NOP-a u prvoj polovini 1942. godine, ,kao i zb,og
velikiih uspjeha NoP-a Jugoslavije u d,rugoj polovini 1942. godine, terito-
rija NDH je izdvojena iz operati'urnenadleZnosti Komande komanduju6eg
generala i komandanta u Srbiji i na nj,oj 28. ,oktobra 1g42. godine fo,rmiran
Stab uzapovjednika njemadtkih trupa u Hrvatskoj< sa general-rnajorom
Rudolfom Litersom na detru.Iistovremeno je Stab dotada5njeg >Njemadkog
generala u Hrvatskoj< Ed'murnda Glaize Ho'rstenaua uzdigrnut na visi ste-
pen - >Njemadki o6ru,n-ormo6eni general u }trrvatskoj<, 6i,me je Horstenau
izjed,naden po rangu i 'ovla56enju s ko,mandantom vojne o,bLasti. prema
Hitlerovom upu'tstvu, Itronstenauova je duZnost b,ila ,da ubuduCe pred vla-
dom NDH i njenim oruZanim lsnagama zastulpa interese Vermahta i po-
trebe zajednidkog vodenja rata prortiv NOV i POJ, dok je general-major
Liters bio odgovoran za uLe zadatke koimandovanja ,njemadkirn i NDH
trupama u operacijskim pod,nudjima.$
Broj usta5kih djelatnih bojni pove6avao se iz dana u ,dan, ,tako da se od
12, 'ko,liko ih je bilo na kraju 1941. godine, poipeou februaru na 16, u maju
na 26, a u decembr:u 1942. godine ,na 34 djelatne bojne. Nasupnot torne,
komandna i struEna spors,obnostoficirrskog sastava bila je veoma skrornna, a
operativno-taktidke potrebe zahtijevale su objedinjavanje kornan'dovanja
jedinicama oruZanih ,ssragaNDH u izvoelenju operacija protiv jedinica
NOV i POJ.
U tom cilju je Podrrlvatini (Operativni) odjel Usta5ke vojnice u novembru
1942. ,go,dine u5ao u sas,,tav Operativnog odjela Glarm,og stoZera Domo-
branstva, a,sve ustaBke jedinice staja6ih zdrugova u decernbru iste godine
potdlnjene zu ,u taktidko-operati:vnom pogledu Glavnom stoZer,u Domo-
bratstva, odnosno njegovom Operatirrnom odjelu. U naredenju kojim je to
regulirano, pored ostalog, pi5e:
>Burdu6i,da podhvatirna na rpojedinim podrudji'ma rukovode po nalozima
Glavnog stoZera domobranstva, a u skladtr sa saveznidkirn zahtjevima,
zapovje,dniBtva domobranskih zborova (i Op6i vojnidki povjerenik NDH
kod Superslode) neposredno odnosno preko zapovjedni5tva pje5adkih

- 26. januara 1943.godlne: r boJna I 19. satnua 4. pJesaEke pukovnue u

cacinclma,
Mojna 5. pJesadke pukovnue u Osijeku, fI bojna I 2b. satntJa 6. pJesadke pukovniJe
u cadincima I vrbovcu, xv ustaska boJna u osijeku I u konjanldkl sklop u vtrovlti-
CI;
- 1?. aprila 1943. godlne: rboJnu skupinu( Slavonskog zdruga, pod komandom pukov_
nika Bosn16a, sadlnjavale su r I rr bojna 4. pJesadke pukovnue, Komblnlrana bojna,
1. bitnica v topnickog sklopa i rv bojna slavonskog zdruga (vJerovatno rv obkopar-
ska bojna), odnosno oko 1.400ljudi. ova skuptna je razbuena u borbama kod sus-
njara, a pukovnik tsosnlc zarobljen (Zbornlk NOR-a, tom V, knj. 12, str. 599_546;
knJ. 14, str. 482-483, 48?, 493---499;AVrI, fond NDH, kut. 55, f. 1, d. 1; kut. 175, !. 49,
d. 8; kut. 313, f. 18, d. l).
50 Antun Mtleti6, Prilog prouEavanJu nemadkog sistema komanclovanJa I okupaclo-
nih snaga na jugoslovenskom ratlstu u 1942. godtnl, vojnolstort|ski glosnik (vrc)
U19?4,str. l8Fr92.

236
 OruZane formacije NDH u Slavoniji 1941_194b.

divizija i sa,mostalnih zdrugova, ,to je potrebno, da se

sve domobranske i
usta$ke postrojbe pod,red,eouima u iakiltkom pogt"ii._
T15o l" *staske djelatne jedirnice potEinjene zapovjednistvima dornobra.n-
skih-zborova. Zapovjednristvu Ir domobransko! zbora:
rv, vrit i xvIII
ustaSka b,oj'na preko zapovjedrnj,ka Barnjalu,ikog-zdruga;
XV tlsta5ka bojna
preko zapovjednika zdruga; III, XIV i *XXVI ustaSka bojna
preko zapovjednika 3. ll"yg:Iog
pjesadke,divizije; zapovjednistvo IJ srtaja6erg
urstaskog
zdruga sa 2. i b. satnijom XVI urstaBke'bojnei voi*i"* Ni""l"ir"
narodne
skupine neposredno,zapovjedniku II
Zeljeznidke'mreZe (Slavorrski Brod)
tr
Od novembra L942.pa do augusta 1g,
Iinije rijeka Sava - Sisak - Biha6
Njemadkog opunorno6eog generala u Hrvatsl
nih snaga NDH bile potdinjene preko Gravnog stoZera Ministarstva
oru-
Zenih snaga NDH. Medulim, u iugustu 1943. godin" poar"tiu
sjeverno
od Sav_epodijeljeno je iinij,orn: Nard lDrava) -Ladi,mlrevci - Normarnci
- Budimci - Bradevci - Mandi6e
Veliko Nabrde _ Levanjska
varos - Klokodevik_ - zadubravlje (Sava), te je uz raniii zapaoni
dio
pripao 'njemadkoj 187.Tezervnoj diviziji, diji se Stab
natario u-Zagrebu,
a istoduri dio njerrnadkoj 123. rezervnoj alviiili Eiji se stab nalazio
u vu_
KOVarU."'

Operativ,no podrudje II ustaSkog staja6eg zdruga

T'stovremenoje teritorija Ir zbornog pordrudja sjeverno
od rijeke save po-
dijeljena linijom: Dari (Durnav; -- rlisa - Bobotski kanal -
Sila5 -

51 Ostale ustaske djelatne jedinice potdinJene

- Zapoujednl{tpu I d,ornobranskog su:
zbora: III staJa6t dJelatni zdrug u sastavu: V, X,
xrrr' xxx i xxxv usta.ka boJna preko zapovJedntka operatvnog podrucja
rv staJa.i djetatnr zdrug u sastavul xr, xxxr Karlovac;
t xxx[ ustaska bojna preko zapo_
vJednika PetrlnJskog zdruga; vr t xu ustaska
boJna preko zapovJeclnika 2. pjesacke
divlziJe;
- zapooJeilnL|tuu r, d'ornobfanskog
zbora: xvrr ustaska bojna preko zapovJectnlka
' oprativne zone u Travniku; I staja.l aljelatni zdrug u sastavu: II, xXI, XX,,,
xxr[, xxrv, xxvrrr t xxrx ustaska bojna t v staja6l djelatni zdrug u sastavu:
r' vrr' xrv' xx I xxvr ustaska bojna, s. satnua obrambenog zalruga i 1. gorska
stajaca bitnica neposredno zapovJealniku IfI
domobranskog zbora;
- zapoDled'nr\tPu opceg ooinrtkog poujerenLkd,
worr roa superstode: 5. satnija
v ustaske bojne, Ix t XXXIV ustaska bojna, gB.
ustaska pripremna bojna, 6. i ?.
satnija rr bojne t 3' satnua r bojne prometnih
zdrugova ustaske vojnice (AVu, fond
NDH, kut. 114, f. 25, d. 1g).
52 Njema.ka 18?' rezervna divizija (46. l 64?. puk
i 96. art. puk) pod komanarom general-
-raJtnanta Jozefa Braunera fon
Hajdringera pojavlta se na terltoriJi ND,, poeetkom
novernbra 1942'godine. udestvovala
Je podetkom 1943.goaline u operacijt DBraun< na
podrudju Burje-Kamensko-vuejak.
u Januaru 1944, godine prebadena je u Ma_
darsku i preformirana u 42 aliviziju operativne
vojske.
Njemadka 1?3.divizija (u, ?3, i 368.puk i tu. art, puk) pod
komandom generara Hajn-
riha fon Bera, nalazila se u Jugosraviji od
Jula 1943,cro marta 1944.godine, kada Je
prebadena u Madarsku. (cordtn Raldevi6,
rregred Jedinica r stabova nemacke
kopnene vojske u Jugosraviji 1941-1945, godine,
vr' 2ng67, str. 341, 348-349).

237
Zb,ornik

Laslovo - Koprivne - Mrzovi6 - Vrbica - Durtlanci - Beravci - Ja-

ruge (Sava), pa je i'sto6ni dio, rkao i do tada, dinio operativn'o podrudje
Srijemskog zdruga, a zapadni dio operativno 'podrr.ldje II usta5kog staja-
6eg zdruga isa sjediStem u Na5icama.
TeZiSte aktivnosti II usta5kog staja6eg zCt:rwgausmjereno je na podr,udje
Na5ice - Durtlernovac - eadinci - Podravska Slatina - Do'nji Miholjac
-- Beli56e. U tom cilju su i angaZirane-rasporedene potdinjene m,u bojne,
i to: XV usta5ka bojna u Podravskoj Slatini, XVI usta3ka bojna u Na5icama
i XVIII ustaSka bojna u Durdenovsu. Jugozapadni dio Slavonije pre'dstav-
Ijao je operativrno,po'drudje4. gorskog zdruga I zborrnogpodrudja sa sjedi5-
tem u Daruvaru.
U operativno,m pogledu Srijemsiki zdrug'bio je potdinjen ,njemadkoj 173.
rezervnoj d'iviziji, a II trsta5ki staja6i zdrug njemadkoj 187. i 173. rezervnoj
diviziji, jer se li,nija razgranidenja izmedu Srijemskog i II usta5kog staja-
6eg zdruga nil,az1la irstodnije od linije ,razgranidenja izmetlu njernadke 1?3.
i 18?. rezervne d,ivizije, dok je 4. gonski zdrug bio potii'njen neposredno
Stabu njemabkog 69. rezervnog korpusa. Obje njemadke divizije (1?3.i 18?)
bile rsrupotdinjene Stabu njemaikog 69. rezervnog korpusa, dije je sjedi5te
bilo u Zagrebu, ,koji je u julu 1943. godine preuzeo operativno-taktidku
nadleZnost nad podrudjem NDH sjeverno od Save od Njemadko,g opouno-
mo6enog generala u Hrvatskoj Horstenaua.s3
Kada su formirane usta5ko-domobranske divizije, ,teritorija na kojoj su bile
rasporedene njene jedinice znadila je istovremeno i operativno podrudje za
tu diviziju. U ope,rativno,rnpogledu sve ustaSko-domobranske divizije (3, ?.
i 14) s podrudja Slavonije bile su,potdinjene njemaikom 68, 69. i 34. kor-
pusu.

ZAKLJUCAK

Do podertkajade aktirmosti NOP-a'u Slavoniji dornobranske i usta5ke jedi-

nice formirane na ovom podrudju upu6ivane su'u Bosnu i Herceg,ovinu i
druge ,krajeve NDH, i tamo angaZirane protiv jedirnica NOP-a. Meelutim,
kako je a]<tivnost jedinica NOP-a u Slavoniji ras1a, tako su domobran'ske
i usta5ke jedi,nice sve rmanje odlazile u 'druge krajeve NDH, da bi 1944.
godine u potrpunos,tibile angaZirane na >svom terenu<.
Preko svoje razgranate rnreZe od 70 do 80 onuZniikih 'postaja, stra1a,
ustaikih upori3ta i Ses,t'do osam stalnih vetih posadnih mjesta (garnizona),
a od druge'polovice 1942.godine jo5 i od oko iest povremenih usta5ko-do-
mobranskih posada, oruZarneformacije NDH u Slavoniji predstavljale su
veliku prepreku rkoju su rno,rale sa'vladati partijske organizacije, rukovod-
stva i jedinice NOP-a u Slavoniji tokom NOB-a i socijalistidke revolucije.

53 Mr Muharem K r e s o, fzmjene u aparatu njemadke okupaclone uprave u Jugosla-

viji u prvoj polovini 1943, godine, Prilozt (IIRPS) broj 6, str. 175-201, AVII, fond NDH,
kut. 81, f.22, d..12.

238
 OruZane formacije NDH u Slavoniji 1941-194b.

PREGLED
ZAPOVJEDNISTAVA I POSTROJBI ORUZANIIT SNAGA NDH
CIJA SU SJEDISTA BILA U SLAVONIJI TOKOM 1941_1945. GODINE'

tt Naziv God. God. Bmoj.

zapovjediniStva - postr,ojbe Sjed,iSte
for. ras.

Zapovjedni5tvo Osjedkog d. p. Osijek 19. IV 1. XI

1941. 1941. 35

Popunidbeno zapovj edniitvo Osijek IV trv 58

1941. 1945.

Popu,nidbeno zapovj edni5tvo Sl. P'oZega 5B

Popunidbeno zapovj edni5tvo Sr. Mitrpv. 58

Zapovjedni5tvo II domobr. 1. Xr IV
zbora Sl. Brod 1941. 44
1945.
1. XI VIII
StoZer 3. pje5adke div,izije Vin'l<ovei T94L. 35
1943.
VII VIII
4. pje5adka pukovnija Osijek L94L. 1876
1943.
VII VIII
5. pje5adka pukovnija Sl. PoZega 1941. 1876
1943.
F
o VII VIII
6. pje5adka pukovnija Vinkovai 1941. 1876
z 1943.

V rtopnidki sklop VII 1945.

Osijek 329
1941.
I konjanidki sklop VII 7944.
Konj. pukovnije Virovi'tica 408
1941.
E
IV
Osjebka doknadna boj,na O,sijek 1941. 1944 571
SlavonskopoZeS,ka doknadna
boj,na S1. PoZega 1941. 577
Vi,nkovabka doknadna
boj,na Vinkovci 1941. 571
IV pi'onirska (obkoparska) VIII
bojna Osijek 1941. 680
1943.
Doj avna (izvidaErka) bojrna VII,I
Sl. FoZega 1941. 349
1943.
Zeljeznidka bojna Sl. Brod 1941. 800
Don'lobranski snuZn. IV
vod I razreda Sl. Brrod 1941. L944. 40
Dom,obranski ,oruZn.
vod II razreda Osijek 1941. qi

Domobranskri 'oruZn.
vod II razreda Vinkovci 1941. 24

239
 Naziv God. God. Br,oj.
zapovjedni5tva - postrrojbe Sjedi5te for. ras. st.

StoZer 1. gorske 'd.ivizije Daruvar

v VIII
330
L942. 1943.
IV gorsld zdrug 1. gorske Pakrac IV VIII
7942 1943. 2800
drivizije Daruvar
Zapovj edniStvo Slavonskog Osijek VIII VIII
zdruga 1942. 1943. ?
Sl. P'oZega
VIII
StoZer 1. trovadkog zdruga Vinkovei 1945. 1000
1943.
VIII
4.'l,ovaEka pukovnija Osijek 1945. 1800
1943.
VIII
6. I'ovadka pr.r,kovnija Vin}<'ovc'i 1945, 1800
1943.

E{ VIII
XVI torpnidki ,sklop Osijek 1945. 330
a 1943.
z VIII
4 5. lovadka pukov,nija 51. Brod 1945. 1800
1943.

E IV topniEki sklop Osijek 1941. 7945. 330

E StoZer 4. gorskog zdruga VIII 1000

IZP Daruvar 1945.
1943.

4. gorska pukovnija Da'nuvar 1945. 1800

8. gor,ska pukovnija Pakrac 1945. 1800

I topniEki sklop Daruvar 1941. 1945. 300

XII topnidki sklorp Pal<rac L942. 1945. 300

IV t944/45. ?
2. d,oknadrli zdrug Vinkovci 1944.
IV ?
5. posadni zdnlg N. Gradi5ka 1944.
L944/45.

XIII usta5ka djelatna L942. 1945. 500

,bojrlg Pakrac

o XV ustaSrkadjelatna bojna Osijek t942. 1945. 380

H

z
StoZer II u,sta5kog VIII
staja6eg zdruga Sr. Mitrovica
L942.
1945. ?
V
v)
4. ustaSka pr,ipremna bojna Sl. Bnod L942. 1943. 324
Fr
o

11. ustaSka pripremna bojna N. Gradi5ka 1942. 1943. zLO

 Naziv God. God. B'roj.
zapovjedni5tva - postrojbe Sjed,iSte
for. ras. 5L.

14. u'staSka pripremna bojna Osijek 7942. 1943. 170

26. usta$ka priprenrna bojna Osijek 7942. 1943. 990

I

2
li
Ustai'ld obrambeni zdrug Jasenovac L942. 1945. ?
StoZer XIII trst. stajadeg ,|
zdruga Virnkovcri t944. 1945.
M
a
StoZer XIV ust. staja6eg N. Gradi5ka L944. 1945. ?
E4
a zdru,ga
l')
StoZer XVI ust. staja6eg
Sl. Brod L944. 1945. 2
zd,ruga

2. pukovnija P.T.Z. Osijek L943/44. 1945. ,|

{ Stabna Eeta Osijek L942. 1943. ?

z
Aktivni bataUom
>Pr,i,nz Eu,gen< Osijek 7942. 1943. 1250
o
1. pr. bataljon
>Ludvig f'on Bader< t942. 1943. 538
2. pr. bataljo,n
E >General Laudonu t942. 1943. 365
z 3. pr. bataljron
>M. E. fon Bajern< L942. 1943. 475

OnuZnidlri vod (Knilo Brod) Sl. Bnod 1941. 1945. ?

OruZ'nidki vod Pakrac

(Krri,lo Brod) Pakrac 1941. 1945. 7

Or,uZnidki vod (Krilo Brod) Sl. Brod 1941. 1945. 7

F
OruZnidki v d (Krilo
a
Bjelovar) Virovitica 1941. 1945. ?
H

7
N OmZnibki vod Osijek
(Krilo Osijek) Osijek 1941. 1945. ?

OruZnidki vod Naiice ,|

(Kritlo Osijek) NaSice 1941. 1945.

OruZinidki vod D. Mi,holjac

(Kr,ilo Osijek) D. Miholjac 1941. 1945. ?

OruZnidki vod Vinkovci ,|

(Iftilo Vinkovoi) Vinkovci L94L, 1945.

241
Zbornik

Naziv
Sjed,i5te
C'od, God. Broj.
zapovjedni3tva - postrojbe For. Ras. s!,

3. u,sta{ko - dornob ranska XII

diui,zija: Vinkovci 1944. t945. ?500
1. lovadki zdrug
II usta5ki staja6i zdrug
XIII usta5ki staj. zdrug
VII topniEki sklop
XVIII topnidlci sklop

7. usta|ko-domobranska xu
(gor.) diuizi,ja: N. Kapela L944. 1945. 4000
o
z 1. gorski zdrug
4. gorski zdru'g
I topniEki 'sklop
VI topn:iEki sklop
E
74, ustaEko-domobranska XII
diuizija: S1. Br,od L944. 1945. ?
{t) XIV usta,S,ki stajaoi
{ zd,rug
F 19. pje5adijski zdrug
a

UstaSki obrambeni zd,rug J asenovac t942. 1945. ?

Pudko-ustaiki zdrug: Vinkovci XI

L944. 1945. ?
Pr-ldko-usta3ka pujhovnij a XI
>Ba'ranja< Osijek L944. 1945. ?
Pudko-ustaSka pukovnija XI
>Vuka< Vukovar 1944. 1945. ?
PuEko-usta$ka pukovnija XI
>Posavje< S1. Brod L944. 1945. ?

., Ta,kozuana NDH 1947,str. 320-324; AVII, fond NDH, kut. r14, t. 3, d, 15; kut. 114-c,
f. 6, d. 2?, f. 25, d. 25 L t. 27, d. 2; kut. 134-a,f. 3, d. 1; kut. 135, f. I, d. I.
TaEno brojno stanje nije bilo mogu6e utvrditi, pa cifre date u pregledu treba smatrati
oriJentirnim,

242
 OruZane formacije NDH u Slavoniji 1941-1945.

Udarnu snagu u ve6im akcijama-operacijama protiv snaga NOP-a saEi-

njavale su u 1942. godini jedinice IV gorskog zdruga 1. gorske divizije i
usta5ke i folksdojderske djelatne i pripremne bojne; u 1943. godini IV
gorski zdrug, pojedine boj,ne 4, 5. i 6. pjeSadkepukovnije (Slavonski zdrug)
i ustaSke djelatne bojne potpomognute dijelovima njemadke 714. i 18?.
divizije; u L944. godini usta5ki staja6i zdrugovi i 4. gorski zdrug I zbornog
podrudja i, na'kraju, usta5ko-dornobrarnskedivizije i Pudko-usta5ki zdrug.
Od poEetka 1943.godine, pored formacija NDH, u operacijama protiv jedi-
nica NOV i POJ u Slavoniji angaZirane su i njemadke operativ,ne jedinice.Y
Tre6i Rajh je preko svojih okupacionih vlasti u NDH, a time i u Slavoniji,
nastojao da Sto bolje iskoristi oruZane snage NDH na planu borbe protiv
NOP-a, zati'm radi uspostavljanja i odrZavanja >reda i ru-ira<, radi za5tite
komunikacija i odrZavanja saobraCaja na njima, kao i za obavje5tajnu i
egzekutirmu djelatnost itd.
OruZane snage NDH su u cjelini, a u Slavoniji posebno, izvr5avale sve ove
zadatke u svojstvu pomo6nih oruZanih,snaga, potdinjene zapovjedni5tvima,
Stabovima i jedinicama Vermahta. Formiranje, razvoj, lokacija i njihovo
angaZiranje uvijek su zavisili od planova i potreba njemaEkih okupacionih
vlasti u NDH. Sve promjene u'organizaciji njemadkog vojnog obezbjetlenja
i komandovanja u Jugoslaviji i NDH odrazile su se na organizacione i
formacijske promjene u oruZa,nim snagama NDH, posebno u Domobran-
stvu.
Metlutim, i po'red svih tih mjera, Slavonija niLkada nije postala niti bila
ono Sto su joj bili namijenili Paveli6 i usta5ko rukovodstvo - oaza za sre-
tlivanje i oporavak usta5ko-domobranskih jed,inica, ve6 je skupa s ostalim
dijelovima Hrvatske i Jugoslavije bila popriSte borbi protiv okupatora i
doma6ih izdajnika tokom Eitavog NOB-a i socijalistiike revolucije.

54 Pored dijelova nJemalke 714, lg7,1 1?9, divizue, u slavonlJi su angazlrane i njemacke
{4. pjesadijska lovafka dtvizija (od Januara do maJa 1944), tr. SS konjidka dlvtztja
(od decembra 1944. do kraja februara t94S), 1. kozadka konjidka divlztja (od podetka
1944. do aprila 1945) i 11. poljska vazduhoplovna dtvtzija (april 1945. godine),
JoS treba dodati da u ovom radu nije bilo govora o njemadklm policijsktm Jedini-
cama (batauonima, pukovima) lcorein Raldkovi6, V I G 2 / 1 9 6 ? ,s t r . 8 4 2 , 5 4 4 - 8 4 5 1 ,

243