IMPRESIONIZAM

- naziv stila nastao prema Monteovoj slici 'Impresija' ('Izlazak sunca')

- na njih utječu stariji pejzažni slikari - BARBIZONCI - napušta se atelijer i slika se u prirodi, pejzažu - PLAIN AIR
(puno svjetlo)

- svjetlo je viđeno kao čiste boje, boje su ili usklađene ili u suprotnosti; komplementarne boje

- zagovara nov način gledanja stvarnosti; prikazuju materijalnu stvarnost, pokrete, gibanja, tok zbivanja i to
prikazuju efektima svjetla koje se mijenja

- prikazuju spontanost doživljaja, prikaz je nedovršena slika onoga što se vidi

- tamne boje tradicionalnih slikara zamijenjene se svijetlom

- naslikani oblici su raslojeni u drhtajima svjetla i odsjaja, a predmetnost je razlučena na trepeljave mrlje boja
fiksirane sitnim dinamičnim dodirima i potezima kista

- najčešći motiv vode, bilježi treperenje i živi tok prikazuje svijet kakav je na svjetlu

- tehnika rada: brz, mrljast namaz boje, nema detalja - nebitna je prepoznatljivost

- slikaju se isti motivi u različita godišnja doba i u različita doba dana

Edouard Manet

- glavna tema je ljudski lik koji se pojavljuje nalik na mrtvu prirodu

- strogo razrađena kompozicija

- plošni karakter kompozicije, svjesno obraćanje plohi slike, ne trudi se prikazati volumen na slici

Doručak u travi, 1863., Olimpija, 1863., Dječak s klarinetom, 1866.

Claude Monet

- Katedrala u Rouenu - isti motiv u različitim bojama pod drugim osvjetljenjem (u različita doba dana -
harmonija u bijelom, harmonija u sivom te harmonija u plavom i zlatnom)

- Impresija ili izlazak sunca

- na njegovim djelima nestaju obrubi, sjene i modelacija, ostaju samo mrlje boja

- bio je protiv svake slikarske dogme i programskog rada

Alfred Sisley

- utjecaj Moneta (slikanje vode: “Poplava u Port-Marley”)

- slika pejzaže prožete lirizmom

- prelazi na intenzivnija koloristička i svjetlosna rješenja

- slika intimne pejzaže, tj. prikazuje osjećaje kroz medij prirode (npr. nebo i odsjaj vode)

- prisutan je osjećaj harmonije koji se stapa u jedinstvo prirode (tlo, drveće, široki horizonti)

- slika često predjele pod snijegom

- ‘Svježi snijeg’ (1873.) - prozirne modre sjene daju naglaske bijelim žućkastim plohama - u njegovim slikama
često su stipnjevani ružičasati i ljubičasti tonovi
Edgar Degas

- impresionist zbog pokreta na slici i načina tretiranja svjetla

- odvaja se od impresionista jer u slikama ističe kompoziciju i crtež

- proučava ljudski lik i njegov odnos prema prostoru; prikazuje žensko tijelo kao obojen oblik

- često slika svijet baleta i prikazuje teško izvedive pokrete

- zanima ga ljepota ženskog tijela pri svakodnevnim radnjama

- volio je slikati jahače i konje (elegancija, ozračje, puno boja…)

- odustaje od rada s uljem jer ne omogućava preljeve, pa upotrebljava pastelne krede

- kasna faza: gubi vid, modelira u glini i vosku istu tematiku i cilj, želi izraziti pokret

Auguste Renoir

- pod utjecajem Moneta i Maneta

- nije ograničen samo na pejzaž jer mu je značajan ljudski lik

- 1879. nakon velikog uspjeha napušta Salon i impresioniste

- 1881. ‘Duručak veslača’ - posvećen temi ljudskog lika

- ‘Plavokosa kupačica’ - najljepši ženski akt

- napušta sve više impresionistički način svjetlih boja

POSTIMPRESIONIZAM
- nastao nakon impresionizma krajem 19. st u Francuskoj

- prihvaća: - ideju promatranja prirode

- bilježenje trenutačne promjene sunčeve svjetlosti

- novo: - znanstveno eksperimentiranje (sinteza znanosti i umjetnosti, tj. analiza svjetlosti i boje) - analiza
sunčevog spektra / staklena prizma i dugine boje

- cilj: slika treba zadržati JASNOĆU FORME i ČISTOĆU BOJE

- na platno stavljaju ne miješane već čiste boje spektra u odvojenim točkicama ili crticama koje su jednake
veličine (optičko miješanje boja)

- događa se iz udaljenosti na mrežnici oka, te se točkice stapaju u određene likove i cijelu odvojenu kompoziciju

- spontanost impresionista prelazi u krutu shemu (polaganje točkica)

Georges Seurat

- problem rastavljanja svjetlosti može se riješiti

POINTILIZAM - slikanje točkicama (franc. point - točka)

DIVIZIONIZAM - rastavljanje složenih na čiste boje (franc. diviser - dijeliti)

- djela: ‘Kupači’ - izražena kontura, česta crvena boja

- ‘Nedjeljno popodne na otoku Grande Jatte’

Segantini - glavni prestavnik pointilizma u Italiji

- geometrijska pročišćenost, sklonost simbolistima

Paul Signac

‘Saint Tropez’ - izražene točkice i crtice

Paul Cezanne

- slikarstvo temelji na bitnom i na konstruktivnom redu

- slika portrete, likoce, pejzaže, mrtve prirode

- slika mora biti pažljivo planirana, jer je slika umno djelo

- osnovni elementi slike su boje i oblici - ti elementi teže sintezi oblika i tonova

- oblike pojednostavljuje i svodi na plohe koje svojim odnosima i tonskim skalama ostvaruju prostorni odnos i
volumen objekta

- smatra se pretečom KUBIZMA i KONSTRUKTIVIZMA - pravcima koje će se razviti tek početkom 20.st

- pojava POLIPERSPEKTIVE - nema jednog fiksiranog očišta

- djela: ‘Planina St. Victoire’ (geometrizirano); ‘Kupačice’ (disproporcionalno, detalji nisu važni), ‘Kartaši’,
‘Mostić u Mennecyu’…

SINTETIZAM - SIMBOLIZAM
- franc. synthetisme, grč. synthesis - saznanje

Paul Gaugin - utemeljitelj

- reakcija na realizam i naturalizam - protest protiv krutih znanstvenih spoznaja

- slika: krupne figure kojima naglašava rubove linijama tako da razdvaja plohe - kloazioniranje (crni rubovi)

- metoda rada: kloazioniranje, plošno kolorističko slikarstvo

- obnavlja se mistika i religija, izražava se vlastita ideja i mašta, znakovi i simboli: izraženi na razumljiv i
dekorativan način

- način slikanja: traženje primitivnog; teme Tahiti i Martinique

- teme slika imaju simboličko značenje izraženo i u naslovima ‘Što smo, odakle smo, kamo idemo?’

- smatra da je umjetnost apstrakcija, ne doživljava stvarnost objektivno, već je doživljava mentalno

- njegove slike upućuju na razvoj ekspresionizma i fovista

Vincent van Gogh

- u početku - osobna interpretacija impresionizma (u pariškoj fazi)

- jednostavna kompozicija, jake boje, komplementarne sjene

- nervozan i snažan rukopis

- tematika - raznovrsna, autoportreti, portreti, pejzaži

- smatra se pretečom ekspresionizma

- djela: 'Provence', 'Žitno polje i čempresi', 'Umjetnikova soba', 'Autoportret', 'Zvjezdano nebo'
Henry Toulouse-Lautrec

- slikar i grafičar

- tematika: pariški noćni život i polisvijet (zanimaju ga ljudi na rubu društva)

- inspiracija: u kavanama, kazalištima, javnim kućama, kasnije i na sportskim priredbama

- izrađuje: reklamne plakate, kazališne programe (popisi, katalozi, rasporedi), skice posjetioca

- plakat postaje umjetničko djelo (!!!)

- djela imaju socijalno kritički karakter; okrenuta su ljudskom biću; izbacuje slučajno; planirano postavlja
scenu

- djela: 'Moulin Rouge', 'Ispijači apsinta', 'A la mie', 'Javna kuća'

Henry Rousseau

- naivno slikarstvo (samouk)

- vjerno raspoređuje detalje perspektiva - primjenjena na način dječjih crteža

- prikazuje: tropske pejzaže s divljim životinjama; portrete, skupine likova, mrtve prirode

- djela: 'San', 'Usnula ciganka'