SIJEČANJ

U polju Njive su obično zaštićene pokrivačem, a zbog kolebanja temperatura (noću

vrlo niske, danju sunčano) stvara se ledena pokorica, koju treba razbijati
prohodom traktora. Ako u siječnju ne padnu snjegovi i izostanu niske
temperature nastavljaju se jesenski radovi - zimska brazda uz zaoravanje
mineralnih gnojiva (uree, fosfornih i kalijevih) i stajnjaka. Ako zatopli,
ispušta se voda koja leži na njivi. Izrađuju se planovi proljetnih i ostalih
radova tekuće godine. Nabavlja se materijal za proljetnu sjetvu: sjeme,
gnojiva, zaštitna sredstva, rezervni dijelovi i ostalo. Obavlja se pregled
uskladištenih proizvoda (repa, krumpir u trapovima) koji se utopljavaju.
U staji Posebna se pozornost poklanja prehrani suprasnih krmača i steonim
junicama i kravama. Preživačima se uz sijeno daje i svježa gomoljasto-
korijenasta hrana uz dodatak koncentrata. Silažom se hrani sva stoka jer je
to najbolja hrana. Perad, a osobito kokoši nesilice, drže se na toplom uz
umjetno svjetlo. Ovčari u ovom mjesecu obavljaju mrkanje ovaca radi
ljetnog janjenja.
U Tko rigola, krajnji mu je rok da to obavi, kopaju se jame za sadnju cjepova,
vinogradu dovozi se stajnjak za proljetnu gnojidbu. Priređuje se kolje, premazuje
smolom ili nekim od sredstava za zaštitu drva, namače u otopinu modre
galice. Pregledava se žičano-betonska armatura i po potrebi popravlja.
Nabavljaju se lozni cjepovi, alat se priprema, nabavlja ili popravlja, kopaju
se jame za sadnju na praznim mjestima.
U voćnjaku Uredite voćke, prihranite ih stajskim i mineralnim gnojivom. Provedite
zaštitu od zečeva. Ako nisu preniske temperature, iskopajte jame za sadnju.
U Donosi se plan uzgoja povrća u obiteljskom povrtnjaku. Popravlja se ili
povrtnjaku kupuje alat i inventar, kvalitetno sjeme, mineralna gnojiva i pesticidi.
Pripremaju se tople lijehe, klijališna zemlja i bioener-getski materijal. U
zaštićenom prostoru priprema se tlo za sjetvu zelja ranog, kelja ranog,
cvjetače rane, brokule rane i salate. Na otvorenom prostoru sije se grašak i
bob-mahunar. Pregledava se povrće u trapu, podrumu i tavanu.
U podrumu U ovom mjesecu nastavlja se s prvim pretokom vina ako to nije završeno u
prosincu. Zbog niskih temperatura izlučuje se strijež iz vina. Taloženje
striježa može se pospješiti pretakanjem vina u hladne nadzemne prostorije
ili zračenjem podruma. Vino treba provjeravati, kušajući ga iz svake bačve.
Prazne bačve i podrum po potrebi sumporiti, a podrum za sunčanih dana
provjetriti.
U vrtu Zemlju pognojite stajskim gnojem, mineralnim gnojivom ili razbacajte
kompost. Ako ima snijega, skinite ga s grana ukrasnog drveća i grmlja.
Provedite zaštitu od zečeva. Trajnice koje prezimljuju u zatvorenim
prostorijama pregledajte i povremeno ih zalijte.
U skladištu Održavati nisku temperaturu pšenice, ječma, kukuruza i sličnih proizvoda.
U priobalju U voćnjaku se čiste i orezuju stabla, suhe i bolesne grane i grančice se
spaljuju, za topla vremena obavljaju se i svi ostali poslovi. Mogu se saditi i
presađivati voćke kopaju se jame, suzbija medić. Vinograd se orezuje, sade
cjepovi, popravlja i postavlja naslon. Sjetva povrća u klijališta: kelj rani,
kupus rani, salata.
Gnojidba Trenutak je planiranja izbora mineralnih gnojiva za novu proizvodnu sezonu.
Za osnovnu i predsjetvenu gnojidbu NPK formulacije, a za prihranu svih
poljoprivrednih kultura tijekom cijele vegetacijske sezone pojedinačna
dušična gnojiva.
Za manje površine ili okućnice izaberite FLORINE mala pakiranja mineralnih
gnojiva, a za proljetne foli-jarne prihrane FERTINE, tekuća mineralna gnojiva
s makro i mikroelementima.
Za sve informacije i stručne savjete obratite se na besplatni telefon 0800
647-647.

VELJAČA
U polju Počinje prihrana pšenice i ostalih ozimih usjeva - ozime zobi, raži, ječma i
uljane repice dušičnim i kompleksnim mineralnim gnojivima s povećanim
sadržajem dušika. Koristi se mehanizacija i posljednje smrzavanje za
prihranu usjeva. Potkraj mjeseca siju se jari usjevi pšenice, zobi, raži i
ječma, drl-jaju se i prozračuju tratine na livadama uz prihranu. Na livadama
se možebitna voda ispušta u jarke, kanale i vodotokove.
U staji U toplim danima oko podneva staju treba prozračiti, a stoka se pušta na
svježi zrak. Tada se staja temeljito očisti i poprave manje štete. Hranidbi
stoke i dalje treba pokloniti punu pažnju, posebno osigurati dovoljno
minerala i vitamina. Perad i dalje držati na toplom, davati joj kvalitetnu
hranu. Guske počinju nesti jaja, savijati gnijezda, pa im treba osigurati
odgovarajuće mjesto.
U Kad je povoljno vrijeme, može početi rezidba vinograda. Mogu se obaviti svi
vinogradu propušteni radovi - kopanje jama, vađenje starih i osušenih čokota,
popravak naslona, nabava i izrada kolja, gnojidba stajnjakom i kompleksnim
mineralnim gnojivom, nabava cjepiva i pripravaka za zaštitu bilja.
U voćnjaku Nastavite uređivati voćke. Rane od rezanja premažite voćarskim voskom.
Prihranjuju se voćke, obavlja se zimsko prskanje bijelim uljem. Provjeravajte
zaštitu od zečeva.
U Tople lijehe pune se bioenergetskim materijalom i dobrom klijališnom
povrtnjaku zemljom. Pripremaju se klijališta za sjetvu ili pikiranje biljčica. Provodi se
njega sijanog povrća iz siječnja. U zaštićenom prostoru sije se rani kupus,
rani kelj, rana salata, rana cvjetača, rana brokula, rana rajčica, rana
paprika, patlidžan, rana korabica, a na otvorenom prostoru bob-mahunar,
cikla, grašak, luk, mrkva, peršin, rotkvica. Na otvorenom prostoru sadi se
češnjak, krumpir, rani kupus, kelj, kozjak, artičoka. Sadi se rajčica u
 plastenik. Iz trapa se uklanja trulo povrće.
U podrumu Ovaj mjesec u podrumu nema posebnih radova ako smo sve obavili na
vrijeme. Vino pretočeno u prosincu može se opet pretočiti, ostalo se
povremeno kuša i nadolijeva. Ako se vino bistri prirodnim načinom, valja
bistriti. Prazne bačve sumporiti i brinuti se o čistoći podruma i inventara.
Pregledati buteljirana vina u vinoteci.
U vrtu U vrtu se reže živica. Pregledajte vrtni alat, popravite ga ili nabavite novi.
Možete saditi neke vrste lukovičastog cvijeća ako zemlja nije smrznuta.
U skladištu Pazite na miris proizvoda. Ako se žito počelo zagrijavati, provjeriti ima li
kukaca (žižaka) te primijeniti odgovarajući insekticid. Ohladiti žito, provjeriti
stanje graha.
U priobalju Breskva se štiti od štitaste uši i moljca, maslina se liječi od čađavice. U
vinogradu se dovršava rezidba i sadnja, provodi zimska zaštita od bolesti i
štetnika i prska protiv korova.
Sjetva povrća u klijalištu: paprika rana, patlidžan, rajčica rana.
Sjetva povrća na otvorenom: bob-mahunar, celer, cikla, grašak-biža, kapula,
mrkva, peršin, rotkvica, šparga, špinat.
Sadnja povrća na otvorenom: artičoka, češnjak, kapula, krumpir.
Gnojidba Vrijeme je za organizacijske i druge pripreme za proljetnu sezonu.
Voćnjake, vinograde i maslinike u kojima nije obavljena osnovna gnojidba
ujesen, treba pognojiti NPK formulacijama u kojima je istaknut sadržaj
fosfora i kalija, kao stoje NPK 5-20-30 S, NPK 7-20-30 ili NPK 7-14-21 S.
Za prihranu ozimih usjeva nabaviti KAN 27% N, AN 33,5% N ili UAN 30% N.
Ako pšenica ujesen nije pognojena s dovoljno NPK gnojiva, za prvu prihranu
treba nabaviti NPK 20-10--10 ili NPK 15-15-15.
Valja obaviti i gnojidbu livada i pašnjaka, ako nisu poplavljeni, s 300 - 400
kg/ha NPK 8-26-26 ili NPK 15-15-15 ili NPK 20-10-10. Nakon gnojidbe
tratinu obično treba podrljati za suha vremena, kad tlo nije suviše vlažno.

OŽUJAK
U polju Nastavlja se prihrana ozimih usjeva dušičnim ili kompleksnim mineralnim
gnojivima. To je mjesec intenzivnih priprema i sjetve jarih kultura - jare
pšenice, zobi, raži i ječma. U usjev ozime pšenice i ozimog ječma usijava se
crvena djetelina. Sredinom mjeseca počinje sjetva šećerne repe, pa jare
grahorice, jaroga stočnoga graška, jare uljane repice i stočnih repa. Rana
sjetva tih jarina ne smije uslijediti u travnju jer bitno smanjuje prirod.
Nabavljaju se sjeme i zaštitna sredstva za kulture koje se siju u travnju i
svibnju. Uzimaju se uzorci za kemijsku analizu tla i za potrebe proljetne
sjetve.
U staji Stoka se nakon zimske hranidbe treba dovesti u dobru kondiciju, posebnu
pažnju posvetiti izbalansiranoj prehrani. Ne puštati na ispašu i čuvati od
 prehlade jer se počinju linjati.
U Ovog je mjeseca u vinogradu najviše posla - od rezidbe, kolenja, rezanja,
vinogradu kopanja do ranoga proljetnog prskanja. Rigolano se tlo mora razmjeriti,
iskopati jame, pripremiti gnoj i humus za sadnju cjepova. Pri rezidbi se
iskapaju posušeni i iznureni čokoti i kopaju jame za nasađivanje.
U voćnjaku U voćnjaku je vrijeme tretiranja bresaka nekim bakrenim sredstvom protiv
kovrčavosti lišća. I dalje se obavlja rez radi uređenja voćnjaka. Sade se nove
voćke, a stare se prihranjuju.
U U zaštićeni prostor siju se rajčica, paprika, patlidžan, rani kupus, kelj,
povrtnjaku cvjetača, brokula, korabica, celer, salata, poriluk, njeguje se sijano i sađeno
povrće u veljači u zaštićenom i otvorenom prostoru. Predsjetveno se
priprema tlo za sjetvu i sadnju povrća. Provodi se zaštita povrća od bolesti i
štetnika. Na otvorenom prostoru siju se: bob-mahunar, cikla, mrkva, peršin,
šparga, crni korijen, grašak, pastrnjak, rotkva, rotkvica, špinat, blitva. Na
otvorenom polju sade se kupus, kelj, salata, artičoka, šparga.
U podrumu Mlada vina koja su bila pretočena prvi put u siječnju, opet se pretaču, ovisno
o zdravstvenom stanju, na zatvoren ili otvoren način. Treba pretočiti i stara
vina, bačve nadolijevati, vino kušati. Bistrena vina treba odtočiti s taloga ili
ih filtrirati. Prije pretakanja vino treba podvrgnuti zračnom testu. Ako se
vinu, u kojem je zaostao neprovreli šećer, pojavi naknadno vrenje, treba ga
pospješiti zračenjem. Prethodno provjeriti zdravstveno stanje vina (hlapljive
kiseline) i sadržaj ukupnih kiselina. Ako su kiseline preniske ili previsoke i
vino djeluje neharmonično, treba ih korigirati. Ako se u vinu želi zadržati
ostatak neprovrelog šećera, prije toplijih dana vino treba jače zasumporiti
(vino s ostatkom šećera mora sadržavati oko 30 mg/l slobodnog SO2, i
uskladištiti ga u hladnom podrumu. Ako prošlog mjeseca vino nije bistreno,
a prirodno se ne bistri, krajnje je vrijeme za taj zahvat jer se zagrijavanjem
vino uznemiri, pa je taloženje nakon bistrenja otežano. Podrum se prema
potrebi prozračuje a bačve održavaju čistim.
U vrtu U Vrtu se počinje s uništavanjem korova kemijskim sredstvima ili mehanički.
Sade se ukrasno drveće i grmlje. Režu se ruže i ukrasno grmlje.
U skladištu Provjeriti ima li rupica na kukuruzu i pšenici ili se vide moljci odnosno žišci.
U priobalju Bere se rano povrće, u klijalištima se njeguje rasad, na otvorenom sadi
kupus, kelj i salata, siju mahune i tikvenjače. Breskve i bademi prskaju se
protiv kovrčavosti lista, dovršava se uređenje voćnjaka, masline se gnoje.
Nakon završenih radova vinograd se kopa uz dodatak mineralnih gnojiva.
Pikiranje u klijalište: paprika rana, patlidžan, rajčica rana.
Sjetva povrća na otvoreno: bob-mahunar, celer, cikla, komorač, mrkva,
peršin, rotkvica, šparga.
Sadnja povrća u plastenik: kelj rani, kupus rani, salata proljetna.
Gnojidba Pravo je vrijeme za prvu prihranu svih ozimih usjeva: pšenice, ozimog
ječma, raži, uljane repice, te gnojidbe travnjaka koji nisu gnojeni u veljači.
 Prva prihrana pšenice može se obaviti sa 100-150 kg/ha KAN-a ili AN-a ili sa
100 kg/ha UREE ili 100 l/ha UAN-a. Također, ova prva prihrana može se
obaviti i sa 200 - 300 kg/ha NPK 20-10-10 ili NPK 15-15-15, ako ujesen nije
primijenjena dovoljna količina fosfora i kalija. Prihrana ozimih usjeva, bez
obzira na fazu razvoja, obavlja se za suha vremena kad se prosječne dnevne
temperature ustale na više od 10° C, i započne intenzivniji proljetni rast i
razvoj svih ozimih kultura.
U vinogradima i voćnjacima također se obavlja prihrana sa 150 kg/ha UREE
ili 200 kg/ha NPK 15-15-15.
Za gnojidbu povrća treba nabaviti NPK 5-20-30 S ili NPK 7-20-30 i UREU.

TRAVANJ
U polju Najveći radovi u travnju su sjetva glavnih proljetnih kultura. Početkom
mjeseca sije se crvena djetelina, travno-djetelinske smjese, konoplja,
lucerna, suncokret, soja, grah i sadi se krumpir. U drugoj polovici sije se
kukuruz, najprije raniji hibridi, posebice tvrdunci zatim kasniji i na kraju
srednje rani i opet rani, što ovisi o području i klimatu. Zaštićuju se ozimi
usjevi od travnih korova do kraja busanja, a od širokolisnih i u vlatanju
strogo pazeći na izbor herbidica. Obavlja se prvo tretiranje repičinog sjajnika
ako se pojavi (repica u stadiju pupanja prije grananja).
U staji Stoka izlazi na ispašu ili se počinje hraniti zelenom hranom, postupno, da ne
bi došlo do probavnih tegoba. Ako se krmača prasi, treba odojcima osigurati
toplinu ukoliko nastupi razdoblje hladnog vremena.
U Dovršavaju se poslovi koji nisu obavljeni prošli mjesec. Početkom mjeseca
vinogradu sade se cjepovi u već pripravljene jame uz dodatak stajskog i mineralnoga
gnojiva. Potkraj mjeseca, ako je loza porasla, može se plijeviti i prvi put
prskati.
U voćnjaku Po završetku svih proljetnih radova tlo se obrađuje i po potrebi gnoji. Zaštita
od zečeva skida se potkraj mjeseca kad se valja pripremiti i za proljetna
prskanja. Pratiti izvještaje prognozne službe i prskati prema uputama.
U Provodi se "kaljenje" prijesadnica za izlazak na polje. Redovito se njeguje
povrtnjaku sijano i sađeno povrće iz ranijeg razdoblja. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju
uz odgovarajuće postupke protiv štetnika. U zaštiti od bolesti ne preskočiti
postupke na plamenjači luku-kapuli i češnjaku. Prihranjuje se ranije sađeno
povrće. Na otvorenom prostoru siju se: cikla, dinja, mahuna, krastavci,
lubenice, mrkva, peršin, rajčica, paprika, patlidžan, brokula, tikvice,
podzemna koraba, rotkva, rotkvica, crni korijen, špinat, kupus, kelj,
korabica, šparga, poriluk, salata. Na otvorenom prostoru sade se: paprika,
rajčica, patlidžan, brokula, krumpir, kelj, cvjetača, korabica, salata, šparga,
hren.
U podrumu Treba njegovati obrađivati mlado vino da nas ne iznenade topliji dani. Mlado
vino, koje je bilo prvi put pretočeno u prosincu a drugi put u veljači, treba
 pretočiti sad i treći put i malo zasumporiti. Dolaskom toplog vremena,
posebice u južnim krajevima, gdje se vino čuva u nadzemnim konobama,
stvaraju se uvjeti za pojavu bolesti vina, pa treba redovito dolijevati i
pravovremeno razlijevati vino u manje bačve ako se već nemaju čime
dopuniti. Vina koja su dugo mutna i neće se razbistriti treba i pretočiti uz
naknadno jače sumporenje. Podrum se mora prozračivati, odsad samo noću,
radi što niže temperature i da se na bačve ne uhvati plijesan. U boce se
mogu razlijevati laganija stolna i kvalitetna vina. Vina za buteljiranje moraju
biti kristalno bistra i pravilno zasumporena.
U vrtu U vrtu je vrijeme sijanja trave. Stari se travnjaci prvi put kose, a nakon toga
se zalijevaju i prihranjuju.
U skladištu Bacanjem zrna po površini hrpe provjeriti ima li moljaca. Ako ih ima,
upotrijebiti insekticid ili manje količine odmah trošiti.
U priobalju Posađeno povrće štititi od bolesti i štetnika, čistiti tlo od korova i prema
potrebi zalijevati. Oslobođene gredice pripremaju se za novu sadnju ili
sjetvu. U voćnjaku se provode redovne mjere zaštite od bolesti i štetnika.
Vinogradi se plijeve, počinje priprema za zaštitu.
Sjetva povrća na otvorenom: celer, cikla, dinje, grah-mahunar, krastavac,
lubenica, mrkva, paprika, patlidžan, rajčica, rikvice. Sadnja povrća na
otvorenom: paprika, patlidžan, rajčica.
Gnojidba Počinje priprema tla za sjetvu proljetnih kultura. Pšenicu treba drugi put
prihraniti KAN-om, UREOM ili UAN-om. Ujesen je trebalo obaviti duboko
oranje i gnojidbu NPK formulacijama NPK 8-26-26, NPK 7-20-30 ili NPK 10-
30-20. Kukuruz predsjetveno pognojiti s 300 kg/ha ili 200-250 l/ha UAN-a, a
startno sa sjetvom unijeti 200 kg/ha NPK 15-15-15. Za krumpir u obradi
unijeti 500-600 kg/ha NPK 7-20-30 ili NPK 8-26-26. Za povrće osjetljivo na
klor primijeniti 600-700 kg/ha NPK 5-20-30 S ili NPK 7-14-21 S. Primjenom
150 - 200 kg/ha UREE prije sjetve ili sadnje može se izbjegnuti prihrana
povrća. Obaviti folijarnu prihranu voćaka, vinograda i maslinika Fertinom V i
Fertinom B.

SVIBANJ
U polju Nastavlja se i dovršava sjetva kukuruza. Na ozimim žitaricama obavlja se
posljednje tretiranje protiv širokolisnih korova herbicidima koji se smiju
upotrijebiti u toj fazi razvoja. Na jarim žitaricama pšenice, zobi, raži i ječmu
(do kraja busanja) obavljaju se tretiranja herbicidima protiv travnih
(uskolisnih) korova. Započinje zaštita ozimih žitarica od bolesti i štetnika.
Obavlja se možebitno drugo tretiranje uljane repice protiv sjajnika (prije
cvatnje).
U staji Sva stoka počinje se hraniti zelenom svježom hranom, no kod toga treba biti
oprezan da ne dođe do nadma. Pri davanju zelene djeteline stoka se napaja
prije hranidbe ili nakon nekog vremena. Mladoj ždrebadi dobro je dati uz
 pašu nešto zobi te im njegovati kopita. Mlada goveda i ostali podmladak te
rasplodna stoka neka što više borave na pašnjaku.
U Loza je u punom porastu i kad prođe opasnost od mrazeva počne se plijeviti.
vinogradu Kod toga pazimo koje ćemo mladice ostaviti za iduću godinu bez obzira na to
jesu li rodne ili nerodne. Kod čokota koji su vrlo oštećeni od zime ili su se
osušili, ostavimo mladice koje tjeraju s podnožja i od kojih iduće godine
oblikujemo trs. Još jednom pregledamo prskalice i pripremljena sredstva za
zaštitu i počinjemo prskati prema uputama antiperonosporne službe: vežu se
narasle mladice.
U voćnjaku U VOĆNJAKU su voćke u cvatu. Tlo se ispod voćaka okopa i prihranjuje.
U Provodi se zaštita protiv svih nametnika na povrću, posebice protiv
povrtnjaku plamenjače luka- -kapule i rajčice. Okopava se povrće, prihranjuje se i
plijeve se korovi, priprema se tlo za sjetvu i sadnju povrća. Tlo se drži na
ugaru do sadnje novog povrća. Ako je vrijeme sušno, jače se zalijeva
povrće, i to nakon sjetve, sadnje i ujutro. Siju se: cikla, mahuna, mrkva,
peršin, brokula, kupus, kelj-pupčar, cvjetača, podzemna koraba, rotkva, crni
korijen, krastavac, tikvice, korabica, poriluk, salata. Sade se: rajčica,
patlidžan, brokula, celer, salata, poriluk.
U podrumu Nastavlja se s njegom vina i redovitim pregledima. Bačve trebaju biti
dopunjene, ako je vrućina treba paziti da se zrak u podrumu previše ne
ugrije. Prozore na sunčanoj strani zasjeniti te ih otvarati samo noću.
Redovito dolijevati bačve i nadzirati vino zbog možebitne pojave mana ili
bolesti. Ako se u vinu osjeti miris po octu, znak je da je oboljelo. Bačvu
treba hitno pretočiti bez zraka, vino zasumporiti sa 20 - 40 g/l kalijevog
metabisulfita i držati je punu. Praznu bačvu dezinficirati. Sumporiti prazne
bačve i podrumsku prostoriju. Svaku promjenu na mladom vinu treba dobro
uočiti i zaključiti kako s njim postupiti. Po potrebi odnijeti vino na pregled.
U vrtu U VRTU se okapa bilje i razrahljuje zemlja. Ako je suho, treba početi
zalijevati. Vani se sadi ljetno bilje nakon opasnosti od pojave mrazeva.
U skladištu Potrošiti stare zalihe žitarica. Očistiti prostoriju za novo žito. Obaviti nužne
zidarske radove. Svježe obojiti zidove.
U priobalju U voćnjacima se provode redovite mjere zaštite od bolesti i štetnika.
Posebice sprječavati crvljivost plodova trešnje i maraske. U vinogradu se
nakon plijevljenja nastavlja sa zaštitom od peronospore i pepelnice.
Povrtnjaci se čiste od korova, štite od bolesti i štetnika, beru se dozrele
kulture i posebno se pazi da biljke imaju u tlu dovoljno vlage. Sjetva povrća:
cikla, celer, grah-mahunar, mrkva, peršin. Sadnja povrća: paprika,
patlidžan, rajčica.
Gnojidba Istovremeno sa sjetvom ili sadnjom okopavina startno gnojimo s NPK 15-15-
15, NPK 8-26-26 ili NPK 10-30-20. Svibanj je vrijeme prihrane livada koje se
intenzivno koriste. Nakon skidanja prvog otkosa obavite prihranu sa 150 -
200 kg/ha UREE, KAN-om ili UAN otopinom. Uljanu repicu prihraniti sa 150 -
 200 kg/ha UREE ili KAN-a ili 150 - 200 l/ha UAN-a. Vrijeme je sjetve, sadnje
i presađivanja različitih povrtnih kultura. Prije sadnje povrća u dubokoj
obradi pognojiti s 500 - 700 kg/ha NPK 5-20-30 S ili NPK 7-14-21 S, a u
pred-sjetvenoj obradi s 200 - 300 kg/ha istih gnojiva. Vinogradi i voćnjaci
prihranjuju se sa 100 - 150 kg/ha KAN--a. Vinogradi se mogu prihraniti i sa
0,5 - 1%-tnom otopinom UREE. Prije cvatnje za bolju oplodnju primijeniti
Fertinu B u koncentraciji 1%, a nakon cvatnje prskati 1 - 2%-tnom otopinom
Fertine G. Započeti intenzivno prskanje voćnjaka Fertinom Ca.

LIPANJ
U polju U POLJU. Nastavlja se međuredna kultivacija kukuruza, krumpira,
suncokreta, soje i drugih okopavina koji nisu do tada prihranjene ili su iz bilo
kojeg razloga u slabijoj kondiciji.
Sredinom lipnja obavljamo glavnu i naknadnu sjetvu heljde na slobodnim ili
naknadno oslobođenim površinama košnjom krmnog bilja. Vrlo uspješno
mogu se sijati rani hibridi kukuruza iz grupe FAO 100, 200 i 300, zatim sirka
i drugih kultura kraće vegetacije, kao krumpira i graha.
U prvom desetodnevlju lipnja obavlja se košnja grahorice, crvene djeteline i
već drugi otkos lucerne za sijeno uz kraće zadržavanje u otkosima zbog
manjeg gubitka lišnja i kvalitete općenito. Početak lipnja najpogodniji je
gotovo u svim našim krajevima za košnju livada, jer je trava u cvatnji, a
tada se dobije i najkvalitetnije sijeno. U drugom i trećem desetodnevlju
obavlja se žetva ozimog ječma i ranijih sorti uljane repice te prva postrna
sjetva kukuruza, krumpira, heljde, soje (ranije sorte) sve za zrno ili silažu,
kao i postrna sjetva (kultura za zrno, silažu ili zelenu gnojidbu). Obavlja se
priprema za žetvu raži, jarog ječma, jare pšenice, jare zobi.
U staji U ovom mjesecu pune se staje podmlatkom, kojem treba osigurati dovoljno
kvalitetne i raznovrsne hrane. Paše i zelene hrana osnova su hranidbe uz
dodatak odgovarajućih minerala i vitamina. Staje treba održavati hladnim i
što je više moguće uništavati muhe koje uznemiravaju stoku.
U U lipnju je vinograd u najbujnijem porastu, pa je i mnogo poslova. Prije
vinogradu cvatnje ga oplijevimo, zaštitimo od peronospore i pepelnice sistemičnim
fungicidima te prvi put prskamo protiv sive truleži. Nakon cvatnje
nastavljamo zaštitom i prihranom dušičnim gnojivima.
U voćnjaku U VOĆNJAKU se obavlja zaštita voćaka. Ne tretiraju se voćke čiji se plodovi
uskoro beru. Obavlja se zelena rezidba i počinje berba ranih sorti.
U Provodi se priprema za sjetvu i sadnju povrća, zaštita rajčica, krumpira,
povrtnjaku luka-kapule, češnjaka, mahune, ali i protiv drugih nametnika ako se jave na
povrću. Plijeve se korovi, sve više treba zalijevati povrće. Prekopava se tlo
nakon berbe. Sije se: cikla, grah mahunar, mrkva, kupus, kelj, kelj pupčar,
cvjetača, salata, radić, raštika, brokula, peršin, podzemna koraba, rotkva,
korabica, poriluk, endivija. Sadi se: cvjetača, brokula, kupus, kelj, kelj
 pupčar, paprika, patlidžan, korabica kasna, salata, poriluk.
U podrumu Ovaj mjesec s vinom nema posebnih poslova. Najvažnije je održavati
podrum što hladnijim, bačve da budu potpuno pune, a vino dovoljno
zasumporeno. Povremeno se pregledava da se uoče možebitne promjene.
Ako su kvalitetna vina sazrela, treba i njih razliti u boce uz prethodno
sumporenje do potrebne doze (20-25 mg/l slob. SO2). Bačve koje ostaju
prazne oprati, ocijediti i zasumporiti. Bačve s vinom redovito dolijevati, ako
je podrum suh češće, jer je ljeti hlapljenje vina veće.
U vrtu U VRTU se provodi zaštita protiv korova i raznih štetnika kemijskim
sredstvima ili mehaničkim postupcima.
U skladištu Prskati površine insekticidom (malation, diklorvos) nekoliko dana prije
unošenja novog žita. Stare zalihe proizvoda koje nisu potrošene smjestiti u
posebnu prostoriju.
U priobalju U vinogradu je najvažniji posao zaštita od peronospore i pepelnice uz ostale
radove oko njega. Masline se štite od moljaca a maraska od ospičavosti. U
povrtnjaku se bere dozrelo povrće, ostalo se redovito zalijeva, štiti od bolesti
i korova. Siju se kelj, kupus, cvjetača i ostale kulture koje se rasađuju za
jesensku i zimsku proizvodnju. Sjetva povrća: artičoka, bamija, celer, cikla,
cvjetača, grah mahunar, kelj zimski, kelj pupčar, kupus zimski, mrkva,
peršin, poriluk, radič, rajčica.
Gnojidba Vrijeme je intenzivnog razvoja ozimih i proljetnih kultura. Ozimi usjevi su u
fazi cvatnje i početka nali-jevanja zrna. Ako usjevi nisu dovoljno ishranjeni,
još se može intervenirati prihranom dušičnim gnojivom. U toj fazi najbolje
rezultate daje folijama prihrana dušikom. Za žitarice preporučujemo 25 -
30%-tnu otopinu UREE u količini 100 - 150 l/ha. Kasna folijama prihrana
(sve do cvatnje) daje osobito dobre rezultate u povećanju kakvoće žitarica.
Obavite prvu kultivaciju kukuruza uz prihranu sa 150 - 200 kg/ha KAN-a.
Kukuruz se može folijarno prihraniti i 3%-tnom otopinom Fertine R u fazi 6-8
listova. U voćnjacima se obavlja folijama prihrana Fertinom V i Fertinom Ca,
u vinogradima Fertinom G, u maslinicima Fertinom V i UREOM. Početak je
intenzivnog tretiranja plodovitog povrća i krumpira Fertinom Ca i Fertinom B
za ljepši, zdraviji plod i gomolj, a za opću kondiciju i potpunu ishranjenost
povrća namijenjena je Fertina P. Za sprječavanje truleži glave šećerne repe
primijeniti Fertinu B u količini 50 l/ha, a najbolje ju je primijeniti dvaput po
20 - 25 l/ha.

SRPANJ
U polju Žetvu treba obaviti u što kraćem roku zbog količine i kakvoće priroda kao i
ekonomičnosti glavnog posla godine. Obrada, gnojidba i uređenje tla obavlja
se "dok je još kombajn na njivi", radi čuvanja dragocjene vlage i razgradnje
žetvenih ostataka, klijanja, nicanja i uništavanja korova navedenom
obradom.
 U isto vrijeme siju se postrne kulture kraće vegetacije za zrno, silažu ili
zelenu gnojidbu kao: kukuruz FAO grupe 100, sirak, suncokret, soja, heljda,
stočna repa i rauola.
Srpanj je mjesec izvođenja kanalske i putne mreže, drenaže, ravnanja,
podrivanja, krtičenja, kalcizacije, Iumizacije i drugih hidrotehničkih i
agromelioracijskih zahvata na uređenju tla na oslobođenim površinama.
Nakon žetve uzimaju se uzorci tla za kemijsku analizu za potrebe jesenske
sjetve. Obavljaju se prve pripreme za sjetvu uljane repice.
U staji Sad već planiramo koliko stoke ostavljamo tijekom zime i koliko hrane joj
treba osigurati. Stoku treba štititi od vrućine i davati joj dosta hladne i čiste
vode.
U Uz stalnu zaštitu prema uputama antiperonosporne službe, u vinogradu se
vinogradu vežu mladice, a potkraj mjeseca obavlja se i zelena rezidba. Tlo se prekopa
uglavnom plitko da se spriječi ispar-avnje i sačuva vlaga. Njeguju se
posađeni cjepovi, posebno se pazi na uklanjanje brandusa.
U voćnjaku U VOĆNJAKU se beru ljetne vrste voća. Provodi se malčiranje. Neke voćne
vrste mogu se okulirati. I dalje se provodi zelena rezidba.
U Povrće je "žedno", treba ga sve više zalijevati. Priprema se tlo za sjetvu i
povrtnjaku sadnju povrća. Povrće se zaštićuje prema stanju i napadima nametnika.
Prekopava se tlo nakon obranih kultura. Okopava se, plijevi i prihranjuje
povrće, što se redovito čini poslije zalijevanja ili kiše. Sije se: cikla, grah-
mahunar, mrkva, peršin, kupus, kelj, cvjetača, salata, radič, endivija,
poriluk, podzemna koraba, rotkva, korabica, a sadi se: kelj, kupus, kelj
pupčar, cvjetača, brokula, salata, korabica, radič, poriluk.
U podrumu Kao i prethodni mjesec, vino se samo povremeno pregledava i po potrebi
nadolijeva. U podrumu gdje dolazi do zagrijavanja, treba nastojati da se drže
što je moguće hladnijim.
Prozore otvarati samo noću. U primorskim krajevima iskoristiti burno vrijeme
za zračenje podruma. Cijevi kojima se uzimaju probe treba prije i nakon
upotrebe oprati da ne postanu izvor zaraze octikavošću.
U vrtu U VRTU je najvažniji posao razbijanje pokorice tla. Ruže se gnoji i okuliraju.
Lukovičasto bilje je sazrelo, pa se lukovice vade iz zemlje.
U skladištu Suho žito spremiti u suhu, hladnu i zračnu prostoriju.
U priobalju Bere se povrće koje dozrijeva u ovom mjesecu, ostalo se zalijeva i njeguje.
Priprema se tlo za sadnju, a potkraj mjeseca počinje sadnja. U vinogradu se
nastavlja zaštita od pepelnice i plamenjače i ostali poslovi prema potrebi. S
maslina se uklanjaju izdanci i prskaju se prije napada muhe.
Sjetva povrća: brokula - kavulin, celer, cikla, cvjetača, endivija, grah-
mahunar, kelj, kineski kupus, kupus zimski, mrkva, peršin, poriluk, radič,
salata.
Sadnja povrća: cvjetača, kelj pupčar, kelj zimski, krumpir jesenski - mladi,
kupus zimski, salata jesenska.
Gnojidba Odmah nakon žetve ozimih usjeva strnište pognojite sa 100 - 150 kg/ha
UREE ili 100 - 120 l/ha UAN-a i plitko unesite u tlo radi razgradnje slame.
Nakon toga na tim površinama može se obaviti sjetva postrnih usjeva.
Prilikom same sjetve najčešće se koriste NPK formulacije s odnosom hranjiva
1:1:1, a to su NPK 15--15-15 ili NPK 13-10-12.
Povrtnjake, vinograde i voćnjake i dalje prihranjujemo Fertinom Ca,
Fertinom B, Fertinom G, Fertinom V i Fertinom P.
Travnjake i sportske terene prihranjujemo Fertinom T, a grmlje, živice i
ukrasno bilje Fertinom C namijenjene navedenim vrstama.
Cvjetnjake i na okućnicama prihranjujemo Fertinom C za cvijeće i ukrasno
bilje, Fertinom C za pelargonije, surfinije i ostale cvjetnice.

KOLOVOZ
U polju Nastavlja se s uređenjem tla. Obavlja se plitko oranje prethodno prašenih
strništa. Kosi se djetelina za sjemensku proizvodnju. Vade se ranije sorte
krumpira, a probiraju i uskladištuju za sjeme. Obavlja se sjetva uljane repice
travnih i travno-djetelinskih smjesa kao i čistih trava ili djetelina. Kraj
kolovoza posljednji je rok košnje otava.
U staji Odabiru se grla koja će se ostaviti za rasplod i dalji uzgoj, a ostala se tove i
prodaju. Stoka koja je bila na ispaši dohranjuje se prekrupom od ječma,
kukuruza ili zobi u željenim količinama. Perad za jesensku prodaju tovimo
prisilno i slobodno.
U Zaštita u vinogradu svodi se na obranu od pepelnice i sive plijesni. Potkraj
vinogradu mjeseca obavi se prikraćivanje mladica, a raznozrele stolne sorte se
odlistavaju i po mogućnosti mrežama štite od ptica i kukaca. Prema potrebi
vežu se mladice, uklanjaju korovi, održava opća urednost vinograda.
U voćnjaku U VOĆNJAKU se beru ljetne vrste voća. Provodi se zelena rezidba. Obavljaju
se cijepljenja na spavajući pup. Ukoliko nema kiše, voćke se zalijevaju.
U Pojačan je napad nametnika i potrebna je redovita zaštita. Sve više se tlo
povrtnjaku suši i sve više treba povrće zalijevati. Prekopava se tlo poslije berbe kultura.
Sije se: blitva, mrkva, peršin, grah-mahunar, salata radič, endivija, špinat,
poriluk, luk srebrenac, matovilac, kineski kupus. Sadi se: cvjetača, kupus,
kelj, kelj pupčar, brokula, salata, radič, endivija, raštika, korabica, poriluk,
ljutika.
U podrumu Nastavljamo s njegom, a prema potrebi i uređenjem podrumskih prostorija.
Pregledavaju se prazne bačve, popravljaju prema potrebi, ili ako je
podrumar bio aljkav liječe se od octikavosti ili plijesni. Pregleda se i pribor za
preradu grožđa i odluči o popravku, uređenju ili nabavi novih dijelova.
Nastavlja se s redovnim dolijevanjem vina. Otpražnjene bačve redovito
sumporiti, a vino što prije pretočiti u manje posude, najbolje staklene, jer se
u njima sazrelo bino najbolje čuva.
U vrtu U VRTU se reže crnogorična živica. Crnogorično drveće se sadi i presađuje.
Ocvale trajnice razmnožavaju se dijeljenjem. Zimsko cvijeće sadi se na
otvoreno.
U skladištu Prebaciti žito lopatama da se ohladi i prozrači. Ukloniti nepoželjne primjese.
Pripremiti skladište za kukuruz ili omogućiti razdvajanje pšenice od
kukuruza.
U priobalju U vinogradu počinje berba ranih i stolnih sorata, a u podrumu pripreme za
berbu vinskih. Uz uređenje podruma treba pregledati pribor i postupiti prema
potrebi. Obavlja se ljetna rezidba višnje i masline, beru se i suše rogač,
badem i smokva.
Sjetva povrća: cvjetača, endivija, kelj pupčar, kelj zimski, kupus zimski,
krumpir mladi, ljutika, poriluk, radič, raštika, salata.
Gnojidba Prije gnojidbe za jesenske kulture preporučuje se uzeti uzorke tla za
kemijske analize, posebice ako se namjeravaju podizati trajni nasadi -
voćnjaci i vinogradi. Za meliorativnu gnojidbu treba koristiti NPK 5-20--30 S,
NPK 7-20-30, NPK 8-26-26, NPK 6-18-36 ili NPK 10-30-20.
Sjetvu uljane repice treba obaviti u posljednjem desetodnevlju kolovoza, ili u
prvom desetodnevlju rujna, ovisno o vlažnosti tla. Prije sjetve uljane repice
treba zaorati 300 - 400 kg/ha NPK 8-26-26, NPK 7-20-30 ili NPK 10-30-20, a
zatanjurati 150 kg/ha UREE.

RUJAN
U polju Nastavlja se sjetva uljane repice, djeteline, lucerne, smiljkite, trava i travno-
djetelinskih smjesa. Krajnji rok za sjetvu ovih kultura je prvo desetodnevlje
rujna. U drugom desetodnevlju rujna sije se ozima
grahorica i ozimi grašak te njihove smjese s ozimom raži i ozimom zobi, a
potkraj rujna s ozimora pšenicom ili ozimim ječmom. U drugoj polovici rujna
započinje jesensko-zimsko oranje površina za proljetnu sjetvu (ne ranije
zbog zakorovljenja u jesen i osobito u rano proljeće) jer bi se u proljeće
moralo ponovno orati. Beru se rani hibiridi kukuruza, sirka, suncokreta, soje,
vadi se krumpir i šećerna repa. Obavljaju se intenzivne pripreme za sjetvu
ozime pšenice, ozimog ječma, ozime raži i ozime zobi. Nastavlja se s berbom
jarih kultura.
U staji Stoka se polako privikava na prijelaz sa zelene na suhu krmu i nastavlja s
tovom. S obzirom na velike količine otpada u ratarstvu (kukuruzinac, lišće
šećerne repe i si.) treba misliti kako ih iskoristiti u staji za hranu ili stelju.
U Grožđe se pregledava, utvrđuje stupanj sladora i zdravstveno stanje i
vinogradu utvrđuje dan berbe. Vinograd treba urediti kako bi berba bila što lakša i
veselija, a prerada grožđa brža. Ako je potrebna gnojidba stajnjakom, može
se dopremiti za jesensku gnojidbu.
U voćnjaku U VOĆNJAKU je berba u prvom planu. Provodi se jesenska obrada tla, kopaju
 se jame za jesensku ili proljetnu sadnju. Voćke je dobro okopati.
U Zalijeva se prema potrebi. Zaštita povrća od nametnika provodi se prema
povrtnjaku potrebi. Prekopava se tlo za sadnju novih kultura. Sije se: mrkva, peršin,
radič, salata, špinat, matovilac. Sadi se: češnjak, salata, radič, endivija,
artičoka, poriluk, luk srebrenac, kozjak, ljutika.
U podrumu Podrum, bačve i pribor moraju biti potpuno spremni da prihvate mošt da od
njega postane kvalitetno vino. Stoga se ovaj mjesec uredi sve navedeno i
berba se dočeka kako dolikuje savjesnom podrumaru.
U prvoj polovici mjeseca treba osigurati sav potreban pribor i materijal za
berbu: kalijev metabisulfit, vrelnjače, moštomjer, bentonit, sodu za pranje
bačava, selekcionirani kvasac. Podrum treba pripremiti za prihvat nove
berbe. Valja ga obijeliti, oprati i raskužiti. Rasušene bačve napuniti vodom
da drvo nabrekne, izribati kace i badnjeve, betonske cisterne, također, dobro
oprati, a po potrebi obnoviti premaz otopinom vinske kiseline. Provjeriti jesu
li svi metalni dijelovi strojeva za preradu zaštićeni bojom, ako nisu izrađeni
od nehrđajućeg čelika. Strojeve oprati i na suncu osušiti. Započeti nadzor
sazrijevanja grožđa u vinogradu, a kod ranih sorata i berbu.
U vrtu U VRTU se sade lukovice cvijeća koje cvate potkraj zime i početkom
proljeća. Sadi se dvogodišnje cvijeće. Crnogorično drveće valja zaliti.
U skladištu Ako se čuva samo kukuruz, odvojiti u posebnu prostoriju stare zalihe. U
prostoriju za novi kukuruz iako je svježe obojena prskati zidove insekticidom
(malation, diklorvos) nekoliko dana prije unošenja.
U priobalju Berba grožđa i njegova prerada plod su uloženog truda tijekom godine.
Stoga i jedno i drugo treba obaviti tako, da mlado vino bude nagrada i užitak
za vinogradara. U vrtu se bere preostalo povrće, presađuje endivija i salata,
sade češnjak i luk, a siju mrkva, peršin, slata i špinat. Masline se gnoje uz
istovremenu obradu. Sjetva povrća: celer, matovilac, mrkva, peršin, radič,
salata, špinat. Sadnja povrća: artičoka, endivija, poriluk, radič, salata.
Gnojidba Vrijeme je intenzivne obrade tla na veću dubinu, bilo za sjetvu ozimih usjeva
ili za sjetvu proljetnih kultura. Pravi je trenutak rasipanja i zaoravanja
ukupnih količina stajskoga gnojiva koje posjeduje gospodarstvo. Sa
stajnjakom treba zaorati i NPK gnojiva namijenjena osnovnoj gnojidbi.
Koristimo gnojiva NPK 7-20-30, NPK 8-26-26, NPK 5-20-30 S, NPK 10-30-20
ili NPK 6-18-36, ovisno o tipu tla i kulturi za koju se obavlja gnojidba..
Naknadno unošenje istih gnojiva prije sjetve daje znatno lošije učinke, jer se
smanjuje aktivacija dušika iz organske tvari tla, a fosfora i kalija iz pričuve.
Za pšenicu treba zaorati 300 - 500 kg/ha NPK 8-26--26 ili NPK 10-30-20.
Predsjetveno zatanjurati 100 kg/ha UREE ili 100 - 200 l/ha UAN-a. Za povrće
koje se sije ili sadi ujesen primijeniti 500 - 700 kg/ha NPK 5-20-30 S, ili NPK
7-14-21 S. U voćnjacima, prije berbe jabuka i krušaka, obavlja se posljednje
prskanje Fertinom Ca radi boljeg čuvanja plodova, odnosno bolje skladišne
sposobnosti.
 LISTOPAD
U polju Slobodne površine nakon krumpira, suncokreta, soje, šećerne repe, sirka,
krmnog bilja i ranijih hibrida kukuruza kao i sjemenskoga kukuruza
zasijavaju se ozimim ječmom, ozimom raži i sortama ozime pšenice koje
zahtijevaju raniju sjetvu. Intenzivno se nastavlja berba kukuruza, šećerne
repe i svih proljetnih kultura radi oslobađanja površina za sjetvu pšenice. U
listopadu se obavlja najveći dio poslova u godini, jer se preoravaju najveće
površine, obavlja se gnojidba stajskim i mineralnim gnojivima i nastoji
obaviti sjetva do kraja mjeseca kad završava i otpimalni rok za veći dio
sorata, što je ovisno o područjima.
U staji Sve je manje mogućnsti ispaše i zelene hrane, pa stoka počinje trošiti što je
spremljeno za zimu. Hrane sad ima u izobilju pa stoka određena za tov
dobro napreduje. Ovaj mjesec treba da pronesu kokice koje su se izvalile u
proljeće. Sve koje nisu pronijele sa 5 - 6 mjeseci, treba izlučiti iz jata kao
nesilice.
U Nakon berbe osnovni je i najvažniji posao jesenska obrada i gnojidba. Svake
vinogradu godine potrebno je pognojiti mineralnim gnojivima, koja se zaoravaju.
Kopaju se jame za jesensku sadnju novih voćnjaka ili za popunjavanje,
mlada stabla zaštićuje se od glodavaca.
U voćnjaku U VOĆNJAKU se sade nove voćke, obavlja se prihranjivanje. Stari i zapušteni
voćnjaci se uređuju.
U Razbacuje se stajski gnoj i rasipa mineralno gnojivo, te se provodi duboko
povrtnjaku kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama za sjetvu ili sadnju povrća
u proljeće. Priprema se tlo za sjetvu ili sadnju povrća ovog roka. Iz klijališta
se vadi zemlja i razgrađeni bioenergetski materijal. Raskužuju se klijališta,
klijališni okviri i klijališni prozori. Skladišti se i konzervira povrće za
dugotrajnu zimu. Počinje sjetva boba-mahunara, a nastavlja mrkva, peršin i
špinat. Sadi se: češnjak, luk-kapula, salata, radič, artičoka, luk srebrenac,
kelj Advent Bonner.
U podrumu Prerada grožđa i vrenje mošta osnovni su radovi o kojima ovisi buduće vino.
Bijelo grožđe treba što prije isprešati, zasumporeni mošt nakon taloženja
odtočiti i dodati vinski kvasac. Na bačve staviti vrelnjače i pratiti tijek vrenja.
Temperatura u podrumu treba biti veća od 15° C da vrenje bude potpuno i
pravilno. U tom vrenju bačve se nadopune i prati razvoj budućeg vina.
Neposredno prije berbe treba isprati sve bačve, pogotovo one, koje su dulje
vremena stajale prazne i često bile sumporene. Kod berbe paziti da berači
među grožđe ne stavljaju lišće. Što brže grožđe prevesti iz vinograda na
preradu, odmah ga muljati, uklanjati peteljkovinu i dodavati potrebnu
količinu kalijevog bisulfita. Bijeli mošt taložiti. Ako je grožđe jače trulo, u
taloženju dodavati bentonit. Vrenje provoditi selekcioniranim kvascem. Crni
masulj 2 - 3 puta dnevno miješati, ako slabije vrije polijevati. Oprez pri
ulasku u podrum zbog opasnosti do gušenja. Crno vino pravovremeno
 odtakati u zasumporenu bačvu i staviti na bačvu vrelnjaču.
U vrtu Sve slobodne površine treba duboko prekopati. Sadi se ukrasno grmlje,
posađeno u proljeće lagano se oreže.
U skladištu Spremiti suhi kukuruz u suhu, hladnu i zračnu prostoriju.
U priobalju Nakon berbe vinograd se gnoji i obrađuje. Nastavlja se rigolanje i priprema
za sadnju novog vinograda. Povrtnjak se obrađuje za sljedeće kulture koje
će se odmah sijati ili saditi. Sjetva povrća: bob-mahunar, celer, matovilac,
mrkva, peršin, špinat. Sadnja povrća: artičoka, češnjak, luk srebrenac,
radič, salata.
Gnojidba U podignutim vinogradima i voćnjacima obavlja se osnovna gnojidba tla sa
NPK 5-20-30 S, NPK 7-14--21 S ili NPK 7-20-30.
U skladu s kemijskom analizom tla (ako je napravljena) obavlja se
meliorativna gnojidba, a po potrebi kalcizacija i humifikacija tla prije sadnje
trajnih nasada. Za njih fosfor i kalij treba dati na zalihu barem za 8 -10
godina, jer je gnojidba svih idućih godina u plićem sloju i skuplja te manje
učinkovita.
Nakon berbe jabučnjaci se mogu poprskati 5%-tnom otopinom UREE.

STUDENI
U polju Nastavlja se berba proljetnih kultura i sjetva ozime pšenice, osobito sorata
koji toleriraju kasniju sjetvu. Slobodne površine nakon završetka jesenske
sjetve duboko se pooru i gnoje stajskim i mineralnim gnojivima. Brazda
ostaje otvorena kako bi mogla bolje i dublje izmrznuti tijekom zime i
akumulirati zimsku vlagu, dragocjenu za sljedeću godinu osobito u slučaju
suše.
U staji Ovaj je mjesec klanja svinja, stoga ih treba hranidbom dobro pripremiti.
Pojedine vrste hrane utječu na budući okus mesa i masti, pa o tome treba
voditi računa. Hladni dani ne dopuštaju da stoka izlazi, već se treba brinuti
za povoljnu toplinu.
U Nastavljaju se radovi, ukoliko vrijeme dopušta, koji su propušteni prošlog
vinogradu mjeseca. Rigola se ručno ili mehanizacijom gdje dopušta teren. Nabavlja se
materijal za proljetne radove.
U voćnjaku U VOĆNJAKU se obrađuje tlo, gnoji se, sade se mlade voćke i provodi zaštita
od niskih temperatura i zečeva.
U Tlo u povrtnjaku gnoji se stajskim i NPK-gnojivima, nakon čega se duboko
povrtnjaku kopa i ore. Pregledava se ventilacija na trapovima i spremištima. Sprema se
povrće za dugotrajno čuvanje. Prazne se i raskužuju klijališta, okviri te
prozori. Priprema se tlo za sjetvu i sadnju. Sije se: bob mahunar, grašak,
mrkva, peršin, a sadi se: češnjak, luk-kapula. Sjetva rajčice u plastenik.
U podrumu Podrumi u kojima se nalazi novo vino neka bude temperature barem 14 -
 16° C, jer mlado vino ovaj mjesec dovršava tiho vrenje. Bačve trebaju biti
uvijek nadopunjene kako ne bi došlo do neželjenih mana ili bolesti vina.
Nakon završenog burnog vrenja svakih 4-5 dana dolijevati bačve. Nadzirati
tijek tihog vrenja i kod možebitne pojave mana vina, odmah poduzeti
potrebno. Temeljito prati badnjeve, kace i cisterne u kojima je obavljeno
vrenje masulja. Kominu do pečenja rakije konzervirati. Ako je vino zastalo u
vrenju, a još je slatko, potaknuti vrenje zračenjem i miješanjem taloga.
U vrtu U VRTU se zaštićuju od zime lukovice koje prezimljuju vani. Okopava se
ukrasno grmlje. Osjetljive vrste zaštićuju se od niskih temperatura.
U skladištu Provjeriti miris i temperaturu pšenice i kukuruza. Ako su toči, potražiti kukce
(žiške ili moljce). Lopatanjem, pri otovrenom prozoru (suhi zrak!), ohladiti
žito. Pri pojavi kukaca upotrijebiti odgovarajući insekticid.
U priobalju U vinogradu se nastavljaju poslovi iz listopada. Ukoliko se u proljeće sadi
vinograd, nabavlja se sav potreban materijal. Nastavlja se s jesenskom
obradom i gnojidbom. Sjetva povrća: bob-mahunar, celer, grašak-biža,
mrkva, peršin. Sadnja povrća: češnja, mladi luk.
Gnojidba Na obrađivanim poljoprivrednim površinama nakon berbe ostaje puno biljnih
ostataka (kukuruzovina, slama, lišće šećerne repe), pa se prije zaoravanja
preporučuje dodati 150 - 200 kg/ha UREE ili 200 - 250 l/ha UAN-a radi brže
razgradnje biljnih ostataka. Na taj će se način izbjegnuti tzv. dušična
depresija u tlu, ali se ta količina dušika ne računa u gnojidbu iduće kulture.

PROSINAC
U polju U skladu s prilikama dovršava se zimsko oranje, uz gnojidbu stajskim
gnojivima. Ranije sijane ozime pšenice, ječmovi i raži koje su razvile više od
4 lista ili su izbusale potrebno je prihraniti, a na vodom ugroženim
površinama vodu ispustiti.
Prosinac je mjesec zbrajanja godišnjih rezultata, planiranja proizvodnje i
radova u sljedećoj godini te priprema mehanizacije za prezimljenje, nabave
sjemena, gnojiva, zaštitnih sredstva i rezervnih dijelova za iduću sjetvu.
Vlastito stručno uzdizanje proizvođači mogu postići praćenjem stručne
literature i posjećivanjem stručnih predavanja.
U staji S obzirom na hladnoću stoka mora biti u toplim stajama, održavati higijenu,
a posebno paziti na hranidbu. Kad vrijeme dopušta, staje se dobro prozrače,
obroci se daju redovito u točno određeno vrijeme, u određenoj količini i
kakvoći. Perad i nesilice držati na toplom, dobro hraniti i produljavati dan
umjetnim svjetlom.
U Tlo se rigola, navozi se gnoj, priprema se kolje za proljeće, popravljaju žice i
vinogradu stupovi, po potrebi se mijenjaju. Čokoti se čiste, mladi zagrnu radi zaštite od
zime i zečeva. Izrađuju se planovi za novu proizvodnju, nabavlja potreban
materijal.
U voćnjaku U VOĆNJAKU se voćke posađene ujesen nagrnu zemljom kako se korijenje
ne bi smrznulo. Obavlja se prihranjivanje i uređuju se krošnje. Postavlja se
kućica i hrana za ptice.
U Tlo se gnoji stajskim i mineralnim NPK-gnojivima. Provodi se duboko
povrtnjaku kopanje ili oranje na svim slobodnim površinama. Prikuplja se svježi
bioenergetski materijal i čuva do doba upotrebe. Popravlja se ili kupuje
dotrajali alat ii sitni inventar. Sije se: bob-mahunar i grašak. Pikiranje rajčice
u plasteniku. Sije se: rani kupus i rani kelj u zaštićeni prostor.
U podrumu Mlado vino koje je dovršilo vrenje te se izbistrilo može se pretočiti prvi put.
Posuđe i pribor neka budu besprijekorno čisti i zdravi da se mlado vino u
njima ne pokvari. Pri pretoku paziti je li otvoren ili zatvoren, ovisno o
sklonosti vina posmeđivanju. Prije prozračiti. Kuha se rakija tropica i
drožđenka.
Nastaviti s redovitim dolijevanjem bačava. Kušanjem odrediti vrijeme
pretoka. Prije pretoka obaviti kontrolu vina na zrak (zračni test). Ako miris
vina nije čist ili vino sadrži mnogo ugljičnog dioksida, pretočiti uz prisutnost
zraka. Bez pristupa zraka pretače se ono vino koje na zraku mijenja boju ili
sadrži vrlo fine sortne mirise, koji se na ovaj način žele sačuvati. Vino treba
svakako sumporiti prije ili za vrijeme pretoka.
U vrtu U VRTU se alat čisti i sprema. Nezasađene površine na koje se sadi u veljači
pokrivaju se lišćem, travom ili kompostom.
U skladištu Ohladiti zrnatu robu na što nižu temperaturu lopatanjem i zračenjem kad je
suhi zrak.
U priobalju Vinogradi se obraduju, počinje rezidba na zrelo. Vrtovi se pripremaju za
sjetvu i sadnju. Masline se beru, čisti krošnja i spaljuju grane, kopaju jame
za sadnju. Sjetva povrća na otvorenom: bob-mahunar, grašak-biža. Sjetva
povrća u plasteniku: zimska salata.
Gnojidba U sastavljanju zimskih obroka za preživače koristite Benurale -
bjelančevinasto fosforno-kalijeve mineralne dodatke stočnoj hrani u gotovim
smjesama i silaži. U hranidbi svih kategorija domaćih životinja koristite
mineralne dodatke Petrokemije d.d. koji ne sadržavaju komponente
životinjskog porijekla. Samo mineralima dobro izbalansirani obroci mogu biti
učinkoviti.

siječanj | veljača | ožujak | travanj | svibanj | lipanj | srpanj | kolovoz | rujan | listopad |
studeni | prosinac

izvor: Gospodarski Kalendar ISSN 0432-111