Kurikulum u obrazovanju

odraslih
Značenje prilagodbe obrazovnih programa
za obrazovanje odraslih

dr. Mirjana Mavrak, Univerzitet u Sarajevu 1

Kurikulum
• Currere (lat.) – trčati (na ovalnoj stazi)
• Curriculum – vrijeme, putanja, pravila, norme, kriteriji (trčanja)
• Kurikulum u obrazovanju – tok i redoslijed učenja, serije prepreka i
prepona (predmeti i zadaci) u učenju koje se moraju savladati za
određeno vrijeme da bi se mogla potvrditi neka kompetencija koju
polaznik posjeduje
• Kurikulum odgovara na neka pitanja koja su zajednička svim
obrazovnim razinama bez obzira na kkronološku dob polaznika

dr. Mirjana Mavrak, Univerzitet u Sarajevu 2

Pitanja na koja odgovara kurikulum
• ZAŠTO učiti? – ciljevi i zadaci učenja
• ŠTA učiti? – orijentacija u programu i sadržaju
• KAKVI/KOJI REZULTATI se očekuju? – ishodi učenja
• KAD učiti? – plan rada i raspored sati
• TKO uči? – kronološka dob polaznika i obrazovna razina
• KAKO se uči? – metode i oblici rada
• IZ ČEGA UČITI? – nastavna pomagala i materijali za učenje
• GDJE učiti? – okruženje (materijalno, prirodno)
• S KOJIM EFEKTOM učiti? – procjena napredovanjja i postignuća

dr. Mirjana Mavrak, Univerzitet u Sarajevu 3

Kurikulum u kompenzacijskom obrazovanju
odraslih
• Kompenzacijsko obrazovanje je obrazovanje namijenjeno svima koji
su, iz bilo kojeg razloga, bili uskraćeni, djelomično ili potpuno, dobiti
obrazovanje predviđeno obveznim školovanjem
• Kompenzacijsko učenje je proces usvajanja sadržaja i vještina kojim se
popunjavaju praznine nastale tijekom obaveznog školovanja ili
formalnog obrazovanja, a smatraju se neophodnim za uspješno
obavljanje neke djelatnosti u profesionalnom ili svakodnevnom životu
• Programi naknadnog stjecanja osnovnog ili srednjeg obrazovanja u
BiH osmišljavaju se tako da se programi namijenjeni djeci skrate za
50% - andragoški neutemeljna ideja

dr. Mirjana Mavrak, Univerzitet u Sarajevu 4

Nedostatci skraćenog programa obrazovanja
za odrasle
• Neprilagođenost ciljnoj skupini
• Neprilagođenost potrebama društva (palijativna skrb za znanje)
• Nema kompetencijske orijentacije
• Nije u funkciji ostvarivanja životnih uloga odraslog polaznika
• Ne prati ideju primamljivosti sadržaja i zanemaruje motiviranost
polaznika
• Koristi kvantitativnu logiku tamo gdje fenomen (odgoj i obrazovanje)
traži kvalitativni pristup (skraćivanje umjesto prilagodbe sadržaja)
• Omalovažava odraslog polaznika
dr. Mirjana Mavrak, Univerzitet u Sarajevu 5
Funkcionalizacija kurikuluma
• Funkcionalizacija je cilj prialgodbe obrazovnih programa
• To je proces mijenjanja, odmjeravanja postojećeg, nekada proširivanja
nekada skraćivanja, proces smjene pojednostavljivanja ili
usložnjavanja sadržaja kroz intenzivni rad na materijalu za učenje
• Svi segmenti kurikuluma trebali bi biti u funkciji boljeg ostvarivanja
životnih uloga polaznika
• Ključno pitanje: kako sadržaj koji tumačim pomaže polazniku u
svakodnevnom životu?
• Uvažavanje karakteristika onih kojima je namijenjen i uvažavanje
strukture i dinamike kompetencija

dr. Mirjana Mavrak, Univerzitet u Sarajevu 6

Osnovno obrazovanje odraslih - primjer
• Cilj: stjecanje znanja i vještina neophodnih za proaktivno i konstruktivno
rješavanje problema i suočavanje sa izazovima iz svakodnevnog života,
unaprjeđenje osobnih i obiteljskih životnih uvjeta, obavljanje jednostavih
poslova i adekvatno postupanje u životnim situacijama, te dalje
obrazovanje
• Logika obrazovne matrice:
• 1. ciklus – 1-4 razred OŠ – prva godina učenja – elementarna funkcionalna pismenost
• 2. ciklus – 5-6 razred OŠ – druga godina učenja – temeljne intelektualne i socijalne
kompetencije koje omogućavaju socijalnu integraciju i tranziciju ka tržištu rada
• 3. ciklus – 7-8 razred OŠ – treća godina učenja – stjecanje osnovnog obrazovanja koje
omogućava veću zapošljivost i dalje stručno obrazovanje

dr. Mirjana Mavrak, Univerzitet u Sarajevu 7

Profil polaznika
• 15 i više godina starosti
• Nepismen, polupismen ili
funkcionalno nepismen
• Opterećen egzistencijalnim
problemima
• Sa osjećajem manje vrijednosti
• Oskudan fond riječi u govoru
• Pojmovno razumijevanje, ali ne i
verbalno izražavanje („nemam
mišljenje...“)
• Veoma malo teorijskih znanja
• Više praktičnih znanja i vještina
dr. Mirjana Mavrak, Univerzitet u Sarajevu
• Nesigurnost u komunikaciji
• Nestabilnost (mlađi) i/ili rigidnost
(stariji) vrijednosnog sustava koji žive
• Uska kulturološka usmjerenost
• Usko usmjereni interesi
• Slaba motivacija za učenje (lako
odustajanje)
• Utilitarizam (ako nije korisno, ne treba
mi – instrumentalizacija obrazovanja)
• Nedostatak podrške iiz obitelji i
okruženja
8
Preporuke za prilagodbu kurikuluma
• JASNOĆA I ODREĐENOST – jasna uputa o tome šta se uči i koje se
aktivnosti trebaju preduzimati
• PRIMJENA NAUČENOG – osiguravanje konteksta u kojemu će se
vještine moći „isprobati“
• FUNKCIONALNOST – jasna poveznica sa poboljšanjem kvaliteta života
• ZADOVOLJSTVO NAUČENIM – transparentnost rezultata i vidljivost
napretka na JA-razini kao dobar razlog za nastavak učenja
• KLJUČNE KOMPETENCIJE POTREBNE SUVREMENOM ČOVJEKU –osam
kompetencija iz europskog okvira kao vodilja u definiranju sadržaja i
ishoda

dr. Mirjana Mavrak, Univerzitet u Sarajevu 9

Kompetencije i kroskurikularnost
Osam ključnih kompetencija Kroskurikularnost

• Komuniciranje na maternjem jeziku • Učiti kako učiti u nastavi fizike

• Komuniciranje na starnom jeziku • Kulturna osviještenost u nastavi
• Matematička kompetencija maternjeg jezika
• Informatička i zannstveno-tehnološka • Kompetencija jezične pismenosti u
kompetencija nastavi matematike
• Kompetencija upravljanja osobnim • Znanstveno-tehnološka kompetencija
učenjem (učenje učenja) u nastavi kemije
• Društvena i građanska kompetencija • Matematička pismenost u nastavi
biologije
• Preuzimanje inicijative i poduzetništvo • Preuzimanje inicijative u nastavi
• Kulturna osviještenost i izražavanje stranog jezika

dr. Mirjana Mavrak, Univerzitet u Sarajevu 10