Avdić Nijaz

Spahić Mirnes

ZAŠTITNI I UPRAVLJAČKI SISTEMI

SKRIPTA ZA ZAVRŠNI ISPIT

Tuzla, februar 2021.

 Predgovor 1

Još jedna skripta od dvojca Avdić - Spahić će imati priliku da otisnuta na papiru izaĎe iz
printera stacioniranog u koprinici kod našeg dragog Brzog. Prethodno, prije njenog izlaska,
sve će biti popraćeno pitanjem “Kako ćeš da ti printam? Dva na jedan ili jedan na jedan?”, a
nakon što kupac da odgovor na to pitanje, mašina za kontrolisano i strogo definisano
prosipanje tinte po papiru počet će da prede. I tako će kupac ovog djela, kupujući tu, još
uvijek vruću hrpu papira, koju će Brzi udarcima svog čekića nekako sastaviti u skladnu
cjelinu, napraviti prvi korak ka uspješnom polaganju ovog zaista zanimljvo predmeta.

Ova skripta predstavlja prvijenac u skriptnom materijalu kada je predmet “Zaštitni i

upravljački sistemi” u pitanju. Skripta je nastala zahvaljujući profinim prezentacijama.
Naslanjajući se na najčešće postavljana pitanja na završnim ispitima, koji su uvijek u usmenoj
formi, autori su izvlačili ono glavno i najbitnije iz svake obraĎene oblasti, te u konačnici
dobili skriptu koju držite u rukama. Na osnovu date skripte sami autori su sa velikim
uspjehom riješili dati ispit, kao što je i nekolicina drugih kolega sa njihove godine.
Uvažavajući sve prethodno navedene činjenice, dolazimo do zaključka da se samo čudo mora
desiti pa da ne položite ispit učeći iz ove skripte, koja je prekrivena velikim količinama
nesanice, umora i toza od kafe.

Sretno s učenjem, sjetite se autora makar jednim osmijehom na kraju pročitanog predgovora.

1
@natprosjecni_elektrotehnicar

2
 ZAŠTITNI RELEJI: NAMJENA, OSOBINE, VRSTE ZAŠTITA,
HARDWARE I SOFTWARE ZAŠTITNIH RELEJA

ZAŠTITNI SISTEMI

U savremenoj industriji i kratkotrajni prekidi u napajanju mogu izazvati dugotrajne zastoje u

proizvodnji ili veće materijalne štete. lzolacija ureĎaja u postrojenjima ne može se iz
ekonomskih razloga dimenzionirati tako da izdrži ogromna električna naprezanja koja mogu
da se ponekad pojave, npr. prilikom atmosferskih pražnjenja i direktnog udarca groma.

Pojave kvarova na izolaciji u većini slučajeva izazivaju kratki spoj koji predstavlja najčešći i
najopasniji oblik kvara, sa svim njegovim neugodnim posljedicama:

• jako razaranje na mjestu kvara zbog djelovanja električnog luka s velikim strujama
kratkog spoja (i do 50 kA),

• izraziti padovi napona na velikom području koji ometaju normalan rad potrošača ili
izazivaju njihovo ispadanje iz pogona,

• mehaničko i termičko naprezanje neoštećenog dijela sistema kroz koji teku velike
struje kratkog spoja;

• negativan uticaj na stabilnost rada povezanog elektroenergetskog sistema.

Osim kvarova u pogonu se javljaju i opasna stanja za rad pojedinih elemenata sistema koja
mogu dovesti do kvara ukoliko se pravovremeno ne poduzmu potrebne mjere. Takva opasna
pogonska stanja su npr.

• nenormalno visoki naponi koji naprežu i ugrožavaju izolaciju ureĎaja,

• preniski naponi koji otežavaju iii potpuno onemogućavaju normalan rad potrosaca,

• prevelike struje zbog preopterećenja iii kvarova, u sistemu hlaĎenja i s tim povezane
previsoke temperature elemenata elektroenergetskog sistema,

• nesimetrična opterećenja generatora, prevelik broj obrtaja itd.

Karakter većine kvarova je naprotiv takav da zahtijeva što je moguće brze isključenje
oštećenog objekta iz sistema, jer bi u kratkom vremenu od svega nekoliko sekundi došlo do
teškog razaranja skupocjenih ureĎaja (npr. kratki spojevi u generatorima, transformatorima i
motorima). Vrlo brzim isključenjem ostećenog objekta i njegovim odvajanjem od ostalog
zdravog sistema može se izbjeći teško razaranje na mjestu kvara, a, osim toga, i smanjiti
neugodan uticaj na rad preostalog sistema. Jasno je da pogonsko osoblje u elektranama i
transformatorskim stanicama nije u stanju da u vremenu nekoliko dijelova sekunde utvrdi

3
gdje je nastao kvar, da isključi ostećeni objekat sa mreže i poduzme sve potrebne mjere za
ograničenje posljedica kvara. Sve ove radnje treba da se obave automatski, djelovanjem
raznih zaštitnih relejnih ureĎaja i ureĎaja lokalne automatike u elektroenergetskim
postrojenjima.

Prema tome, zadatak relejne zaštite elektroenergetskih postrojenja je da trajno nadzire

karakteristične električne i/ili druge veličine (npr. struju, napon, temperaturu i sl.) štićenog
objekta i da u slučaju pojave kvara ili opasnog pogonskog stanja automatski poduzme sve
potrebne mjere da se kvar izbjegne ili da se svedu na minimum njegove posljedice ako se već
pojavio, kao i da o tome obavijesti pogonsko osoblje.

RELEJNA ZAŠTITA

Relejna zaštita predstavlja složeni sistem, sastavljen od strujnih i naponskih transformatora,

sekundarnih krugova ožičenja izmeĎu sekundara strujnih i naponskih transformatora i
zaštitnih ureĎaja, samih ureĎaja relejne zaštite, te prekidača koji prekidaju strujni krug u kvaru
(prema nalogu releja). Relejna zaštita je u posljednjih nekoliko desetljeća doživjela napredak
koji prati malo koja disciplina elektroenergetske struke. Prodorom numeričkih releja,
baziranih na mikroprocesorima i modernim komunikacijskim protokolima, ova grana
elektrotehnike doživljava trenutno svoj puni procvat. Novi i bolji načini detekcije poremećaja
(kvara) u sistemu se kontinuirano iznalaze i implementiraju na softverskoj i hardverskoj
platformi numeričkog releja. Moderni komunikacijski protokoli (u kombinaciji s mrežom
optičkih kabela) omogućavaju umrežavanje modernih ureĎaja numeričke zaštite u jedinstvenu
strukturu. Numeričkom releju moguće je stoga pristupiti daljinski, korištenjem LAN mreže
(engl. Local Area Network) ili pak interneta. Numerički relej posjeduje samonadzor i kontrolu
ispravnosti svojih podsistema, što ima za posljedicu visoku pouzdanost. Ona uz brzinu
djelovanja i popratne pogodnosti (npr. snimanje tranzijentnih pojava pri nastupu kvara i sl.)
čini numerički relej novim alatom u analizi prelaznih pojava u elektroenergetskom sistemu.

ZAŠTITNI RELEJNI UREĐAJI

Osnovni element relejne zaštite jest relej. Relej može biti jednofazne ili trofazne izvedbe.

To je ureĎaj koji trajno kontrolira odreĎenu veličinu koja može biti:

• električna (struja, napon, snaga, otpor / impedancija, frekvencija),

• neelektrična (temperatura, pritisak, broj okretaja, brzina strujanja i sl.).

Struktura releja:

• Mjerni član

• Poredbeni član

• Izvršni član

4
Relej je konstrukcijski komplikovan ureĎaj koji redovno posjeduje više elemenata/članova,
kao što su:

• mjerni član,

• vremenski član,

• proradni član,

• usmjerni član.

Pod sistemom zaštite podrazumijevaju se zaštitni relejni ureĎaji i svi ostali prateći ureĎaji o
kojima zavisi ispravno djelovanje i izvršenje svih potrebnih radnji u slučaju pojave kvara ili
opasnog pogonskog stanja.

• Mjerni transformatori ili drugi pretvarači preko kojih se uzimaju informacije o

stanju štićenog objekta,

• UreĎaji i krugovi pomoćnog jednosmjernog ili naizmjeničnog napona

potrebnog za napajanje zaštitnih releja i izvršenje njihovih naloga,

• UreĎaji i krugovi za izvršenje naloga (iskljućenje prekidača, zaustavljanje

turbine),

• Ostali pomoćni ureĎaji (ureĎaji za povezivanje)

Osnovni zahtjevi koji se postavljaju pred zaštitne releje:

• Selektivnost,

• Brzina djelovanja,

• Osjetljivost i

• Sigurnost u radu.

Istorijski gledano postoje tri generacije relejne zaštite:

• elektromehanički relej,

• statički relej,

• numerički relej.

ELEKTROMEHANIČKI RELEJI

Elektromehanički releji rade na principu pomicanja kontakata (kotvi s kontaktima)

elektromehaničkim silama koje izaziva struja dok teče odreĎenim svicima (npr. uzbudni
svitak releja). Elektromehanički releji imaju pokretne dijelove koji se vremenom troše i
habaju, osjetljivi su na prašinu i vanjske utjecaje i imaju relativno veliku snagu (potrošnju).

5
Nisu osjetljivi na vanjska elektromagnetska polja, tj. nemaju izražen problem
elektromagnetske kompatibilnosti. Izuzetno su pouzdani i robusni te imaju dug vijek trajanja.

STATIČKI RELEJI

Statički releji baziraju svoje djelovanje na principima poluvodičke tehnike. Kod njih su
pomični elektromehanički kontakti zamijenjeni s nepomičnim kontaktima koji se temelje na
tranzistorima i poluvodičkim diodama. Nemaju pomičnih dijelova i troše manje energije. Brže
djeluju od elektromehaničkih releja. Relativno su osjetljivi na elektromagnetske uticaje
(problem elektromagnetske kompatibilnosti).

NUMERIČKI RELEJI

Numerički releji bazirani su na primjeni mikroprocesora i računaskog programa (softvera)

koji zamjenjuje osnovne principe djelovanja relejne zaštite. Odlikuju se vrlo malom
potrošnjom i velikom brzinom rada. Nemaju pomičnih dijelova. U jednoj fizički samostalnoj
jedinici posjeduju istovremeno više zaštitnih funkcija. Numerički relej radi s digitalnim
veličinama ulaznih parametara (struja i napona) te stoga posjeduje A/D (analogno-digitalne
konvertere), odgovarajuće digitalne filtere i logičke krugove.

Budući da su zaštitne funkcije numeričkih releja implementirane softverski, te da je sam relej

baziran na naprednom vrlo sofisticiranom i brzom mikroprocesoru, moguće su
implementacije vrlo složenih (zaštitnih) algoritama.

Numerički releji posjeduju mogućnost samonadzora, kao i zapis dogaĎaja. Pri nastupu kvara
numerički relej snima krivulje struje (i/ili napona) i pohranjuje ih u vlastitu memoriju za
kasniju računarsku analizu. Nadzor i podešenje parametara numeričkog releja moguće je
obaviti preko lokalne mreže (LAN) trafostanice/postrojenja ili čak i preko interneta. Mana
numeričkih releja je da su relativno osjetljivi na vanjska elektromagnetska polja. Podešavanje
parametara (tzv. parametrizacija) numeričkih releja najčešće se provodi pomoću za tu svrhu
posebno razvijenog programskog paketa. Naime, numerički releji konstantno nadziru mjerene
veličine (struje i napone, i tome sl.) te u slučaju nastupa kvara započinju s bilježenjem pojave
koja je dovela do isključenja štićenog elementa (objekta). Ovo je vrlo poželjna funkcija
numeričkih relejnih ureĎaja i služi za vrlo kvalitetnu i detaljnu post analizu kvarova.

Na kraju se može naglasiti da je zbog svojih višestrukih prednosti, kao i dokazane

pouzdanosti, numerički tip relejnih ureĎaja prevladao na tržištu. Kao posljedica toga, danas
se gotovo isključivo ugraĎuje relejna zaštita u numeričkoj izvedbi, na svim naponskim
razinama. Za sada, zbog iznimne važnosti vodova 400 kV, elektromehanički releji se i dalje
6
upotrebljavaju paralelno s numeričkim relejima. Zbog svog nedavnog pojavljivanja na tržištu,
vijek trajanja numeričkih releja za sada nije točno definiran (iznosi do 10 godina). S druge
strane, elektromehanički releji imaju vijek trajanja od 20-30 godina. Numerički releji mogu
sadržavati jednu ili više funkcija:

• nadstrujnu zaštitu,

• zemljospojnu zaštitu,

• inverznu nadstrujnu zaštitu,

• učinsku zaštitu,

• naduzbudnu zaštitu,

• zaštitu od preopterećenja,

• podfrekventnu zaštitu,

• distantnu zaštitu,

• diferencijalnu zaštitu,

• automatsko ponovno uključenje i dr.

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Velika većina relejnih zaštita posjeduje tzv. osnovnu zonu (dionicu) štićenja i pričuvnu
rezervnu zonu štićenja.

Osnovna zona štićenja je primjerice vod ili transformator čijem štićenju je razmatrana zaštita
namijenjena, dok pričuvnu (susjednu) zonu predstavlja susjedni vod ili transformator na
kojem razmatrana zaštita djeluje kao rezerva (back-up zaštita).

OdreĎene zaštite djeluju isključivo unutar svoje osnovne zone (dionice).

Ukoliko odreĎena zaštita izlazi izvan svoje osnovne dionice (i prelazi u svoju pričuvnu zonu)
tada ona mora biti koordinirana/usklaĎena sa zaštitom kojoj je ta zona osnovna. Ovo

7
usklaĎenje provodi se tzv. vremenskim stepenovanjem. Najveći broj spomenutih zaštita
primjenjuje se pri zaštiti generatora (naročito kod zaštite generatora velikih snaga). Kod
zaštita distributivne mreže primjenjuje se niskopodesiva i visokopodesiva nadstrujna zaštita
za zaštitu od meĎufaznih kratkih spojeva. Za zaštitu od kratkih spojeva sa zemljom u
distributivnoj mreži koristi se homopolarna nadstrujna zaštita, odnosno, zemljospojna zaštita
(ovisno o tretmanu zvjezdišta). Za zaštitu preenosne mreže, kao osnovna zaštita, koristi se
distantna zaštita. Ona se nadopunjuje nadstrujnim zaštitama koje uglavnom služe kao dodatne
(tj. back-up) zaštite. Kod kraćih kabelskih vodova koristi se ponekad i diferencijalna zaštita.
Osnovna zaštita transformatora je diferencijalna zaštita (koja je osnovna zaštita i kod
generatora). Ona se takoĎer nadopunjuje nadstrujnim zaštitama (back-up), te termičkom
zaštitom.

ZAŠTITNI RELEJNI UREĐAJI

Osnovni element zaštitnih relejnih ureĎaja je relej. To je ureĎaj koji trajno kontroliše
odreĎenu električnu ili mehaničku veličinu, te kod unaprijed odreĎene vrijednosti izaziva
naglu promjenu u jednom ili više signalnih ili komandnih strujnih krugova.

Postoji više načina klasifikacije zaštitnih releja. Prema principu djelovanja, odnosno prema
izvedbi mjernog člana, releji se djele na:

• elektromagnetske releje: djeluju na principu djelovanja magnetskog toka

kalema, kroz koji protiče struja, na feromagnetski dio (pomičnu kotvu);

• indukcione releje: djeluju na osnovu meĎusobnog djelovanja naizmjeničnih

magnetskih tokova kalemova kroz koje protiče struja i struja indukovanih od
ovih tokova u obrtnom aluminijskom ili bakrenom bubnjiću;

• elektrodinamičke releje: djeluju na osnovu uzajamnog djelovanja magnetskih

tokova pomičnog i nepomičnog kalema kroz koji protiče struja;

• magnetnoelektrične (galvanometarske) releje: djeluju na osnovu uzajamnog

djelovanja magnetskog toka kalema kroz koji protiče struja i toka
permanentnog magneta;

• termičke releje: djeluju na osnovu savijanja bimetalne trake, istezanja

materijala ili drugih pojava vezanih uz promjenu temperature;

• statičke releje sa poluprovodnicima ili beskontaktnim elementima: djeluju na

osnovu komparacije ili druge vrste obrade električnih signala;

• mikroprocesorski bazirane zaštitne releje.

Prema vrsti kontrolisane veličine razlikuju se:

8
 • strujni releji: djeluju kad struja premaši podešenu vrijednost (prekostrujni) ili
opadne ispod podešene vrijednosti (podstrujni);

• naponski releji: djeluju kad napon premaši (nadnaponski) ili padne ispod
podešene vrijednosti (podnaponski);

• učinski releji: djeluju na smjer snage (usmjereni relej) ili na iznos (releji
snage);

• otporni releji: djeluju kad otpor štićenog objekta padne ispod podešene
vrijednosti;

• frekventni releji: djeluju na porast frekvencije iznad podešene (nadfrekventni)

ili na opadanje frekvencije (podfrekventni);

• termički releji: djeluju kad temperatura štićenog objekta poraste iznad

podešene vrijednosti;

• mehanički releji: djeluju kad mehanička kontrolisana veličina (pritisak, broj

obrtaja, brzina strujanja, promjena zazora i slično) premaši ili padne ispod
podešene vrijednosti.

Posebnu grupu čine vremenski i pomoćni releji. Oni ne djeluju na pojedine električne ili
mehaničke veličine koje se javljaju kod kvarova, nego služe u pomoćne svrhe:

• vremenski releji imaju zadatak da uspore djelovanje trenutnog zaštitnog releja

kada je to potrebno zbog postizanja selektivnosti ili izbjegavanja nepotrebnog
djelovanja kod kratkotrajnih i neopasnih porasta kontrolisane veličine;

• pomoćni releji koriste se za pojačanje slabih impulsa koje daju precizni zaštitni
releji, koji su u stanju da direktno djeluju na izvršenje potrebnih naloga, za
istovremeno komandovanje sa više nezavisnih električnih krugova, za potrebe
signalizacije i za druge pomoćne svrhe.

STRUJNI RELEJI

Polazište za izbor vrijednosti struje kao kriterija za djelovanje zaštite je zahtjev za zaštitom
elemenata elektroenergetskog sistema od velikih termičkih, pa ponegdje i dinamičkih
opterećenja, a koja mogu nastati protokom velikih vrijednosti struja. Strujni kriterij se koristi
kod zaštite od kratkog spoja (kvar) i zaštite od preopterećenja (smetnja); dakle, kao zaštita od
pogonskih dogaĎaja čija je karakteristika pojava velike struje i primjenjuje se u:

• primarnim sistemima zaštite (osigurači);

• sekundarnim sistemima zaštite (upotreba strujnih mjernih transformatora).

Zastitni ureĎaji koji djeluju na povećanje struje najrasprostranjeniji su, jer je većina kvarova u
elektroenergetskim sistemima praćena porastom struje.

9
Primarni prekostrujni okidači

Djeluju mehaničkim putem na isključenje prekidača kada primarna struja koja protiče kroz
njihov namotaj preĎe podešenu vrijednost. Pošto je okidač uraĎen direktno na prekidaču, nisu
potrebni dodatni ureĎaji ni izvori pomoćnog napona. Nedostatak rješenja sa primarnim
okidačima je u tome što se primarni okidač nalazi na prekidaču i pod punim je naponom za
vrijeme pogona. Zbog toga je podešavanje, ispitivanje ili zamjena okidača moguća samo kada
se prekidač isključi i dovede u beznaponsko stanje. S druge strane, okidači moraju biti vrlo
robusne izvedbe da bi izdržali velika mehanička naprezanja kod kratkih spojeva i da bi bili u
stanju da isključe mehanizam prekidača. Zbog navedenih prednosti i nedostataka, primarni
okidači nalaze primjenu samo kao zaštita od preopterećenja i kratkih spojeva na
transformatorima i dalekovodima srednjih napona i u industrijskim postrojenjima, i to na
mjestima gdje se ne postavljaju veliki zahtjevi u pogledu preciznosti i osjetljivosti djelovanja i
gdje zbog ostalih potreba ne postoji pomoćni izvor za napajanje zaštite (aku-baterija).

Prekostrujni sekundarni releji

Našli su širu primjenu u zaštiti elektroenergetskih postrojenja gdje se zahtijevaju tačni,

osjetljivi i sigurni releji. Za razliku od primarnih, priključuju se na sekundarnu stranu strujnih
mjernih transformatora, a prilikom djelovanja zatvaraju svoje kontakte, te na taj način
električnim putem izvršavaju potrebne radnje (isključenje prekidača, signalizacija kvara i
slično). Pošto su priključeni na redukovane vrijednosti struje, nisu izloženi velikim termičkim
ili mehaničkim naprezanjima, što omogućava preciznu izvedbu koja zadovoljava zahtjeve u
pogledu tačnosti, osjetljivosti i brzine djelovanja. Osim toga, sekundarni releji mogu se
ispitivati, podešavati ili zamjenjivati i kod normalnog pogona štićenog objekta, jer su
postavljeni odvojeno od prekidača i ne nalaze se pod naponom. Kao nedostatak mogla bi se
navesti potreba za pomoćnim izvorom napona i instalacijom za priključak releja na mjerne
transformatore i izvršavanje naloga koje daju zaštitni ureĎaji.

Trenutni prekostrujni releji

Djeluju bez vremenskog zatezanja djelovanja čim struja premaši na skali podešenu vrijednost.
U elektromehaničkoj izvedbi izvode se najčešće kao elektromagnetski releji sa zakretnom
kotvom.

Usmjerena zaštita

Ovaj kriterij može se ostvariti sa relejima smjera izvedenim u posebnom, ili u istom kućištu sa
relejima prekostrujne zaštite. Navedeni način djelovanja ostvaruje zaštita koja se naziva
usmjerena prekostrujna zaštita. Usmjerenom zaštitom se naziva zaštita koja reagira pri
odreĎenom smjeru snage kratkog spoja. Potreba za ovakvom zaštitom javlja se u mrežama sa
dvostrukim napajanjem. U dionicama sa dvostrukim napajanjem smjer snage kratkog spoja
ovisi od mjesta kvara.

10
Diferencijalni strujni releji

Djeluju na razliku struja koje ulaze i izlaze iz štićenog objekta. Kod normalnih opterećenja ili
vanjskih kratkih spojeva jednake su primarne struje I1 i I2 koje ulaze u štićeni objekat i izlaze
iz njega. Ako su struje jednake po iznosu i po faznom položaju, razlika im je jednaka nuli i
kroz relej i kod vanjskih kratkih spojeva ne teče struja. U slučaju kvara na štićenom objektu
struje teku sa obje strane ili samo sa jedne, prema mjestu kvara, razlika struja nije više
jednaka nuli, relej zatvara kontakt i djeluje na isključenje prekidača. Diferencijalni releji služe
kao brza, selektivna i vrlo osjetljiva zaštita generatora, transformatora, visokonaponskih
motora, kratkih vodova i kablova, te kao zaštita sabirnica u postrojenju. U slučaju
transformatora potrebno je imati elemente za spriječavanje nepotrebnog djelovanja kod
velikih struja magnećenja izazvanih uključivanjem transformatora i porastom primarnog
napona mreže na koju je transformator priključen. Zona djelovanja diferencijalnih releja je
strogo ograničena strujnim transformatorima ispred i iza štićenog objekta. Zbog toga zaštita
djeluje trenutno – nije potrebno vremensko stepenovanje da bi se postigla selektivnost kao što
je to slučaj kod prekostrujne zaštite. Prilikom zaštite transformatora prilike su komplikovanije
jer su nominalne struje ispred i iza štićenog transformatora različite. Zbog toga su potrebni
meĎutransformatori za prilagoĎavanje sekundarnih struja transformatora i po iznosu i po
faznom položaju.

NAPONSKI RELEJI

Naponski releji djeluju kada napon na koji su priključeni odstupi od odreĎene, unaprijed
podešene vrijednosti. U zavisnosti da li djeluju kod povišenja ili sniženja napona, dijele se
na:

• nadnaponske releje;

• podnaponske releje.

Nadnaponski (prenaponski, maksimalni naponski) releji

Djeluju kada napon na koji su preključeni premaši podešenu vrijednost. Upotrebljavaju se kao
zaštita od nedozvoljenog povećanja napona, kao i elementi složenijih zaštitnih ureĎaja.
Naponski releji su u principu strujni releji, jer djeluju na povećanje struje kroz namotaj releja.
Pošto se priključuju paralelno naponu, a ne u seriju kao prekostrujni releji, potrebno je da im
je otpor što veći. Prema tome, to su u biti strujni releji sa velikim brojem zavoja tanke žice.

Podnaponski releji

Djeluju kada napon nestane ili opadne ispod podešene vrijednosti. Koriste se za zaštitu
motornih i drugih pogona osjetljivih na smanjenje ili nestanak napona. Priključuju se na
naponske mjerne transformatore.

DISTANTNI RELEJI

Zbog razvoja električnih mreža složenog oblika i zbog potrebe što bržeg eliminisanja kratkih
spojeva, već davno se pojavila potreba za zaštitom koja će djelovati to brže što je mjesto

11
kvara bliže mjestu ugradnje releja. Kao kriterijum za djelovanje zaštite uzima se struja i
napon. Što je struja kvara veća i što je napon niži, to relej treba da djeluje brže. U mrežama
gdje se ne može postići dovoljna selektivnost sa prekostrujnim relejima koriste se distantni
releji koji predstavljaju osnovnu zaštitu VN vodova. Osim toga, vrijeme djelovanja kod ovih
releja proporcionalno je udaljenosti ili distanci od mjesta ugradnje releja do mjesta kvara,
zbog čega se ovi releji nazivaju i distantni ili daljinski releji. Prije nastanka kvara struja i
napon na vodu odreĎeni su impedansom voda i impedansom potrošača (cosφ). Kada nastane
kvar, struja na mjestu kvara naglo poraste, a napon padne. Na taj način i vrijednost impedanse
je vrlo mala. U relativno kratkom vremenu dolazi do brze promjene impedanse kao i cosφ.
Djelovanje zaštite bazira se na mjerenju impedanse, odnosno količnika faznog napona i
odgovarajuće linijske struje. Ukoliko se izmjerena impedansa smanji ispod odreĎene
vrijednosti, zaštita zaključuje da je došlo do kvara u štićenoj fazi.

FREKVENTNI RELEJI

Frekventni releji djeluju kad frekvencija napona na koji su priključeni opadne ispod ili naraste
iznad podešene vrijednosti. Kod odreĎene frekvencije ovi releji mogu da automatski
isključuju potrošače koji nisu jako osjetljivi na prekide u snabdijevanju električnom
energijom. Kod još većeg pada frekvencije mogu da isključe i druge grupe potrošača. Na taj
način spriječava se dalje opadanje frekvencije i raspad sistema do kojeg bi došlo u slučaju da
sistem nije bio pravovremeno rasterećen. Kada frekvencija napona na koji je relej priključen
odstupi od nominalne i doĎe u područje podešene, relej proraĎuje i zatvara kontakt.

VREMENSKI RELEJI

Vremenski releji nisu u pravom smislu zaštitni releji jer kod kvarova ne djeluju
samostalnoZadatak vremenskih releja je da uspore djelovanje brzih zaštitnih releja kada je to
potrebno s obzirom na postizanje selektivnosti djelovanja, ili kad se želi spriječiti nepotrebno
djelovanje zaštitnih releja kod kratkotrajnih i neopasnih prijelaznih pojava.

ZAŠTITA ELEKTROMOTORA
Zaštita elektromotora je dio elektrotehike koji se razvijao paralelno sa razvojem samih
elektromotora, ali je svoj razvoj nastavio i onda kada su motori dostigli svoj vrhunac, tj.
zaštitni ureĎaji su oni elementi koji nikada ne bi trebali zakazati i koji uvijek u pravom
trenutku moraju obaviti zaštitnu funkciju. U samim počecima zaštite su bile jednostavne
(osigurači, bimetalni releji), da bi se vremenom poboljšavale njihove karakteristike i zaštitne
mogućnosti. Nastanak opasnog stanja za elektromotor uglavnom je izazvan zbog:

• smetnje koje potiču od radnog mehanizma,

– Moment tereta veći od nazivnog

– Preopterećenje koje dovodi do prisilnog zaustavljanja – kratak spoj

• Kratkospojna, termička zaštita

12
 • Osigurači, elektromagnetski okidači

• smetnje koje potiču od izvora napajanja,

– Prekomjerno odstupanje naponskog oblika od sinusnog

– Nesimetrija trofazne mreže

• smetnje izazvane djelovanjem okoline ili tehnološke sredine,

– Pogoršani uslovi hlaĎenja

– Opasna atmosfera s eksplozivnim smjesama

Pored ovih smetnji po električne motore treba razlikovati i smetnje koje nastupaju u
stacionarnim stanjima (trajni rad), te smetnje u dinamičkim procesima (prelazne pojave), a
posebno slučajeve kratkih spojeva i zemljospojeva. Osnovna metoda zaštite elektromotora u
preopterećenom elektromotornom pogonu je ugradnja takvih mjernih, signalnih i uklopnih
ureĎaja koji isključuju motor s napojne mreže kada nastane kvar, strujno ili termičko
preopterećenje ili općenito stanje koje bi moglo izazvati oštećenje ili uništenje motora,
posebno njegovih namota.

Zaštita osiguračima

Osigurač je poznati element za zaštitu, zasnovan na principu topive žice. Prema standardima
mora imati svojstvo da relativno dugo vremena izdrži i znatne struje preopterećenja. Zaštita
osiguračima je najstariji tip zaštite elektromotora. Ostao je u upotrebi iz razloga što je
pokazao dobre osobine prilikom startanja motora (ne pregara momentalno). Potreba za širim
opsegom upravljanja i kontrolisanja, te mogućnost štićenja od drugih neželjenih stanja dovela
je do razvijanja bimetalnih releja.

Bimetalni relej se u principu sastoji od dvije duguljaste pločice od različitog materijala,

slijepljene jedna uz drugu kroz koje se propušta struja u uzdužnom smjeru. Iz razloga što su
upotrijebljena dva različita materijala za pločice, tako su im i temperaturni koeficijenti
rastezanja drugačiji, te se na taj način ne izvijaju podjednako, tj. jedna pločica će uvijek
"navlačiti" na jednu stranu te na taj način razdvajati kontakte bimetala. Savijanje pločica
bimetala proporcionalno je kvadratu struje. Bimetal ne mjeri temperaturu štićenog objekta,
već samo djeluje pri odreĎenoj temperaturi.

Zaštita prekostrujnim relejima

Prekostrujni releji rade na principu elektromagnetne indukcije. Struja koja protiče kroz
namotaje elektromotora istovremeno protiče i kroz svitak strujnog releja (direktno ili preko
strujnog transformatora). U trenutku kada je struja veća od podešene na strujnom releju dolazi
do uvlačenja željezne jezgre, a ona mehanički zatvara komandne kontakte, koji mogu da
isključe motor sa mreže, ili da signaliziraju da je došlo do kvara, u zavisnosti od potreba. Sa
karakteristike se vidi da i prekostrujni relej može pružiti zaštitu elektromotoru u stacionarnom
električnom pogonu slično kao i bimetalni relej, ali zato ima i slične slabosti. Pri zaletu motor

13
povlači iz mreže stuje koje su 4 – 7 In. MeĎutim kod struje od 5In prekostrujni relej će
izdržati do 3.5s, te u slučaju da zalet motora traje duže od toga, zaštita će isključiti motor sa
mreže. To znači da se ovaj tip prekostrujne zaštite može efikasno koristiti kod motora kod
kojih je vrijeme zalijetanja relativno kratko (asinhroni kliznokolutni motori, jednosmjerni) ili
kod sinhronih motora sa manjim zamašnim masama. Kod većih motora mora se potegnuti za
dodatnim rješenjem.

Termička ili toplotna zaštita

Termička zaštita sastoji se od termootpornih sondi koje u svakom trenutku mjere temperature.

Postoji nekoliko različitih izvedbi ovog tipa zaštite:

• bimetalna sonda ili sklopka,

• poluvodički otpornici sa pozitivnim temperatrnim koeficijentom,

• poluvodički otpronici sa negativnim temperaturim koeficijentom.

Zajednička stvar za sve ove elemente je da imaju mali toplotni kapacitet da bi mogli brzo
mjeriti temperaturu.

Zaštita od kratkog spoja

Kod NN motora, te motora manjih snaga najrasprostranjenija zaštita od velikih struja kratkog
spoja su osigurači. Kod VN motora snage do 2000 kW može se primijeniti trenutna
prekostrujna zaštita

Podnaponska zaštita

Podnaponska zaštita je zaštita koja štiti motor od pada napona ispod unaprijed definisane
vrijednosti na kojoj motor ne bi smio raditi. Izrazito je bitna iz razloga što kod nekih motora
može dovesti do zaustavljanja motora, što može izazvati velike probleme i kvarove za
kompletan pogon.

Zaštita od obrnutog redoslijeda faza

Zaštita od obrnutog redoslijeda faza koristi se u pogonima gdje bi promjena redoslijeda faza
izazavala velike havarije na postrojenjima i motorima. Često se dešava da se prilikom
rekonstrukcije pogona, naročito starih, desi zamjena redoslijeda faza što može dovesti do
promjene smjera vrtnje. Kao zaštita od obrnutog redoslijeda faza može se koristiti indukcioni
relej priključen na trofazni napon.

14
 ZAŠTITA TRANSFORMATORA

Uzroci kvarova transformatora mogu biti raznovrsni. Najčešće se kvarovi dogaĎaju usljed
električnih naprezanja izolacije transformatora koji nastaju zbog pogonskih ili atmosferskih
prenapona. Iz ekonomskih razloga izolacija ureĎaja ne dimenzioniše se tako da može izdržati
velika električna naprezanja, što samu mašinu čini osjetljivom. Kvarovi koji nastaju usljed
istrošenosti izolacije jako su česti, a najčešće se manifestuju u vidu kratkog spoja koji može
imati velike posljedice po jako vrijednu mašinu kakva je transformator.

Pojave kvarova mogu izazvati:

• velika razaranja na mjestu kvara pri čemu može doći do ugrožavanja ljudskih života i
uništenja opreme,

• prekid kontinuiranog napajanja potrošača,

• mehanička i termička naprezanja u ostatku sistema – mogućnost izazivanja novih

kvarova,

• smanjenje stabilnosti elektroenergetskog sistema.

Zaštite transformatora se uopšteno mogu podijeliti na unutrašnje i vanjske zaštite

transformatora. U unutrašnje zaštite transformatora spadaju Bucholz-ova, termička i
diferencijalna zaštita transformatora, a u vanjske prekostrujna i zemljospojna zaštita
transformatora.

Diferencijalna zaštita transformatora spada i u vanjske zaštite jer joj zona štićenja pored
energetskog transformatora pokriva i prostor izmeĎu SMT na različitim stranama energetskog
transformatora.

Najčešći kvarovi transformatora su jednofazni i meĎufazni kvarovi na izvodima izvan kotla

transformatora i preskoci na namotajima iste faze (meĎuzavojni KS). U slučaju kratkih
spojeva i zemljospojeva namotaja transformatora, kako bi se ograničila šteta transformatora
zaštita treba da trenutno djeluje na isključenje, dok u slučajevima preopterećenja trenutno
isključenje nije neophodno (dozvoljeno je kratkotrajno preopterećenje namotaja
transformatora). Za transformatore malih snaga (do 4MVA) najčešće se koristi samo
prekostrujna zaštita (eventualno VN osigurači), dok se kod transformatora većih snaga
upotrebljavaju Bucholzova i diferencijalna zaštita kao osnovne zaštite, dok se termička,
ograničena zemljospojna i prekostrujna upotrebljavaju kao dopunske zaštite.

Plinska (Bucholz) zaštita

Svi unutrašnji kvarovi transformatora dovode do veće temperature unutar kotla, što dovodi do
stvaranja plinova. Bez obzira da li se radi o kratkim spojevima namotaja, meĎuzavojnim
spojevima ili kvarovima na željeznoj jezgri transformatora, unutar kotla transformatora
stvaraju se plinovi čiji intenzitet zavisi od karaktera i veličine kvara. Upravo nastanak plinova

15
usljed kvara koristi Bucholzova zaštita da bi štitila transformator od unutrašnjih kvarova.
Zbog toga često se naziva i plinskom zaštitom. Sam Bucholzov relej smješten je u cijevi
izmeĎu kotla i konzervatora. Relej se sastoji od dva plovka smještena unutar zajedničkog
kućišta koji se ugraĎuje na spojnoj cijevi izmeĎu kotla i konzervatora. Plovci su pokretni i
posjeduju živine kontakte. U normalnom pogonu unutrašnjost releja je ispunjena uljem i
kontakti oba plovka su otvoreni. U slučaju kvara pri kojem dolazi do stvaranja električnog
luka ili zagrijavanja, dolazi do stvaranja plinova koji se skupljaju u releju. Stvaranjem plinova
nivo ulja u transformatoru se spušta. U toku pada nivoa ulja, nivo dostiže kritičnu vrijednost
te omogućava zatvaranje kontakata releja. Gornji plovak zatvara strujni krug signalizacije, iz
razloga jer pri manjim kvarovima koji dovode do sporijeg opadanja nivoa ulja, pa samim tim
i zatvaranja kontakata gornjeg plovka, nije nužno isključivanje transformatora sa mreže, nego
signalizacija osoblju da je potrebno nešto preduzeti. U slučaju velikog kvara, nastaje i veliko
strujanje ulja prema konzervatoru, pri čemu se zatvaraju kontakti donjeg plovka koji
uspostavljaju strujni krug isključenja transformatora, te se transformator isključuje sa mreže.
Bucholz zaštita odlikuje se velikom osjetljivošću i za razliku od svih drugih zaštita ona može
da detektuje kvarove u ranoj fazi njihovog nastanka, odnosno da signalizira začetak nastanka
kvara. Zaštita je vrlo jednostavna i sigurna. MeĎutim, njena mana je osjetljivost kod
zemljotresa i dinamičkih sila koje mogu biti uzrokovane i kratkim spojevima.

Diferencijalna zaštita transformatora

Diferencijalna zaštita najčešće je korištena zaštita za transformatore velikih snaga (>8MW).

Uspješno štiti transformator od meĎufaznih, meĎuzavojnih i nekih zemljospojeva. Ukoliko je
transformator uzemljen direktno, diferencijalna zaštita pokriva skoro cijelo područje
namotaja. Kod neuzemljenih transformatora diferencijalna zaštita uglavnom djeluje samo kod
dvofaznih kvarova, a najmanju pokrivenost namotaja pruža ukoliko je transformator uzemljen
preko malog otpora (u ovom slučaju je potrebna dodatna zaštita, najčešće se koristi
ograničena zemljospojna zaštita).

Osnovne principe rada diferencijalne zaštite objasnimo na principu monofaznog

transformatora jediničnog prenosnog odnosa bez faznog pomjeraja (prethodna slika). Kod
normalnog opterećenja i vanjskih kvarova struje na primarnoj i sekundarnoj strani
transformatora su jednake (I1=I2). Uz jednake prenosne odnose SMT i sekundarne struje su
takoĎer jednake (i1=i2). U tom slučaju kroz relej je razlika struje id =i1-i2=0. MeĎutim, u
slučaju kratkog spoja unutar štićene zone (izmeĎu SMT na jednoj i drugoj strani

16
transformatora) kroz diferencijalni relej će proteći struja uzrokovana strujom koja protiće
samo kroz SMT na jednoj strani (u slučaju jednostranog napajanja), ili kroz oba SMT, ali u
različitim smjerovima (u slučaju dvostranog napajanja).

Ograničena zemljospojna zaštita transformatora

Kod transformatora čije je zvjezdište uzemljeno preko malog otpora diferencijalna zaštita ne
može da detektuje jednofazne kvarove jer su praćeni malom diferencijalnom strujom. Struja
jednopolnog kvara je ograničena otpornikom u zvjezdištu transformatora na iznos od
uobičajeno 300 A, što je nedovoljan iznos struje za djelovanje diferencijalnog releja. U tom
slučaju poželjno je korištenje ograničene zemljospojne (diferencijalne) zaštite.

Kotlovska zaštita transformatora

Kotlovska zaštita je zaštita od zemljospoja transformatora. Zasniva se na dobroj izolaciji kotla

transformatora od zemlje. Potrebno je kućište transformatora postaviti na neuzemljeno
betonsko postolje, te po potrebi pomoću velikog otpora dodatno izolovati.

(Kotlovska zaštita transformatora)

Kotao se preko strujnog transformatora povezuje sa zemljom. Na sekundarima strujnog

transformatora nalazi se prekostrujni relej. U slučaju proboja izoacije prema zemlji, struja se
zatvara preko strujnog transformatora, što dovodi do prorade releja koji djeluje na isključenje
ili signalizaciju. Otpor uzemljenja RT treba da bude veći od otpora uzemljenja postrojenja RP
da bise izbjeglo bespotrebno djelovanje kod jednopolnih kratkih spojeva u mreži (na slici K2).
Princip zaštite je vrlo jednostavan, što ujedno predstavlja njenu osnovnu prednost, meĎutim
potrebno je poduzeti velike mjere prilikom izolovanja kotla od zemlje, što je jedna od mana.

17
Rezervne zaštite transformatora

U zavisnosti od važnosti i veličine transformatora, pored osnovnih zaštita transformatori

posjeduju i dodatne rezervne zaštite. U najčešće korištene rezervne zaštite transformatora
spadaju prekostrujna zaštita i termička zaštita transformatora.

Termička zaštita

Termička zaštita radi na principu mjerenja temperature ulja i/ili namotaja transformatora
preko posebne temperaturne sonde. Na bazi mjerene temperature zaštita aktivira prisilno
hlaĎenje transformatora aktiviranjem ventilatora i uljnih pumpi, signalizira porast temperature
iznad podešene vrijednosti, odnosno djeluje na isključenje kada temperatura preĎe dozvoljenu
granicu.

Zaštita od zasićenja jezgre

Porastom napona transformatora raste i magnetski fluks. Povećanjem magnetskog fluksa

dolazi do povećanih gubitaka u željezu te do povećanja struje magnetizacije. Zaštita od
zasićenja jezgre je potrebna kada prilikom prenapona dolazi do pojave prevelikog magnetskog
toka koji dovodi do zasićenja jezgre. TakoĎer, kao i prenaponi, do zasićenja jezgre dovodi i
smanjenje frekvencije koje utiče na povećanje gustine magnetskog toka.

Zaštita od atmosferskih pražnjenja

Ovakvi udari napona predstavljaju veliku prijetnju distributivnim transformatorima. Naboj iz

udara proizvodi impuls kratkotrajne velike struje, kao i impuls struje koja se duže zadržava na
mjestu kvara i koja utiče na izolacijski sistem transformatora. Zaštita od atmosferskih
pražnjenja se postiže odvodnicima munje. Udaljenost ove zaštite bi trebala biti što manja od
opreme koja se štiti. Ova zaštita je skoro idealna za ovu vrstu kvara.

ZAŠTITA VODOVA

Kvarovi nastaju zbog previsokih električnih naprezanja izolacije (udarci groma u vod), zbog
previsokih mehaničkih naprezanja (vjetar, snijeg, ledena kiša i sl.), zbog zaprljanja izolacije,
zbog premoštenja ili oštećenja izolacije stranim predmetima ili životinjama, kao i zbog krivih
manipulacija u postrojenjima, atmosferska praznjenja i sl. Osim kvarova, u pogonu električnih
mreža javljaju se i opasna pogonska stanja koja bi mogla dovesti do kvara ukoliko se
pravovremeno ne bi poduzele mjere za uklanjanje takvog poremećaja. Opasna pogonska
stanja su: preopterećenja vodova prilikom ispada vodova koji paralelno prenose energiju, te
zemljospoj u SN mreži s izolovanim zvjezdištem, što dovodi do povišenja napona u zdravim
fazama, te mogućeg proboja ili preskoka na izolaciji.

Način uzemljenja mreža u elektroenergetskom sistemu:

• Mreža sa izolovanom neutralnom tačkom (SN mreža)

• Mreža sa uzemljenjem preko Petersenove zavojnice (SN mreža)
18
 • Mreža uzemljena preko niskoomske impendance (SN mreža)
• Mreža s direktno uzemljenom neutralnom tačkom (VN i SN mreža)

Imajući u vidu sve navedeno za zaštitu vodova koriste se sljedeće vrste zaštita:

• osigurači,
• prekostrujna zaštita,
• distantna zaštita i
• diferencijalna zaštita (uzdužna i poprečna diferencijalna zaštita)

Osigurači predstavljaju najjednostavniji i najstariji oblik zaštite od struja pri kratkom spoju.
Oni predstavljaju osnovni oblik zaštite u niskonaponskim mrežama. • Osigurači treba da
pregore prije nego što doĎe do oštećenja štićenog objekta zbog velikih struja kratkog spoja.
Prednosti zaštite osiguračima je jednostavno i ekonomično rješenje zaštite, velika brzina
eliminisanja kratskih spojeva i s tim ograničenje struje kratkog spoja iza osigurača. •
Nedostatak je što uložak pregara tako da je potrebna njegova zamjena. Prilikom zamjene je
moguće stavljanje pogrešnog uloška ili tzv. krpanje osigurača vodičima neodgovarajućeg
materijala i presjeka (licnama).

Prekostrujna zaštita je najjednostavnija i najčešće primjenjivana zaštita u srednjenaponskim

mrežama s radijalnim napajanjem.

Prekostrujni relej sa strujno–nezavisnom vremenskom karakteristikom će proraditi kada

struja preĎe odreĎenu vrijednost, ali isključenje se dešava tek nakon isteka podešenog
vremenskog zatezanja. Osnovni nedostatak prekostrujne zaštite sa strujno nezavisnom
vremenskom karakteristikom je veliko vrijeme djelovanja kod kvarova u blizini izvora
napajanja. • Ovaj nedostatak se može izbjeći primjenom trenutne prekostrujne zaštite,
podešene tako da djeluje samo kod kvarova u blizini mjesta ugradnje releja

Prekostrujni releji sa strujno zavisnom karakteristikom se pobuĎuju kada struja preĎe

podešenu vrijednost, ali isključenje se dešava nakon vremenskog zatezanja koje zavisi o
iznosu struje koja teče kroz relej. Releji sa vrlo zavisnom vremenskom karakteristikom
pogodni su za zaštitu vodova na kojima struja kvara brzo opada sa udaljavanjem mjesta kvara
od izvora napajanja U mrežama sa dvostranim napajanjem ili u složenim mrežama sa jednim
ili više izvora napajanja, nije moguće postići selektivnost prekostrujne zaštite stepenastim
podešavanjem vremenske zadrške. • Da bi se obezbjedilo selektivno isključenje oštećenja u
posmatranoj mreži, koja pri tome ima dovoljnu osjetljivost, koristi se usmjerena
prekostrujna zaštita.

Distantna zaštita

U složenijim mrežama sa više izvora napajanja, a naročito u prenosnim mrežama kao zaštita
vodova upotrebljava se isključivo distantna zaštita. Princip rada distantne zaštite zasnovan je
na:

19
• mjerenju efektivnih vrijednosti napona i struje na mjestu ugradnje,

• računanju impedanse kvara koja je u općem slučaju proporcionalna udaljenosti do mjesta

kvara.

Distantna zaštita je mnogo brža i selektivnija zaštita od prekostrujne zaštite.

ZAŠTITA GENERATORA

Najučestaliji kvarovi na hidro generatorima (oko 50% od svih nastalih kvarova) nastaju na
izolacijskom sistemu, kako rotorskog tako i statorskog namota, tako da su prisutni:

• Kratki spoj u statorskom namotu

• Zemljospoj statorskog namota
• Spojevi meĎu zavojima jedne faze statorskog namota
• Zemljospojevi uzbudnog namota
• Spojevi meĎu zavojima uzbudnog namota.

Kao efikasna zaštita od unutrašnjih kratkih spojeva upotrebljava se diferencijalna zaštita.

Zaštita od zemljospoja statorskog namota

Za izvedbu zaštite mjerodavan je način priključka generatora na mrežu. Kod generatora u

blok spoju sa transformatorom, što je najčešći slučaj, generatorska strana je galvanski
odvojena od mreže, tako da je rješenje zaštite jednostavno.

Zaštita se izvodi pomoću:

• naponskog releja priključenog na napon zvjezdišta generatora prema zemlji ili napon
otvorenog trokuta naponskog transformatora,
• pomoću strujnih releja kroz koje teče struja zemljospoja.

Protiv požarna zaštita generator

Relejna zaštita od unutrašnjih kvarova generatora je vrlo osjetljiva i djeluje veoma brzo, pa je
zahvaljujući tome mogućnost pojave vatre u generatoru vrlo mala. Da bi se spriječilo
eventualno razvijanje vatre, postavljaju se boce sa komprimiranim CO2 kod kojih se u slučaju
pojave vatre u generatoru, otvaraju ventili za upuštanje CO2 u krug hlaĎenja generatora ili u
generatorski prostor. Aktiviranje ovih boca se vrši automatski, od strane raznih detektora
vatre, a moguće je i ručno aktiviranje.

Zaštita od visokog napona

Da bi se generatori zaštitili od takvih povišenja napona, primjenjuje se

prenaponska/nadnaponska zaštita, koja je obavezna kod hidrogeneratora, a preporučuje se i
kod turbogeneratora.

20
Zaštita od nesimetričnog opterećenja generator

Opasne nesimetrije se najčešće javljaju prilikom nesimetričnih kratkih spojeva. Jaka

nesimetrična opterećenja isključuju, dovoljno brzo, dalekovodne zaštite od kratkih spojeva. U
slučaju zatajenja dalekovodnih zaštita, generator isključuje prekostrujna zaštita.

Zaštita od pregrijavanja generator

Dio mehaničke snage, koju turbina predaje generatoru, troši se na gubitke u generatoru. Oni
su:

• gubici u bakru statorskog i rotorskog namotaja,

• gubici u željezu zbog vrtložnih struja i histereze,
• gubici trenja i ventilacije.

Kod normalnog rada generatora, toplota proizvedena gubicima se odvodi pomoću rashladnog
zraka ili drugog medija za hlaĎenje (hlaĎenje vodom, ili vodikom). Za signalizaciju
nedozvoljeno visokog zagrijavanja pojedinih dijelova generatora, na odgovarajuća mjesta u
generatoru se postavljaju sonde s nelinearnim otporom. Na osnovu promjene otpora sa
temperaturom, vrši se mjerenje ili signalizacija opasne temperature. Pored mjernih
instrumenata postavljaju se i osjetljivi releji koji kod niže temperature signaliziraju, a kod
nešto više temperature djeluju na isključenje generatora iz pogona.

Zaštita generatora od kratkih spojeva u mreži

Moguće je koristiti prekostrujnu zaštitu ali mnogo bolje karakteristike stićenja daje distantna
zaštita.

21