This is a reproduction of a library book that was digitized

by Google as part of an ongoing effort to preserve the

information in books and make it universally accessible.

https://books.google.com
10 ( 124 . Tartsona

MENTEM ALIT ET EXCOLIT

և Ոճ ռ ս ՈՐMODO no

K . K . HOFBIBLIOTHEK
OSTERR. NATIONALBIBLIOTHEK

61. C . 24
 RAZGOVOR
UGODNI
NARODA SLOVINSKOGA
U komuse ukazuje početak , i svarha Kraglia Slovinski, koji punno : vikovi,
vladasce :svim Slovinskim Darxavam , srazlicitim pismam od Kraglia ,
Bànå , i Slovinski Vitezová ,
Izvagen_iz razliçiti Kgnigá,.i slóxene u Jezik: Slovinski
IZ ! eneu

PO FRA
ANDRII CACICHIU -MIOSSICHIU
1. Z BRIISTA
Stioczu : Jubilatomu Reda male " Bratje S. Frane, Darxave
Pris., Odkupiteglia : u Dalmaczii.
Ižnova pristampane od istoga , spris avkom Czessàrà , Papà , Sveti , i Blaxeni
od Naroda Slovinskoga , i snadomerkompissamt Jure Castriotichiu , Vojvode
Janka ,,Czarrigrada, Becia , i od svakke varste Vitezovà, i guiovì vojevagnià .
SAD: OPET PRISLO Y VOTISCTENA
- PO' FRA

ANTI PU AR ICHIU
ISTOGA REDA , I D 'ARXAVE
I PRIKA ZA NA
Gospodigui Plemichiem Primorskim Z i Poglisckim , Kottorskim , i stemui
Narodu Jirigskomu.

U MLECZI NA MDCCCI.
PÓ ADOLIU CZKS ARU
2 DOPUSCTEGNIEM STARESCINA. .
 NARODE SLAVNI DALMATINSKI.

W Noggo imma vrimcna , dà Pisme Starza Miellovana Çasnoga

Redovnika i vridnoga Jubilata Fra.Andrie Cacichia = Miossichia ,
nisu prislovvotisctene , ni date na Svitlost. Radi scta , mnoghi
moji priategli, i Sctovahoczi Slavvæ -Naroda Dalmatinskoga jessume
mollili, da iste Pisme , opet na Svitlost dadem . Za ispuniti dakle
xegliu mojih prijategliah i za ponnoviti Slavvu moga Slavnoga
Naroda , dajem na Svitlost iste Pisme, i prikazujemji SvojGospodi
Primorskom , i Kottorskom , kojisu , díka , posctegne , i Slavva
parvorogeni krag liah Banah rhabrenoga naroda Dalmatinskoga.
Gospodo priçasna ? Primite ovve kgnighe , i progledaitese na
rhabrenostih nascih parvorogenih , i uzdarxite czillovità onnu virnost ,
koja jest bila svegger vlastitost ossobita nascega naroda ; i xivite
ù pravoi virri Katoliçanskoi , koja bitti hochie , pravi Sctit , i
obranna, protiva svim nepriategliem nascega Naroda Dalmatinskoga.
S'ovvim kgnigham uzdamse probuditi ù vammi gliubav Slavvæ
vasce, i dostighnuti kod vas Svakku millost. Klagnamse vascemu
Gospodstvu Komu xelechi svaku srechiu , i čestitost , nebeskù i
zemglskù vazdase nazivgliem .

Priponizni i vazda darxani Sluga

' . , . Fra Ante Puarich Misnik Reda S. Frane,
a Darxave Prisvetoga od kupiteglia ù
Dalmaczij.
 VENEZIA 4. DECEMBRE, 1800 . ?
L'IMPERIAL, REGIO GOVERNO GENERALE..

Vedute le.Fedi di Revisioni, e di Censura , Concede: Licenza: allo: Stam --

patore. Adolfo, Cesare di ristampare , e pubblicare il Libro intitolato : Razgo
vor Ugodni. ec., ossia: Ragionamento, dilettevole: sopra , la Nazione Slava : ec..,
osseryando , gli Ordini: veglianti in materia di Stampe, e consegnando le pre ...
scritte tre.copie per: l’Imperial Regia:Corte ,, e per le Pubbliche: Librerie:
di Venezia e di Padova ..
o . . . : : : :
I Grimani ,

de Ceresa : Reg: Segr.

Ovve Kgnighe prodavachiese na Stamparij

Antuna Martechini u Dubrovnichu.
 U K A ZA GNIE STVARI,
KOJEŠE U OVIM KGNIGAM UZDARXE.
Lidi Pisma Radov , ti Mjelovana na listu í
Slidi Poskocnicza ec.
Slidi ukazāgnie od kraglia Slovinski.
Slidi dogagiaji posli porogegnia Issusovan
Slidi-broj Czessara naroda Slovinskoga .
Broj Papa naroda Slovinskoga.
Broj od sveti naroda Slovinskoga .
Broj od Blaxeni naroda Slovinskoga.
Versi Czessara Constantina .
Pisma od Imegniaka .
Slide kragli Slovinski.
Ostroillo kragl Slovinski 1.
Svevlad kragl Slovins.2 .
Selimir krugl Slovins. 3 .
Vladan kragl Slovins. 4 .
Radimir kragl Slovins. 5 .
Svetimir kragi Slovins. 6 .
Budimir kragl Slovins. 7.
Svetolik kragi Slovins. 8.
Vladislav 1. kragl Slovins. g .
Tomislav kragl Slovins. 10 .
Sebeslav kragi Slovins. II.
Vladimir 1. kragl Slovins. 12.
Karamir kragl Slovins. 13 .
Tvardoslav kragl Slovins. 14
Tolomir kragl Slovins. 15.
Pribislav kragl Slovins. 16 .
Krepemir kragi Slovins. 17
Sveiorad kragl Slovins . 18 .
Rodoslav kragl Slovins. 19 .
Pisma od Rodoslava .
Ciaslav kragt Slovins. 20 .
Pavlimir kragl Slovins. 21.
Pisma od Pavlimira .
Tiescimiir kragl Slovins. 22.
Pisma od kräglia Tjescimira ,
Prelimiir kragl Slovins. 23 .
Silvestar kragl Slovins. 24 .
Tugimiir kragl Slovins. 25.
Falimir kragł Slovins. 26 .
Vladimir 2. kragi Slovins. 27.
Pisma od kraglia Vladimira .
Draghimir kragl Slovins. 28.
Dobroslav 1 . kragl Slovins. 29 .
Pisma od kraglia Dobroslava .
Michailo kragi Slovins. 30.
• Rodoslav 2. kragl Slovins. 32.
· Pisma od Radoslava , i Bodijna
Dobroslav 2 . kragl Slovins. 33 .
Vladimir 3. kragl Slovins. 34 .
Jure 1 . pùt kragl Slovins. 35 .
Grubissa kragl Slovins. 36 . '
Jure 2. put kragl Slovins. 37.
Draghiña kragi Slovins. 38 .
Radoslav 3. kragi Slovins. 39.
Simeon kragl Slovins. 40.
Stipan r. kragi Slovins. 41.
Stipan 2 . kragl Slovins. 42.
Pisma od Stipana Nemagnichia .
Stipan 3 . kragl Slovins. 43.
Pisma od Stipana Nemagnichid .
Uros Dragutin kragi Slovins. 44 .
Urosc Milutin kragl Slovins. 45 .
Uladislav 2 . Urosc kragl Slovins. 46 .
Stipan 4 . Urosc kragl Slovins. 47.
Stipan 5 . Urosć kragl Slovins. 48.
Pisma od Xenidbe kraglia Bulgarskoga
9 Uros kragl Slovins. 49.
11 Pisma od Vukassina . "
13 Vukassin kragl Slovins. 50.
“14 Lazar Grebglianovich .
16 . Pisma od Kobilichia .
16 Jure Brankovich .
16 Jure poglavicze od Rascie .
16 Lazar Brankovich .
17 Slide Poglavicze od zente.
Slide Poglavicze Bossanske. -
Pisma od Kotromanovichia .
18 Tuartko T. kragl Bossanski r.
18 Tuartko 2 . kragl Bossans. 2 .
18 Ostoja kragl Bossans. 3 .
Stipan kragl. Bossans. 4 .
Pisma od Ostoje kristichia. ;
19 Tuartko 3 . krägl Bossans. 5 .
19 Toma Kristich kragl Bossans. 6.
Decretum Stephani Thome Regis.
Pisma od Stipana Kristichia .
Stipan Kristich kragi Bossans. 3.
20 Pisma od Stipana Tomasevichia .
20 Epistola Regis Bosnice .
20 Slide Poglavicze Bulgarske. "
· Pisma od Oruna i Nicefora .
ş
Simun Labas kragl Bulgarski.
22 Samuel krägl Bulgarski.
Pisma od Basilia Czesara . . .
Dolianin Kragl -Bulgarski. 18 .
Constantin kragi Bulgars. 24 .
Terter kragl Bulgars. 25.
Slidikratko govoregnie od Poglavicza Krögn .
Slidi Xivot Jure Castriotichia .
Poçimigliu Junästva Jurinä .
Pisma od Reçeni Mejdana. .
Pisma od stvari Imenovani.
Slidi Rat Iurin , Czarrem Muratom .
Pisma od ovogha Boja. . .
Pisma od kraglia Ungarskogha .
Rasbi Castriotich Feresc Passu .
31 Pisma od Reçeni Dàgàgiája .
Pismá od Udàje Mamicze Divojke.
Pisma od Castriotichia ; i Rep . "Mletačke.
Mustăpå razbijen od Castriotichigo
Pisma od recenoga Bojà .
Murat igge Naskenderbega.
Murat poççe Grad Bitti.
Castriotich sinni Jurisc na Turke. .
Dillo vitexko , koje ucinii Jure :
Murát pristrāceni
36 Jedan rischiànin izdade Svetigrado
Pisma od Svetigrada .
Murat pogiè nå Kroju .
Murat Obsidnu Kroju.
38 Pisma od Kroje..
 Dogagiaji Posli Smarti Murotove, gor Pismo od Cafichico .. :
Podigosesce Pasce Protiva Skenderbegu . gi . Pisma od Scibeniku .
Pisma od Reçennii mejdang . 91 Pisma od Rodovana , i Mjlavonia .
Czar namisli pogubiti, Skenderbega . ' 92 Pisma od Grada splitta .
Slidi Boj opchieni. 93 Pisma od Grada Scibenika
Pisma od ovogà strasnoga Boja . 94 · Pisma od Beça .
Skenderbegh uddari na Turke. 96 Pisma od Principa Eugenia . 181
Pisma od Ovoga Dogagiaja . - 97 Pisma od Vitezova Ungarski ; i Hartatski. 182
Czar zapita mir u Skenderbega . 98 Pisma 2. od Vitezova Arvarski. 184
Pisma od Ferdinanda i Castriotichia . 99 Pisma od Vojvode Sekula . 188
Posla Pascu na Castriotichia . 100 Pisma od Mariana Terziichia . 188
Posla drugoga Pascu . 100 Pisma od Vitezova Kotorski. 489
Posla 3 . Pascu na Castriotichia . 101 Pisma 2 . Od Kotorski Vitezovo . 191
Pisma od ovvii Pascaa . . 101 Pisma od Kotaracza . 193
Czar Pisce Kgnigu Castriotichill . 102 Pisma od Moçivune Vuku . 194
Odgovor Castriotichia . 103 Pisma od Durutovichia . 195
Memed Rasargen igge na Skederbega. 104 Pisma od Jankovichia . 195
Pisma od ovoga xestokoga Boja . 105 Pisma Dujasa Babichia . - 196
Balaban igge na Castriotichia , 307 Pisma od Vitezova Sibeniski. .. . * : 197
Memead igge 2. put na Juru , 108 Pismaa od Boscg niakd. - 200
Pism od stuari gorri reçeni. 109 Pism od Vitezova Primostenski, -200
Slidi. Smart Jure Castriotichia . III Pisma od Gulina Arambasse. 204
· Pisma Vojvode Janka . 112 . Pisma od Knina . 202
Pisma drugga od Janka . 114 . Pisma od Vitezova Darniscki. 203
Pisma trechia od Janka . 115 Pisma 1. od Vitezova Signski. 205
Pisma 4 . Janka , i s . Ivana Gapistrana . 116 Pisma 2. od Signski Vitezova . 206
· Pisma 5. Vojvode Janka . 119 Pisma 3 . od Signia 208
Písma od secule. 120 Pisma od Marka C ,iurkovichia . . 208
Od uzetija Czarrigradskoga . 121 Pisma od Vitezova kliscki. 210
Od Jurisca Parvoga . 122 Pisma od Vitezova Casteglianski. 2 IT
211
Od Jurisca drugoga . 123 Pisma od Vitezova Poglicki. -213
Pisma od Czesara Constantina . a 124 Pisma Drugga od Poglicana . - 214
Písma od Uzetja Czariigradskog . 127 Pisma trechia od Poglicana . 215
Pisma Drugga od Czarrigrada . 330 Pisma od Vitezova Omiscki. 218
Pisma od Kuchie Frankopanovichia . Pisma od Vitezova Zadvarská 223
Pisma od Nastele Mletaçke. 132 Pisma od Vitezova Imotski. 224
Pisma od Skadra . 234 Pisma od Vitezòvà Vargorski. 226
Pisma od Divojke Marule . 135 Pisma od Vitezovd Primorski. 227
Pisma od Ante Lezze. 135 Pisma od Vitezdvd Neretvanski.
Pisma od Kraglia Ludovik @ . 136 Pisma od Uskòkd Erczegovacki. -233
Pisma od Bana Zrinovichia . 137 Pisma od Nikole Vladmirovichich
Pisma od Krag. Uluzalj i Grada Corçule. 139 Pisma od Grada Zadvarja . 235
Pisma od Cipra . 141 Pisma od Kasctela Darvenika . --
Pisma od Strascnoga Boja Kojisee uççin Pisma od Grada novoga ù Buczi,
ni na dan S. Justine. 142 Pisma od Zbora Primorskoga .
Pisma od Gospode Dubrovacke . Pisma od Jurisce Segnianina .
Slide Knezovi , i Gospoda naroda Slovin . Pisma od Plauce Arambasce.
· skoga . Pisma od Jurasa Veichia .
Pisma od Vutotina Vladmirovichia . 150 Pisma Luke Oxegovichia .
Pisma od Ivanovichia . 157 Pisma od Diplome Primorske.
Pisma od Nakichia . 253 Pisma od Smarti Mladinichia .
154 Pisma od Vitezova Kotorski.
Pisma od Knexevichia .
Pisma od Surichia . 156 Pisma od Marka Ivanovichia ..
Pisma od Bargbeglichia . 157 Pisma od Ante Radimira.
Pisma od Vuçovichia . 160 Pisma od Vitezova Dalmantinski,
Pisma od Grabovcza . 161 Pisma od Vitezova .
Pisma od Marka Bobovcichia . 162 Pisma od Turski Junaka.
Pisma od Tomassevichia . 163 Pisma Ratta Beçkoga .
Pisma od Lovrichia . '763 Pisma Ratta Maloga .
Pisma od Barçichia . 164 Pisma od Gracza .
Pisma od Milanovic hia . 165 Pisma od Caciichia .
chia. 166 · Pisma od Carla Czesara .
Pisma od Garcichia . ..
Pisma od Gulichia . 166 Pisma od Kraglicze Ungarske.
Pisma od Bressanichia . 167 Pisma od Bosne Ravne.
Pisma od Liubibratichia . 168 Pisma od Svetoga Jurja .
 PRIPOGLIUBGLEINOMU SCTIOCZU.

IV enahodechise ù mojim Kgnixiczam , od Kràglià , Bànà , i Vitezòvà Slovinski, mnoghd

stvari , i lipi dogagiaji , Kojise prija , à nikki, i poslì Porrogegnia Gosppodinova zgodisce u
darxavam Slovinskim , zato moj gliubezniviSetioce reçene Kgnixicze pristampajem S ' pristavkom
stàrii Kraglià , Czessira , Papà , i mnoghi sveti od nascega Slovinskoga Naroda. Snadometkom
takoger mnoghii Pissàmà od Bànà , i starii Ungarski, Mletačkii , i Slovinskii Vietezovà , à tò
ja svesam pomglivo izvadio iz Kgnigà latinskii , Taliaaskii , i Arvarskii , iz razlicitih Pisama !
Karràrà , diplomà, Ducà là , attescàtà , Davorijà , i svidocxbe staràcza , Redovnikà , i svitovonià
kà. Svarha pak za koju ja ovvih trud çinnim jest najparva slava i postegnie Boxije komuse
svako dillo poseteno , brez otruje grija ucignieno posvetiti, i prikazati immà Druggi nekase
sadascgni , i poslidgni vitezovi moggù ogledati , Kanno ù zarczalo , ù rabrenità vojavagnia , i
glasovità ' junasetva svoji didà , i Sucundiidì , daij slobodno , i vesselo mogù naslidovati , i
S 'opchienitim Nepriategliom boj bitti. Trechià pàk Svarha moga truda jest ovyà , dasse slav
nà immèna , Vitezòvà , i glassoviti junakà moggù Za punnò vikòvà na Svitu uzdarxati , Setit
ti , i gniova junasctva Spomiginiati , jer Setosse ù Kgniggam nenahodii , barzose izgubi, i za
boravii , kgnighe Satainpane Sve po svitu iggiù , akose izgubè ù jednomu gradu , darxavi, alli
kragliestvu , nechiè ù drugomu; i tosu moj setioce svarhe za koje ja ovvih trud cinnim , koj ,
akosi rodda od starinne Gospodskoga. Vitexkoga , elli junackoga , uffamse bichieti ugodan ,
akoli nisi , na moje marzichiese kgnixicze , i pogargivat trudno dillo starcza mjelovana , kako
nosu i dosada onnii , koji nisu od vitexke karvi sasstavglieni. Retorike , ni Poesie , nakichie
na , ni napirlitana vèza nachi neehtiesc, negge jednu zgraggiu , svarhu tvardoga temeglia od
istine zigianu , stinam naraunim , iz dubokii jamà , po nastojagniu siromaha mjelovana izkopà .
nii. A kose naslagiujesc ù zgraggiam narescenim , evosamti kamegnie pripravijo , pilaihi, te . . . .
scihi, i krescihi , Ś ’tvojizim Allatom , kogasi stekao , ter nacigniaj visoké , plemenitè , i Gosa
podske Polace , jati dobrovoglno dopuschiam , i gestitù ù tuomu rukodilu srechiu nazivam .
Slidi Pisma Radovana , i Mjelovana.
K Gaigu pisce od kotara knexe Il junake pjevaj Svekoliské
1 . Po imenu staracz Radovane Neka nije prama tebi vieke
Terje scaglie Pobratimu svomu Olse progi Gussal i pjevagnia
Mjelovanu od Goricze czarne. Niz kotare ravne putovagnia .
U kgniziga lipo pozdravgliasce Odpisuje staracz Mjelvvane
Ter ovako staracz bessigiasce Nebúdali Pobro Radovane
Mjelovane svaje Vjeka nate Kochieskuppit po Nebbu oblake
Probudise bichie boglie zate ; Kol'iszpjevat po Svietu junake.
Kadno lani proge niz kotare Nebitji vjele izpjevale
I pronese Gusle lavorove Kamolíchie staranz Mielovane.
Ter zapjeva pjesmu od junaka Nije lasno uz gusle vjekati
Iedne slavisc drughe nespomignesc Nj junake po imenu zvati.
Vjece nate lieka i Karbava , A koltije seto pomucno Pobre
- Slavonija vjetexka darxava Od kotara starcę Radovane
Slavna Bosna i sua Dalmacia Uzmi Gusle tase i napjevaj
Romania i sua Bulgaria , Sve delije po Svietu izpjevaj.
Jer ostavii mnoghè Vjerezove Allichiescse prija prestaviti
Mejdangije Bane i knezove Kanno Cvarçak pjevajuch domraka
Pazzi dati neogulè Bradu Negolichiesc Pobre izbroiti
Ier junaczi za Salu neznadu. Kolikoje na svietu junakà.
Ta etosi brexan ostarijo Kadsam lani proscà niz kotare
Vojujuchi i bojak bijuchi Svaki vellii pievaj moje stare
A junake niesi zapantijo Ma nereço gnieko Radovane
, Vechji Sardisc tako pjevajuchi. Nati Novaz starçe Mielovane ,
Tera
Terchiesc kupit jednu Tikevii vini
Setochie tebbi biti do karina
Nij lasno posvietu odditi
Ud junaka pjesme izvoditi.
Alli neka znadesc Radovane
Da za Novcze nepjevam junake
Vech za gliubav slavu i poctegne
Vjetezòvà stàrii uzviscegne ,
Evvochiuti Gusle napraviti
Vjetezove po imenu zvati
Od kojise spomenuti mogu
Svechiurij zbroiti u slogu . . I u dvoru milò i veglieko .
Slidi poskocnicza kojase moxsce u ’kollu pjevati.
Ssobitù Narod svakki
Kripost immi skomse dicii
Koju daje Bogh prijakii
Mudrii kaxu ovvè rici.
A kragliuje sva Rabrenost
· U ' Narodu slovinskomu
Snaga , jakost , i sarçenost
U ' vojniku Arvatskomu.
Alexandro tò svidocii
Krag? vellikii svega sviita
Svakom nossech on pridosçi
Dillovagnià plemenita ,
Koja vazda ukozasce
Slovigniani vitezovi
Izatose zoviasce
Slauni jaki norod ovvii.
Prii negh umrii gnim ostavi.
Dopuschiegnia blagodarna
Uznosiji , fali , slavii.
Ràd junastva velle harna.
Kàrà tii i prokligne
Kob 'opsovà Narod ovvii
I svakoga jose zakligne
Da zagnima zlo neslovii.
Ostavgliajim Banovine
Sve od Mora latinskoga
I Darxave joscter inne
Do Baltika ledenoga ,
Da gniovo imimà biti
Odstarinnè kako bisce
I nikose nejma pritti
Alexandro to horisce .
Sva vellikà Sarmatia
Od Starinne gniovaje
Slavna Bosna Dalmatia
Illiricka derxavaje .
Moskovija Pollonia
Bohemija Ungaria
Sva bogata Slavonia
I Vitexka Bulgaria ,
Slovinskesu te darxave
Davno koje osvojisce
Radovane vjeratime moja
Korbamije dodijala tuoja .
Vagliamise iz doma djeliti
Alme nechie Gecza precekati.
Evosamti texko obolijo
Oronuo i josc osliepio
Skitajuchse od grada do grada
Od nemila Pobre do nedraga.
Nadajmise do godine dànà
Junakechjesc kazat od mejdana
Dospivajuch pozdravgliamte liepo
I punnose onni slàve
Ier narode pridobisce.
Ligonia Alania
Ravna lika i karbava
losc i lipa Arbania
Illiricka jest darzava .
Plodna zemglia Pomeranska
I Goria josc suvisce ,
Banovina a i kragnska
Slavnogh Puka vazda bisce.
Gniovaje didovina
Sarbska zemglia i Russia
U istinu josc starinna
Tatarija i Prussia
U ' bilomu gradu svomu
Alexandria kise zazva
Svemu Puku slovinskomu
Gliubeznivu pozdrav nazvá
Blagosovjim jose ostavii
Marte , lova , i Plutona
Svoji Bogov koje Slavii
Dajim Dadu svakà onna ,
Koja od gnii prossit budù
I ù dnevu i ú nochi
Dajim ni je trud zaludu
Bichie gnima ù pomochi.
Iedanajest Svitlii Bana
SAznadarom tù binasce
Od Istocnii kada strànà
Gnii Monarka pozdravgliasce .
Za Svidoçit bihu zvani
Svemu svitu slavni Puce
Upisani gorri Bani
Kako mudrii tonas ugse ,
Datje ovvà ostavijo
Alexandro fin Filipa
Terje tebbe proslavio
Blagodarstva dilech lipa.
Rad junasetva i virnost !
Tuoji starii zemglio slavna
Imalasi çasti dosti
U ’istinu josc odavna.
 Vesselise Maiko jaka Ni ù Paklu josc prokleti
Illiriçkii vitezovà Istù sarxhu buddù piti .
Dassi punna tii junaka A postoli jersu vechi
Svitli Bana i knezovà ; Neggo svetii Muceniczi
Lipu frichiu ter nekunni Svu istinu vaglia rechi
ſer Plemiichià i Gospode Od Svitovgni Sveceniczi. '
Gradovisu tvoji punni A lücifer xeschiu immà
U ’ posčtegniu svakom odde ; Od ostàlli mukku dolli
Brez kojizii tiibi biila Ossobiti Sarxbu prima
Ka i brez dusce Martvo tilo Ierse Zove kragl oholi .
Tamna Mracna i nemila K ? Vedru nebbu nu pogledaj
Tobitisse dogodilo . Ter Krispoti viddi svahè ',
Prostranose Nebbo ghizdà Svitlè zvizde ter razgledaj
Terje Svitlo i pristalo Vidichiesçji nejednake .
Al da nije nagnem zvizda Po svoj zemgli proscetajse
U ' tamnosti sveb ' ostalo , Slicaj moja govoregnia
Tako nitii nigda nebbi U razumu nesmetajse
Vech promisli sva stvorenia .
Da Gospode nejmau tebbi Ilizuchia i Plazùchià .
Terb ' ostala sva neplodna . Svita Zviri svakojake
Za obiçaj ù tehije Sva letuchià i i Plovùchid
Da svak jednakochie biti Ugledachiesc svuda take ,
Neprilicno u sebije Varsta svakà gliutii zmija
losc otomu pomisliti, Starescine svoje setuje
Alexandro umiruchi . Do zemgliese svàhà svija
Znam ofçito nekti toggå Zuizkdu kraglia kada cuje .
Svoje czarstvo gnim dajuchi Boghje tako postavijo
Imenà dostojnoga . Da razlikost immå biti
Ni ù Raju dissu sverii Od vikaje ostavijo
Svi jednaczi moggù biti Tise zato nejmasc priti .
Slidii kratho ukazagnie od starii kraglia slovinski , i dogagiajih , kojise ů stárd vrimena
zgodisce ů Darxavam slovinskim , iz razliciti Kgnigà izvageni , i na
svitlost postavglieni.
PArvii kragl Illirichi zvascese imenom Illirik , od kogase slovigniani Illirici prozvasce . Posli
1 ovvogi mnoghii vladascé , alli gniova imena kgnighe skojimse ja sluxim nemechiu .
Na 3522 . po stuoregniu svita Farani dalmatini nassellisce Otok Viis .
Na 3606 . po stuoregniu svita vladasce slovinskim darxavam kragl Bradilio slovinacz , koji
. immade xestok Rat S Filipom kragliem od Macedonie , koga Bradilio dobbih , i pod Araç
podloxii .
Na 3629. Claucio , i klitto sin reçenoga kraglia Bradilia , kraglievàsce ù Darxavi slovinskoj,
i ovve Alexandro velliki , sin kraglia Filipa jako oblada , i pridobii .
Na 3655. Demetrio glasoviti bih ucignien kragl od slovinski Banoviina .
Na 3685 . Vladahu slovinskim darxavam Brem , i Bolg. Erczezi , olliti dukke slovinczi, i
ovvii porrobisce Garcku zemgliu .
Na 3726. Agron Pleuratov sin bih ucignien kragl slovinski. Ovvi kragl punno snaxan bi
sce, i zatò podloxii mnoghè Banovine : Imadisce stò Nava od Boja S 'kojizim odde protiva.
Etolom , razbii , i porrobii gniovu darxayu , pak napunivsci regene Brodove svaçoga Bogatst
va , slavodobitnik povratise u zemgliu slovinsku .
Na 3732. Umrij kragł Agron , i gniegova xenna Teuta poççe vladati slovinskim Darxavam ,
Na 3733 . bihu poslani Rimski Poklisari lucios i Cajo kragliczi Teuti daje molle nekabi po
karala svoje podloxnike koji çigniahu mnoggo zla latinom po moru ; alli punna xenske holo .
sti çinilaije pogardna smaknuti
Na 3734. kraglicza Teuta poslalaje Vojsku na skendercze , osvoji Grad draçevo , korçulu ,
i mnoghè Drughe . Genera prid vojskom biisce Dimitar Faranin ,'kojise izneviri Teuti, i sas
vim vojskom pridruxi Rimglianom , koji porrobisce svu dalmacziu , i osvojisce kragliestvo
Teucino ,
A 2 Na
 Na 3743. Dimitar Faranin vladalacz od vojske slovinske vojevaje po moru , j potrolig
Garçke darxave . Ovije imao za xennu Trireutu Pine kraglia slovinskoga Mater.
Na 3744. Rimgliani osvojisce Far na otoku , i dimal misto jako ú dalmaczii:
Na 3345. Serditaida kragl. Slovinski dixxe vojsku i porrobii macedonia , damu nije pla .
tijo Filip kragl macedonski potroscke za pomoch , kojumuje bijo poslao suprot Etolom , i la
cedemonom .
Na 3746. Filip kragl macedonski hotijuchi pridobiti serdilaidu kraglia slovinskoga , i gniego
vo kragiestvo podloxiri , bih od reçenoga serdilaide pridobivem , i istiran iz zemglie slovinske..
Na 3773. Kraglievaje u slovinskim darxavam Pleurat slovinacz , i ovii porrobiiGarcku zem
pliu do Korinta .
Na 3781 Kraglievaje nad Slovinczim krag! Gencio .
Na 3984. Gencio kragl slovinski po nagovoru Persea kraglia macedonskoga , ucinnise nepria
teg! Rimglianà , koji svelikom vojskom dogiosce ù dalmacziu term : mnoghè Gradove osvoji
sce ; najposlii skadar ú kogase biscezatuorija . Stadda kragliestvo , slovinsko i macedonsko pod
oblast Rimglianà padde.
Na 3840. Drughi slovigniani zvani Ardiei, i Pallari ud farrisce na slovincze dalmatinske ,
kojise bihu Rimglianom podioxili terji nepriateglski porrobisce.
' Na 3g0o. Perasstani Dalmatini dignulise jessu suproch Rimiglianom .
Na 3901. Dalmatini Gorgni uddarrisce na liburnexe kotarcze , kojizim Grad Promin osvoji
sce Rimgliani na pomoch liburnexem , Koje dalmatini pridobisce , General Rimskoga , i svu
griegovu vojsku issikosce.
Na 3920. Po smarti Julia czessara Dalmatini slovinzi Rimskoga zapn vidnisctva , jaram svar
gosce , koje Bebius Rimski vojivoda pokoriti hotijuchi , on i sva gnjegova vojska od Dalma
tinà bih pobijena. Alli oppot Rimgliani vechiu vojsku poslasce ù dalmacziu , koia vechie od
pedesset godiseta scgnimamse bijuchi, najposlii od Rimgliana pridobiveni ostadosce Dalmatini..
Na 3926 . Digoscese Posavczi suproch Rimglianom , punno vrimena scgnima Boj bisce , alli
doge czesar August svojskom , i podside stolno misto Posavsko sigheciczu , koju ù dvajest" da
na na sillu osvoji. Otolemse dilli u Dalmacziu , Razbi vojsku kraglia Dalmatinskoga Tutima
imenom , i osvojimu vellikij Crad Promin .
Na 3927. Czesar August oppèr svojskomdoge ù Dalmacziu , i zarad vellika glada , koji tad
da ù dalmaczii biisce , czesaruse podloxisce , davscimu Araç , i ù tutiju alliti , u porucanstvo
sedam fiotinà Mladichia .
Na 3948. Daczi Pridunajczi robili jessu slovincze , à Dalmatinidigoscese protiva Rimglianom ..
Slide dogagiaji posli porrogegnia Assussova.
N A 7. po Issussovu porrogegniū bihu Kragli od Dalmatiinà , i Slovinacza Batana , i Prise
IV net. Ovvise Digosce Protiva Rimglianom , à imadihu Vojiske Ossam Sitotiina Igliadà.
Piscacza , i Dvista igliàdà , Kogmiikà , kako pisce Vellejus Rimglianin , tò cinnii migliun u
Sve . Na punno mistà Rimgliane issikosce na rà nacin , da nisu nikadar billi ù Vechiemu.
Strahu tuzi , ni xalostia
Na 8 . Doge Rimska vojska u Dalmacziu , ter Same Makarane Oblà , Dà.
Na 9 . Rimgliani razbisce Slavinsku Vojsku , i uffatisce Bata , i Pineta Kraglie Slovinskem .
Na 57. Sveti Pava pripovidaje riję Boxiu po slovinskin Darxavam .
Na 244. Vladaoje Svim . Slovinskim tadd. Darxayain Krag! States Slovinancz . Ovii Slovinczi
faddà Zvajuse Avari, i Albari.
Na 254. Bribirani Kotarcezi ubisce Svetoga Maxima.
Na 350. Kraglievaje ovvo Vrime nad Arvarim Suringh . .
Na 400. Doge Svojskom iz Scithie Radigost u Dalmacziu , i ù ostale Slavinke Darxave , tere
ze mnoggo Jaki u enui..
Na 408 Kragl Alarik . Gotskii Slovinski Osvoji Rim , i Italiu ,
Na 417 . Gotti Slovinczi Zadobilisu Scpagnioisikii Orsagh .
Na 421. Poeescese Mleczi zigiati.
Na 451. Attila Kragl Ungarski , reçen Biç Boxi , Mnogu Karv po Svim prolija
Na 453. Attila osvoji Svu Dalmacziu .
Na 453 : Attila razorii Aquileju , i mnoghe Gradove po Italij. .
Na 454. Artila Star ad 124 .. Litta oxenise mladoin divojkom , i poslii vellike igre i Vesi
glia , Svojomse Karvgliu Zadùscii.
Na 467. Vladàsce Slovinskim Darxavam - Kragl Ardarik , Kragl. Ardarik . Koji Svojskom
Slovinskom ddarrij na sinove Atiilove: 1 possije Vechie od 30000. L'grigich 'aa , ù Komu bom
 PRIPOGLIUBGLEINOMU SCTIOCZU.

IVenahodechise ù mojim Kgnixiczam , od Kràglià , Bani , i Vitezovà Slovinski, muogh ?

stvari, i lipi dogagiaji, Kojise prija , à nikki , i poslì Porrogegnia Gosppodinova zgodisce ù ,
darxavam Slovinskim , zatò moj gliubeznivi Setioce reçene Kgnixicze pristampajem S ' pristavkom
stàrii Kraglià , Czessàra , Papà , i mnoghi sveti od nascega Slovinskoga Naroda. Snadometkom
takoger mnoghii Pissìma od Bànà , i starii Ungarski, Mletačkii , i Slovinskii Vierezovà , à tò
ja svesam pomglivo izvadio iz Kgnigà latinskii, Talianskii , i Arvarskii , iz razlicitih Pisama !
Karràtà , diplomà , Ducalà , attescàrà , Davorijà , i svidocxbe staràczı, Redovnika , i svitovania
kà. Svarha pak za Koju ja ovvih trud sinnim jest najparva slava i posetegnie Boxije komuse
svako dillo poseteno , brez otruje grija ucignienò posvetiti, i prikazati immà Drugoà nekase
sadascgni, i poslidgni vitezovi moggù ogledati , Kanno u zarczalo , ù rabrenità vojevagnia , i
glasovità " junasctvå svoji didà , i Sucundiidì, daij slobodno , i vesselo mogù naslidovati, i
S 'opchienitim Nepriategliom boj bitri. Trechià pak Syarha moga truda jest ovvà , dasse slav
nà immèna , Vitezovà , i glassoviti junakà moggù Za punnò vikòvà na Svicu uzdarxati , setit
ti , i gniova junasctva Spomiginiari , jer Stosse ù Kgniggam nenahodii , barzose izgubi, i za
boravii , kgnighe Setampane Sve po svitu iggiù , akose izgubè ù jednomu gradu , dārxavi, alli
kragliestvu , nech ' è ù drugomu; i tosu moj sutioce svarhe za koje ja ovvih trud cinnim , koj ,
akosi rodda od starinne Gospodskoga. Vitexkoga , olli junackoga , uffamse bichieti ugodana
akoli nisi , na moje marzichiese kgnisicze , i pogargivat trudno dillo starcza mjelovana , kako
nosu i dosada onnii , koji nisu od vitexke karvi sasstavglieni. Retorike , ni Poesie , nakichie
na , ni napirlitana veza nachi neehtiesc , negge jednu zgraggiu , svarhu tvardoga temeglia od
istine zigianu , stinam naraunim , iz dubokii jamà , po nastojagniu siromaha mjelovana izkopa
nii. Akose naslagiujesc u zgraggiam narescenim , evosamti kamegnie pripravijo , pilaihi, te
scihi , i krescihi , S 'tvojizim Allatom , kogasi stekao , ter nacigniaj visoke , plemenitè , i Gos
podske Polace , jati dobrovoglno dopuschiam , i çestitù ù tuomu rukodila srechiu nazivam .
Slidi Pisma Radovana , i Mjelovana .

K Guigu pisce od kotara knexe Il junake pjevaj Svekoliske

11 Po imenu staracz Radovane
Terje scaglie Pobratimu svomu
Mjelovanu od Goricze czarne.
U kgniziga lipo pozdravgliasce
Ter ovako staracz bessigiasce
Mjelovane svaje Vjeka nare
Probudise bichie boglie zate ;
Kadno lani proge niz kotare
I pronese Gusle lavorove
Ter zapjeva pjesmu od junaka
ledne slavisc drughe nespomognesc
Vjece nate lieka i Karbava
Slavonija vjetexka darxava
Slavna Bosna i sua Dalmacia
Romania i sua Bulgaria ,
Jer ostavii mnoghè Vjetezove
Mejdangije Bane i knezové
Pazzi dati neogulè Bradu
ler junaczi za Salu neznadu .
Ta etosi brexan ostarijo ..
Vojujuchi i bojak bijuchi
A junake niesi zapantijo
Veshji Sardisc tako pjevajuchi.
Neka nije prama tebi vieke
Olse progi Gussal i pjevagnia
Niz kotare ravne putovagnia .
Odpisuje staracz Mjelvvane
Nebúdali Pobro Radovane
Kochieskuppit po Nebbu oblake
Kol'iszpjevat po Svietu junake.
Nebitji vjele izpjevale
Kamolichie staranz Mielovane
Nije lasno uz gusle vjekati
Nj junake po iinenu zvati.
Akoltije sito pomucno Pobre
Od kotara starcę Radovane
Uzmi Gusle tase i napjevaj
Sve delije po Svietu izpjevaj.
Allichiescse prija prestaviti
Kanno Cvarcak pjevajuch dömraka
Negolichiesc Pobre izbroiti
Kolikoje na svietu junàkà. '
Kadsam lani proscà niz kotare
Svaki vellii pievaj moje stare
Ma nereço gnieko Radovane
Nati Novaz starçe Mielovane ,
Ter
Terchiesc kupit jednu Tiltvu vina
Setochie tebbi biti do karina
Nij lasno posvietu odditi
Ud junaka pjesme izvoditi.
Alli neka znadesc Radovane
Da za Novcze nepjevam junake
Vech za gliubav slavu i poctegne
Vjetezòvà starii uzviscegne ,
Evvochiuti Gusle napraviti
Vjetezove po imenu zvati -
Od kojise spomenuti mogu
Svechiurij zbroiti ù slogu .
Radovane vjeratime moja
Korbamije dodijala tuoja
Vagliamise iz doma djeliti
Alme nechie Gecza precekati.
Evosamti texko obolijo
Oronuo i josc osliepio
Skitajuchse od grada do grada
Od nemila Pobre do nedraga.
Nadajmise do godine dànà
Junakechjesc kazat od mejdana
Dospivajuch pozdravgliamte liepo
I u dvoru milò i veglieko .

Slidi poskocnicza kojase moxsce u’kollu pjevati.

Ssobitù Narod svakki . I punnose onni slàve
Kripost immì skomse dicii Ier narode pridobisce.
Koju daje Bogh prijakii Ligonia A lania
Mudrii kaxu ovvè rici. Ravna lika i karbava
A kragliuje sva Rabrenost Josc i lipa Arbania
U ’ Narodu slovinskomu Illiricka iest darzava.
Snaga , jakost , i sargenost Plodna zemglia Pomeranska
U ' vojniku Arvatskomu. I Goria josc suvisce
Alexandro tò svidogii Banovina a i kragnska
Kragl vellikii svega sviita Slavnogh Puka vazda bisce.
Svakom nossech on pridoççi Gnioyaje didovina
Dillovagnià plemenita , Sarbska zemglia i Russia
Koja vazda ukozasce U istinu josc starinna
Slovigniani vitezovi Tatarija i Prussia ,
Izatose zoviasce U ' bilomu gradu svomul
Slauni jaki norod ovvii. Alexandria kise zazva
Prii negh ' umrii gnim ostavi. Svemu Puku slovinskomu
Dopuschiegnia blagodarna Gliubeznivu pozdrav nazva
Uznosiji , fali , slavii. Blagosovjim jose ostavii
Ràd junastya velle harna. Marte , Iova , i Plutona
Kàrà pritii i prokligne Svoji Bogov koje Slavii
Kob 'opsovà Narod ovvii Dajim Dadu svakà onna ,
I svakoga jose zakligne Koja od gnii prossit budù
Da zagnima zlo neslovii. I ù dnevu i ú nochi
Ostavgliajim Banovine Dajim ni je trud zaludu
Sve od Mora latinskoga Bichiè gnima u pomochi.
I Darxave joseter inne Iedanajest Svitlii Bana
Do Baltika ledenoga , SAznadarom tù bihance
Da gniovo imimà biti Od Istočnii kada strànà
Odstarinne kako bisce Gnii Monarka pozdravgliasce.
I nikose nejma pritti Za Svidoçit bihu zvani
Alexandro to horisce. Svemu svitu slavni Puce
Sva vellikà Sarmatia Upisani gorri Bani
Od Starinnè gniovaje Kako mudrii tonas uççè ,
Slavna Bosna Dalmatia Datje ovvà ostavijo
Illiricka derxavaje. Alexandro fin Filipa
Moskovija Pollonia Terje tebbe proslavio
Bohemija Ungaria Blagodarstva dilech . lipa .
Sva bogata Slavonia Rad junasctva i virnost !
I Vitexka Bulgaria , Tuoji starii zemglio slavna
Slovinskesu tè darxave Imalasi casti dosti
Davno koje osvojisce U ’ istinu josc odavna . Ves
 Vesselise Maiko jaka Ni Paklu josc prokleti
Illiriçkii vitezovà Istù sarxhu buddù piti.
Dassi punna tii junaka Apostoli jersu vechi
Svitli Bana i knezovà ; Neggo svetii Muceniczi
Lipu frichiu ter nekunni Svu istinu vaglia rechi
Ier Plemiichià i Gospode Od Svitovgni Sveceniczi.
Gradovisu tvoji punni for A lucifer xeschiu immà
U ' posetegniu svakom odde ; Od ostàlli mukku dolli
Brez kojizii tiibi biila Ossobitù Sarxbu prima
Ka i brez dusce Martvo tilo Ierse Zove kragl oholi .
Tamna Mračna i nemila B K ? Vedru nebbu nu pogledaj
Tobitisse dogodilo . Ter Krispoti viddi svahe
Prostranose Nebbo ghizdà Svitlè zvizde ter razgledaj
Terje Svitlo i pristalo Vidichiesçji nejednake .
Al da nije nagnem zvizda Po svoj zemgli proscetajse
U ' tamnosti sveb ' ostalo , et Slicaj moja govoregnia
Tako nitii nigda nebbia foto U razumu nesmetajse
Casna bila ni ugodna Vech promisli sva stvoregnia .
Da Gospode nejmau tebbi a Ilizuchia i Plazùchià
Terb ' ostala sva neplodna. Ne Svita Zviri svakojake
Za obicaj u tebije Sva letuchià i i Plovùchid
v Da svak jednakochie biti svoje Ugledachiesc svuda take .
Neprilicno u sebije Varsta svakà gliutii zmijà
Iosc otomu pomisliti. Starescine svoje setuje
d
Alexandro umiruchi a 18 Do zemgliese svàhà svija
Znam oççito nekti toggå 10 Zuizkdu kraglia kada cuje .
Svoje czarstvo gnim dajuchi Boghje tako postavijo
Imenà dostojnoga . Onde Da razlikost immå biti
Ni ù Raju dissu svetii Od vikaje ostavijo
Svi jednaczi moggù biti LTL Tise zato nejmasc priti .
Slidii kratho ukazagnie od starii kraglia slovinski, i dogagiajih , kojise ù stdrd vrimena
s o zgodisce ù Darxavam slovinskim , iz razliciti Kgnigà izvageni, i na
i time za svitlost postavglieni.
PArvii kragl Illirichi zvascese imenom Illirik , od kogase slovigniani Illirici prozvasce. Posli
1 ovvogà mnoghii vladasce , alli gniova imena kgnighe skojimse ja sluxim nemechiu .
Na 3522. po stuoregniu svita Farani dalmatini nassellisce Otok Viis .
Na 3606 . po stuoregniu svita vladasce slovinskim darxavam kragl Bradilio slovinacz , koji
immade xestok Rat S' Filipom kragliem od Macedonie , koga Bradilio dobbih , i pod Araç
podloxii .
Na 3629. Claucio , i klitto, sin reçenoga kraglia Bradilia , kraglievàsce ù Darxavi slovinskoj,
i ovvè A lexandro velliki, sin kraglia Filipa jako oblada , i pridobii .
Na 3655. Demetrio glasoviti bih ucignien Kragl od slovinski Banoviina .
Na 3685. Vladahů slovinskim darxavam Brem , i Bolg. Erczezi , olliti dukke slovinczi, i
ovvii porrobisce Garcku zemgliu .
Na 3726. Agron Pleuratov sin bih ucignien kragl slovinski. Ovvi kragl punno snaxan bi
sce , i zatò podloxii mnoghè Banovine : Imadisce stò Nava od Boja S 'kojizim odde protiva
Ecolom , razbii , i porrobii gniovu darxayu , pak napunivsci reçene Brodove svaçoga Bogatst
va , slavodobitnik povratise u zemgliu slovinsku .
Na 3732. Umrii kragl Agron , i gniegova xenna Teuta poççè vladati slovinskim Darxavam ,
Na 3233 . bihu poslani Rimski Poklisari lucios i Cajo kragliczi Teuti daje mollè nekabi po
karala svoje podloxnike koji çigniahu mnoggo zla latinom po moru ; alli panna xenske holo
sti çinilaije pogardno smaknuti. i
Na 3734. kraglicza Teuta poslalaje Vojsku na skendercze , osvoji Grad draçevo , korçulu ,
i mnoghè Drughe . Genera prid vojskom biisce Dimitar Faranin , 'kojise izneviri Teuti, i sas
vom vojskom pridruxi Rimglianom , koji porrobisce svu dalmacziu , i osvojisce kragliestvo
Teutino .
A 2 Na
 Na 3743. Dimitar Faranin yladalacz od vojske slovinske vojevaje po noru , j potrob :j)
Garcke darxave, Ovije imao za xennų Triteutu ' Pine kraglia slovinskoga Mater. .
Na 3744. Rimgliani osvojisce Far na otoku , i dimal misto jako ú dalmaczii
Na 3745 . Serdilaida kragl. Slovinski dixxe vojsku i porrobii macedoniu , damu nije pla
tijo Filip kragl macedonski potroscke za pomoch , kojumuje bijo poslao suprot Etolom , i la
cedemonom .
Na 3746 . Filip kragl macedonski hotijuchipridobiti serdilaidu kraglia ' slovinskoga , i gniego
vo kragiestvo podloxiri , bih od recenoga serdilaide pridobivem , i istiran iz zemglie slovinske.
Na 3773. Kraglievaje ù slovinskim darxavam Pleurat slovinacz , i ovii porrobii Garçku -zems
pliu do Korinta ,
Na 3781 Kraglievaje nad Slovinczim kragl Gencio .
Na 3784. Gencio kragl slovinski po nagovoru Persea kraglia macedonskoga , uçinnise neprid
tegl Rimglianà , koji svelikom vojskom dogiosce ù dalmacziu termu mnoghè Gradove osvoji
sce ; najposlii skadar ú kogase biscezatuorija . Jtadda kragliestvo , slovinsko i macedonsko pod
oblast Rimglianà padde.
Na 3840. Drughi slovigniani zvani Ardiei , i Pallari uddarrisce na slovincze dalmatimske ,
kojise bihu Rimglianom podloxili terji nepriateglski porrobisce .
Na 3900, Perasstani Dalmatini dignulise jessu suproch Rimiglianom .
Na 3901. Dalmatini Gorgni uddarrisce na liburnexe kotarcze , kojizim Grad Promin osvoji
sce Rimigliani na pomoch liburnexem , Koje dalmatini pridobisce , General Rimskoga , i svu
gniegovu vojsku issikosce.
Nă 3920. Po smarri Julia czessara Dalmatini slovinzi Rimskoga zapo vidnisctva , jaram svar. -
gosce , koje Bebius Rimski vojivoda pokoriti hotijuchi , on i sva gniegova vojska od Dalma
tinà bih pobijena. Alli oppot Rimgliani vechiu vojsku poslasce u dalmacziu , kola véchie od
pedesset godiseta scgnimamse bijuchi, najposlii od Rimgliana pridobiveni ostacosce Dalmatinia
. Na 3926 . Digoscese Posavczi suproch Riinglianom , punno vrimena scgnima Boj bisce , alli
doge czesar August svojskoin , i podside stolno misto Posavsko sigheciczu , koju ù dvajest da
na na sillu osvoji. Otoiemse dilli u Dalmacziu , Razbi vojsku kraglia Dalmatinskoga Tutima
imenom , i osvojimu vellikii Crad Promin .
Na 3927. Czesar August oppet svojskoindoge ù Dalmacziu , i zarad veltika glada , koji tad
da ù dalmaczii biisce , czesaruse podloxisce , davscimu Araç , i ù tutiju alliti , u porucanstvo
sedam flotinà Mladichià .
Na 3948. Daczi Pridunajczi robili jessu siovincze , à Dalmatini digoscese protiva Rimglianom ..
Slide dogagiaji posli porrogegnia Assussova .
N A 7. po Issussovu porrogegniu bihū Kragli od Dalmatiinà , i Slovinacza Batana , i Pi. .
I net. Ovvise Digosce Protiva Rimglianon , à imadiha Vojiske Ossam Sttotiina Iglidà
Piscacza , i Dvista igliàdà , Kogmiikà , kako pisce Vellejus Rimglianin , tò finnii migliun ù
Sve. Na punno miistà Rimgliane issikosce na tà nacin , da nisu nikadar billi ù Vechiein .
Strahu ruzi , ni xalosti.
Na 8 . Doge Rimska vojska u Dalmacziu , ter Same Makarane Oblå , Dà. .
Na 9 . Kimgliani razbisce Slavinsku Vojsku , i uffatisce Bata , i Pineta Kraglie Slovinske
Na 57. Sveti Pava pripovidare riię Boxiu po slovinskim Darxavam .
Na 244. Vladaoje Svim Slovinskim tadà Darxavam Kragl Stares Slovinancz. Ovii Slovinczi
taddá Zvajuse A vari , i Albari.
Na 254. Bribirni Kotarcezi ubisce Svetoga Maxima.
Na 350. Kraglievaje ovvo Vrime nad Arvatiin Suringh.
Na 400, Doge Svojskom iz Scithie Radigost ù: Dalmacziu , i u ostale Slavinke Darxave , ter
se mnoggo Jaki u ,ệnu .
Na 401. Kragl Alarik. Gotskij Slovinski Osvoji Rim , i Jtaliu ..
Na 417. Gotti Slovinczi Zadobilicu Scpagniolsikii Orsàgh .
ta 42I. Pogescese Mleczi zigiat .
Na 451. Attila Krag! Ungarski , reçen : Biş Boxii , Mnogu Karv po Svim prolii.
Na 453. Attila osvoji Svu Dalınacziu .
Na 453 . Attila razorii Aquileju , i mnoghe Gradove po Italii.
Na 454. Attila Star ad 124. Litta oxen se mladom divojkom , i poslir vellike igre i Vesa
glia , Svojomse Karvgliu Zadùscii.
Na 467. Vladàsce Slovinskim . Darxavam Krag! Ardarik , Krag!. Ardarik , Koji Svojskom
Slovinskom ddarrii na sinove Attilove: i possi e Vechie od 30000. Ugrijichaa , ù Komu bo
 13
Pravovirni sluga Boxij Ivan keglevich , Reda S. Paula parvoga Pustignaka. Dilise na nebesa
pun Dostojanstva na 1654 ( 64 ) :
Vellikii sluga Boxij Nikola Ratkay Harvachianin , Reda Druxbe Issussove, od Indià Missio
nar. Dilise s' ovoga svita pun dostojanstva na bogli na 1662. ( 65 )
Mnogslavni sluga Boxij Jvan Ratkay Reda druxbe Issussove Missionar Apostolski ù Ami
riczi , otrovan od Nevirnika na 1280 . ( 66 )
Mnogo slavni sluga Boxji Martin Rorkovich Harvat, Reda S. Paula parvoga Pustignaka ,
najpri Biskup zagrebski, pak Arcibiskup , od Colaça , cinnii pokorni xivot i priminu
na 1687. ( 67 ) ..
Vellikii sluga Boxji Fra Gargur Jakxich Reda S. Frane od turraka zaradi virre svete possigen
ù stimu. na 1693. ( 68 ) ::
( 64 ) Ex relatione Patrum lusitanor. socior. Jesu .
( 65 ) De eo liber , cuitit . Undeni Grecenses Academici suo sanguine purpurati .
( 66 ) Reverend . Dom . Thomas. Covacevich . can : zagrab. in opere de Epis zagrab .
( 67 ) Maran in Thesau. Paroch . pag. 478.
. Versi Czessara Constantina Vellikoga , i gnegove Maike , Svete Jeline Krizarcize.
A Ko nifi Znao dosad . . . Od vecera ter do danka .
11 Czar Constantin gditte roddii !! Gorke suzze prolivasce :
Stanovito znachiesc odsad . . Plaçe mukku Boxjegh sina ,
• Das' ù Nisu ovo zgoddii. U ' sarczuse svomu bollii
U ' kragliestvu slovinskomu Jele majka Castantina
Blizu Bosne od Isroka Velle vruchie Boga mollii ,
Bogh darrovà puku syomu Dajoi kaxe gdi bihasce
Vladaocza Privisoka . , wie Od xudila krix sakriven . '
Otaczmuse Chloro zvasce U ’ tamosi koji srasce · ..
Czesar Rimski Plemeniti Czarnom zemglium vas pokriven , ·
Od Claudia izlazascer Za tuh svarhu iggè ona. ' '
Takii vitez Rabreniti U ' Istocne strane gori
Dalmatina Illyrika Do Golgore i siona
J Rimskoga josc czesara Da zagn pita i da zborii ,
Koji bisce Cast i dika Kakobise krix nascao
Slavnogh Pūka srichia stara. Od xudila sakriveni
A lelina krixaricza I na svitlost izascao
kostantina Majka bisce Jablan Rajski i Zeleni.
Od Rimgliana czessaricza Na varh gorrà kalvarije
Zlatno Perro kako pisce , Velexegino kada doge
Rodom kaxu Bulgarkignia ' . Gdi Bih proper sin marije
U ' Soffi odgojena Tescka bolest nagniu doge ,
Drughi daje Slovinskignia Kada zemgliu gliubit poçè
U ’ srid Braga porrogena . Gdi Gospodin proper bisce
Olli Braça , ol Bulgarka Samejojse suzze tossè
Kollinaje vissokoga ! Od xalosti jedva disce.
Bit nemoxe toh privarka Kadalise bisce sitta
Narodaie slovinskoga , Pokornica naplakala
Kako mudri to nás uccè Od svakoga pita svitta
Tomko , Baron Ferrarios. Krix kakobi izkopala .
I ostali josc nemu, e Lucifera kunne , kara
Cornelio ni Grassio , Kojigaje zakopao . .
Kojim immasc temeglito Velli gniemu zmijo stara
Virrovati scroti kaxu Od Bogasi vas odpao.
Jer svak znade stannovito I Sakrijo kopje bojno
Ovvih Gliudi da nelaxu . S kojmrije probodeno
Sveta Jele brez pristanka Sarcze tvardo i otrovno
Svoje cilo pelipsasce. Jidovito i Pakleno.
Zaludusi gnemu reçe .
Tih Pakleni o vojvoda
Krix zakopa izkogh tece
Plemenità Rajska voda.
Kadachiega Pokornicza
Nachi Jele slovinkignia
Sasvim daje i Griscnicza
Dalmatinska i Brackignia :
Zdarvetasi privarijo
Jadnu Evu nascu mammu
Z ' Darvetasi ponorijo
U ' Paklenu dolli jammu .
Scgnegatije odsigena
Tah ohola glava tuoja
I Sva silla Satarvena
Virratije tvarda moja . .
Po xenisi privario
· Najparvoga tih Covika
I vas Narod odorio
Czinech damu nije lika ,
Xennachiete i dobiti
Svu skoncati tuoju snagu
I Svakchiese začuditi
Sctose zgoddii takom Vragu.
Govoregne kad toh svarsci
Zapovidii dasse koppa
Tvarda zemglia , i izvarsci
Gne odluka ter izkopa
Krix Illussovo velle texki
U ' tamnosti koji stasce
I davidov Maç vitexki
Skojim glave odsiczasce
Goliatu vellikomu
I gnegovim josc vojnikom
Luciferu oholomun
Sasvim svojim naslidnikom ,
Junaczise tad vitexki
Svi podnisce kopajuchi
Jer nagiosce krix pritexki
Fale Buggu uzdajuchi.
Na rukega reglno primii
Sveta Jele krixaricza
Od Vesseglia ter zanimii
Svega svita czesaricz3 .
Garli gnega i çeliva
Gorko place i uzdisce
Groznim suzzam gneg' obliivà,
Nemerese rechi viscè
Issussova naslidnicza
Terse s’krixem razgovara
Privellikà Pokornieza .
Rajsko czablo xiva xeglio
Žatobonsam izçeznula . Nevirnike çesto obrachiasce
O karvava tih Posteglio
Isctuch tebbe ovenula .
Sakritmise nechiesc visce
Ni ù zemgliu ni ù goru
Jerchiu tebbe çuvat lipsce
U ’ mojemu bilu dvoru . .
Neka restesc ù vissinu ,
Suzzamchiute pollivati
Govorimti svu istinu
Vech ù zemgli neces spavati...
U ' Bastanu sarcza svoga
Ussadichie Jele rebbe
Natebichie radi Boga
Krixaricza propet sebbe.
Sve izvarsci sctogod reçe
Slavna Majka Constantina
Vikoviçgniu slavu steççe
Po milosti Boxjegh sina.
Ex colectanis Reverendissimi Domini Siz
meonis Benigni Episcopi Ladrusiensis , qui
habuit , orationem in sexta sessione Concilii
Lateranensis sub Leone decimo anno 1513 .
evincitur S . Hælenam Constantini Magni
Matrem , e Bretonide Dalmatiæ in mari
Illirico Insula , quam nunc Bratiam vocare
mus , ortam esso quod Tabulorum salonita
næ Ecclesia Documentis ostendit.
Pisma od cetiri sveta Imegnicka
T Eselese svita Banovine
V I po svitu vissoke Planine
Sve Pustigne i Gorre zelene
Svako Czvitje , Ruxicze rumene.
Rodiscese getiri jednaka
U ' Istoku sveta Imegnaka
Koji Sjaju lipsce neg danicza
Xarko suncze olli Priodniza
Jedan bisce czvit kalopere
Po imenu savo kalugere.
Svetacz Boxji od Calcedonije
Palestine i od sidonie ,
Ogledalo Misnikà i Djaka
Slava , dika Svetih Pustignaka
Jere Svoje Tìlo pedipsasce
I Pokore xestoke cignasce ;
Ter posvetih Gorre j Planine
I Pustigne ravne Palestine
Bogga mollech suzze prolijuchi
Travu jiduch a voddu pijuchi.
Drughi bisce savo kalugere
Koij suzzam svoje liscze perre
Slovinskoga rodda i plemena
Al po davno ù stara vrimena.
Texku savo pokoru çigniasce
Mukku podnii pripovidajuchi
Nezn :bɔxcze g ' Boggu ekrechiechi.
Atanarik kragl nevirnii biisce .
Kada savu texko izmugisce
U ' Ri
 .
Ukitarnu atopisce Tiilo
Branech Bogga sveje ovvò bilo.
Trechi bisce sava Capetane
Od Vojnikà Generale Bane
Koji zakon Boxii bragniasce
Kad u Rimu gradu pribivasce .
Tad u Rimu neznaboxczi stahu
Ter Karstjane texko progogniahu
Sveti savo gnima pripovida
I brez straha virru izpovidà.
Neznaboxczi podnit nemogahu
Vech prid suczem gniega osvagiahu .
Da neslusaa rigi czesarove
Da ne setuje gniegove Bogove. .
Kadaije sudacz razumio
Na Mukeje savu postavio
Xexxe gniega ognenim Plamenom
A bijega biçim i kamenom .
Kazagn Pakla onni uzvarisce
T'er ù gniega savu postavisce
Svetacz Boxji ù Pakluse varii
Alli zatoh niseta i nemàrii.
Sedamdeset tadda Nevirniikà
Dobbih krunu sveti Mucenikà :
Capetana savu gledajuchi
Di po Kazgniu scèra pivajuchi,
Nexnaboxczi koji toh gledahu
Gliutim biççim savu udarahu
Poslii neggo gnega izmuçisce
U ’ Teverga Riku uttoppisce.
Cetyartije Ruxa izabrana
Od Kollina Nemanich stipana
Slovinskoga kraglia i czesara
Od Istognii strànå Gospodara ;
Po imenu kalugere sava
Krunna , dika , Posctegne i slava
Slovinskoga Puka i naroda
Pustigniaka kriposni vojvoda ,
· Koji poççè gliubit Gospodina
Mlado dite od Mallo godiinà
Pokazuje Pokorno zlamegne
Tlacii Bisser i drago kamegne ;
Svlaci savo sazlatom A gline
Kalugerske oblacii. Mantije
. I ostavlià starcza Babu svoga
Rad gliubavi Bogga vellikoga ,
Terre bixii ù lughe zelene
Neka gnemu bilo liscze venne
· Travu jidduch ladnu voddu pijuch
Texhim biççim svoje Tilo bijuch .
Zemglia savj postiraç bjiasce
A vedrimse Nebbom pokrivasce
Bogga mollih nigda nepristaje
Svomu Tilu pokoja nedaje.
Vessellese dubrave Jordanske
I ostale Pustigne izvagnske
Gledajuchi Ivu karstiteglia
Kako fali svoga stvoriteglia .
Radujesce josc i gorra sveta
Kazat pravo nikomi nesmeta
Gledajuchi savu Pokornika
Nemanichia Boxjegh svecenika
Kako plaçè i suzze proliva
Napokoru Griscnike doziva
U ’ Pustigni kanno suncze sjaje
Dobar izgled Pokornikom daje.
Mallo vrime postajalo bisce
Za Biskupa savu uççinnisce
Posvetiga Garski Patriarka
Virruj Pobre ovvo nije çarka ,
Po naredbi Pape vellikoga
Svegga svita ocza duhovnoga
Komu Garczi podloxni Bijahu
Za glavara taddà poznavahu.
Svoju oblast savi poklonisce
I darxayu sarbsku podloxisce
Da obrachià i kara Griscnike
Focziane i sve nevirnike.
Savo drughii Illija biasce
Gliubav Boxja u gnemu gorasce .
Na pokuru svakoga dozivgle
Zle prokligne dobre blagosivglie.
Zakon brani Puku pripoviidà
Virru svetu savo izpoviidà
Kada svakka izpunio bisce
Starescine koja naredisce ,
Skidde z'glave Mitru od Bissera
Ah moj Boxxe çudna kalugera
Svuçe sehbe vladiche Agline
Pak pobixe gorri ù Planine,
On ostavii svoje bile dvore
Po Pustigniam ter cinnih Pokore
Suzze ronnih Plaççe brez pristanka
Od vecera ter do bila danka .
Kadalise naplakao bisce
Nebesase gnemu otvorisce
Boghmu daje krunnu od Blaxenstva
I Pristoglie svojega kragliesva ,
Milescevo Manastirse zvasce
Gdi svetoga savu ukkopasce
Poççe çinnit vellikà çudessà
Kadmu dusca poge na Nebesa .
Savinose nerazpada Tilo
Neggo postah punno godin czilo
Istalobi do sudgnega danka
Svega svita zborra i sastanka ,
Alli Boxji nevirniczi turczi
Smamiscese gorrè neggo vuczi
Svetogarge texko uççinnisce
Sverò Tilo na vatru Bacisce.
Barzoseje savo osvetijo
I desniezu svoju posvetijo ,
Ter podixe ter do mallo dana
• Karavlaha i karabodgana ,
Da uddarè slobodno na turke
I junascke okarvave Ruke
Pod
 Pod Barjakoin cave Pokornika Koje skorr) bisce izgo - ilo .
Nemanichia Boxjeg sve, e.sika. . . Rad Cudes. kulugera save
Viiexkise onni podnesosce Slovinskoga sve darxave slave
Stob igliiadi glivà odsikosce A najvechiè Erczega stipana
Osvetisce Nemanichia Tilo . Svetogh save Banovina zvana.
Sliide Kragli. Slavnii, oliti Slovinskii.
I Tisto Urime ukoje Svetom ezarquom Uladasce Papa Gelasio , a izto niim Stranam Czesar
U Anastasio , Diliise iz gorgnih Strana od Sivera neizbrojeno mnostvo naroda Slaunoga
: slovinskoga , Oliti Illirickogha ( ovakose Ovii narod tadà Zoviasce ) Vlad .in od dv3. Siina Kra
glia Svevlada , tojest , od Totila , nliti Totia , i ostroilla . Ovii narod Slavnii biissese toliko
uzmnoxao u receniim strannam , daiih Visce gorgnie Zemglie podnositi nemogaju , i zato ,
Kakono Uruci Vodenij Kada Susvih Stranà Udare , potapaju Poglia , sella i gradove , tako
Ovii narod nagli udarivsci ù ravnù Ungariju , Svuje ù mallo danaa pritiscte , osvoii , ' í pod
oblast Svoju podloxii. Ma ni ù tomu Kragliestvu gnjova naglost Smiritise nomoxe , nego
hotti napridovati, i boglju Srichiu iskati. Uzee dakle Totila polovizzu Vojske Slovinske ,
s'Kojomse dilii puut Italie , u koju Kada dogje , Svuje brez nikakva milosargia popalii , por
robii , i vçinii Zia , Kojase izrechi nemoguă proliusci mnogu Karv Karstiansku , irazorivsci
mnoghe gradove do temeglia ; i ovosu onii Gotti, od koji latini çesto beside , giovu Opaci
nu Kazivajuchi. Alli karv od gnii u Italii prolivena nebii Zadovoglna za ugasiti Xegiugnio
yu . negose dilisce iz Italie u Siciliu , u komu Kragliestvu Obiçaina Zla Cinechi , Opaki xi
vot' Svarsci. Ostroillo Zdrugom Voiskòm origie u Dalmaciju g Koju u mallo Urimena osvoii ,
i Kragl Dalmatinski hotise Zvati.
Ostroillo Kragl Slovinski I. na 492. olli kako drughi bochi e na 541.
Svoivsci Ostroillo slavoniu , Liiku , Karbavu , Bosnu , Dalmaciju doigniu , i gorgniu do
macedonie , okrunise Za Kraglia od recenii Darxavaa , postavivsci pristoglie Svoje u
Dioklei , i za uzvelicati, i rasciriti Kragliestvo Svoje , Svu Voisku Koju Sobom imadisce pri
dade u ruke Siina Svoga Svevlada , da Scgniome Origie u iztocne strane i da pod gniegovu
oblaast podloxii okolo Stojechie Darxave. Ma dilivscisce Svevluda iz Dalmacije , s'Voiskom ,
darij na gniegova Ocza Ostroilla Voiska Cesara Czarigradskoga iznenada , koga nascavsci
brez pomochniikaa pogubisce , Dalmaciu porobisce , sva místa po Dalmatii osvoisce.
Svevlad Kragi Slovinski Il. Na 550.
V Akko razumii Svevlad Smart ocza Svoga ostroilla , i sva onnaa kojamu biisce Cesarova
N Voiska ucinila , Vehomase raztuxii , a jose vechie rasardii , paak S ’ velikom hitrostju , i
naglostju uputise S ' voiskom puut Dalmacie , za osvetiti Svoga Babu . Alli Cesarova Voiska ,
Znajuchi , jakost , kripost naroda Slavnoga , doçekatga nesmide , neggo pobixe brezobniira ,
ostavivsci Sva onnaa mista , koja biju osvoili. Nenascavsci dakle Svevlad nikoga , kobimu na
puut izasca , priuzee Sva mista brez boja . Poslii togga ' sidde na pristogliu ocza Svoga u gradu
koise zove · Dioklea , u Darxavi Prevalitanskoi, gdi pristoglie kragliaa Dalmatinskii biisce
kraglieva poslii smarti ocza Svoga dvanajest goddiiseta , u sve Vriime od Vladagnia s' Garcim
boij bijuchi.
Selimyr Kragl Slovinski III Ná 561.
Kruniise za kraglia Dalmatinskoga Selimyr, Siin reçenoga kraglia Svevlada , koji , prèm
U da Svitlosti Svere Virre nejmadisce , bih nadarem mnoziim naravniim kripostimam , to
jest , poniznostju , kojaga çigniasce od Svakoga biti pogliubgliena ; milosargiem , koje ukazi
vasce , ne samo Svojim neznaboxcem , dalli joscteer i karstianom , koje neznaboxci progogniahu ,
Zasctöjji cinnii Dochi, u suoje domove , i mista , iz koji biju iztirani od gniegova Ocza ,
Didda , i Succundida , koju kripost podiglivasse gospodaru , i sluzi, bogatu , i siromahu jed
nako , brez nikakva miità , ni hattora . Pri nese Svoje pristoglie iz Diokle u graad S ’kadar.
Kraglievaa u Dalmacii , dvadeset godiina ; paak poggie s'ovoga Sviita , od suoji podloxnikaa
Obyaglien punnd.
 13
Pravovirni sluga Boxij Jvan keglevich , Reda S. Paula parvoga Pustignaka. Dilise na nebesa
pun Dostojanstva na 1654 ( 64 )
Vellikii sluga Boxij Nikola Ratkay Harvachianin , Reda Druxbe Issussove , od Indià Missio
nar. Dilise s' ovoga svita pun dostojanstva na bogli na 1662. ( 65 )
Mnogslavni sluga Boxij Jvan Ratkay Reda druxbe Issussove Missionar Apostolski ù Ama
riczi , otrovan od Nevirnika na 1280. ( 66 )
Mnogo slavni sluga Boxji Martin Rorkovich Harvat , Reda S . Paula parvoga Pustignaka ,
najpri Biskup zagrebski, pak Arcibiskup , od Colaça , cinnit pokorni xivot i priminu
na 1687. ( 67 ) ..
Vellikii sluga Boxji Fra Gargur Jakxich Reda S . Frane od turraka zaradi virre svete possiven
ù stimu. na 1693. ( 68 )
( 64 ) Ex relatione Patrum lusitanor. socior. Jesu .
( 65 ) De eo liber , cuitit. Undeni Grecenses Academici suo sanguine purpurati.
( 66 ) Reverend. Dom . Thomas. Covacevich . can : zagrab. in opere de Epis zagrabu
( 67 ) Maran in Thesau , Paroch . pag. 478.

Versi Czessara Constantina Vellikoga , i gnegove Maike , Svete Jeline Krixarcize.

A Ko nifi Znao dosad
1 Czar Constantin gdiffe rodii
Stanovito znachiesc odsad
Das’ ù Nisu ovo zgoddii.
U ' kragliestvu slovinskomu
Blizu Bosne od Isroka
Bogh darrovà puku svomu
Vladaocza Privisoka .
Otaczmuse Chloro zvasce
Czesar Rimski Plemeniti
Od Claudia izlazasce
Takii vitez Rabreniti
Dalmatina Illyrika
J Rimskoga josc czesara
Koji bisce Cast i dika
Slavnogh Puka srichia stara..
A Telina krixaricza
kostantina Majka bisce
Od Rimgliana czessaricza
Zlatno Perro kako pisce ,
Rodom kaxu Bulgarkignia
U ’ Soffi odgojena
Drughi daje Slovinskignia
U ' srid Braça porrogena .
Olli Braça , ol Bulgarka
Kollinaje vissokog ?
Bit nemoxe toh privarka
Narodaie slovinskoga ,
Kako mudri to ' nàs uççe
Tomko , Baron Ferrario . .
I ostali josc nema, e
Cornelio ni Grassio ,
Kojim iinmasc temeglito
Virrovati stoti kaxu
Jer svak znade stunnovito
Ovvih Glidi da neláxu.
Sveta Jele brez pristanka.
Svoje tilo pedipsasce
Od vecera ter do danka
Gorke suzze prolivasce.
Plaçe mukku Boxjegh sina
U ' sarczuse svomu bollii ·
Jele majka Costantina
Velle vruchie Boga mollii ,
Dajoi kaxe gdi bihasce
Od xudilà krix sakriven
U 'tamnosi koji stasce
Czarnom zemglium vas pokriven .
Za tuh svarhu iggè ona
U ? Istocne strane gori
Do Golgote i siona
Da zagn pira i da zborii ,
Kakobise krix nascao
Od xudila sakriveni
I na svitlost izascao
Jablan Rajski i Zeleni.
Na varh gorrà kalvarije
Velexeglno kada doge
Gdi Bih propet sin marije
Tescka bolest nagniu doge ,
Kada zemgliu gliubit poceº
Gdi Gospodin propet bisce
Samejojse suzze tossè
Od xalosti jedva disce .
Kadalise bisce sitta .
Pokornica naplakala
Od svakoga pita svitta
Krix kakobi izkopala .
Lucifera kunne , kara
Kojigaje zakopao
Velli gniemu zmijo stara.
Od Bogasi vas odpao .
I Sakrijo kopje bojno
S ' kojmtije probodeno
Sarcze tvardo i otrovno
Jidovito i Paklena..
2
Zaludusi gnemu receni
Tih Pakleni o vojvoda
Krix zakopą izkogh tece
Plemenità Rajska voda .
Kadachiega Pokornicza
Nachi Jele slovinkignia
Sasvim daje i Griscnicza
Dalmatinska i Brackignia ::
Zdarvetasi privarijo
Jadnu Evu nascu mammu
Z ' Darvetasi ponorijo
U ' Paklenu dolli jammu.
Scgnegatije odsiçenä
Tah oholà glava tuoja
I Sva silla Satarvena
Virratije tvarda moja ..
Po xenisi privario
Najparvoga tih Çovika
I vas Narod odorio
Czinech damu nije lika ,
Xennachiete i dobiti
Svu skoncati tuoju snagu
I Svakchiese zaçuditi
Sctose zgoddii takom Vragu .
Govoregne kad toh svarsci
Zapovidii dasse koppa
Tvarda zemglia , i izvarsci
Gne odluka ter izkopa
Krix Illussovo velle texki
U ' tamnosti koji stasce
I davidov Maç vitexki
Skojim glave odsiczasce
Goliatu vellikomu
I gnegovim josc vojnikom
Lucifetu oholomun
Sasvim svojim naslidnikom .
Junaczise tad vitexki
Svi podnisce kopajuchi
Jer nagiosce krix pritexki
Fale Buggu uzdajuchi.
Na rukega xeglno primii.
Sveta Jele krixaricza
Od Vesseglia ter zanimii
Svega svita czesaricza..
Garli gnega i çeliva
Gorko place i uzdisce
Groznim suzzam gneg’ obliiv...
Nemerese rechi visce
Mallo posti progovara
Issussova naslidnicza
Terse s’ krixem razgovara
Privellikà Pokornieza.
Rajsko czablo xiva xeglio ,
Zatobonsam izçeznula
O karvava tih Posteglio
Isctuch tebbe ovenula .
Sakritmise nechiesc visce
Ni u zemgliu ni ù goru
Jerchiu tebbe çuvat lipsce
U ’mojemu bilu dvoru .
Neka restesc ù vissinu
Suzzamchiute pollivati
Govorimti svu istinu
Vech ù zeigli neces spavati.
U ' Bastanu sarczit svoga
Ussadichie Jele tebbe
Natebichie radi Boga
Krixaricza propet sebbe.
Sve izvarsci sctogod rece
Slavna Majka Constantina
Vikoviçgniu slavu steçse
Po milosti Božjegh sina.
Ex colectanis Reverendissimi Domini Si
meonis Benigni Episcopi Ladrusiensis, qui
habuit , orationem in sexta sessione Concilii
Lateranensis sub Leone decimo anno 1513.,
evincitur S. Hælenam Constantini Magni
Matrem , e Bretanide Dalmatice in mari
Illirico Insula , quam nunc Bratiam voca
mus , ortam esso quod Tabulorum salonitcha
næ Ecclesiae Documentis ostendit.
Pisma od cetiri sveta Imegniaka
VEselese svita Banovine
I po svitu vissoke Planine
Sve Pustigne i Gorre zelene
Svako Czvitje , Ruxicze rumene .
Rodiscese çetiri jednaka
U ’ Istoku sveta Imegnaka
Koji Sjaju lipsce neg danicza
Xarko suncze olli Priodniza
Jedan bisce czvit kalopere .
Po imenu savo kalugere.
Sveracz Boxji od Calcedonije
Palestine i od sidonie ,
Ogledalo. Misnikà i Djaka
Slava , dika Svetih Pustignaka
Jere Svoje Tilo pedipsasce
I Pokore xestoke cignasce ;
Ter posvetih Gorre ; Planine
I Pustigne ravne Palestine
Bogga mollech suzze prolijuchi
Travu jiduch a voddu pijuchi..
Drughi bisce savo kalugere
Koij suzzam svoje liscze perre
Slovinskoga rodda i plemena
Al po davno ù stara vrimena.
Texku savo pokoru çigniasce
Nevirnike çesto obrachiasce
Mukku podnii pripovidajuchi
Nezn boxcze g ’ Bogg'i ekrechiechin .
Atanarik kragl nevirmi biisce
Kada savu texko izmuvisce
U ' Rie
 U 'Rikumu utopisce Tiilo
Branech Boyga sveje ovvo bilo .
Trechi bisce sava Capetane
Od Vojnikà Generale Bane
Koji zakon Boxii bragniasce
Kad u Rimu gradu pribivasce,
Tad u Rimu neznaboxczi stahu
Ter Karstjane texko progogriahu
Sveti savo gnima pripovida
I brez straha virru izpovidà .
Neznaboxczi podnit nemogahu
Vech prid suczem gniega osvagiahu
Da neslusaa riçi czesarove
Da ne setuje gniegove Bogove.
Kadaije sudacz razumio
Na Mukeje savu postavio
Xexxe gniega ognenim Plamenom
A bijega biçim i kamenom .
Kazagn Pakla onni uzvarisce ,
Ter ù gniega savu postavisce
Svetacz Boxji ù Pakluse vàrii
Alli zatoh niseta i nemàrii.
Sedamdeset tadda Nevirnika
Dobbih krunu sveti Mucenika
Capetana savu gledajuchi
Di po Kazgniu scéra pivajiachi.
Nexnaboxczi koji toh gledahu
Gliutim biççim savu udarahu
Poslii neggo gnega izmucisce
U ' Teverga Riku uttoppisce.
Cetvartije Ruxa izabrana
Od Kollina Nemanich stipana
Slovinskoga kraglia i czesara
Od Istocnii stranà Gospodara ;
Po imenu kalugere sava
Krunna , dika , Posetegne i slava
Slovinskoga Puka i naroda
Pustigniaka kriposni vojvoda ,
Koji posçè gliubit Gospodina
Mlado dite od Mallo godiinà
Pokazuje Pokorno zlamegne
Tlaçii Bisser i drago kamegne ;
Svlaci savo sazlatom Agline
Kalugerske oblacii. Mantije
I ostavlià starcza Babu svoga
Rad gliubavi Bogga vellikoga ,
Terre bixii ù lughc zelene
Neka gnemu bilo liscze venne
Travu jidduch ladnu voddu pijuch
Texhiin biççim svoje Tilo bijuch .
Zemglia savj postiraç bjiasce
A vedrimse Nebbom pokrivasce
Bogga mollih nigda nepristaje
Svomu Tilu pokoja nedaje .
Vessellese dubrave Jordanske
I ostale Pustigne izvagnske
Gledajuchi Ivu karstiteglia
Kako fali svoga stvoriteglia .
Tia lujesce josc i gorra sveia
Kazat pravo nikomi nesmeta
Gledajuchi savu Pokornika
Nemanichia Boxjegh sveçenika
Kako plaçè i suzze proliva
Napokoru Grisnike doziva
U ' Pustigni kanno suncze sjaje
Dobar izgled Pokornikom daje.
Mallo vrime postajalo bisce
Za Biskupa savu uççinnisce
Posvetiga Garski Patriarka
Virruj Pobre ovvo nije çarka ,
Po naredbi Pape vellikoga
· Svegga svita ocza duhovnoga
Komu Garczi podloxni Bijahu
Za glavara tadda poznavahu.
Svoju oblast savi poklonisce
I darxavu sarbsku podloxisce
Da obrachià i kara Griscnike
Focziane i sve nevirnike.
Savo drughii Illija biasce
Gliubav Boxja u gnemi gorasce
Na pokuru svakoga dozivgle
Zle prokligne dobre blagosivglie .
Zakon brani Puku pripoviidà
Virru svetu savo izpoviidà
- Kada svakka izpunio bisce
Starescine koja naredisce ,
Skidde z glave Mitru od Bissera
Ah moj Boxxe çudna kalugera
Svuçe sebbe vladiche Agline
Pak pobixe gorri ù Planine.
On ostavii svoje bile dvore
Po Pustigniam ter sinnih Pokore
Suzze ronnih Plaççe brez pristanka
Od veçera ter do bila danka.
Kadalise naplakao bisce
Nebesase gnemu otvorisce
Boghmu daje krunnu od Blaxenstva
I Pristoglie svojega kragliesva ,
Milescevo Manastirse zvasce
Gdi svetoga savu ukkopasce
Poççe çinnit vellikà çudessà
Kadmu dusca poge na Nebesa .
Savinose nerazpada Tilo
Neggo postah punno godin czilo
Isralobi do sudgnega danka
Svega svita zborra i sastanka ,
Alli Boxji nevirniczi turczi
Smamiscese gorrè neggo vuczi
Svetogarge texko uççinnisce
Svetò Tilo na vatru Bacisce.
Barzoseje savo osvetijo
I desniezu svoju posvetijo ,
Jer podixe ter do mallo dana
Karavlaha i karabodgana ,
Da uddarè slobodno na turke
I junascke okarvave Ruke
Pod -
 Pod Barjakom šave Pokornika Koje skorro bisce izgorilo :
Nemanichia Boxjeg svecenika. Rad Cudèså kalugera save
Virexkise onni podnesosce Slovinskoga sve darxave slave
Stob igliiàdì glàvà odsikosce A najvechie Erczega stipana
Osvetisce Nemanichia Tilo Svetogh save Banovina zvana,
Sliidè Kragli Slavnii , oliti Slovinskii.
T Tisto Urime ukoje Svèrom ezarquom Uladasce Papa Gelasio , a izroznijm Stranam Czesar
Anastasio , Diliise iz gorgnih Strana od Sivera neizbrojeno mnostvo naroda Slaunoga ,
slovinskoga , Oliti Illirickogha ( ovakose Ovii narod tad Zoviasce ) Vladin od dva Siina Kra
glia Sveviada , tojest , od Totila , nliti Totia , i ostroilla . Ovii narod Slavnii biissese toliko
ůzmnoxao u receniim strannam , daiih Visce gorgnie Zemglie podnositi nemogaju , i zato ,
Kakono Uruci Vodenij Kada Sasvih Strana Udare , potapaju Poglia , sella i gradove , tako
Ovii narod nagli udarivsci ù ravnù Ungariju , Svuje ù mallo danaa pritiscte , osvoji , i pod
oblast Svoju podloxii. Ma ni ù tomu Kragliestvu gnjova naglost Smiritise nomoxe , nego
horti napridovati, i boglju Srichiu iskati. Uzee dakle Totila polovizzu Vojske Slovinske ,
s'Kojomse dilii puut Italie , u koju Kada dogje , Svuje brez nikakva milosargia popalii , por
robii , i vçinii Zia , Kojase izrechi nemogu , proliusci mnogu Karv Karstiansku , jrazoriysci
mnoghe gradove do temeglia ; i ovosu onii Gotti, od Koji latini çesto beside , gniovu Opaci
nu Kazivajuchi. Alli karv od gnii u Italii prolivena nebii Zadovoglna za ugasiti Xegiu gnio
vu , negose dilisce iz Italie u Siciliu , u komu Kragliestvu Obicaina Zla Cinechi , Opaki xi
vot Svarsci. Ostroillo Zdrugom Voiskom origie u Dalmaciju , koju u malló Urimena osvoii ,
i Kragl Dalmatinski hotise Zvati.
· Ostroillo Kragl Slovinski I. na 492. olli kako drughi bochi e na 541.
Svoivsci Ostroillo slavoniu , Liiku , Karbavu , Bosnu , Dalmaciju doigniu , i gorgniu do
U macedonie , okrunise Za Kraglia od recenii Darxavaa , postavivsci pristoglie Svoje u
Dioklei , i za uzveličati , i rasciriti Kragliestvo Svoje , Svu Voisku Koju Sobom imadisce pri
dade ù ruke Siina Svoga Svevlada , da Scgniome Otigie u iztocne strane i da pod gniegovu
oblaast podloxii okolo Stojechie Darxave. Ma dilivscisce Svevluda iz Dalmacije , s’Voiskom ,
udarii na gniegova Ocza Ostroilla Voiska Cesara Czarigradskoga iznenada , koga nascavsci
brez pomochniikaa pogubisce , Daimaçiu porobiscc , sva mista po Dalmatii osyoisce.
· Svevlad Kragi Slovinski Il. Na 550 .
V Akko razuinii Svevlad Smart ocza Svoga ostroilla , i sva onnaa kojamu biisce Cesarova
N Voiska ucinila , Vehomase raztuxii, a jose vechie rasardii , paak S' velikom hitrostju , i
nagłostju uputise S ' voiskom puut Dalmacie , za osvetiti Svoga Babu . Alli Cesarova Voiska ,
Znajuchi, jakost , kripost naroda Slavnoga , doçekatga nesmide , neggo pobixe brezobniira ,
ostavivsci Sva onnaa mista , koja biju osvoili. Nenascavsci dakle Svevlad nikoga , kobimu na
puut izasca , priuzee Sva mista brez boja . Poslii togga sidde na pristogliu ocza Svoga u gradu
koise zove ' Dioklea , u Darxavi. Prevalitanskoi, gdi pristoglie kragliaa Dalmatinskii biisce
kraglieva poslii smarti ocza Svoga dvanajest goddiiseta , u sve Vriime od Vladagnia s'Garcim
boij bijuchi.
Selimyr Kragi Slovinski III. Na 561.
Kruniise za kraglia Dalmatinskoga Selimyr, Siin reçenoga kraglia Svevlada , koji , prém
da Syitlosti Svete Virre nejmadisce , bih nadarem mnoziim naravnim kripostimam , to
jest , poniznostju , kojaga gigniasce od Svakoga biti pogliubgliena ; milosargiem , koje ukazi
yasce , ne samo Svojim neznaboxcem , dalli joscteer i karstianom , koje neznaboxci progogniahu ,
Zasctoji cinnji Dochi, li suoje domove , i mista , iz koji biju iztirani od gniegova Ocza ,
Didda , i Succundida , koju kripost podiglivasse gospodaru , i sluzi, bogatu , i siromahu jed
nako , brez nikakva mità , ni hattora. Pri nese Svoje pristoglie iz Diokle u ' graad S ’kadar.
Kraglievaa u Dalmacii , dvadeset godina ; paak poggie s'ovog, Sviita , od suoji podloxnikaa
Obxaglien punno.
 13
Pravovirni sluga Boxij Jvan keglevich , Reda S. Paula parvoga Pustignaka. Dilise na nebesa
pun Dostojanstva na 1654 ( 64 )
Vellikii sluga Boxij Nikola Ratkay Harvachianin , Reda Druxbe Issussove , od Indià Missio
nar. Dilise s' ovoga svira pun dostojanstva na bogli na 1662. ( 65 )
Mnogslavni sluga Boxij Jvan Ratkay Reda druxbe Issussove Missionar Apostolski ù Ama
riczi , otrovan od Nevirnika na 1280 . ( 66 )
Mnogo slavni sluga Boxji Martin Rorkovich Harvat , Reda S . Paula parvoga Pustignaka ,
najpri Biskup zagrebski, pak Arcibiskup , od Colaça , cinni pokorni xivot i priminu
na 1687. ( 67 )
Vellikii sluga Boxji Fra Gargur Jakxich Reda S . Frane od turraka zaradi virre svete possiven
ù stimu. na 1693. ( 68 ) .
( 64 ) Ex relatione Patrum lusitanor. socior. Jesu .
( 65 ) De eo liber , cuitit . Undeni Grecenses Academici suo sanguine purpurati.
( 66 ) Reverend . Dom : Thomas. Covacevich . can : zagrab. in opere de Epis zagrabu -
( 67 ) Maran in Thesav, Paroch . pag. 478. .
Versi Czessara Constantina Vellikoga , i gnegove Maike, Svete Jeline Krixarcize.
A Ko nifi Znao dosad Od vecera ter do danka
1 Czar Constantin gdiffe roadii Gorke suzze prolivasce.
Stanovito znachiesc odsad Plaçe mukku Boxjegh sina
Das' ù Nisu ovo zgoddii. U ' sarczuse svomu bollii
U ' kragliestvu slovinskomu Jele maſka Costantina
Blizu Bosne od Isroka Velle vruchie Boga mollii ,
Bogh darrovà puku svomä Dajoi kaxe gdi bihasce
Vladaocza Privisoka. Od xudilà krix sakriven
Otaczmuse Chloro zvasce U ' tamnosi koji stasce
Czesar Rimski Plemeniti Czarnom zemglium vas pokriven .
Od Claudia izlazasce Za tuh svarhu iggè ona
Takii vitez Rabreniti U ' Istocne strane gori
Dalmatina Illyrika Do Golgote i siona
J Rimskoga josc czesara Da zagn pita i da zborii ,
Koji bisce Cast i dika Kakobise krix nascao
Slavnogh Půka srichia stara.. Od xudila sakriveni
A lelina krixaricza I na svit lost izascao
kostantina Majka bisce Jablan Rajski i Zeleni.
Od Rimgliana czessaricza Na varh gorrà kalvarije
Zlatno Perro kako pisce , Velexeglno kada doge
Rodom karu Bulgarkignia Gdi Bih proper sin marije
U ' Soffi odgojena Tescka bolest nagniu doge ,
Drughi daje Slovinskignia Kada zemgliu gliubit poçè
U ' srid Braça porrogena . Gdi Gospodin proper bisce
Olli Braça , ol Bulgarka Samejojse suzze toççè
Kollinaje vissokoga Od xalosti jedva disce.
Bit nemoxe toh privarka Kadalise bisce sitta .
Narodaie slovinskoga , Pokornica naplakala
Kako mudri to nás uççè Od svakoga pita svitta
Tomko , Baron Ferrario . Krix kakobi izkopala .
I ostali jose nema, e Lucifera kunne , kara
Cornelio ni Grassio ,
Kojigaje zakopao
Kojim iinmasc temeglito Velli gniemu zmijo stara.
Virrovati sctoti kayu OJ Bogasi vas odpao.
Jer svak znade stunnovita' I Sakrijo kopje bojno
Ovvih Glidi da nelaxi. S ’ kojmtije probodeno
Sveta Jele brez pristanka. Sarcze tvardo i otrovno
Svoje tilo pedipsasce Jidoyito i Pakleno..
 Zaludusi gnemu reçe
Tih Pakleni o vojvoda
Krix zakopa izkogh tege
Plemenità Rajska voda .
Kadachiega Pokornicza
Nachi Jele slovinkignia
Sasvim daję i Griscnicza
Dalmatinska i Braçkignia :
Zdarvetasi privarijo
Jadnu Evu nascu mammu
Z ' Darvetasi ponorijo
U ' Paklenu dolli jammu.
Scgnegatije odsisena
Tah oholà glava tuoja
I Sva silla Satarvena
Virratije tvarda moja .
Po xenisi privario
Najparvoga tih Çovika
I vas Narod odorio
Czinech damu nije lika ,
Xennachiete i dobiti
Svu skonçati tuoju snagu
I Svakchiese začuditi
Sctose zgoddii takom Vragu.
Govoregne kad toh svarsci
Zapovidii dasse koppa
Tvarda zemglia , i izvarsci
Gne odluka ter izkopa
Krix Illussovo velle texki
U ' tamnosti koji stasce
I davidov Maç vitexki
Skojim glave odsiczasce
Goliatu vellikomu
I gnegovim josc vojnikom
Lucifetu oholomun
Sasvim svojim naslidnikom .
Junaczise tad vitexki
Svi podnisce kopajuchi
Jer nagiosce krix pritexki
Fale Buggu uzdajuchi.
Na rukega xeglno primii
Sveta Jele krixaricza
Od Vesseglia ter zanimii
Svega svita czesaricza ..
Garli gnega i çeliva
Gorko plaçe i uzdisce
Groznim suzzam gneg’ obliive
Nemerese rechi visce
Mallo poslii progovara.
Issussova naslidnicza
Terse s' krixem razgovara
Privellikà Pokornieza .
Rajsko czablo xiva xeglio
Zatobonsam izçeznula
O karvava tih Posteglio
Isctuch rebbe ovenula .
Sakritmise nechiesc visce
Ni u zemgliu ni ù goru
Jerchiu tebbe çuvat lipsce
U ’mojemu bilu dvoru. .
Neka restesc ù vissinu
Suzzamchiute pollivati
Govorimti svu istinu
Vech u zemgli neces spavati.
U ' Bastanu sarczł svoga
Ussadichie Jele tebbe
Natebichie radi Boga
Krixaricza propet sebbe .
Sve izvarsci sctogod reçe
Slavna Majka Constantina
Vikoviçgniu slavu sreçge
Po milosti Boxjegh sina.
Ex colectanis Reverendissimi Domini Si
meonis Benigni Episcopi Ladrusiensis , qui
habuit , orationem in sexta sessione Concilii
Lateranensis sub Leone decimo anno 1513 .
evincitur S . Hælenam . Constantini Magni
Matrem , e Bretanide Dalmatice in mari
Illirico Insula , quam nunc Bratiam voca
mus , ortam esso quod Tabulorum salonitana
næ Ecclesiae Documentis ostendit .
Pisma od cetiri sveta Imegniako
VEselese svita Banovine
I po svitu vissoke Planine
Sve Pustigne i Gorre zelene
Svako Czvitje , Ruxicze rumene .
Rodiscese çetiri jednaka
U ' Istoku sveta Imegnaka
Koji Sjaju lipsce neg danicza
Xarko suncze olli Priodniza
Jedan bisce czvir kalopere .
Po imenu savo kalugere.
Svetacz Boxji od Calcedonije
Palestine i od sidonie ,
Ogledalo Misnikà i Djaka
Slava , dika Svetih Pustignaka
Jere Svoje Tilo pedipsasce
I Pokore xestoke çignasce ;
Ter posvetih Gorre i Planine
I Pustigne ravne Palestine
Bogga mollech suzze prolijuchi
Travu jiduch a voddu pijuchi.
Drughi bisce savo kalugere
Koij suzzam svoje liscze perre
Slovinskoga rodda i plemena
Al po davno ù stara vrimena.
Texku savo pokoru çigniasce
Nevirnike cesto obrachiasce
Mukkı podnii pripovidajuchi
Nezn boxcze g ' Boggu ekrechiechia
Atanarik kragl nevirmi biisce
Kada savu texko izmugisce
U ' Rin
 U 'Rikumu ucopisce l'ilo .
Branech Bogga sveje ovvò bilu .
Trechi bisce sava Capetane
Od Vojnikà Generale Bane
Koji zakon Boxii bragniasce
Kad ù Rimu gradu pribivasce.
Tad u Rimu neznaboxczi stahu
Ter Karstjane texko progogriahu
Sveti savo gnima pripovida
I brez straha virru izpovidà.
Neznaboxczi podnit nemogahu
Vech prid suczem gniega osvagiahu
Da neslusaa riçi czesarove
Di ne setuje gniegove Bogove. .
Kadaije sudacz razumio
Na Mukeje savu postavio
Xexxe gniega ognenim Plamenom
A bijega biçim i kamenom .
metaisai
Kazagn Pakla onni uzvarisce
Ter ù gniega savu postavisce
Svetacz Boxji ù Pakluse vàrii
Alli zatoh niseta i nemàrii.
Sedamdeset tadda Nevirnükà
Dobbih krunu sveti Mucenika
Capetana savu gledajuchi
Di po Kazgniu scéra pivajuchi.
Nexnaboxczi koji toh gledahu
Gliutim biççim savu udarahu
Poslii neggo gnega izmuçisce
U ' Teverga Riku uttoppisce.
Cervartije Ruxa izabrana
Od Kollina Nemanich stipana
Slovinskoga kraglia i czesara
Po imenu kalugere sava
Krunna , dika , Posetegne i slava
Slovinskoga Puka i naroda
Pustigniaka kriposni vojvoda ,
Koji possè gliubit Gospodina
Mlado dite od Mallo godiinà
Pokazuje Pokorno zlamegne
Tlacii Bisser i drago kamegne ;
Svlaci savo sazlatom Agline
Kalugerske oblacii. Mantije
I ostavlià starcza Babu svoga
Rad gliubavi Bogga vellikoga ,
Terre bixii ù lughc zelene
Neka gnemu bilo liscze venne
Travu jidduch ladnu voddu pijuch
Texhiin biççim svoje Tilo bijuch .
Zemglia savj postiraç bjiasce
A vedrimse Nebbom pokrivasce
Bogga mollih nigda nepristaje
Svomu Tilu pokoja nedaje .
Vessellese dubrave Jordanske
I ostale Pustigne izvagnske
Gledajuchi Ivu karstiteglia
Kako fali svoga stvoriteglia .
Na lujesce jusc i gorra sveia
Kazat pravo nikomi nesmeta
Gledajuchi savu Pokornika
Nemanichia Boxjegh svecenika
Kako plaçè i suzze proliva
Napokoru Griscnike doziva
U ' Pustigni kanno suncze sjaje
Mallo vrime postajalo bisce
Za Biskupa savu uççinnisce
Posvetiga Garski Patriarka .
Virruj Pobre ovvo nije çarka ,
Po naredbi Pape vellikoga
i Svegga svita ocza duhovnoga
Komu Garczi podloxni Bijahu
Za glavara taddà poznavahu .
Svoju oblast savi poklonisce
I darxavu sarbsku podloxisce
Da obrachià i kara Griscnike
Focziane i sve nevirnike.
Savo drughii Illija biasce
Gliubav Boxja u gnemi gorasce
Na pokuru svakoga dozivgle
Zle prokligne dubre blagosivglie .
Zakon brani Puku pripoviidà
Virru svetu savo izpoviidà
Kada svakka izpunio bisce
Sraescine koja naredisce ,
Skidde z 'glave Mitru od Bissera
Ah moj Boxxe çudna kalugera
Svuçe sehbe vladiche Agline
Pak pobixe gorri ù Planine.
On ostavii svoje bile dvore
Po Pustigniam ter çinnih Pokore
Suzze ronnih Plaççe brez pristanka
Od veçera ter do bila danka.
Kadalise naplakao bisce
Nebesase gnemu otvorisce
Boghmu daje krunnu od Blaxenstva
I Pristoglie svojega kragliesva ,
Milescevo Manastirse zvasce
Gdi svetoga savu ukkopasce
Pogçe çinnit vellikà çudessà
Kadmu* dusca poge na Nebesa .
Savinose nerazpada Tilo
Neggo postah punno godin czilo
Isralobi do sudgnega danka
Svega svita zborra i sastanka ,
Alli Boxji nevirniczi turczi
Smamiscese gorrè neggo vuczi
Svetogarge texko uççinnisce
Svetò Tilo na vatru Bacisce.
Barzoseje savo osvetijo
I desniezu svoju posvetijo ,
Jer podixe ter do iallo dana
Karavlaha i karabodgana ,
Da uddarè slobodno na ruike
I junascke okarvave Ruke
Pod -
 16
Pod Barjakom šave Pokornika
Nemanichia Boxjeg svecenika.
Virexkise onni podnesosce
Stob igliiàdà glàvà odsikosce ?
Osvetisce Nemanichia Tilo
Koje skorro bisce izgorila . ..
Rad Cudèså kalugera save
Slovinskoga sve darxave slave
A najvechiè Erczega stipana
Svetogh save Banovina zvana.

Sliide Kragli Slavnii , oliti Slovinskii.

T Tisto Uriine ukoje Svetom ezarquom Vladasce Papa Gelasio , a iztocnim Stranam Czesar
Anastasio , Diliise iz gorgnih Strana od Sivera neizbrojeno mnostvo naroda Slaunoga ,
slovinskoga , Oliti Illirickogha ( ovakose Ovii narod tadiZoviasce ) Vladin od dva Siina Kra
glia Svevlada , tojest , od Totila , nliti Totia , i ostroilla . Ovii narod Slavnii biissese toliko
uzmnoxao u receniim strannam , daiih Visce gorgnie Zemglie podnositi nemogaju , i zato ,
Kakono Uruci Vodenij Kada Sasvih Strana Udare , potapaju Poglia , sella i gradove , tako
Ovii narod nagli udarivsci ù ravnù Ungariju , Svuje ù mallo danaa pritiscte , osvoii , ' i pod
oblast Svoju podloxii. Ma ni ù tomu Kragliestvu gnjova naglost Smiritise , nomoxe , nego
horti napridovati , i boglju Srichiu iskati. Uzee dakle Totila polovizzu Vojske Slovinske ,
s'Kojomse dilii puut Italie , u koju Kada dogje , Svuje brez nikakva milosargia popalii , por
robii , i vçinii Zia , Kojase izrechi nemogu , proliusci mnogu Karv Karstiansku , irazorivsci
mnoghe gradove do temeglia ; i ovosu onii Gotti , od Koji latini çesto beside , gniovu Opaci
nu Kazivajuchi. Alli karv od gnii u Italii prolivena nebii Zadovoglna za ugasiti Xegiu gnio
vu , negose dilisce iz Italie u Siciliu , u komu Kragliestvu Obiçaina Zla Cinechi, Opaki xi
vot' Svarsci. Ostroillo Zdrugom Voiskòm origie u Dalmaciju , Koju u malló Urimena osvoii ,
i Kragl Dalmatinski hotise Zvati.

Ostroillo Kragl Slovinski I. na 492. olli kako drughi bochi e na 541.

Svoivsci Ostroillo slavoniu , Liiku , Karbavu , Bosnu , Dalmaciju doigniu , i gorgniu do
U macedonie , okrunise Za Kraglia od recenii Darxavaa , postavivsci pristoglie Svoje u
Dioklei, i za uzvelicati , i rasciriti Kragliestvo Svoje , Svu Voisku Koju Sobom imadisce pri
Jade ù ruke Siina Svoga Svevlada , da Scgniome Origie u iztocne strane i da pod gniegovu
oblaast podloxii okolo Stojechie Darxave. Ma dilivscisce Svevluda iz Dalmacije , s ’Voiskom ,
udarii na gniegova Ocza Ostroilla Voiska Cesara Czarigradskoga iznenada , koga nascavsci
brez pomochniikaa pogubisce , Daimagiu porobisce , sva mista po Dalmatii osvoisce.
; Svevlad Kragi Slovinski II. Na 550.
TL Akko razumii Svevlad Smart ocza Svoga ostroilla , i sva onnaa kojamu biisce Cesarova
I Voiska ucinila , Vehomase raztuxii , a jose vechie rasardii , paak S ’ velikom hitrostju , i
naglostju uputise S ' voiskom puut Dalmacie , za osvetiti Svoga Babu . Alli Cesarova Voiska ,
Znajuchi, jakost , kripost naroda Slavnoga , doçekatga nesmide , neggo pobixe brezobniira ,
Ostavivsci Sva onnaa mista , koja biju osvoili. Nenascavsci dakle Svevlad nikoga , kobimu na
puut izasca , priuzee Sva mista brez boja . Poslii togga sidde na pristogliu ocza Svoga u gradu
koise zove ' Dioklea , u Darxavi. Prevalitanskoi , gdi pristoglie kragliaa Dalmatinskii biisce
kraglieva poslii smarti ocza Svoga dvanajest goddiiseta , u sve Vriime od Vladagnia s 'Garcim
boij bijuchi.
Selimyr Kragl Slovinski III. Na 561.
n Kruniise za kraglia Dalmatinskoga Selimyr , Siin reçenoga kraglia Svevlada , koji , prèm
U da Svitlosti Svere Virre nejmadisce , bih nadarem mnoziim naravnim kripostimam , to
jest , poniznostju , kojaga çigniasce od Svakoga biti pogliubgliena ; milosargiem , koje ukazi
yasce , ne samo Svojim neznaboxcem , dalli joscteer i karstianom , koje neznaboxci progogniahu ,
Zasctojii cinnji Dochi, u suoje domove , i mista , iz koji biju iztirani od gniegova Ocza ,
Didda , i Sučcundida , koju kripost podiglivasse gospodaru , i sluzi, bogatu , i siromahu jed
nako , brez nikakva mità , ni hattora. Pri nese Svoje pristoglie iz Diokle u graad S'kadar.
Kraglievaa u Dalmacii , dvadeset godina ; paak poggie s' ovogi Sviita , od suoji podloxnikaa
Obxaglien punno.
 , Wladan Kragt Slovinski IV . No 582.
Doslii Smarti kraglia Selimiira , gospoda Slovinskà okrunisce Za kraglia gniegova Siina
[ Wladana , koji u dobroti , poniznosti, praudi , i gliubezninstvu naddagie ocza Svoga se
limiira , praudu Svakomu finnechi, Siromahe pomagajuchi, i gliubechi Svoje podloxniike ,
koga dobrota bii po svim darxavam razglascena , i tako mnoghii innostranci çuvsci gnegovu
Dobrotu ( Kakòno Bulgari , Koji biu od istoga jezika , ma ne od istoga kragtiestva. Svoja
mista ostavisce, i pod gnegovose kriilo utekosce. Ovi Kraagl prinese svoje pristoglie u solin
koji Graad u stara Vrimena biisce toliko liipi, velik , dase nestigiau u gniemu Cesari Riim
ski pribivati. Vladajuchi dakle Wladan s kraglistvom Slovinskiim mnogo godina u miru ,
Ostavii kragliestvo svomu siinu koji slidi.
" . Radimiir Kragi Slovinshi V . Na 639.
PRemda proscasti kragli Slovinski biahu osvoili svu Dalmacziu do mora , niscta nemagne ,
1 nikee gradove oko , mora , Kakono zadar , Sibeniik , Troghir , split , i drughee po skoglim ,
koji bihu Czesaru Rimskom podloxnii , osvoilii josc nebiu , dok na Sviit neizagie Radimir ,
koji od svoga ditinstva biisce zaceo u svomy opakomu sarczu uzeti reçene gradove , i progor
niti Karstiane, koji u gnimam staju . Stupivsci dakle Radimiir na ' vladagnie Slovinsko , dad
de naredbu baniin , i Knezovim po svoiim darxavam da sakuppe , vojsku silnù , i da uzimgliu
reçenè gradove Kårstianske , i da neproste staru ni mladu , kojise bude karscianin zvati. Ovaa
prcklerà naredba bih od Bànaa barzo izpugniena , jer sakupivsci voisku neizbrojenu , udarisce
na recene gradove , koji premdase vietexki branisce , sasvim tizim , tolikoj silli branitsce ne
mogosce , nego jedan po jedan bih od Radimiira osvojen , na sillu od Voinijki gniegovii ,
koji , Kakono vuci kad udare na jagnce , sve karstiane koje u gradovim naogiaiu nemilo ko
glíahu , i svakiim mukan muçaku , gradove razzorisce , a czargue i Palàcze popalisse mnoghi
karstiani , progonstvo gniovo pobigosce 'u spille planinske , u koiziim patechi straih , glaad , i
xegiu pomrijsce , a drughii pobigosce u Italiu za saranit i svoj xivot , i virru Katoličansku .
Mnoghi xive pofatavsci za suxgnie obratisce ginechi od gni svaků nepodobstinu , tako daim
boglie biisce poghinuti , nego ugniovo suxangstvo upasti , premda biiu od istoga naroda , i je
zika. Uto vriime potribnò , vladasce svetom czarquom Papa Ivan çetvarti , Dalmatiin roddom ,
ovii immade veliko milosargie svarhu svoizii paizana , i tako otvorivsci azna svete czarque
izkupii sve suxgne , koiise u rukuu ovizii neznaboxaczaa náhogiaju , primii i namistii onnee ,
koji posviitu bixahu . Poslii smarti ovoga kraglia prokletoga , kraglievasce çetiri od istoga
kolina , sve opaciji jedan od drugoga , i zaradi zlochie gniove , Kgnighe ovee s' kojimse slů .
xiim , gniovii immenaa nemechiu , nego mechiu imme petoga , koi slijdii , oli bijsce on isto
ga plemena , oli od drugoga , znatise istinito nemore.
Svetimir Kragl Slovinski VI. Na 720.
Svetimiir , olii kako druzii ochie zvonimiir , stupivsci na Vladagnie slovinsko , tekti u zlu
D naslidovat kraglie proscaste , zasto tihost , i dobrota koja Scgniimc rescisce , cinniga pra
vo dillovati podloxniike , toliko karstiane , koliko svoje neznabosce gliubiti, i praudu svako
mu ciniti. Itako u Vrime gniegovo karstiani kojise biju po planinam , dubravan , i spillam
razbighli pocesce iz jama izlaziti ; koje kraag! ovii priimi, pomilovà , i dadejim svoja mista ,
zemglie , i kuchie , da mogu slobodno stàri, i svoj zakon obsluxivati. U vrime kraglia ovo
ga hori milosatgie Boxie pogledati na ovii narod zaslipglieni , i u neznabosctvu otvardnutii ,
otvorivsci gniove oççi , da viddee svitloost virre prave , nadanuvsci mudroga Constantina , oli
ti Cirilla , Siina Leona Czarigragianina , da pogie u bulgariu , i da Slovinkomu narodu pri
poviida zákon Boxii : ovii dakle doscausci u Bulgariju , Obrati na svetu virru vechi dio puuka
Bulgarskoga , posli toga zazván bii od Pape da u Riim dogie , i tako putujuchi k ' Riimu ,
vagliadisce da prigie priko Dalmacie ; tako hotti Boogh milostivi, neka Slovinski narod , i
u Dalmaciji poznade , i primij zakon Issukarstov , kako i primii po pripovidagniu Cirilla navçnò
ga , koga riçi toliko kriposné biju , da umallo vrimena ovi otvardnutih u nevirnosti národ
poznade puut od spasegnia , Poçe od istoga kraglia bih primglien liipo , i postovaan , koga
siin Budimir po horigniu otcza svoga primii sveto karsctegnie i bih na karsctegnie , zazvaan
Svetopelek , tojest , diite sveto , jelise paak karstio otacz gniegov sverimis , nijeli, neznase te
B meglie
meglito . Poslii toga , mudrij Cirijl prinese u Slovinski jezik sve pijsmo sveto , staroga , i nos
voga zakona , S 'kojimse i danas redovnici Sloviskoga jezika sluxee , iposcavsci do nikoliko
vrimena kraagl sverimiir , oliti Zvonimiir .s' ovoga svita na pristoglie gniegovo uzagie .

· Budimiir Kragl Slovinski VII. Na 756 .

Brachiegnie Sricno na Viru svetu Kraglia Budimira ; i gniegovi podloxniikaa , uzroko
và veliko veseglie svemu Karstianluku , navlastito otzu Babi, koij s'Cirillom posla trii
varsna Cardinala , to jest , mudroga , Onoria , i dva drugga , daga urvarde à zakonu Boxie
mu , dase s' ghiime poraduju , i daga po obicaju Rimskomu posvete , i okrunee. Doscavsci
dakle trii reçenaa Cardinala ù Diokleu gdi ovoga kraglia pristoglie bijsce , a drughii govore u
Dalmu , kojese misto sada Duvno zove , nemorese izrechi s'kojim vesegliem gnih krigl Bu
dimiir priçeka , s kakvimli posctegniem u graad uvede , u komu gràdu bih odgni posvechien ,
i po obi aju latinskomu za kraglia okrugnen. Poslii negomu kazasce nauk Karstianshi, po
sverisce dva Arcibiskupa , i mnoghee Biskupe gnimam podloxne : Jednom 'ı Zabilixisse pristo
glie u soliinu , a Drugomu u Dioklei Solinskomu podloxisce Biskupe od Splita ., Troghira ,
Skradina , Zadra , Nina , Rabba , Oscera , i Veglie ; a Diokletanskomu bihu podloxni Bisku
"pu od Antivara , Budve , Cottora , Dulcignia , Suezia , Scutari., Drivascta , Poleta , Sorbia ,
Bosonia , Tribignia , i zakulmia. Isvarscivsci dakle Sva Ovaa , receni Cardinali Vratissesce
u Riim . Ostaviusci mudroga Ciriilla , i s' cgniime mnoghé Redovniike , koji immadihu po
Sviim Darxayam Slovinskiím hoditi, pripovidati , i nauk Karstianskii 'noviim Karstianom
Kazivati. Kragl Budimiir razdiilii Kragliestvo Slovinskoo u mnoghee Darxave , ohiti Bano
yine , u kojee postavii Bane od Svoga kolina , da na misto kragliaa Vladaju , i arace pri
maju . Kraglievae çetatdeset godiscta , i getiri misezza , paak pun dostojanstvaa , pogie sovo
ga Sviita na boglii.
Svetolik Kragl Slovinski VIII. Na 796.
DWşlii Smarti Kràglia Budimiira , bih od dva Arcibiskupa , i od Biskupaa Dalmatinski
I okrugnien u Diokleji Svetolik , siin ġnégov ; i ovi pod krunoom nektise ponositi , ni
holiti , i u izpraznoi Slavi ponositi, neggo kakono pràvii naslidniik poniznoga İssusa , uka
zase miiran , krotak , i ponizan , nátha uaçin , da od Svakoža bih pofaglien , Scrovàn , ' i po
gliubglien , jer Svakoga milovasce , praudu cigniasce , nevoglnè , i uboghè pomagasce Zanajve
chie. Sagradii mnoghe manastire , u koiziim Redovniizi Fagliahu Bogha , i karstianom no
viim pripoyidahu . Xiivii pod krunnom dvanajest godiina , paak pogie é ovoga suiita kra
glievati na nebesiim ; Ostavivsci krunnu svitovgniu svomu siinu koji sliidi.
Vladislav I. Kragl Slovinski IX. Na 808. . i .
O D zlii roditègliaa mnogokratse poragiaju dobrii , a od dobrii zlii , kakose ù kràgliu ovo
mu Viddii , koji premda od dobra otza biisce rogien , .niscta nemagnie , u zlochi nada
gie mnoghè Oççitee griscniike, i premda gniegovi grihà "osobitii kgnighe nekaxu s kojimse
ja sluxiim , nista nemagnie , ukazuju daje bio griscniik velikii , i opakii ; Opakoje xivio ,
a opako i svarscija , Zascto Boogh pravedni nemoguchi gniegove zlochie podnositi, cinnii
ga lov lovechi pogóri u jednu jamu s’ kogniem upasti , u kojoiga ukopa s' tiilom , moxe bir
ti i z ' dùssom .

Tomislav Kragl Slovinski X . Na 812.

estokenokrugnien
tDpode Biskunpaa pposvechien
dobroga ,otizaod Biskunpaa on
osvechimm.enOvi
DRat ozgoor recenoga Kraglia Tomislav immenom , bih za kràglia Dalmatinskoga od gos
nekti u zlochi naslidovati brata Svog
ga , neggo dobroga otza Svetoliika , çinnechi dilla Boghu , i gliudem varlo ugodna. Immade
xestokrat s'kragliem od Ungarie , koga Vojska cestokraat u Dalmaciu Slazii , s' odlukoom
daje osuoji , ma od Kraglia Tomislava , i gniegovii Voiniikaa , bii vazda sramotno iztirana ,
i Pod sabgliu Slovinskuu okrenùta . Kraglieva Sedamnajest godinia , ostavivsci krunnu ovomu
koji Slidir.
 Sebeslav Kragt Slovinski XI. Na 829.
k Drag
hikoKàxù , gniegov netjaak , immenom Se
ako Drughii
Clin Starii Kràglia Tomislava , olii kako
U
ove thisin se pode
beslav , bisce uzdighnuut na pristoglie Slovinsko : i ovih kragl immade rat Z ' garcim , i
s'ungarcimama na boiju vazda biisce s' richian , jer Garke isiice pod gradom Scutari, na taa
naçin , da za gniegova xivota vech nikada na gniega udariti nesmidosce , ungarci punnokrar
na gniegove darxave udarasce , palechi sella , i varosce brez nikakva milosargia , alli kakobi
zaçuli daje Sebeslav na kognia uzjascio , i protivase gnima uputio koliko dabii nebeskij gro
movi udarili , tolikoji strah gniegova osignia bijasce , izato nikadaga docekati nesmidiju .
Immade dva sina bliznazza , tojest Razbina , i Vladimira , koizim Zadobra xivota razdiilii
kragliestvo Slovinsko. Razbinu dadde sue dojgnie strane od mòra , a vladimiru darxave gor
gnie , tojest , Slavoniu , Valakiu , Rasciu , i Bosnu , ma domallo Vrimena Sve Slovinsko Kra
gliestvo , Zaje Inose sloxii , kakochiese sada viditi. Xiivii Sebeslav pod krunnom Slovinskom
duadeset' i çetiri godiscta , ostavivsci istu krunu sínu vladimiru .
Asyou Kabi Na Vladimiir 1. Kraal Slovinski XII. Na 853 .

RUduchi poscao s' ovoga Sviita Razbjn brez porroda , opetse sve Kraghiestvo Slovinsko Za
D jedno Zdruxji , iostade pod Vladagniem jednoga Kraglia , tojest , Vladimjira Brata Raz
bjnova , i ovi kraglieva dvadeset godina , bijuchi bòj Zgarcim , koje razbi na mnogo mijscà .
Immade za xenu Chier Dukke Ungarskoga , i rò novo prijategistvo bih uzrok od mira sun
garcim . Ostavi nakon sebe Sjina Caramjira immenom , i ovogà okrunisce za kraglia Slovin
skoga .

Caramiir Kragt Slovinski XIII.

M Allo posli negose za kräglia Okrunii Caramiir , odvarxese od gniega Sva Arvaska
IVI Zemglia , tojest , liika , Karbava , i Kotaar , dignuysci oruxje protiva gniemu : olli uz
rok od toga nemiira biisce Osctrò Vladagnie Kraglievo , olli hòlost Banaa , Koji recenim dar
xavam Vladasce , nektijuchi immați nadasobom gospodara , nemoxese znati, izvan ovo , da
Caramiir s' cgnimam boj bijuchi, izgubii glavu , ma razbi odmetniike texko.

Tuardoslav Kragl Slovinski XIV .

D ovoga kraglia , koji biisce siin reçenoga Caramijra , drugose nesctije , neggo , da dogio
sce k ' gniemu glavari od kroacie , molechiga daimse smiluje , i prosti Zlochiu koju bihu
uççinili protiva otzu gniegovu Caramiiru , ukazujuchimu uzdignutja protiva Kragliu , da niisu
moghlli podnositi gniegovo osctro Vladagnie , i nepravedne naredbe Kojeim naregivasce . Kràgi
Tvardoslav buduchi dobar , i milostiv , primii na milosargie , i immade sve reçene Darxave
pod svoju zapoviid brez muke , i boja , koji poscavsi s' ovoga sviita , ostavii Kragliestvo siinu
Kolomiiru

Tolomiir Kragl Slovinski X .

Vii kràgy biisce punno můdar , razůman , i dobar , i zato znadde uzdarxati Svoje pod
loxniike u miru , i gliubavi, nenahodechise nikko , kobi od gniega zlo rekao , oli po
mislio , zascto Syakomu pravdu signiasce , gliubgliasce Svakoga , siromahe tiscance , daiuchi
gnimam obilate lemouzine , paak ostavivsci vladagnie siinu svòmu , pocinu u miiru .
. Pribislav Kragi Slovinski XVI.
K Ràgi Pribislav neckti u dobroti naslidovati orza Svoga Tolomiira jer buduchi velich blud
I niik , i pianaczą zą obogatiti bludnicze poçè svoje podloxniike daviti , i gniovo Siroma
sctvo na sillu uzimati, i zato nagniega svak marzasce , i zlo od gniega govorasce , anavlastito
Boscgniaçi , Koga tegochiu podnositi nemogucchi odvargoscese od gniega , poznajuchi sama .
svoga Bana , za glavara , i Vladaocza od Bosne. Kràg! razumivsci tè glise vehɔmase rasardiig
B 2 paak
paak Sakupivsci Vojsku origie na Boscgniakę., koiga s velikom pripravom docekasce , grie
govu vojsku razbisce , a gniemu odsikosce glavu , paak tilesinu za vechiu pogardu bacisce u
jednu Riiku.
Crepemiir Kragi Slovinski XVII.
Cin Kraglia Pribislava , koga Boscgniaci poscikosce , immenon Crepemir , mallo poslii
neggose okrunii za Kràglia , Sakupii vojsku Koliko moxe vechiu , paak S ' cgniomese diilii
protiva Bànu Bosanskomu , i gniegovim naslidnicim , za osvetiti otza svoga , i poniziti hòlost
Bosansku. Vdarii dakle na Bana recenoga , i na voisku gniegovu toliko naglo , daga prido
bii , Voisku gniegovu isiice , svu Bosnu porobii , popalli, gradove osvoji i podloxii pod ob
last Svoju , a onnee Koji bihu potoçniici od Smutgnie , i u dogovuru od uzdignutja protiva
otzù gniegovu cinii nemilom Smartju umoriti. Ovii Krågl immadisce jednu chier , Koju uda
de Zajednoga Dukku od nimacke zemglie , i ovii bisse rodiak Cesarov. Takogier immade i
Siina , Komu ostavii Kragliestvo. Dalmatinsko , poslii neggo Kraglieva dvadeset i peet godi
sçtà u Dalmacii.
Svetorad Kragl Slovinski XVIII.
Vii Kràgt immade lipo imme , alii dilla josc lipsca , koja odgovorisce immenu , jer bisce
pravedan , dobar, i milostiv , i tako, çigniasce pravdu . Svakomu , kako Boogh Zapovii
dà , dobre gliubliasce , a Bogha zanajvechie ; Siromahe pomagasce u gniavim potribam , koia
ga za otza darxahu . Neimade rarta niskiim , zascta uzroka od nemira nèddade nikomu. Osta
vii na consebe siina , koji stuupii na misto gniega .
Radoslav Kragl Slovinski XIX.
K Ràgl ovii udobroti naslidová dobroga otza Svetorada , bivsci u gnemu pravednoost , milo
sargie , i giiubav , koja kriposti cigniaga pravim putem hoditi, i Karstianski dillovati .
Ugniegovo Vrijme odvarxese liika , i Karbava od gniega , i tako zapodloxiti reçene Dasxave .
bih usilovan Skupiti vojsku , i pochi na odmetnike , koju , kada sakupij , naposli razdili , prid :
jednom diliise Kraagt glavom , a prid drugom posla siia Ciaslave , itakoo sasvii strana
udarvisci na odmetiniike , lasnoji pridobisce , isikosce , i mnoghè za suxgnisce . Ma kràg! Ra
doslav bivsci dobar , i milostiv , sve suxgnie koje gniegova voiska pofarala biisce çinnii plns
ti, i pochi zdrave , i vesele u domove svoje, Zabranivsci Vojnikom , da neçine zla nikakva
nikomu . Nekti tako ucinniti siin gniegov Ciaslav , zasto suxgnie po voiszi razdilii , davsciin
oblaast daji mogù prodavati kako Turke , sichi , i svakò , zlo od gnji cimiti. Ovù stvar karla
razumisce onnii , koji s'kràglem bihu , poçesce faliti Ciaslava , a kuditi gniegova otža Rado
slaya , i na goiega marziti , paak najposlii svaga voiska Ostavii , i probixe k ' gniegovu siinu
Ciaslavu , ostaviusci svoga kraglia sama. Videchi Cieslay daga sva vojska slusca , gliubii , i
nasliduje , metnuse u taku Oholost ,. dase hotti kràgliem immenovari, i od svoji voinika po
znavati. Ma nitomu nebii dosta , neggo posla voinike dainu ocza ubihu oli xiiva k ' gniemu
dovedù . Poznavsci Kragl Radoslav opaku odlvku Siina Svoga , pobixe u planinu za utech
progonstvo Siina Svoga nevirnoga. Alli ni tute mirovat nemoxe , jerga zapazisce , i K ' moru .
potirasce , Koji za neupasti u ruke Svoga progoniteglia K ’moru pobixe , ù more upliva , i
viteski plivajuchi , na jedan Schogliicz izplivà. Hotti takoo Srichia gniegova da bliizu to
ga Sckogliizza jedna mala brodizza izjedrii , Koju Kada ugledà Siromah kadoslav , punnose:
obeseli , paak poce mornare zvati , i zakligniari daga K ' sebi primu: u fagiczu , Mornari
ganuvscise na milosargie K ' sebiga uzesce , i metnusce na parvi Kraj od Italie , od Kolemse :
dilii puut Riima , u Komu punno vrimena xivil Kakochiese viditi mallo poslii ; ' a ona
nii Sckoglicz na Koji bisce izpliva , zazvase Kamen Radoslavov , i takose zove do dneva
danascgniega .

Pism ?
 Pismo od Rodosladica
TOsc Zoricza nezabijelila
J Ni Danicza pomolila licza
Lastavicza cicza Zapivala .
Radoslavu Kragliu prippivala .
Vstanise Kragliu kadoslave
Zloga legga i zoriczu Zaspa
Odbixete liika , i Karbava
Ravnii Kotar do vode Cetine.
Kadje Kraglia glase razumio
Ciaslava Siina Doziyao
Vstanise moje dite drago
Da Kuppimo voisku na sve strane.
Odbixenas liika i Karbava
Plemenita Harvaska darxava
I vas Kòrar do vode Cetine
Bogchie datti dachie dobro bitch.
Kadje Sinak Babu razumio
Silenuje Veisku Sakkupio
Mlade piscze i barze Kognike
Dalmatine po izbor vojnike.
Lipogaje Babo Svitovao
Ciaslave drago ditte moje
Vzmi Siinko poloviczu Vojske
I prid voiskom pogi na Harvate.
Ako , tebi Bògh i Srichia dade
Da dobijes Bana Selimiira
Nemoj palit sella ni Varòsca
Ni prodavat suxgne ù latine.
Ti uzimgli Karbavu i liiku
Tvoje majke Zavicai i diiku
Jachiu Sinko Kòtar do Cecine
Alli nechiu robiti Kraine.
Otolemse vojske podigosce
Udarisse Kraglieve borrie
Pivajuchi ipopivajuchi
Vince pijuch Kognie igrajuchi:
Jedna voiska ode ukoràre
Prid gnomeje Kragliu Radoslave
Druga pobre pogie na Harvate
Prid gnomeje dite Ciaslave
Mallo Vrime postajalo biisce
Razbi dite Bàna Selimiira
I gniegovu Vojsku Svukoliku .
Pah sella i biile Varosce
Siiçe Koglie malo i veliko
Suxgnie fatta povoiszii diili
Nekti sluscat starcza babe Svoga.
Kotarcise sami pridadosce
Radoslavu Kràgliu poklonisce
Alje gnjemu lossa srichia biila
Zasctögaje voiska odbighnula .
Jerjim neda robiti Kotàre
Ni S' vlaçiti czarque ni otàre
Ni prodavat suxgnie u latine
Ni gliubiti Kotarke divojke.
Anitoim dosta nebiiasce
Radislavu Krunnu ugrabisce
Ciaslava Kragliem Okrunisce
Ej neviro nighdite nebilo .
Kadse dite Krunne dobavilo
Pustii mlade po voisci telarc
Da telare od jutra do mraka
A od mraka do bijela dinka.
Ko uffatii starza babu moga
Ol' uffatii ol donese glavu
Çestirachiu gniega uççiniti
Na divanu samnomchie siditi.
To razumi sluga milutine
I uzimglie dvanajest delija
Påk otigie ukotare ravne
Radoslavu da odsiice glavu .
Dozivgliega viila posestrima
. Svelebita visoke planine
Zloga sijo Kragliu Radoslave
· Eto nate dvanajest deliija .
Pridgnimaje sluga milutine
Sadachiete pogobiti Starce
Uza cassi siina porodio
Koje iscte rusu glavu tvoju .
Kadje Kragliu riçi razumio ,
On pobixe Kimòru niskotare ,
Usigneje more uplivao . .
Na Stúdenù Stinu izplivao . O . ;
Ah moj boxe çuda velikoga
Daje Komu posluscati biilo
Kakko staracz siinka prokligniasce
U srid mòra na stiini studenoi.
Ciaslave drago dite moje
Punnosamte u boga prosijo
I Boghmite darovao biise
A sad ochiese da pogubis babu .
Odi tamo drago dite moje
Signie tebe proxdiralo more i
Kakonochie proxdritj. imene
Na Kamenu ù srid signia mòra .
Visce tebe Suncze po marçalo
Nad tobomse nebbo otvorilo
Iz nebate striile udarile
· Zemgliczati Kosti izmechiala.
Ne ostalo od tebe poroda
Nebilati Srichia na oruxju
Gljubátise ù czarno zaviila
Barzo tebe poxelio Babo .
Dalmacio vechie nerodila
Rujniim viinom ni biilom Sceniczom
Jer siin ochie da pogubii bàbu
Svoga habu Kraglia Radoslava .
B 3 Isctom
 Isutom takò staracz besidechi Primiscega ù Gemiju svoju
I niz obraz suze prolijuchi Baciscega u zemgliu latinsku .
Oumanicza Sajka izjedrila Odde Staracz k ' Riimu bijelomu
U gnoi bihu latinska gospoda. Oxeniisc Rimkigniom Divojkom
Zaklignieji Starce Radoslave Rimkignamu siina porodila
Nebbom Zemgliom Suncem i miseczom Porodila mlada Petrimiira .
Daga primu' u gemiju Svoju Kadalije dite ponareslo
Daga metnu u . Zemgliu Latisku . Oxenise Rimkigniom gospojom
Latinisu Sarcza milostiva Lipomue Ceddo porodila
Milostiva i Bogha bojechia Pavlimiira Kraglia slovinskoga.

Ciaslav Kragi Clovinski XX.

M allo poslii negose okrunii Ciaslav za Kraglia Dalmatinskoga , udarii siilna vojska un
IV garska na Bosnu Darxavu gniegovu , kojù porrobii, popalii , i mnogu karv prolii ;
ové jadne glase kada Ciaslav razunii , odma voisku sakupii , scgnom hitro pogie u Bosnu , u
kojoj nascavsci vojsku " vngarsku , sardito , i naglo nagniu udarii , i sveji pod sabgliu okrè
nu . Prid voiskoom biisce varstan Genera iininenom Kis , a druzii govoree Vladislav , Knez
Vngasik , ovoga posiçe Tihomil gniegov sluga , koji biisce od gniega pobigà i Kragliuse
Ciaslavu utekao. Ma ko zlo çinii , nekase dobru ne nàdà , a ovose dogodii kragliu Ciaslavu
koji biisce Svoga otza potirao , ugrabivsci nepravedno kragliestvo gniegovo , jer barzo im
made pokaragnie od gospodina Bogha na naçin ovii: kada razumii xena generala gorri im
menovanoga daje poghinuo od voiniikà kraglia Dalmatinskoga , , otigie prid kraglia ungarsko
ga , klece pridgnim , poçe Suzc prolivati, i molitiga , dajoj dade vojsku , i dachie onna
glavòm pochi prid voiskom protiva Ciaslavu , za osvetiti muxa Svoga ; Kràgl na gniezine
suze Smilovase, i dadejoj vojsku , i origie Scgniome u Bošnu , , ma tolikò mudro , da za
gniu niko , od Dalmatinske Vojske znati nemore. Ciaslau meggiuto nebojechise nikoga ,
provogiasce dobro Vriime po planinam , i dobravam lov lovechi, allise Siroma neosichiasce
od kudaga mogasce zmija ujisti , i nagniega udariti, kako i udarii , jer nascavsciga un
garci s mallo druxinè , u jednoi dubravi, u kojoi lovgliasce smart sam sebi, na niega uda
risce , druxinu i Sikosce , a gniega uffattivsci xiiva , pridasce ù rùke jedne xené mnogo rasar
gene , i oxaloschiene , koja , od jutra do mraka , Svaikimga mukkam muççasce , naipri çin
nimu usci i noos odrizari , paak xiiva u jednu rijku baciti. I tada Dalmacia , izgubivsci
Kràglia Syoga brez porroda , bih od sàmi baana Vladana , ma podnese veliku tugu , xalòst ,
i progonstvo , dok opeet Svoga Kraglia ne steçe.
"Radoslav otacz ovogà Kraglia nesrichnoga , nahodechise u Riimu , i razumivsci zle glase
od Ciaslava , dase neutarnè kollino Kràgliaa Slovinski ; buduchi udovacz oxenise jednom Vla
dikòm Rimskòm , S ' kojom immade siina , immenom Petrislava , koji poslii smarti otza
Svoga uzzee Riimsku gospoju za xenu , i Scgniome immade Pavlimiira. Ovii Paulimiir bih
cudnovatom lipotom narescen , takkò da u gnegovo vrijme lipsisce mladich u Rimu nenaho
giasce , i Zaradi gniegove lipotè , od latina bih prozvan bello a tochie Slovinski rechi , liip .
U tòh' isto vriime, pogiosce Saraceni u Dalmaciu , Svuje porobisce , i zla neizregenaa ' uççi
nisce; koje zlo videchi gospoda Slovinska , xelechise od gniega osloboditi, poçesce megiuse
zboriti, da Kraglia uçinee , Koicheji braniti od gniovi nepriateglià ; i poznavsci da reçenii
Pavlimiir , koise u Riimu nahogiasce , biisce od kollina Kragliaa Dalmatinski, poslasce po
gniega poklisare molechiga dase dostoji dochi, i gniov kràgl bitti. Pavlimijr premda zatò
nemarasce , Sasvim tizim , promiscgliajuchi tuxno stagnie Svoga naroda , priimii molbu gnio
vu , i upùtise puut Dalmacie s' peet stotinaa' svoizii delijà , koji od gaiegova dvora bihu ,
Skóizim dogie u Tübign za okrunitise kràgliem Slovinskim .

Pavlimiir Kragi Slovinski XXI.

T Zrechise nemore S’ kolikiim vesegliem Tribigliani primisce Pavlimiira , s kolikomli pri
scòm Bani, knezovi, i ostàla gospoda , uputiscese puut Tribigna , za okruniti, i po
zdraviti svoga gospodara ; sasviim tiziim nagiese jedan Baan od Rascije , komu Gliutomiir
imme biisce , ovi niti dogie , nitimusè poklonii, nego scroje gorrè , ma pogniega , Kakochie
mo barzo viditi, ukazase kragliu ocitii protivniik , i nepriategl glavnii. Okrunivsci dakle
slovin
 23
slovinskaa gospoda svoga kraglia Pavlimiira s'velikim vesegliem , Vratisce u svoje Darxave ,
primivsci od gniega naredbu uzdarxati Kragliestvo potribno. Poslii toga Kràgl naredii , dase
sagradi ukraj mora jedan Graad liip , i jakii , kad bii dospiven , Zazvase Dubrovnik , ciichia
dubrave koja onde ràstiasce ; i u ovomu Gradu Zapovidaju vlastela dubrovacha. Dospivsci
Graad recenii , podixese Svojskom velikom u Rasciu protiva Bànu Gliutomiiru , i nascavsciga
Svojskom kod mista kojese zove vaska , udarii nagniega , vojskumu razbi, a Banu glavu od
siçe ; i za uspomenu od ovoga junasctva , na mistu od mejdana sagradii Czarquu Svetoga
Petra , i visce czarque uzïïgia Graad , koga Zazva svojim priimenkom bello. Osvoji Rasciu
Svukoliku , i ponizii svoje ne prijateglie . Poslii togà povratise à Tribign , gdi do malo vri
mena xivot svarsci.
Pisma od Pavlimiira .
Liuto czuile slovinska gospoda Onje unuk starcza Radoslava
U Kako czuile do nebase cuje A Sinovacz kraglia Ciaslava.
Dozivlieji villa izplanina Kad gospoda viilu razumisce
Terje gnimam tilla govorila . Poklisare ù Riim odpravisce
Scto czvilitè slovinska gospodo Dovedosce mlada Pavlimiira
Kojavamje velika nevoglia V ' Tribugniu gniega okrunisce
Allisuvas Garczi porobili Svi dogiosce Bani naveseglie
Allivasje kugga pomorila . Svi dogiosce i pokloniscese
Govorejoj Slovinska gospoda Nekti dochi Bàne Gliutomiire
Muççi viilo mukom zamuknula Nekti dochi ni poklonitise.
Nitišunas Garczi porobili Toje Kragliu varlo mu no bilo
Nitinasje kugga pomorila . Silenuje voisku sakupijo . .
Alinamje czviliti nevoglia Ter otígie gori ù Rasciju i
Jervo imma tridest godina U 'Darxayu Bina gliutomijra
Od kadasmo kraglia izgubili Lipogaje Bàne doçekao . .
A drugoga nismo uççinili . S'triest igliav svoji Vitezová
Nitga piilo okrunit moxemo Tu udari Koggnik na Koggnika .
Jerse Bini pogodit nemogu Sve poizbor junak na junaka .
A od kraglia roda neimade Tuse tescka Karvcza prolivasce
Kogabismo za kraglia obrali. Do nebessase jadan glas çujasce
Bijlaa viila gnimam govorila . Viska kognia a jauk Junaka
Nebojtese Slovinska gospoda Sve ditichia imladi momaka.
U ' Riimuje diite Pavlimiire Namirisce kragliu Paulimiire :
Od kolina kraglia slovinskoga.. Na mladoga Bana Gliutomiira
U ’lipoti svakoga nadlazi . Od bedricze chiorde povadisce
Josc imlade Rimkignie Divoike Terse zbritkim , chiordam Vdarisce . .
Jakost , mudrost u gniemse nalazi
Bichie Dika slovinske gospode. Serie Benu glava odsikao
Poklisare ù Riim odpravite Ovakose svakomu zgodilo
Ter za kraglia gniega uççinite , Gdi neslusca mlagi stariega.
Tiescimiir Kragl Slovinski XXII.
Polii Smarti Pavlimiira , Kraglicza Xenna gniegova porrodii Siina immenom Tiescimyra ,
I Kòga josc u ziibci za Kraglia okrunii ; alli zaludu , Zascto Bàni nektijuchi immati go
spodara Svarhu sebe , za Kragliaga poznati nektisce , izvitujuchise s oviim razlogom ' , dase
ne pristoji Slavnomu narodu immati diite brez razuma za Kraglia Svoga , i tako sve darxa
ve , izvan Tribignia , i Dubrouniika od gniegase odvargosce. Vidivsci dakle Kragliczada
nasill nemore uciniti nista , immade veliko ustarpglienie dok ne uzdixe Tiescimyra , Koji
doscauvsci na godisca od xenidbe çinii da uzme za xenu chier Cidomyra Bàna od Zemglie Ar
vàske , to jest , od liike , Karbave , i Coràra, Ova Svatrii mista biau tada podloxna receno
mu Bánu. Ímmide Tiescimiir svojom Zaručnizzòm dva Siina, to jest , Prelimyraq . i Cresci
myra , ovoga mlagiega posla diddu gniegovu Cidomiiru Binu' ozgor reçenomu , molechiga da :
mu pomóch dade , za priuzeti darxave onnè Kojega za Kraglia nechie da poznaju . Ciddo.
miir prignuse na molegnie Kràglia Tiescimiira Zetta svoga , sakupii vojsku veliku , i sgnio.com
B 4 me
 24
me uddarii na darxavu Bosansku , Koju osvoji prolivssi Kárv mnogů , idadeje svomu anwa
ku. Crescimiiru , da Scgniome Vladà , i upravglia .. Domalto danaa poggie s' ovoga Sviita
did gniegov Cidomiir , i ne imaduchi Sinovaa , ostavii Banovinu svomu unuku Crescimiini ,
Koji immaduchi tolikee darxave podsobom uççiniise punno Velik , i moguuchr. Kràg! Tie
scimiir Skupiysci vojsku Koliko mòxe vechiu , stariim siinom Prelimiirom udarii na darxavu
prevalitansku , pobise z ? bànom od regene darxave , pogubii Bàna , Vojskumu isiice , i svul
gniegovu darxavu osvoii. U tò istò Uriime Garczi osvoisce Ràsciu , i iztirasce Bàna od
Rascie , Koji videchi da nije moguuch z 'Garcim , boija bitti , uteçese Kragliu Tiescimiiru , i
poklonimu suu svoju Bànovinu akomuje bude basctalo izmaknut iz rukù Garckii' obechiaju .
chise datimu pomóch Kolikoje moguchie. Krig! Tiescimiir dobrovoglno primii Bana od Ra- . -
sciè , xenu , sinove , i chieri gniegove , davfciim mista , i vladagni Kakojimse pristojasce.
Ir madisce Ovii Ban jednu Chier , izmegiu ostali toliko , lipu , dase izrechi nemogasce , Koji :
ugledavsci Prelimir siin kraglia " Tiescimiira , zagliubiise zagniòm , i uzeje za xenù ; paak
uzamsci vojsku , i Banà tasta svoga , origie u . Rasciu , u Kojoi, sve Garke isiikavsci , 0 - .
svojie u maljo vrimena , i ostavii Easta Svoga , da Vladà recenom darxovom , ma da.
Kraglia u napridak òn , i gniegovi sinovi budù poznavati za svoga gospodara , i gnie - .
2 gniegovo odgovarati. Megiutò possavsci Tiescimiir sovoga svita , ostavii Rragliestyn
Siinu starijemu.
Pisma, od Kraglia Tiescimyra..

Moji Majka Sinka malenoga Mallo vriiine postojalo biisce

U " ' Tribigniu , gradu bijelomu
Goji onna siivoga Sokola
Po immenu Kraglia Tiescimyra :
Kadga Majka odgoila biisce
Izprosimu ghizdavu divoiku
Lipo chierczu Bana Gidomiira .
U 'Nadinu gradu bijelomu..
Ghizdavemu svatte sakupila
Sakupila gospodu Slovinsku :
Od milaje suzze prolivala
Ovakoje gnima govorila .
Poslussajte gospodo Svatovi
Vii po izbor Bàni i Knezovi:
G ' bijelomu duoru divoiçinu .
Pazitemi Siinka Tiescimyra .
Koinoje jedinak ; ù Majke
Zdravamiga natrag povratite :
I Divojku mladu dovedise .
Kotarczisu gliudi Silloviti
Vii nemoite Sgnimam Vino pitti . .
U Viinuji Káxu Kabgacije
Kabgacije tescke meidancije
Donichievam viina Trolitgniega .
Irakije od dever godina
Pazit ese Bana , od Nadina
Vii,nepiite:brez Vodicze viina ,
Svatovise na noghe skocisce
Suoje barze Kognie podsidesce
Otigiosce svatti po divoiku ,
Vukosavu po izbor Kotarku ..
Zdrayo svatti doscli do divojke
Do diyojke igniezine majke
Izdravose natragh poyratisce
Yukosavu mladu dovedosce ,
Liipje onna porod porodila
Porodila Siinka Prelimyra
Izagnime mlada Crescimyra .
Kadli biu dicza ponaresla
Baboimje tiho govorio
Sinczi moj dua Siiva sokola
Poslussaite vascega babaika.
Ovo imma punno- godinicza
Od Kad , mene kragliem uççinisce
Inaglavu Krunu postavisce
U ' Tribignju gradu bijelomu.
Za Kragliame Bani nepoznasce
Ne poznasce nitse poklonisce
Vechvas mollim moji sokolovi ,
Osvetite vascega babajka . '
Crescimyre drago diite moje
Nu osedlaj dobra Kognia tvoga
Ter; origi g ' Banu Cidomiiru :
G ’ diddu tuomu prijategliú momui.
Gliubi gniemu Skura i Kolina
Moli siinko Bàna gospodina
Nekti dade Voisku nebrojenu
Ter origi na Bosnu ponosnu ..
Pogubimi Bana Bosanskoga
I osvoji osçevu darxavu
Dodunaja studene Vodicze
Koja teççe posrid -Ungarije , .
Prelimiire drago diite moje
Nu sakuppi mlade Tribigniane
Ezarnogorcze i sve Herozegorcze
Doczetine studene Vodioze. .
Pogubimi Bana od Dulczignia
I osvoji oççevu darxavu
Sire do ravne Zemglie Bulgarije
Balgariję i do Romanije..
Simona
 Sinczi moji nebili prokleti , Za Kragliaga Bani nepoznasce
Donestemi dvii glave junaske Nepoznasce nitse poklonisce
Jednu glavu Báná Dulczinskoga Vechte molim diiko dobro moje
Drugu glavu Bànà Bosanskoga. Dami dadesc vojsku nebrojenu .
Nekse Sviiste po Sviitu Kraine Jachiu pochi ú Bosnu ponosnu
, Od Slovinske Zemglie Banovine Pogubichiu Bana selimüira ;
Sctochie rechi Kraglia nesluscati.. . Osvoichiu ocjevu darxavu ,
Neslussati nitse pokloniti. si Do Dunaja vodicze studene.
Kada diczą bàbu razumissen Sctogod piita ditè Crescimiire
Suoje barze Kognie podsidosce la Sctogod piita tomu Banedaje
Prelimiire Kuppii Tribigniane Dade gniemu vaisku nebrojenu
Czarnogorcze i sve Herczegovcze.. Poggie scgniome na Bosnu ponosnu.
Pogie s'voiskom dulczigniu bilomu Doçekaga Bane selimijre
Udarise z’Bànom : od Dulczignia Nixe Jajcza na srid poglia ravna
Alli Banu losca srichia biisce Tuse bojna kopja poloxisce
Jermu rúsu glavıl odsikosce. · I sviecle chiorde povadisce.
Pak origie s' voiskom ú Rascije Tu udarii Junak na Junaka
Da pogubii Bàna od Rascije Terse bisce odjutura domraka
I osvoji oççevu darxayu Alje Banu losca srichia biila
Sue dó ravné Zemglie Bulgarije . .. Gnegovaje voiska izghinula .
Scgniimse Bane pobit nesmigiasce Sàm utege Bane selimjire
Vechmu saglie miite, idarove Sàm utese ù lughe Zelene
I dajemu Chierczu zagliubovczu . · Anebiga ni on utekao
A on gniemu svu Rasciju ravnů , Vechiegaje markla nòch otèla .. .
Alli mlado diite Crescimirren Poslii toga boja xestokoga
On origie g 'Banu. Cidomiiru . Svuje ravnu Bosnu osvoijo
Gliubi gniemu skůta ikolina Do Dunaja studene vodicze
Terje gniemu tiho govorijo Koja tese posrid Ungarije. . : :
Ah moj diiko Bane Cidomiire Onda bilo . sadse spomignalo
Ovo ima mnogo godiniiczà Kome suje naçast nekamuje.
Od kad moga Babu okrunisce
U ' Tribigniu gradu, bijelomu v
. . : : Prelimiir Kragi Slovinski XXIIL .
DUduchi Prelimiis Sabgliom uruci osvoijo mnoghe darxave slovinske , svi Bani, knezovi,
D i gospoda ostala , zapoklonitise gniemu dogiosce poznavsciga: za svoga kraglia naravnoga.
ovii kràgt immade: cetiri siina , tojest , Falimiira , Boleslava ; Dragislava , i Sveulada ,, i bor;
jechise da poslii smarti gniegove bude megiu sinovim nemiir , inesklad , za dobra xivota raz- :
diilii gnimam Kringliest vo na çetvero , i svakomu siino dadde svoj dio . Xivii godina,mnogo ,
i doçekaa velikee starosti, vidivsci unuke sinovà svoizii. .
Crecimiir brat griegov., iromade jednoga sina , iinmenom stipana , i avii stipan izvan si
novaa zakoniti , iminade svojom bludnizzòm jednoga siina , naravnoga , tojest , Copilana,
immenom legletha , i ovii.kad nareste , pobixe iz Bosne ù . Tribign k 'Boleslavu svomu rodia
ku , jer nebivsci siin zakoniti Dukke Stipana , biisce od svoje bratje zlo gledaan , i pro- ,
ghnat. Boleslavga, liipo priiini , içinniga oxeniti jednom liipom Gospojom kojoj imme:
biisce Loricza , i s'ovom loriczom . immade sedam sinova , svii sedam xestokii lavva. Sinovi
dakle kraglia Prelimiira vladaju s’gniegovim kragliestvom , svaki u Darxavi svojoie ma.
opako vlådasce , Opakoimse i dogodii , zasto narod ,. i Gospoda slovinská neinoguchi podno
siti gniova hostra , nepravedna . i. Ohola nacina od vladagnia , odlucisce pogubiti gnih i Die
czu syukoliku gniovu , i kako od luşisce , . tako ucinisse, nagovorisci gori recenoga leglethai
Copilana , i sinove gniegove , da hotigiu potaino po svim Darsavam , ukoiziiin ova Bratja .
vladahu , ida, nagovaraju puuke protiva gnimam , za iskarenuti gnih i Diczu gniovu , ito, sve
bij ucignieno u jedan daan - odregeni od rejenoga Copilana , i sinova gniegovi, pobivsci sve :
sinove kraglia Prelimiira , isvu: diczu gniovu , stose godjir muscha naogiasce , izvan scto po
milosti Baxioj, utece jedno diite muscko , komu Silvestar imme biisce , s'materóm svojòmı
u dubrovnik , i ovii poslii nikoliko godina bii za kraglia Dalmacinskoga , kakochiemo vidi
ti sada. vi! ? ; sirve
 26

Silvestar Kragl Slovinski XXIV .

Dobivsci reçeni mulan sve sinove kràglia Prelimijra , uççinise .kràgtiem od receni Darxava ..
1 Ma Bogh Svemoguchi, koji neostavglia Zlocincze nepokarane , hotti pokaratti recenoga
uboiczu , gniegove sinove, isve ostale koisu bili Dioniczi od gniové smarti , poslavsci nagnie
xestoku kuggu , kojaji pomorìi svekolike , da ne osta nijedan. Ovò pokaragnie videchi puuk .
Slovinskij, i poznavsci daji Boog karà zaràdi ubojstva koje biju uççinili , uzbojascese veho
mì, paak ucinivsci vichie , odredisce zvati Silvestra , koji 's' materom biisce urekao u dubrov
nijk , daga za kraglia okrunè , itako uççinisce . Kràgl ovij punno dobar bijsce , i Boga bojech ;
k :aglieva u miiru , niskim ratta meimaduchi, i ostavij na con sebe sijna , koga Dalmatini za
svoga kràglia okrunisce.
Tugimiir Kragl Slovinski XXV .
K Ràgl ovil neimade ratta niskiim , i zatose od gniega drugo nekaxè, nego daje mernuut za
I kraglia Dalmatinskoga , i daje svojim podloxniikom dobar , ipravedan bio , koga siin pos
lii gniegove smarti stade za kraglia slovinskoga .

" Falimiir Kragl Slovinski XXVI.

T Rii siina immade kragl ovii , Petrislava , Dragmira i Mitoslava , izascto svatri jednako
I gliubgiiasce nekti da Ostane kragliestvo najednom , negoga razdilii natroje , davsci sva
komu siinu svoju darxavu , da gnome vlada , i upravglia , nepoznajuchi nadsobom gospodara
nikakva . Dogodiise poslii toga razdigliegnia , da Zaxelii Miroslav pohoditi brata svoga Pe
trislava , i takò hotijuchi izpunili xeglių svoju , uputise priko Skadarskoga Jezera u jednoj
malanoi lagici, ma udarivsci na gniegå virar ,' i zlo vrijme iznenada , utopiisse sasviim koji
sognijme bijau , iposcavssi sovoga sviita brez porroda , gniegov brat Petrislav immade darxavu
gniegovu. Ovii Petrislav immade siina vladimira immenom , koji bih okrugnien za kraglia .
slovinskoga.
Nadimiir drughi, Kragl Slovinski XXVII. Na 1006.
| Zvan çudnovate lipotè tilesne s kojom naresci narav kràglia ovoga , bilisce narescen od Boa .
I ga sviim kripostimam Duhovnim , takkò da u gliubavi , dobroti, i svakomu dillovagniu
karstianskomu neimade sebi prilicna. Donikoliko vrimena krågl Bulgarki , Samuel immenom ,
uçinii protiva gniemu Rar , i doscavsci s jednom silnom voiskom , udarii nà vladimiira , i
na Darxave gniegove. Ma videchi vladimiir dase protiva tolikoj silli opriiti nèmoxe , nesmi.
dega doçekati , ni pobitse scgnime, neggo s ' onnò mallo voiskè sto soboom immadiisce , pobi
xe u planinu , ukojoi nahodechise mnoghe zmije punno gliute , pocesce klati voisku gniegovu ,
koje zlo videchi vladimiir izmolii ù gospodina Bogha, da nikoga unapridak ujisti nemogù ,
itakò , ù recenoj planini ni sada zmije nekogliu nikoga po dostojanstvo kraglia Vladimira
velikoga slughe Boxijega. Videchi dakle Samuel kragl "Burgarski damu u planini nahuditi
nemogaćce , poçega moliti da sagie scgnime besiditi od stvarii od kragliestva gniegova laxu
chimu i dajuchi tvardu virru , i Bogha jamcza , dachiese scgniime pomiiriti', i damu nechie
uciniti zla nikakva . Vladimiir buduchi pun dobrote , neznaduchi sctochie rechi nevirra , ni
privara , sagie s planine , koga Samuel imavsci u ruuke , svezana poslaga ù Bulgariju , i çin - .
niga postaviti ù tamniczu ; paak porobivsci svu gorgniu Dalmaciju povrarise ukragliestvo svo
je , siednim mnosctvom Robja , koje bijsce zarobio . Ovi kràgl immadisce Chier Cossaru
immenom , i ovà biisce varlo dobra , i Bogha bojechia , çinechi mnogu glivbar Siromahom ,
navlastito suxgniem utamnici, koje često pohogiasce , dilechiim lemozine , mnoghe , iodichiu
gniovu peruchi , i svaku gliubav pokazujuchi. Cinechi dakle Cossara obicajna dobra suxgniem
utamnici, dogodise da ugleda u jednoi inracnoi tamnici siromaha Vladimiira kraglia Dalma
tinskoga , mladichia panno liipa , pristala , iponizna , koga dobro razgledavsci ulizejoi ù : 10
gliu , i zuxeliga imati za svoga Zarucniika ; vrativscise dakle k ' dvoru svomu , ulize prid . otza
Samuela , klece nakolina , i posega moliti dajoi Vladimiira daruje za svoga zarucniika. Pren
da sarcze Samuelovo biisce vazda tvardo , gliuto , inemilostivo , navlastito prama suxgniin ,
niscta nemagnie , zascto Cossaru velle, gliubgliasce , dopustijoi milost koju xegliasce , itakko
udim -
ndigl ciani izvesti vladimira iz Tamnicze , obszegi u kraglske , Agline povratiin : sue Darxave
boje biiscenepravedno hoteo , çinniga vincati Scossaroingiposlaga vesela ukrastvo svo e. Ma po
sli nikoliko vrimena umrii Samuel Taast gniegov , i stade za kraglia Bulguskoga Radomiir siin
Samuelov , koji uzginnii rat protiva Basiliu Cesaru czarigradskomi, koga voisky na punno miscà
isiiçe , Darxave porrobi, i popalii sve do Czarigrada. Videchi Czesar Barilio daga nemoxe
pridobiti, ibojechise damu Czarigrada ne osvoji , iskasce sve naçine kakobiga pogubijo , i na
hodii naçin ovii ; saglie , mudre poklisare pod mùçe k ’rodiaku kraglia Radomiira , komu vla
dislav imme biisce , molechiga da pokoii nacin smakne kraglia Radomiira , obecgiavscim 'i
dati kragliestvo od Bulgorije , i tako liipo znadosce receni poklisari rechi, inagovoriti , dase
ovii nevirnik prignu ugginniti sve onno scto xegliaju poklisarij recenij. Trako otiscavsci je
dan put ulov kragl Radomir, ottiggie zcgniime, i prokleti vladislav rodiak griegov , koga u
gorri, noscavsci liipu prigodu posice , za imati krakliestvo gniegovo . Ma bojechise vladimira
kraglia Dalmatinskoga , koji biiscezet kraglia Radomiira , namisliia na privari ubiti i gniega
izaizvarsiti opaku miisa svoju , posla poklisåre kragliu vladimiru , dase dostoji dochi na measc
od Bulgarije , za zboriti s vladislavom novim kragliem od Bulgarie , odstvarii korisnji zaxi
viti u skladu , i miiru . Vladimir poznauchi zlochiu opakoga Vladislava , da oneviri nastoji
odgovori poklisarom da naah sastanakdochi nechie , jerse boje private kraglia Bulgarskoga ,
kojie gniegova suru , a svoga rodiaka pogubio , igniegovo kragliestvo neposcteno ugrabio . Vi
dechi prokleti Vladislav daga po ovomu putu nemoxe privariti , iscte nacine drughe zaimatiga
ù rùke , nahodii dvà Rischianska Biskupa , Vladike , oliti Patriarke , uzakonu , i Diliim sebi
prilicne , ikazajim svu paklenu odluku svoju , paak uzamsci kriix dadeimga ù rùke , i reçe :
Otigitte k Vladimiru , pokaxitemu krix ovih , i recite dasamse na gniemu zakleo , damu ne
chiu nikakve privare uççiniti. Ovii "naslidnici Focia nevirnoga uççinisce Sctoiim gnioy kràg !
naredii , idosavsci prid Vladimira prikazascemu kriix kràglia Bulgarskoga , i zakletvu koju
biisce na krixu ucinijo . Cinechi siromah Vladimiir da misnici, à navlastito Biskupi lagati
neznadu upputise Scgnima puut measca Bulgarskoga , na koji doscavsci, u vedoscega u jednu
Czarkvu u kojoi bihu vojnici kraglia Bulgarskoga , od istoga odregeni daga ugnioj ubiju ,
kako i ubisce , a misto , gåiga ubisce Zovese Preslava , ukomu mistù uççinii mnoga cudesa
gniegovo Tiilo sveto , alli nebih dostojno da ugniemu pribiva ovo blago nebesko , zato bisce
od kraglicze Cossare prineseno u Crean gdi ovoga svetoga kràglia bijasce pristoglie , i bith uko
pano u czarkvi Blaxene Gospe , gdise isada Ciilo nihodi ; çinechi çudesa mnoga. Kraglicza
Cossara ulize ù manastir uççinivscise Koludricza , gdi xiivii , i umrij sveto. Prokleti Vladis
lav uboicza , poslii neggo "pogubih ovoga slugu Bezijega , udigl poçe uzimati mista , i grado .
ve gniegove , inahodechise jednu vecer pod gradom dracom , koga biisce obsidnuo , Zavece
rom , ugleda svetoga Vladimira s'maçem u ruci , i tesckose pristrasciusci pose zvati voinike
daga dogiu pomochi; ali prija neggo dogiosce nahioscega martva. sine se soba 35
S EE Sotto
bo si Pisma od Kraglia vladimiira . ex H ou can
layiqing i 2 emais e
orid s o no lo
Morko czvili suxagn Vladimiire . Ter proklignle danke , igodine
U U ' Tamniczi Kraglio Bulgarskoga J stariczu jadnu majku tuoju .
Gorko czvili danak proklinasce Govorijoj suxagn Uladimijre
Ukoise nasviit porodio . Progimese Bulgarko Divojko
Ciinii jadan da necuje nikko Nije meni xao Zavicaias
Alto - çuje kossara Divoika Nitimije omilila majka.dsuse
Liipa Chiercza kraglia Bulgarskoga Nitje meni gladak dodijao
Koji biisce rodda slovinskoga . nie Ni tamnicza jadna kuchia moja
Piita gniega Cossarà Divojka M PER Ni na nogù nestve dokolina
Sctoje tebi moj suxgniu nevoglni Ni na ruku texke lisicine .
Allitije majka omilila Nis'udaje viirna gliuba moja
Allitije Xao Zavicaja . y Jerse dosad nisam oxenijo in Sir
Allitije gladak dodijao Nitichiuse jadan oxenitiu o xet
Al Tamnicza jadna kuchia tvoja Jervochiuri barzo poghinuti. 200
Al nanogù nestve dokoliina Vramniczi kraglia Bulgarskoga
Al naruku texke lisicine. bente , Samuela daga Boogh ubijo SV
Alsi çuo moj suxgniu nevoglnic yed Navirije mene privarijo E
Das'udaje Uirna gliuba tuoja U Tamniczu tamnu postevijo .
Joscmu
 28
i Josciu veli Cossara Divojka
Da reczimimoj suxgniú hevogini
Odkudasi odkojeli Zemglie
Odkogali rodda i plemena
Govorijoj Diite Vladimijre
Jasam suxagn od Herczegovine
Dvoriosam kraglia Slovinckoga "
U Tribignu gradu bijelomu. .
Scrome pitasc zaròd , i zapleme
Itochiuri poviditi pravo
· Jasam seko rodda gosposkoga
Alsam suxagn kraglia Bulgarskoga.
Umeneje blago nebrojeno
Mojabime izkupila majka
Alme kragliu nedà naodkúpe
Neggo iscre rùsù glavu moju .
Tiscilaga Cossara Divoika
Nemoj Czuilit moj suxgniu nevogini
Jasam Chiercza kraglia Bulgarskoga
Samuela gospodara tuoga.
Rasplitachiu xute kose moje
Gliubichiumu skùta , ikolina
Noghechiumu Suizam polivari
Xivimchiuga Boghom Zakligniati.
Date pusti iz Tamnicze tamne
I possaglie staroi majczi tuojoi
Nekse tuoia obeseli majka
Kad ugleda Vladimijra siinka.
Pak od scèra biile dvoru suomu
Terse sama sobom razgovara
Sctosamgodiir vidila junaka
Slovinskoga rodda , i plemena.
Ja nevidi lipscega junaka
Ni lipscega , ni pristalijega
Nitga moxe poroditi majka
Od mladoga suxgnia Vladimiira :
Pàk ulize ù dvore bijele
Gliubi babi skùta , i kòlina
Noghemuje suzam oblivàla
Ovakoje bábi govorila .
Darui meni suxgnia Vladimiira
Za Mojega virna Zarvçnjika
A takoti svirle krune tvoje
I takoti siinka Radomiira .
Cinimise moi milli babajko
Dachie bitti rodda gosposkoga
Dvorioje kraglia slovinskoga
Liipo Zbori ponizno govori.
Oprostiga iz tamnicze båbo
A takoti sarcza kognia tuoga
I takori bricke Chiorde tvoje
Jerje lipo mom e Herczegouge .
Natoseje kragliu nasmijao
Cossarije tiho govorijo
Nije onnò mom , e Herczegouse
Vechje onno kragliu Vladimiire.
Ja nemogu drugo uççiniti
Vagliamiga tebi darovati
Svaje tvoja slika i prilika
Slavii gniega karbava , i liika.
Kad razuinii Cossara Divojka
Dachie bitci kraglicza slovinska
Od dragosti suze prolivasce
Svomu babi růke felivasce.
Od Tamnicze kgliuçe uzimala
Tamnicije vrata otvorala
Vladimira suxgnia doziivasce
Ter ovako gniemu govorasce.
Ustanise kraglių Vladimire
Ter Otari gòrke svze tuoje
Evo tebe Zaru nicca Zove
Liipa Chiercza kraglia Bulgarskoge
Kadje suxagn riçi razumijo
Nizobrazje suzam oborijo
Blagosivglie Cossaru Divojku
Vechie rreggo 'suoju millu majku .
Pak izagie iz Tamnicze tamne
I origie gi dvoru divojçinu
Liipogaje taste docekao
Zazdraugliese scgniime upiirao .
Zove k ' sebi Bulgarske terzije
Damu kroje sazlátom Agline
Oblaciga å skerlet, i zlato
Siinu suxagh kano suncze xarko.
Plemenitje sobet uççinijo .
Gospoduje na sobet sazvajo
Uinça gniega scossarom Divoikom
Povratimu krunu i kragliestvo .
Tu veseglie veliko bijasce
Nemoxese pobre recki visce
Uduorusu bubgni, i svirale
A prid ' duorom divno kolo igra.
Ukollusu Bulgarke Divojke
• Kollo voddi sèka Cossarina
Liipè onna pisme izuodila
Svaku pismu sèki pripivala .
Daje komu pogledati biilo .
Samuela kraglia Bulgarskoga
Kako svoga Zeta çeliivasce
Çeliivasce , i blagoslivgliàsce.
Odi z ' Boghom drago diite moje
Na putūti dobra srichia biila
Punnosamti siinko sagriscio
I stariczu majku razvilijo .
Darxechite u Tamniczi tamnoi
Morechite ixegiom , i gladom
Uzmi siinko xarucniczu tuojo
Povedije gbiilu dvoru tuomu .
Pozdravimi slovinsku gospodu
I stariczu millu majko tuoju
Kojurosam varlo u Vridio
Brezzakognie svako ucinijo .
· Sviim delijam pisma naposctegnie
Bòghnam dao zdravglie i veseglie ..
Dra
 Draghimiir Kragt Slovinski XXVIII.
K Akko razumii Draghimiir striicza Kraglia Vladimira zle glàse od sinovcza suöga , koji
I brez diczè pogie s ovoga sviita , skupii vojsku koliko moxe vechiu , paakse pinnii okrus
niti , i poznati za kraglia Dalmatinskoga . Poslii nikoliko danà diliise , sivoiskom puut koto
ra , jer kotorani nektijuga poznavati za kraglia. Doscavsi dakle ù Buku od kotora , bih od
kotorana s velikiim posttegnem , pripravom , i veseglem priçekaan , inacaast zazvàn , ma tà
priprava , faâst , i veseglie bih vellikaa privara , s 'kojom kotorani pogubisce siromaha Draghi
miira , zasto u najvechiemu vesegliu od casti, i razgovora uarisce na gniega , koji branechi
se vitexki , ubixe ủ czarkvu svetoga Gabriela , alli ni ù czarqui ostati nemoxe , jer kotorani
sko ivsci napokroy od czarque , kuppu skidosce , iù czarquiga ubisse . Tadda Cesar Vasilia ne
bojechise nikoga , osvoji Bulgariju , Rassiu , Bosnu , i Dalmaciu . Ma zamallo reçene Darxave
vzdarxaa , Zascto xenná kraglia Draghimiira , a Chier Bàna od Rassije bivsci zbabna , porrodi
Siina , komu postavi imime Dobroslav, i ovih kada dogie na godiscta od razuma bih okrugnien
za kraglia slovinskoga kakochiese sada viditi.
sity . Dobroslav I. Kragl Slovinski XXIX.
DUduchi Cesar Basilio posli smarti (kraglia Dalmatinski ugrabio sue Darxave Slovinske ,
D postavii posviim Darxavam i gradovim svoje Garke za vladaoce , i svoju voisku za çu
vaocze od regenii mirstà , i gradova , koji poçesce zlo vladati , nepravde çinniti , novee A race
namechiati ; i radi togà poçesseii punci zlo gledati , i iskati svake nacine kakobiih iztirali, i
od gniovasé jarma oslobodili. Videchi Dobroslav , sin kraglia Draghimiira , koise Saam od
kraglieva kolina nahogiasce tada , zlu vogliu puuka suoga prama Garkom , poçega sloboditi,
inagovarati dase dignè protiva Cesarovczem , i das kinnè tesckii jaram s' vrata koga nositi
nije moguchie , i tako posvim darxavam skrovito igiasse , puuke nagovarajuchi dase skoce ù
daan , i uru od gniega odregenů , i da sue Garke pod sabgliu okrenu . Toliko mudro Dobro
slav znade ponukovat , inagovoriti puuk , daga svak posłusca , iuççinnii onoo scto naregiva
sce , pogubiusi istoga dneva , ura i casa posviim Darxavam , mistiim , i gradovim , sve garke
koise nahogiahu ukragliesťvu slovinskomu. Poslii toga s velikim vesegliem okrunisce zakra
glia Dobroslava , koji gnih oslobodii od neprijateglia svoji. Ma kada razumii Cesar sva onna
zla , kojamu biisce uççinio Dobroslav , xestokose rasardii , paak sakupiussi jednu silnu voisku ,
udarii na dobroslava , koiga s' vojskom veselo do çekaa , ną gnjegovu vojsku naglo údarii , i
sveji pod sabgliu okrenu . Opet drughi , i trechi puut hotti Cesar Srichiu kussati, alimuse
vazdà dogodii , kako i parvii puut , i sctoje gorre pognega , udarii Dobroslav svoiskoom siil
noom nazeingliu Garçkù , koju popàlii, i porrobii svekoliko dovrataa czarigradskii , i rasciirii
measce suojega kragliestva çak do Riike Bause , gdi sagradii jedan tvardi casteog i postavi
u gniega voiniike , da çuvaju mejasce od neprijateglia . Ovih kràgl immaduchi pòd sobom
Bulgariju , Rasciju , Slavoniu , Bosnu , Liiku , Karbavu , i svu Dalmaciju , gorgniu , i Doi
gniu , uççinise toţikÒ Velik , dase nijednoga kraglia nebojasce. Imadisce peer Sinovah , to
jest , Mihaila , Goistava', Sagancza , Radoslava i Prelimiira. Poscavsci dakle s ovoga sviita
Dobroslav , sinovi gniegovi razdilisce kragliest vo na petero , uççinivscise svakii u svojoj darxa
vi Ulastiti poglavicza , oliti Dukka. Goislav immade Tribign , i sve okolisce gniegove , koji
nahodechise bolestan na svojoi postegli , u regenomu gradu , bih od Tribigniana svoji podlox
niika ubijen zbratom svojim prelimiirom , i tadà Trihigniani uççinisce za svoga Bana jedno
ga kneezà tribinskoga , koise zvasce Donadek ; alli za maila to jadno Gospodstvo uxiiva , jer
kakko za receno ubojstvo razumisce trii brata gniova , to jest Miahailo , Radoslav , i sagan
ce , skupivsci vojsku udarisce na Tribign , koga osvoisce , barzo , i porazisce sve uboicze bra
tje suoje . Donadeka Bana nesrichnoga xiiva usfativsci, svakkim mukkam muçisce , doklemga
kakono zlocincza neumorisce . Utòh istò urimè, pogie sovoga sviita kraglicza Mater gniova ,
koja svim kragliestvom vladasce , i tako tih za kraglia okrugnien naisfàrii siin gniexin , z
dopusctegniem ostale Bratje , kojse hotisce hragliu podloxiti,

Kis
 30
Pisma od Kraglia Dobroslava .
Ose zoricza nezabijelila
Dobroslava majka dozivala
Drobroslave drago diite moje
Nu posluscaj nauk majke tuoje.
Ovo imma mnogo godiniicza.
Od kadsuti babu pogubili
Draghimiira Zarucniika moga
U kotoru gradu bijelomu.
Kadje çuo Cesar Vassilia,
Daje tebi babo poghinuo.
Silenuje voisku sakupio
- J kragliestvo tuoje ugrabio ..
Jasam tebe siinko, odgoila
Odgoila tùgòm , i çemèron
Krijuchite po gori zelenoj
· Date nebi Garczi umorili.
Asadmije tuxba dodijala.
Od mojega jadnoga naroda
Da nemoxe globe podnositi
Ni aràçe Garkom pripraviti.
• Uzmi sinko, orjanske agline
Jnaruku parsten odzlamegnia
Nakomuje Alem kamen Draghi
Nakamenu imme babe tuoga.
Ter otigi od grada do grada
Illi koga sritnesc , illi stighnesc
Olli starcza, ol deliju mlada
Od slavnoga rolda , i plemena.
Pozdraugliaiga drago, diite moje
I pokazuj parsten od zlamegnia,
Draghimiira starcza babe tvoga
Nakomuje Alèm kamen Draghi
Kogod bude rodda slovinskoga
· Schvakie tebe siinko. Zagarlici.
· Iza svoga kraglia pozdraviti
Alse pazi Garçki vitezova.
Dobroslavje majku pusluscao
Nàse mechie orjanske aglìne
Jna ruku parsten od zlamegnia ,
Dragbimiira starcza babe suoga.
Pak otigie od grada do grada
Illi koga srità illi stiza
Slovinskoga rodda, i plemena
Kazujemu krahlievo Zlamegnie,
Alli gniemu dobra srichia , bisce
Slovinskiiga narod nasligiasee
Po gradovim .Garke isikosce
Iza kraglia gniega okrunisce.
Veselise malo veliko
Alli nechie sava kalugiere
Vechie gnimam tiho govorasce
A jadnovam to veseglie, vasce
Kad zacuje Cesar Vasilia
Koganosmo do skoro dvorili
· Daje gniemu voiska isigena
Dobroslavu krunna povrachiena . ;
Sakupichie Garke , i latine
Udarichie Garczi odistoka
Alacini od suncza Zapada i
I tochiese zgodit iznenada.
Pegubichie kraglia Dobroslava
Osvoichie Darxave slovinske
Xivechienas na mihe derati
I nemilom smartju umoriti..
Vele gniemu slovinska gospoda
Muç ne luduj sava kalugiere
Dabi doscle izgorisce viile
Naperile svoje gliute striile ..
Sve axdaje od zemglie Arapske
I svi zmai od sviita affrike .
Nebi nami mogli odoliti
Ni protiva nami bojagcbiti,
Kamolichie Cesar Vasilia
Igniegovi Garczi vietezovi
I prijasu snami bojak billi
Alnas nisu nighda pridobili.
Neggo jednòm itò na privari
Ai evoti, virru zadajemo
Danås visce nechie privariti
Svechiemoij pod mas okrenuti,
Isctom onni takkò besidechi
Viiknu viilla svisaki Planina
Ter dozivglie kraglia dobroslava
· Zleti pisme a goriti tanczi.
Eto nate Gargzi od istoka.
Prid gnimamje Cesar Vasilia
A lantini od suncza sapada
Prid gnimamje Rimski Generale ..
Da tih znadeśc kragliu dobroslave..
Seto govori czesar Baxilio
Dachietisce umechiati glavom
Nasrid biila grada, czarigrada.,
Dobroslava viili odgovarà ,
Terse scgniome liipo prigorava .
Kadbi viilo napasiju bilo
Nebi bilo ù gori Vukova.
Sctose fàli Cesar Vasilia
; Dachiemise umechiati glàvom
Usrid biila grada czarigrada
Tose moxe lasno dogoditi..
Almu reczi biila Viilo moja
Da i moja umi sichi chiorda
A kogaje roddila Garkignia
A meneje slovinska kospoja ..
Villa gniemu, tiho od govara
Dobroslava iz gorizce karà
Zlati Fala à gorre vzdagnie
Nuder kuppi voisku nasve strane..
Jerbi pria zvizde pribroijo.
Neggo voisku Czarra Vasilie
Kolija
 Lion Koljkoje poglie Drinopogleksis Ugorije Garke docekao ' . . . '
305 Svegasuga Garozi pritisnuli. doc Iz busije magne udario
Kogn do kognia junak do junaka Dobroslavu srichia priskocila
& A barjaczi kano i oblaczibular Gniegovaje Voiska zadobiila .
-- Negekajga nasrid poglia ravna Kºczarigradu Garke potiràsce
Vechga çekaj ù gori zelenoi. Sikosceji nedigliczú dànà
Dobroslavje viilu posluscajo Sam ureçe Cesar Vasilia
Silenuje vojsku sakupijo bolje Sam urece veselamu majku.
Pak otigie à goru zelenu Onda biilo sadse Spomignialo
Ter sasidà grume po goriczi. Ami druxbo zdravo i vescelo .
olosu 12 .si
Br a sjon Mihailo Kragi Slovinski XXX.
Vii kragl sedam sinova immadisce , Nadimiira , Priaslava , sergia , Deriju , Gabrijela ,
Miroslava , i Bodijna . Ovee sinove , vechie Mihajlo gliubechi neggo korist od svoga
kragliestva , razdiliim kragliest vo na sedmero , davsci svakomu suoju Darxavu da scgniome
vlada , i uprauglia . Alli, jerji punno biisce , za namiiriti svekolike podpuno , hottee Darxavu
Bratu Svomu Radoslavu prikozakletve , idadeje svomu siinu Vladimiru . Mallo poslii tee ne
praude , umrimu xenna pårva , i uzee druggu , rodiczu Czesara Czarigradskoga , skojom im
made çetiri siina , to jest , Dobroslava , Priaslava , Nicefora , i Todora . Dogodiise mallo po
slii Smurgnia ù kragliestvu gniegovų , tojest , ù Rascihi, i ù Bulgarihi , Zasčto Bàni od ovi
zii Darxavaa nektijuchi immari suarhu sebe gospodara uççiniscese gospodari, vlastiti , nepo
znajuchi Mihajla zakraglia , nittimu hortiju datti dnno setomuse pristojasce , Zato kragi Mi
hajlo skuppi voisku , i pridgnoim posla dva sina svoja , tojest , Priaslva , i Bodiina ; ovih
buduchi ; doscli -svoiskòm ù Rasciju , i Bulgarija , uççinisce zla neizbrojena , dok reçene Dar
xave ne osvoisce , i pod oblaast kraglia Mihaila nepodloxisce ; koji immaduchi reççene Darxa
ve , dadeji“ svoiziim sinovom , Priaslavu Rasciju , a Bodiinu Bulgariju . Ma Bodlin videchise
gospodarom od jednoga kragliestva , metnuse ù veliku oholost , inebiimu zadosta kragliem
zvatise , negolise oslobodih Cesarom od istoçnji stranaa immendvari ; koju holoost Czesar Cza
rigradski podnosit nemoguchi , sakupii voisku velikù , s'kojom udarii na Bulgariju ; Buduchi
i Bodiin sakupiio suoje Bulgare, izagie prama voisczi Czesarovoj, i gdise srito sce , tùse xe
stoko udarisce . Alli Boogh pravednii hotti pokarati okolost Bodiinovu , Zasto pih ù pomo
chi Czesarovczem , koji voisku Bodinovu isikosce , agniega xiiva uffativsci, povedosce ù Cza
rigraad , à Odonleem ù Antiokiju , gdiga postavisce ù jednu mriçnu tamniczu neka moxe
plakati opaçine Svoje . Pokàra Boogh i Mihajla kraglia , koji Sinove vechie neggò Bogha
gliubgliasce. Zascțoji pria neggo umrii viddii svekolike martve , izvan Bodiina , koise naho
giasce ù tamniczi Czesarovoj poslii gnih , poge i òn s'ovoga Sviita , pun tughe , xalosti ,
na koga misto stupii Radoslav Brat gniegov , komu Mihajlo biisce hotteo Darxave , za namii
riti svoga siina Vladimiira.

Puduchi Radoslav pun dobrote , jmilosargia prama svojim podloxnikniikom , a navlastito pra
D ma onniziim koji od karvi gniegove , bihu nemoguchi podniiți da iko od gniegovii pa
ti zlo ikakvo , jznaduchi da Bodiin sinovacz gniegov nagogiascese u veliku suxanstvu ù An
tiokii , misgliasce brez pristanka nachi nacin kakobiga oslobodijo , i nahodic naçinovvii :
immadisce à duoru svomú delijà slobodnil , i mudri , koje ponukova da ottigių u Antiokijh ,
i da izmaknu Bodijna iztamnicze. Ovii huduchi od velike sloboscrine , mudrosti , i jakosti ,
obetascese uççiniti scrojim krag! naregivasce , i tako u Aglinam prosijarkiim oddosce od mista
domista do Antiokije , u koju buduchi doscli, izpiitasce , i izvidisce u kojoise tamnici.
Bodiin nahogiasce , koga obnoch , sasviim da nadgpiim velika straxa biisce , izmakosce iz
tamnicze , i dovedosce s'velikim vesegliem k 'Radoslavu striczu gniegovu. Nije moguchie iz - .
kazati koliko veseglie , i radoost immade Radoslav kadaga uggledà , dalli gniegovo veseglie
okrenuchiese barzo u plaç , i xaloost , kakochiese sada viditi ; primiga dakle dobri stricz ve
selo , Zagarli , pogliubih , i proplakà suarhu gniega , posli togà , lipoga izpokoji , i dademu
Budvu sasvom Darxavom gniegovom . Alii ko nepoznanu çirnii dobro , dube sebi Creb , ka
kose dogodii i Radoslavu , jer sinovacz gniegov Bodiin , videchise ù 'slobosetiņi, i moguustvu
veliku , sakupii voisku koliko mòxe vechiu , paak sgniome udari na zemglie stricza svoga .
Ma
 32
Ma Radoslav buduchi dobar , i milostiv vollih ostat brez krunne , neggo viditi gdise proliva
karv gliudskà. Ostavi dakle gràd ù kòmu pribivàsce , i pobixe u Tribign , gdi do mallo dànå
xivot suarsci , buduchi scà gniegov opaki sinovacz Bodiin za kraglia od Dalmacije. Immade
Radoslav osam Sinová , Branislava , Gradislava , Goislava , Dobroslava , Falimiira , Stani

gonstva , i straha Bodiinova.

Pisma od Rodoslava i Bodijna. . i

Ukalaje czarna kukavicza i Niza sviitlu krunnu mogolovu

1 Usrid zime kadjoi nije vrime
Nije onnò czarna kukavicza
Vechje onò Jacinta gospoja .
Virna gliuba kraglia Bulgarskoga
Kogă bihù Garczi uffatili
Utamniczu tamnu postavili
Terga morè i xegiom , i gladom :
Suze ronii biilu kgniggu piisce
Nepisceje Garcki ni latinski
: Vechje piisce sarmski i slovinski
Terje saglie kragliu Radoslavu . »
Radoslave milli gospodare
Olli neznasc ol nehajesc záme
Sinovczati Garczi uffatisce
Utamniczu tamnu postavicce.
Trikatsamga zlatom izmirila
Nebiliga jadna izkupila
. Alga Czesar nedà na odkupen ,
- Vechga mori igladom ixegiòm : , '
Ajutrosmi biila kgniga dogie
Dachie gniega barzo pogubiti
. Mene jadnu gliubu razczviliti
Kojanosam skorro dovedena.
Vechte molim svitla krunno moja
Nupiscimi liistak kgnighe biile
Terje sagli Garçkomu Czesaru
Od istocni strana gospodaru.
Neka pusti suxgnia iz tamnicze
Druga moga a Sinovcza tuoga
Dachiu gniemu blago nebrojeno
| Sitnii biser , idrago kamegnie.
Kada kragliu biila kgnigga dogie
Kgnigu sctije a suzze proliiva , ..
Pak napiisa liistak kgnighe biile
Terje saglie krunni czesarovoi.
Ej Czesare sviitla krunno moja
Poscaglimi sinovcza Bodiinä ley ' ,
Koga darxisc u tamniczi tamnoj
Terga moriisc i xegiòm igladom .
Dachiù tebi blago nebrojeno
I josc ktomu Alem kamen draghi
Koji vaglia grada czarigraada
I pò ravne zemglie Romanie.
Gniemu Czesar kgniggu od pisuje
Nebudali kraglia Radoslaven
Nebi tvoga pustijo sinoveza
Za trii biila grada czarigrada.
Koja vaglia mojegà czesarstva
Ni za chjordu kraglia Alexandra
1 * Koja sjaje kano suncze xarko. ' '
Viice Zemglia Garcka i latinska :
Na bodiina sinovca tvojega
Jer ne osta sella ni varoassa
Koga nije Bodiin porrobijo.." ince
Tijascese jadan okruniti :
1 , Usrid biila grada czarrigrada
... Tijascemi krunnu ugrabiti
Al evoti tvardu virru dajem
Josc
JOS i jamcza
! jo Bogga velikoga
Dachiu prija glavu izgubiti
Neggo xiva Bodiina pustiti. .
Scije kgniggu starse Radoslave
1 Kgniggu setije a Suzze proliva ,
1 Po i menu slughe dozivasce
1 Ter ovako gnimam govorasce . ..'
I Koibise ad vàs junak nascà
: Do origie priko Gacke Zemglie ,
Do tamnicze sinovcza mojega
Nesrichnoga kraglia Bulgarskoga. . .
Ter otvorii Vrata od tamnicze.
I izvede suxgnia nevoglnoga
i Daobimn Chierczu za gliubovezu .
;?! I josc k tomu blago nebrojeno.
Svi junaczi Gʻzemgli pogledasce :
Pogledasce i pokloniscese
Alli nekti diite Dragomiire
Vechjie kragliu tiho govorijo .
Jachiu pochi priko Garçche Zemglie * *
I doveschiu sinovcza tuojega
Pàk pokroji do zemglie mantije
' 1 ;. Terse ginnii czarnim kalug :erom .
I otigle od grada do grada
Izpovida Garchi pripovida
· Bogha mollì govorii leturgiju
Travu jiddè ladnu voddu pije.
1 Kadje dosca tamniczi na vrata
Prità gniega straxa od tamnicze
Odkudasi svèçe Duhovnice
Odkudali od kojeli Zemglie.
Aon gniemu tiho odgovara
s Jasam roddom od stambula grada
Evo imma devet godiin dana
Odkadasam u gori Zelenoi,
 Travu jidem ladnu voddu pijem Priko Zemglie Gar ke i slovinske - 1
Texkiim biçim moje tiilo bijem Pivajuchi , ipopivajuchi
Suzze ronim od jutra do mraka Utekosce veselaim majka.
I od mraka do bijela dinka. Veselise malo i veliko
A sad imà nediglicza dànà Anajvechie kragliu Radoslave
Od kadasam çuddan sanak snijo I Jacinta gliuba Bodiinova
Sanak snijo u sanku vidijo Koja biisce skorro dovedena
Da umire kragliu Bugarine. Lipogaje striiko darovaho
Unevogli u tamniczi tamnoi Darovamu dva grada bijela .
On nmirè od glad i od xegie Bliizu ravne Zemgije Romanije
Ibrez: slughe i brez sueçenijka " Aliseje barzo pokajaho
Ibrez brata , i brez prijateglia . Jer neprogie ni godina danà
Vechte molijm draghi prijategliu 01 godina olli polovina
Pusti mene u tamniczu tamnu Skuppi voisku Bodiin diire mlado
Da pokripim suxgnia nevoglnoga Ter otimglie striiçeve Darxave.
Koichiese nochias prestaviti. Radoslavmu biilu kgnighu pisse
Privarise straxa od tamnicze Ovakoje gniemu besidijo
Privarise ujidega Zmija Sctosam tebi siinko sagrissijo
Otvorimu Vrata od tamnicze Ter tih isctesc rùsu glavu moju .
Da pokripi suxgnia do Zoricze. Ej,Bodiine drago diite moje
Kad ulize utamnjczu tamnu Kammo virra kamol dusa tuoja
Boxjumuje pomoch nazivajo Kamo suzze kammo gliubav moja
Biilemuje růke oprostijo Uxacaste striiko pricekao.
Biile ruke ibijele noghe. Zatò Bodiin i nehaje niseta
Izvedaga iztamnicze tamne Vechinu hote krunnu i kragliestvo
Pak podise od zemglie mantije Pogubiimu dva siinkä malena
Britkese chiorde Dobavijo U pribigniu gradu bijelomnu , ,
Od tamnicze straxu pogubijo . Ej nevirro nighdite nebiilo
Pobigosce goriczom Zelenom Varlotisi svuda urodila .
Dobroslav II. Kragl Slovinski XXXII.
n Paki Ovih kragl , buduchi ugrabio nepravedno kragliestvo striicza svoga , nastojasce po
'bitisve sipove gniegove , i zaradi tè suarhe sakupivssi voisku ottigie na Tribign , koga
budachi osvoijo , uffati dva rodiaka svoja , Branislava , i Granislava , ma na viri , koiziin ,
po nagovoru proklete xene suoje Jacinte , cinnii occitó glave odsichi ; ito isto nastojasce uça
çiniti ostaloj bratji gniovoi, alimu nemòxe naruku izachi, jer biju pobigli ù czarigràd , i
uteklise pod kriilo Cesarovo. Utò isto vriime, Bàni od Rascje , i do Bosne biuse odvargli
od gniega , izato odde svojskòm ù Rasciju , pobise z ' Bànom , alliga dobii , i svumu Rasciju
osvoji , koju buduchi osvoijo dadeje Boleanu , i knezu marku svoiziim virniim duoranom , 's'
vgovorom , i zakletvom , damu immadù uviik virni biti , igniegovo odgovarati , i vrativscise
Bodiin Svojskom iz Rascije , udarii na Bagà Bosanskoga , koga iztira iz Bosne, i svu gnies
govu osvoji Darxavu , pakjè dadde knezu Stipanu , zakletvom , dachiemu vazda , viran , i
podloxan biti. Kraglieva dúadeset iscest godiiscta , paak pogie s ovoga Sviita Boggu od svoji
diilaa razlogh dati. .
Dobroslav II. Kragl Slovinski XXXIII. .
M Ihailo naistarii siin Bodiinov nastojasce , spomochiu matere Jacinte , stupiti na vladagnie
slovinsko . Ma gospoda , i puuk ràdi zlochie opà ke Matere gniegove Jacinte , nedade
inu tù xegliu izponiti , neggo za kraglia okrunisce dobroslava , naivechiega plemicha slovin
skoga , mase barzo pokajasce , jer kakose Dobroslav krunè dobavii , hotti ù opacinam naslido
vati Bodiina , ukazujuchise nepravedan , nemilostiv , ostar , usiilniik , i progonitegl svoji po
dloxniikaa , koga zlochiu puuczi , ni vlastella Dalmatinska podnositi nemoguchi , poslásce ù
czarigrad poklisera , da privedù sinove dobroga Radoslava , koji bihu od Bodina prognati ne
pravedno , za usciniti kràgliem jednoga od gnih . S ' oblastju dakle czesarovòm dogiosce ù draç.
Goislav , cocioparo , i ostàla bratja ġniova , gdihi gospoda slovinska dozekasce , voisku sa
kupisce posviim mistiim , i darxavam , koiziim dadde pomoch naivechiu velikij knecz , oliti
Baan ,
 34
Baan , od- Rascije , immenom Bolcan , i diliscese stoiskom protiva kragliu dobroslavu , i bu
duchiga nascli scgniogovom Voiskom pod Gradom , koise zove Dioklea , udarisce na gniega ,
voiskumu isikosce, à gniega . xiva uffativsci povedosce ù Rasciju , i stavíscega ù tamniczu .
Poslii togà svadiise Cocioparo z ' Bànom od Rascije Bolcanum , s'koiziim boj bijuchi glavu iz
gubi. Ostàlà Bratja razjaghmisce Darxave Slovinke , pakse poçesce megiuse klari, i bitti ,
koju smutgniu gospoda Dalmatinska podniti nemoguchi gnic baczivsci, uççinisce za kraglia
ovoga koji Slidii.
Nadimiir Trechi Kragl Slovinski XXXIV .
Vogà kraglia otacz bijasce vladimiir siin kraglia Mikajia gorri immenovanogo , i ovvih udo
U broti mnoghe proscaste nadagie , biisce milostiv punno , navlavito na suoje , Rodbina ràdi
toga , sve Rodiake, Bratuçede, sinovcze , i ostale od gniegove karvi , koise bihu raztarkali po
sviitu od progostva kragliaa proscasti, cinnii skuppiti , i k'sebi privesti , koie kakono otacz
milostivi zagarli , i svakomu ránu ukaza , davsciim gospostva , kakose komu pristojasce . Uzee
za xennų chier Bolcana , oli Belcana , velikoga kneeza od Rascije , alli za mallo scgniome
kraglieva , jer buduchi udvoru gnjegovu jacinta xenna Bodiinova , nagovorii slughu Vladimii
rova , da otruje kraglia svoga , obechiajuchimų mnogo blago , i to bih od nevirnogha slughe
uçignieno. Vladimiir nahodechise josc ù xivotu , poce , po tanko izizkiiyati, komu biisce dao
otrove, i nagiese daje dàla recena jacinta , koja bih na súd privedena , alise toliko znadde
praudati , zakligniati, i suzze laxglive prolivari, dajoj kragl gledajuchi suzze gniezine, i slu
scajuchi zakletve , virrova brez svakke sumglie . Ma śctoje gorre , uzmetnu svoje prokleto dil
lo na siromaha dobroslava kraglia gori immenovanoga , koga iz tamnicze bisse izveo dobrii
Vladimir , i priveo k ' sebi, naggie ovvà prokleta Dusca kriive Svidoke , koji svidoçisse daga
je ovvih nescricnii dobroslav otrovà , i tako bih odsugeno damuse osçi izvade , i onakii sliip
umanastir metne. Sva ovvà zla uççinii jacinta , za metnuti na pristoglie siina koji slidi.
Jure Kragl Slovinski XXXV ,
Clin kraglią Bodiina, Jure immenom , s'pomochiu suoje oppake majke jacinte , oliti jaquin
w te kako druzii mechiu , uççinise kragliem Dalmatinskiim ovvih po nagovvaragniu suoje
matere , i babbè metnù svu pomgnin da pobije sinove Branislava , a unuke dobroga kraglia
Radoslava , Koji bih proghnat od Bodina suoga sinovcza , kakosmo gorri rekli ; allimu cà
opaka odluka nebih izpugniena, zascto onni znaduchi sctoimse immadiisce zgoditi , pobigosce
u Drac, u kojemu gradu zapouidasce gnioy stricz Goislav. Niszta magnie , uffativsci jednoga
immenom Grubiscu , postaviga ù tamniczu , ù grad skadar pak skupivsci voisku , otigie pro
tiva goislavu striiczu reçene bratje , jerji bihasce k 'sebi primijo , Ma Goislavu , i sinovczem
gniegoyiim prisko si dobrą şrichia , zasctomu posla Czesar voisku , i prid gniome varsha Ge
nerala , Coliojana immenom . Ovvih Genera razbi juru kraglia Dalmatinskoga , i yoisku , gniem .
govu ; paak osvoji grad skadar , . ù komu nascavsci Grubiscu ù tamniczi sinovza Goislavina ,
izvedega iz tamnicze , i okruniiga za kraglia Slovinskoga .
Grubissa Kragl Slovinski XXXVI.
Puduchi razumijo kragl jure dasu Garczi, i Gospoda Dalmatinska Grubiscu za kraglia o
D krunili , vehomase pristrasci, pak pobixe u Rasciju , ma gniegova opaha maika jacinta
utechi memoxe jerje uffatisce , i u czarigrad u suxanstvo povedosce , gdi tugujuchi, opaki xi
vot svarsci. Poslii toga uzdarxa Grubissa kragliestyo sedam godiina , ù veliku skladu , miiru ,
i gliubavi, alli Jure , koij vazda onemiiru , i nevirri nastoja , nedademu u miiru saoje dànke
suarsciti; zascto kada vidii suoju prigodu , sakupii siilnú voisku svoizii Rasciana , i udarii na
Darxave kraglią Grubisce , koji poisi nacin sakupiusci voisku , ma uprisci, koliko mòxe ve
chiu , izagie suproch Juri , i buduchise , srili , xestokose pobisce ; alli taka bih srichia juri
na, a nesrichia Grubissina , da ovih ù hoju poghibe , a Jure drughi puut za kraglia Slo
yinskoga stade.

Sure
 35

Jure Drughi put Kragl Slovinski y XXVII.

DRomisegliajuchi Jure kragl, da josc bihu ostala trii brata Grubiscina , to jest Predisna ,
Draghilo , i Draghina , koise bihu razbighli od prokonstva jurina po dalekiim darxavam
bixechi od nemila , do ne draga , gdichie glavi misto nachi , iznajuchi damu mogu s'vrime
nom nahuditi , kragliestvo horeti , i brata grobissu osvetiti, a návlastito Draghina , zapovi
dniika od Rascije , kojase biisce jurve od jure od ciipila , i draghinu za Svoga Bànà poznala .
Iskasce dakle kragi Jure syake nacine kakabi recenu bratju pogubio ; maga nchi nebi mogu
chie , neggo hotise scgnimam pomiiriti , i liipo , premda prikosarcza xiiviti , dajuchihim tvar
du virru , i Bogha jamcza dajim uççiniti zla nechie nikakva , paçe dachiejim datri Banovine
ů kragliestvu svomů. Çuvssi daklem recena bracja toliku xestokù zakletvu , dogiosce kgnie
mu , koje krigl liipo doçekà , primi, idaddejim sve onno scto biisce obechiao , navlastito Dra
ghilo , koj svojim vojniicim osvoii onogoscu , ipodgnorje , podloxivsci recenà mista , i drugi
mnogå pod Oblaast kraglia Jurja . Videchi Kràgl daje Draghilu gniemu viran , i navoisczi
punno srichian , poslaga prid voiskiòm u Rasciju , kojasse jurve bisce od kraglia jurja odvar
ghla , i drugoga gospodara obràla. Dakle buduchi doscao Draghilo ù Rasciu ùmaltoje dàni
nsvoji , çiniysci Rassiane poznati juria za svoga gospodara , ma tolikà srichia Draghilina , i
bratje gniegove nebii gnimam Korisna zascto buduchi od suoji voiniika , i od svega puuka
slovinskoga punno proslavglieni, ipofaglieni, tolikà slava , i pofala , kragliu Juri bisce varlo
mucna , i zato postavi ù Svoje sarcze , reçenu bratju , i zinove gniove pobiti , Uffativsci dakle
Draghila , koga puuczi naiveckie slavgliahu , postaviiga ù tamniczu , poslavsci suoje voiniike
viirne da uffate i ostale , alli onni buduchi razumili setose dogodii draghilu , pobigosce ù drag
onni, i sinovi gniovi. Sinovi Draghine biu ovii: Parves, Grubesca , Neeman , i Scirak , osta
le znaci nemogu , jerji kgnighenekàxů. Ma srichia gniova hotti , jerse nahogiasce blizu
Draça Voiska Czesarova , prid kojom Genera biisce jedan velikii Viteez immenom Perigordo ;
ovvih vidèchi opaçine koje Kràgl Jure çigniasce , i kako svoiu rodbinu , brez dinakva uzroka
progogniascey i Smiczasce, ganuse na milosargie , terji poçee braniti ; i tako dilivscise prid
voiskom , udarii na gniegove Darxave , koje porobii , popalii , i mnogú karv prolii. Imma
disce odluku Kraglia Juru , olli pogabiti , olli iz kragliestva iztirati, allinu dogie zapouid od
Czesara dase vrati svoiskom u Czatigràd', i tako uciniti nemoxe , sito biisce namislio . Po
zhavsci kràgl Jure damu ovvÒ zlo biisce recenii Capitan uccinio , zaradi Draghila , i bratje
gniegove , hottise osvetiti na jadnomu Draghili , koga ùtamniczi darxasce izvadiussi osçi gnie
gove , neka nevidii suncza , ni misecza , paak svoiskom dilise put draçe , obsidega , ipocee
bitti , za immati ù ruuke Draghinu , brata gniegova , i sinove gniove ; Ma Czesar Czarigra
dski ganuvsciscę na milosargie , poslaiim voisku na pomoch , Koja obnooch iz nenada " udarii
na juria , i na voisku gniegovu , voiskumu isikosce , a Òn uteçe , ma za ludo , jerchie barzo
glavu izgubiti.

Draghina Kragi Slovinski XXWIII.

PUdùchi poznaliGospoda , i puuk slovinski da draghina biisce u boju srichian punno , kri
D postan . I slobodan , a ů vladagniu madur, pravedan , i dobar, zakragliaga obrasce , i okrù
niegnie dogiosce Bàni, i knezovi sasvií strana , i bių naiparvi Kotorani, koji tako post
gnie suomu kragliu uççinisce. Sasviim tiziim ; joscse nahogiahu niki , koise na Kraglia Juria
obzirahu , i cvvii nekti Jahu poznati draghine za Kraglia , negose zatvorisse zajedno s Jurom
svojim Kragliem u jedan graad , koise zove Qbleo , ma zamallo bih gniovo stagnie ù gradu re
cenomu , zasctto Draghina origie Svoiskom podagn , uzega na sramotu , i uffativsci Juru po
slaga svezana ù czarigrad gdi u tamniczi tugujuchi, i piaçuchi xivot suarści , kakomu i ma
ter jacinta , olíti jaquinta , kako ochie nikii. Kraglieva draghina godiiscta jajanajest , i osta
vij poslii sebbe trii Siima , Radoslava , Ivanisca , i vladimiira ,
3 . Radoslav III. Kragi Slovinski XXXIX.
R Adoslav poslil zmarti otcza Svoga draghine uze blaga dosta , i prikazaga na daar Czesaru
I ! Emanuelu , 'molechiga damu bude dobar pomochniik u gniegovim potribam . Czesar pri
mii blago dobrovoglno zafalimu , i obechiase bitumu vazda ù pomochi; do mallo vrimena
udarii nagniega Dessa siin urossa Bàna od Rascie , koiimu osvoii mnogo miistà'; Czesar Ema- *
C2 nuel
 36
nuel nektimu tada pomochi dati , jer segliasce dase ovà dvà Poglavicze Slovinske bija me
giuse , ida bijuchise skonca kragliestvo Slovinsko , za mochiga lascgnie podase metnuti. Bàn
Dessa s'pomochiu Bàna Bosanskoga uzee Radoslavu , i Bratii gniegovoj, Ivanjiscu i Vladi
miiru Zentu , i sve okolisce gniove , tako da neosta Radoslavu drugg neggo kotòr ; koju stvaar
, videchi Emanuel, i bojechise dasse Dessa neucinii velik , posla vojsku na pomóch Radoslavu
s' kojom udarivsci na vojsku Dessinu , razbije , i povrati Zentu Radoslavu , pakse svojskom
vriti natragh , ostavivsci ovva dva poglavicze ù veliku nemiiru , dase kogliu i biju megiuse ,
nekaji prijā nestane , daje gniemu boglie. Ovvih dessa biisce dobar Katolik , jer Czarkvu Rix
imskù punno sctovasce , i bragnasce , çinechi Redovnijkom svaku gliubav setovisce mogasce ,
izaçò godiseta gosp . 1151. Darova Mlit visce Dubrovnijka Koludrom Svetoga Bencdicta , to
jest , Fra Martinu , i Fra Jvanų , u Komu skogliu , i sadase nahode Redovniikzi Svetoga Be
nediéta . Umrii ù Tribigniu , Koga biisce hotteo Radoslavu , ostavivsci nacon sebe trii siina ,
còjest , Miroslava , Necmanu , oliti Nemagniu , i Constantiina , Ovvi mtadichi bihu punno
kriposni, pametni, i Bogga bojechi, koji skupivsci vajzku , origiosce protiva Radoslavu , ko
ga natoliko miista razbisce , i uzescemu sve darxave gniegove , takò da bih usilovan svojim
bratom Ivaniscem bixati u Dubrovnik , i uççinitse od Kraglia slovinskoga kneez od kotora ,
poznajuchi dessine sinove za svoje gospodare Poslii togà origiosce ù Rasciu protiva Vladimii
ru trechiemu bratu Kraglia Radoslava , koga bihu Rasciani ozèli za svoga Bàna , i buduchiga
nascli pod gràdom koise zove Pristina , scgniimese pobisse , alli vojska nescrichnoga Vladi
miira bih razbijena , i isiçena pod reçeniim gradom . Ītadà uççinisse Zakon , dase Kragli Ra-
scianskii buddù unapridak kruniti ù Pristini gdije meidan bio . Tada osta Neeman za gospo
dara od Rascie , i hottise zvati velikii xupan od Rascie , Bratja gniegova , Miroslav , i Con
stantin vrariscese ù svoje Darxave , ma do mallo vrimena poscavsci obba brez porroda
sovoga sviita ostade Neeman gospodar , i vladalacz od svii Darzàvà slovinski koji na con se
be ostavvi dua siina , Tihomila , i SimeOrd . Tihomil poggie brez porroda s ovoga sviita ,
ostavivsci svamu brattu Simeonu Slovinske Darxave. 2 : 45 . P er

Simeon Kragl Slovinski XL.

Puduchise Simeon oxenio s' chierom Czesara Alessia , rasciiri s'pomochiu Tasta Darxave
D Suoje , osvoivsci mnoghe Slovinske Banovine, izatò na 1200. Okrunise_ za kraglsa Slo
vinskoga , kotiijuchise immenovari , zvati, i poznavati Kragliem od servie , Rasci , Tribunie ,
Zakulmie , Dioklee ; i sue Dalmacie , i bih onº pravt koſse immenovà kragliem od servie. Im
made Simeon trii Siina , Stipana , Vukscu , i Sabbu . Ovvih buduchi dobar, i pametan , po
gardivsci Sviit , Ostavi svoje kragſtestvo siinu Stipanu , on' ulize umanastiir , ukomu çinechi
pokoru , sveto umrii. Siin gniegov Sabba hotti naslidovati otcza Suoga , i tako ostavivsci
sviit , ulize i on umanastiir , sveto xivi sveto i umrii , koga serviani zovú idanas sveti savo
Stipani I. Kragl Slovinski XLI.
nospada Sloviinska Okrunise s 'velikiim vesegliem Stipana siina Simeonova za Kraglia ad
V Slovinskij Darxàvà , i kakose okrunii , pògie Svojskom na Petra , velikoga kneza od
Erezegovine , pobise scnime , i buduchi razbio vojsku gniegovu , osvoji svu Erczgovinu , i
daddejē Svomu siinu naimlagiemu Radoslavu , a Suri, Andrii immenom , darova Popovo , i
Ston. Ma barzo pogie Sovoga Sviita Radoslav , i takò osta Sva Erczegovina pod oblast ju re
çenoga Andrije Sire Stipana Kraglia . Xjivii Stipan u miiru s'Garczim Svega Svoga vrimena , '
paak syarscivssi xivat, ostavij Kragliestvo siinu kuji sliidii.
Stipan II. Nemagnia Kragt Slovinski XLII.
vii Krågl na karstcegniu bih immenovàn Neeman , oliti Nemagnia , ali kadaga ' posvesi , '.
V i okrinii zakraglia Patriarka Rascianski hoti dase zove Scipan , itako naredii da
se svi kragli Servianski unapridak immadu Zvari Stipani. Poslii kakose okrunii Scipan zakra
glia Slovinskoga , uççinisce Garczi , Bulgari , i Vngarczi Rat protiva gniemu ; alli Stipan bi
punno srichian , zasto svoje neprijateglie ponizii , i mnogajm mista osvoji. Immide Rar iz
Baniczom od srima, kojase Uricza zvásce , i ovvà biisce od kolina kragliaa ungarskii , ma
kràgl stipan rázbivsci voisku gniezinu , osvoji svu Bànovinu srimsků a " omna jedva urcęe. U - '
ricza hotijuchi opèr srichiu kussati, sakupii Ungarce , i otigie svoiskom priuzeti svoja
Dar

Darxavu , ma pobivscise si voiskom sripanovom
vojska pod sabgliu okrenuta. Poslii smarti gniegove , siin starii za kraglia bih okrugnien .
Pisma od Kraglia Stipana Neragnie.
N Azbolise Nemagnich Stipane
N Odiadase na Chiordu naslognia
Ne boluje od rescke bolesti
Vech od tughe jada ixalosti.
Vele gniemu gospoda zloviaska
Scroje tebi svitla kruno nassa
Allitije sinak poghinujo
Bojak bijuch uzemgli maxarskoi.
A lsu tebi Graczi dodijali
Allisure Bảni odbighnuli
Alliteje zabolila glava
Od groznicze bolla velikoga.
Odgovarà Nemagnich Stipane
Progtemese Slovinska gospodo
Nitimije sinak poghinuo
Bojak bijuch ù zemgli maxarskoj.
Nitsu meni Graczi dodijali
Nitisume Bani odbighnali
Nitimeje glava zabolila
Od groznicze bolla velikoga,
Allimije bolovat nevoglia
Çinimise priboliti nechiu
Po trii kraglia name udarasce
Udarasce alme nedobisce.
Krigl Ungarski, Garçki, i Bulgarski
Punno liità samnòm bojak bisce
Bojak bisce ipomiiriscese .
Niipemi dare prikazasce.
Alli nekti mlada Vdovicza
Maxarkignia od Srima Bànicza
Nekri dochi ni poklonitise
Miito poslat ni pomiritise .
Neggo, pàli sella , i varosce
I otimglie moje Banovine
Joscmi onna biilu kgnighu pisce
Ukgnizime na mejdan pozivglie.
Tosu bani gliute ranne moje
Udkoizi priboliti nechiu
Jondabi jadna pribolio
Kadabije xiivu uffatio .
Gniemu velè Slovinska pospoda
Bre neboise Sviitla kruno nasca
Siilnuchiemo vojsku sakuppiti
I Baniczu xivu uffatiti.
Dabi büla iz goricze viila
Olli zmija izprimorski stiina
Kakvii imasc ù voisczi delija
Onnichieje lasno uffatiti.
37
bih od gniegovii voiniikà xiv uffachien , a
Pakse skaçu na noghe Junacke
Sakupisce vojsku nebrojenu
Ocigiosce K ' ravnoji Ungarihi
Pridgnimaje Nemagnia Stipane.
Doçekaji Banicza Uricza
Nasrid ravna poglia od stiema
Kognia igra kano passalia
Chiordu passekano maçaria .
Gledaoje Nemagnich Stipane
Gledaoje terje besidio
Odkadsamse od majke rodio
. Ina bedru chiordu pripasac.
Ja nevidi bogliega Kogniika
Nilipscega ù voisczi vojniika
Od uricze mlade udovjcze
Koja mene nameidan pozivglie.
Vechvas moliim mjllà bratjo moja
Ako nami Bogh i Srichia dade
Da gniezinu vojsku dobijemo
Raditeje xivu uffatiti.
Ko uffatih mladu uduviczu
Maxarkigniu od srima Biniczu
Dachi gniemu srimskù Bànovinu
Josc i moju Chierczu zagliubovezu .
Kad voinijczi kraglia razumisce
Demisckignie Chiorde povadisce
Poloxisce Svoja Kopja bojna
Poletisce niz tò poglie ravno.
Tuse tescka Karvcza prelivasce
Tescka Karvcza Kognska i Junasck
Tuse bisce po bijela danka .
A lze nezna ciji meidan bisce.
Kadalije popodnevu bilo
Na Stipanu meidan ostanuo
Gniegovaje vojska pridobila
Bàniçina tescko izghinala .
Kad tòvidii Uricza Maxarka
Bixii jadna niz tò poglie ravno
Zagniom targu kraglieve delije
Nebilije xiivu uffatili.
Alje nebi viile dostighnule
Kamolichie kraglive delije
Uvoduje Skogniem udarila
Na sarczuje kogniu izplivala.
Pak pobixe priko Ungarije
I utese veselajoi maika.
C3 Stipan
 Stip.in III. Klagi Slovinski XLIII.
V Ràgl stipan na voisci Srichian biisce, zascto buduchi protiva gniemu doscla voiska Gar
chì, i prid voiskom Ivan Dukka od draca , za osvoiti zentu , i ostale Darxave gnie .
gove, kragl Stipan nektise poplasciti i neggo slobodno na gniega udarjvsci uffatiga xiiva , a
voiskumu isiige . Mà po molbi Czesara Garshoga , koij biisce rodijak Dukke Ivana , pustiiga
zdrava pochi kuchi svojoj. Poslii toga , uççinii miir S 'czesarom , i S 'ostaliim kraglim oko
sebe , paak dovede mesctre od Nimacke zemglie , da kopaju , i raztavgliaju rùdu zlatnu , i
Srebarnù s kojom gniegovo kragliestvo obliovasce punno ; itako do mallo Vrimena u sinise
mnogo bogat, i obilat, usrebrug i zlàtu. Uzè za xenu Chier kraglia Francesckoga , 'kojoj
Jelina imme biisce. Ovvà izvan cudnovate lipotè tilesne , s' kojomje narav narèscii , bih od
Bogha narescena mnoghiim kripostimam Duhovniim , a navlastito milosargiem , koje pokazii..
vasce potribnijm , Sagradii mnoghè manastire , i uççinì neizrecena dobra ù dalmaczii. S 'ovom
kragliczom Stipan , oliti pokarsctegniu Vrosc , immade cetiri siina , Dragutina , Predeslava ,
Milutina , i Stipana , i ovvii Dragutin ugrabivsci kragliestvo otczu svomii , poslaga prija vri
mena s ' ovoga sviita .

Pisma od Stipana Nemagnicha.

Idi çuddo inagledagase Bràni siinko slovinsko kragliestvo

Dise klagnia miseezu Danicza
Xarku sunczu zvizdu priodnicza
U 'Tribignu gradu bijelomu.
Nije onò misecz ni Danicza
Nitje suncze nitje priodnicza
Vechje onò Sloviinska kraglicza
Po imenu Jelina gospoja .
Liipa Chiercza Kraglia Françesckoga
Ágliubovcza Nemagnich Stipana
Prid Stipana cesto dolazasce
Tere gniemu tiho govorasce .
Sviitla Krunno Nemagnich Stipane
Eto vidim dasi ostarijo
Izbroij danke igodine
Kragliujuchi i bojak bijuchi.
Nuder uzmi Knighe i Tespije
Molli Boga plaççi tuoje grije
I okrunni siina starijega
Po immenu Mlada Milutina.
Kadje stiipe riçi razumijo
Jelinuje gliubu poslussao
Pàk dozivglie mlada Milutina
Terie gniemu tiho besidio .
Milutine drago ditte moje
Evosamti sinko ostarijo
Nemoguti visce vojevati
Ni Sloviinskjim kragliestvom vladati.
Kada dogie svetacz jurjev dànak
Sakupichiu slovinsku gospodu
Isazvachiu moje sveceniike
Isusove viirne naslidniike.
Zakragliachiu tebe okrunniti
Inaglavu tebe okrunu postaviti
Sviitlom Chiordom i desniczom rukom ,
Mallo vriimè postojalo biisce
Alli igie momee od mostara
Suzze ronii nazemgliczu pada
Ter govori Nemagnich stipanu
Radbi cebi bogli glàs doniti
Al nemogu vech kakoje pravo
Eto nate jedna silná vojska
Prid gniomeje diite Dragutine
Biilechieri dvore upaliti
A tebechie starçe pogubiti
I tvojega siinka Milutina .
Koga mislisc barzo okruniri.
Kadje stiipe riçi razumijo
Jelinije gliubi govorijo
Kamo tvoji posti j zaviti '
Uzaçasga siinka porodili.
Kamoliti biilii Manastiri
Kojenosi trudno sagradila
Kamoliti tuoje zaduxbine
Kojenosi , po sviitu çinila
Kamolliti suzze i molegnia
Kojenosi Boghu prikazala
Dati dade sinka Dragutina
Uza asga babo odgoijo .
Milutina siinka dozivasce
Ter ovako gniemu govarasce
Bixi siinko u zemgliu Maxarsku
Brataz iscte ruzu glavu tvoju .
Tò izustii Duscizzu izpustili
Na krioczu svoje zarucnicze
Zaruznicze Jeline kraglicze
Nemagnichiu pokoinati dusca .

Vro
 Vrosc Dragutin Kragl Slovinski XLIV .
Ragutin sin Starii Stipanov , nekti immati ustarpgliegnie çekati dokmu otacz pogie S'
2 . ovoga sviita , za immai kragliestvo gniegovo , neggo pobigavsci_ od gniega, sakuppii
vojsku , ler nasiilu ugrabii otczu svomu kragliestvo. Drughii govore da Dragutin nebiisce siin
najstarii , neggo sridgni kraglia Stipana , i zato znaduchi dase gniemu po zakonu kragliestvo
nepristoj , hotiga sillom possidovati. Ma do mallo vrimena poznajuchi zlo koje bisce uççi
nio , poslavsci starcza orcza prija vrimena punna tùgne i ixalòsti s' ovoga sviita , pokajase ,
ulize ù Manastir , i uşçinise Fratar , ostavivsci kragliest vo bratu koji sliidii. .
Prosc Milutin Kragl Slovinski XLV.
1112 koja Milutin , oliti Vrosc çigniasce ukazuju gniegòvu dobrotu , pravednòst , igliubav
koju imadiisce pram Boghu , i izkargniemu svomu , çetardeset i osam Manastiira od
svoji vlastiti dobarà cinnii sagraditi , izvan ostali gliubeznivii dilà , koja ù kragliestvu , i
izvan kragliestva uççinii , kakose vidii ù czarkvi Svetoga Nicole od Bara , ù kojoi sagradii
otaar od mramora , i nagniemu stoje upiisane ove riiçi ù jezik latinskij. Urosius Rex Rascie ,
Eg Dioclece , Albanive , Bulgariæ , ac totiusmaritimede gulfo Adrive , & maris usque ad Flua
men Danubii magni', præsens opus altaris & c . Urosc takose Milutin zvasce , kràgli od Rascie ,
i Dioclee , Albanie , Bulgarie , i od svii Stranaa primorskii od mora Adrianskoga do Riike
Dunaja , ovvo dillo uç inii. Tako videchi gliudi gniegova dobrà çigniegnia za Svetaga dar
xau , pa je govorise da gniegovo tilo , isadase Ciilo nahodi ù czarkvi svete Sofie ù Czarigra
du . Alii niki kixù od gniega dobar po etak , a zvarhu mallo dobru , jermuse ne bascta uzdar
xati ù cistochi, kakose pristoji slùgam Boxiim ; govorjsce daje imao peet xènna jednu za dru
gom , i peta biisce Chier Czesara Czarigradskoga immenom Simodina , i ovvà nebuduchi jose
doresla , uççinije za uviik neplodnu. Immaee trii siina , dvà zakonità , tojest , Vladislava , i
Constantina , a jednoga naravnoga , oliti Copilana , Stipana iminenom . Trechi brat kraglia
Milutina immenom Predislav , bih uccignien za Arcibiscupa od Servie ; itako poslii smarti
gniegove siin najstarii bi okrugnien za kraglia slovinskoga .
Vladislav II. Vrosc Kragl Slovinski XLVI.
Vii kràgl bijsce nemiiran u svomu kragliestvu , zaseto brat gniegov Constatin hotijuchi
kraglievati , pol kragliestva odciipi , i za sobom povede , bijuchise Svladislavom , kako ,
Snaivechiim neprijategliem , alli bivsci Vladislav gniegovu vojsku razbijo , a gniega xiiva
uffatio , çinniiga svakiim mukkam muçiti , najpriga proppe na krix , pak razpilà popoli , ko
je dillo nemilostivo bih svoj gospodi Slovinskoi, i svemu puuku varlo marsko , i nepodo
bno , i ràdi toga svak na gniega marzasce , bacitiga Spristoglia nastojasce , kakomuse idogodii,
jerga gospoda Spristoglia bacisce , àpostavisce krunnu na glavu Stipanovu .
Stipan IV. Vrosc Kragl Slovinski XLVII.
|Mmaduchi Vladislav , ozgór reçenii , nikoliko vojske kojaga nasligiasce i zagniega svoju
I karv proliti xegliasce , nastojasce pogubiti Stipana novoga kraglia , ma buducdi ù Stipana
veechie punno vojske , pridobii vojskù nesrichnoga Vladislava , a gniega xiiva uffati, koga
stipan nekti mu ;iti , ni pogubiti, kako muççii on , brata svoga Constantina , Sasviimtiziim
postavi nadgniim straxu da neutece. Alli vladislav videchi daje krunnu izgnbio , davscise po
tùzi , pògie s' ovoga sviita . Kragi stipan Znaduchi otcza svoga Milutina dobrotu , horiga ù
dobroti naslidovati , çinechi praudu svakomu brez nikakva miita ,' ukazujuchise mjiran , do
bar , igliubezniv svakomu. Ma sasviim tiziim dobrom nedadoscemu ù miiru svarsciti xia
vot , zaséto gniegov siin , za imui kragliestvo postaviiga utamniczu , i ugnojga sinnii za
daviti.

ca . . se
 Stipan V . Prosc Kragl Slovinski XLVIII. -

N A 1331. olti kako ochie nikii na 1333. pogubii Stipan siin najstari svoga orcza Stipa
IY na za imati gniegovo kragliestvo. Ma jest od potribe znati uzroh . I naçin od zla a
voga, i zato vaglia kazari vas dogogiaj, kràgi ovii imadisce jednù chier , koju udade za kra
glia Bulgarsk oga , krag! Bulgarski darxàje godinu , mallo visce dànaa , paak poslii neggo
scgniome dicte immade , poslaje kotczu svomu , a drugù uzzè za xèmur. Ovvo neposteno dillo
kràgl stipan podniti nemoguchi, Skuppii vojsku kolliko moxe vechiu , i pridgniòm posla
svoga siina najstarijega stipana , protiva svomu zértu kragliu od Bulgarije , koji svojskhoin
izascavsci protiva Stipanu svomu sùri , udarii nagniega allise nàmiri na Markoga vùka , koia
mu svojom rùkom glavu odsiice , i svu gniegovu porrobii Darzavu . Poslii ovyoga juna
sava , videchise stipan za povidniikom od tolliko velike vojske , a zdrughe strane Bojechise
da poslii smarti orcza svoga , izagie za kraglia brat mlagii , po nastojagniu , Czesara Czari
gradskoga dicza gniegova , jer bihu od dvii matere, a od jednoga otcza : bojechise dajesti
pàn , dachie poslii bitti privaren , i imaduchi svu jakost od kragliestva ù rùczi svojoj , cinnii
postaviti oicza ù tamniczu , i ù gniega zadaviti. Ipremda tako opako biisce uzisca na kra
gliestvo , nizcta nemagnie , imadisce mnoghe kriposti , i izvarsnosti naravske , kojega çignia
nu od svakoga biti pogliubgliena , i sctovana , signiasce lemozinu toliko veliku , dase izrechi
nemogasce , izaràdi togà , immade ovvo liipò imme: Stipdn lemozinar. Na boiju brisce mno
go Srichian , jer sad s'Garczim , sad S ’ungarczim , i s Turcim boſ bijuchi, vazdase nagie
Slavodobitniik , razbivsci gniove voiske , i osvoiysci mnoghè Darxave. Ivan Paleologo Czesar
Czarigradski, otijuchi rasciriti svoje Czesarstvo , boj bijuchi s'oviziim kragliem nagiese ù ti
scgniemu , zasctomu , kràgl stipan osvaij svukoliku Romaniju , i sva Garçka mista do Negro
ponta , poistii nàçin osvoivsci svukoliku Albaniju , koju biisce Czesar podloxijo , uççiniise
gospodar od svij miistà od Epira . Lodovik kràgl Ungarski uççinii rat protiva gniemu , alim !I
neizagie kakobiisce namislio , jermuse kràgl stipàn toliko jako oprii , damu neddade pedag!
mista , olliti zemglie svoje , i tada kod Dunaja , gdise sastaje savom , uziigia jedan kascteo , .
koga zazva Biograd , i to biisce godicta Gosp. 1343. Nektijuchi Kerczegovci smiirom stati od
gniegovii mejasca , udarii na stipana Bàna od Bosne , i Herczegovine, koga buduchi dobio , i
iz Bosne iztira , osvoji svu Bosnu , i Herczegovinu , Itako na sve strane ponizivsci svoje ne
prijateglie , uccinise mnogo velik , i strahovit svoiziim protivnikom , a Garczim za najvechie .
Vidivscise dakle gospodarom od tolikii Darxàvà, dogiemu ù pamer dase zove: Imperator Ro
manorum , et Serviorum ; izaradi tè svarhè cinnii dochi k ’sebi sue Bane , Principe, Knezovc ,
Arcibiscupé , Biskupe , Barone, i svu gospodu od Slovinskoga kragliestva , koiziim naredii dd
ga unapridak immadù zyati , i poznavati za Czesara Rimskoga , i Servianskoga , i rådà uççinii
novve Officiale , i sve onnò sctose pristoji jednomu Czesaru ; à tituo , oltiti imme od kraglia ,
dadde uroscu siinu starijemu , Paak domallo danaa bii na skocen od jedne xestoke Febre , od
koje i umrii gadiséta. Gosp. 1354. Ostavivsci kruunu svomu sinu koji slidi.
- Pisma od Xenidbe Kraglia Bulgarskoga.
V Adse xenii Kragtiu Bugarine Pogubimikraglia Bugarina.
1 ) Na daleko prosijo Divoiku Iporròbi gniegovo kragliest vot
Liipu Chiercuz Urossich stipana Sve isiczi málo , i veliko
Prosioje idadoscemuje . I ossveti draghu Chierczu moju
Povedeje k ' dvora bijelomu Chierczu moju a sestiriczu tuoju . ,
I darxaje godiniczu dana . Koja czyiili kano gliuta zmija
A kadmuje ceddo porodila Ter proklignie danke , i godine
Posla gliubu staroj maiczi svojoj. I stariczu millu majku svoju
Kad to viddii Urossich Stipana Kojajeje za Bugara dàla .
Toje gniem 'ı yarlo mucno bilo Bugarinje glava ponosita
Silenuje vojsku sakupijo Nepoznaje Bogha nizakona
Terje scaglie à Zeingliu Bulgarsku. Niù Riimu Papu velikoga
Pridgniom Scaglie Sciipù diite mlado. Vechse klagnia sunczu i miseczu .“
Terje gniemu tiho besidio Kadje stiipe babu razumijo
Poggi siinko uzemgliu Bulgarsku Pogie svoiskom ù zeingliu Bulgarsku
Liipoo
 Liipogaje zette docekajo I za kraglia mene okrunnite
Siilnom vojskom nasrid Bulgarije. Ja pogubi zmaja oggnienoga
Tù udarii Kogniik na kogniika Zetta moga kraglia Bulgarskoga
Sve po izbor junak na junaka Na chiòrdise meni srichia kaxe
Gliuti zmaje na markoga vùka Pogubichiu kraglia ungarskoga.
Basc na zetta Urossich "Stipana . Pridobichiu Silnoga Czesara
Tùse zboiniim kopjem udarisce Od istognii stråna gospodara
Alli stiipi dobra srichia biisce Virujtemi Slovinska gospodo
Burgarina kopjem udarijo Desniczaje moja od meidana.
S' czarnomgaje zemgliom sastavio . Kad gospoda gniega razumisce
Svu gniegovu Vojsku isikosce Babajkamu starza uffatisce
Bulgariju ravnu porrobisce Utamniczi gniega zadavisee
Osvetisce Chierczu stipanovu Ej neviro nighdite nebilo .
I zdravose natragh povratìscc. Puczalobi darvglie i kamegnie
Kadsu bili napoglie Tribignsko Sluscajuchi gliubu Stipanovu
Onde stipe divan uççinnio Kako czvill , i suzze proliva
Gospoduje nadivan sazvajo Gliuto czvili Stipana doziva .
Terje gnimam tiho besidio . Ej stipane gliute ranne moje
Znate ivii moji vitezovi Koji mnoghe glave odsiczasce
Generali, Bani, i knezovi Tuoje glave neodsice nikko
Capitani'imladi serdari Neggo stiipe drago diite tuoje .
I ostila poizbor gospodo. Koinoti desno kriilo biisce
Daje meni babo ostarijo Uzaçasga porodila majka
Od srarosti vojevat nemoxe Koga nije da kruha ne jide
Nuder moga babu pogubite Ami druxbo zdravo i veselo
Prosc Kragi Slovinski XXIX
K Ragli koij izlazisce od ovoga kolina ; izvan Vlastitoga immena , koje na karsctegniu
primgliahu zvajuse Urosci , zarad Urosca Bàna od Rascie , od koga ovii kragli pocetak
imadosce ; i ovoje naiposlidgnii kragl od ovogà kolina kojise hotti poznavati za Czesara ka
konomu i otacz , alli neumiduchise Vladati na onii nacin kakose vladasce stipan otaz gnie
gov , izgubii cesarstvo , kragliestvo i xivot istii , na ovii način kako slidi. Uzdixe ma pose
uraças trii Plemichia , koji bihu sinovi Margnavcza iz Herczegovine, od koga plemena jesu
Margniavczi u opanczim visce zaduarja ; Immena ovvizii mladichia bihu , Vukasin otacz Kra -,
glievichia Marka , Gojko , i Uglessa , ma bjaku siromaseni, i ubozi punno ; ove dakle urosc
uxdixe na veliko gospostvo , uçinivsci vukasina Banom od Prisctine , a uglessu od sue Roma
nije , i ove zazva Despote , a tochie nascki rechi Vladaoce , oliti Principe , jer Despot nije od
kuchie priimenak , nego riiç Garçka , sto zlamenaje poglavicza , Vladaocz. Bih Czesar Urosc
punno pùtà od svoji prijateglià ponukovan , da malo çinnii poniziti reçenu bratju , koise
bihu posilili tako , da Urosca mallo zakraglia ipoznavahu ; itako obicaju svi onnii, koisu od
Argiava rođa kadse na gospostvo uzdignu . Ma Urosc nesrichni, nekti suoij prijateglia svit
primiti , ni reçenu bratju poniziti, neggo sctoje neprilicno ; i pomisliti , u sinni zakraglia
Slovinskoga Vukassina , i çioni dase obkrunii ù Pristini, gdise Kràgli od Rasc je krugniah ,
cinechi dachiemu kao Czesaru biti podloxan . Videchi Bani, knezovi, i ostala gozpoda , jeda
noga Siromaha prosiaka uzdignuta na toliko pristoglie , neinoxese izrechi kolika xalost , ko. .
likali Smutgnia bi meggiu gnima . Po esce tadà grabiti mista , sella , gradove , i darxave ,
kako koji mogasce vechie s'möguistvom svojim ugrabiti , cinechise vlastiti gospodari sva
kij od Svoga sella , grada , olli Darxave ; Uucassin immade Pristinu ; i svu Darxavu od Pric
stine, Uggliissa brat gniegov svu Romaniju do saloniika : kneez Kazar svoim zetom Uukom
Brancovichiem immade Darxavu Balsini , to jest , Strasimiir, Juve , i Balsa uzesce svu zentų
gorgniu , i doigniu , chia do Albanije. Itako do desetak godiina sve kragliestvo uroscevo bih
od Banaa ugrabglieno na rà naçin , da nesrichni urosc òsta brez Czesarstva , brez kragliestva ,
brez Banovine , i knexstva , videchi Svoga slugu za gospodara , .i uboiczu , Svogu , komu bii
sce xivot podao.
 · Pisma od Vukassina I. Kraglia Vrossa .
noji Majka trii siina nejaka
U Ú lovrechiu nixe opanakà
Jednom imme Uglessa biasce
A drughise Gojko zovjasce .
Trechi biisse diite Vukassine
Basc babajko Kraglievichia Marka
Bihu dicza rodda gosposkoga
Gosposkoga alli vbogoga .
Baboimse Margniavacz zovisce
On starinom Herczegovacz biisce
Od lovrechia grada bijeloga
Odonlemje pleme kraglievichia , ,
Majka siinke trudno odgoila
Odgoila tugom i çemerom
Kadalisu dicza po naresla -
Dobraimje srichia pristupila .
Namiraji namirila biisce
Na Urossa kraglia Slovinskoga
Vrosc biisce Sarcza milostiva
Milostiva i Bogha bojechia .
Priima diczu ù duore bijele
Terjim kroji skerletne Angline
Da z 'Gospodom mogu vino pitri
Po divanu zajedno sčetati.
Joscmu ni tòh dosta nebijasce
Vechjim daje svoje Binovine
Vucassinu pò servie Ravne
A Ugliessi lipu Romaniju .
Toje Banom varlo mu no biilo
ſerse skacu na noghe junacke
Pak otimgliu sellà ivarosce
I Gradove od servie ràvne.
Hosta Vrosc brez kragliestva Svoga
. ** * ! !.
Izvadichiu Czarne oççi tuoje
Idachiuti gusle javorove.
Ter otigi od grada do grada
Da neumresie od xegie i glada
Jiti ne iam Samnom blagovati
Ni uduoru momu pribivati.
Kadje staracz ri, i razumijo
Vucassinu tiho govorijo
Nije zmija zmiju privarila
Scto vukassin Urossa Stipana
Nàse mechie orjanske agline
I uzimglie gusle javorove
Odde prosech od grada do grada
Od nemila pobre do nedraga.
K ' vucassinu cesto dolazasce
Milosargie od gniega prosace
Al vukassin za Bogha neznade
Vechga bije teschim buzdohanoin .
Kakogaje jednom udarijo
S ' czarnomgaje zemgliom sastavio
Mallo vriime postojalo biisce
Od istoka Turczi udariisce
Udarisce na Serviu ravnu
Na darxavu kraglia Vucassina
Svu gniegov voisku isikosce
I Serviju zemgliu osvoisce.
Sim ureçe kragliu vukassine
Ugie gorom veselamu majka
Zaluduje i on utekajo
Jet bixechi goriczom zelonom ,
Poggubiga Sluga Nicolìcza :
Odnesemnu krunnu i kolajnu
Koja biisce od suhoga zlata

Brez kragliestva i brez Banovine Nakichiena pridraghim kamegniem .

Neka kukkakano kukavicza Boxja prauda tako otijasce
Suzze ronii kano udovicza , Damu sluga odsiege glavu
Staracz Urosc cesto uzdisasce Jer on biisce pogubijo kraglia
Vukassinu tiho govorasce Vrossichia svoga gospodara
Jasam tebe siinko uzvijsijo Evo pobre pleme kraglievichia
Na pristoglie moje postavijo . Od Margniavcza staroga plemichia
Priimimene udvore bijele I sadase tòh pleme nalazi
I nosimi urmet i posctegnie Ulovrechiu izpod studenazza .
Spomenise drago diite moje Po imenu Margniavacz Illia
Dobra moga i ubosctva tuoga Koinoje na glasu delija
Vukassinse nagnieh ' izdirasce Vijalise svioni barjaczi
Ter sardito starczu besigiasce Neksu zdravi Margnavçeci Jagnczi.
Vucassin Aragl Slovinski L .
T Zgubivsci kràg! Urosc Svojom budalasctinom sve Darxave Slovinske , za prixiviti koji dàn
J bih usilovan utechise kragliu vukassinu daga do smarti prirànii , ma videchise od gniega
zlo gledán , agore stovar. , pobixe od Vucassina knèzu lazàru , koji gorrega scujuchi, i gleda
juchi od Vucussina , ne smirise ni kod lazara , neggose vrati oper k 'uvcassinu . Alli videchise
od vucassinovi sluga porugan , ipogargien svakij din , odlùçii bixati odubrouniik , koja odluka
bivsci prikazana vucassinu od jednoga slughe, rasardiise vehoma , paak uzamsci buzdohan
udarii
udariiga u glavu , i çinniiga pasti martva nazemgliu . Kraglieva vukassin scest godiiseta , jer .. .
mu Turci vechie kraglievari ni sixiviti nedadosce ; uççinivsci protiva gniemu Suicman parvi
rar . i bnduchi udario na mejasce od Servie , bih od vucassina , ivoiske gniegove razbijen jżkò
ma vlaska lakomòst izgubih voisku , kraglia , i sve kragliestvo slovinsko , jer nektisce tiratí .
neprijateglie , ni sichi kolliko mogahli , neggoji pustivsci smiirom bixati , poçesce sadirati agli .
ne s '' Turaki martvi , pak naparchieni robbe svakojake , pivajucii , ipopivajuchi , povrat iscese
natragh . Videchi Turci daji nikko netirà , vratiscese slobodno natragh zagnimam ù potiru ,
koje buduchi dostighnuli , zapovarnusce sichi, i natiravssihi na jednu riiku , sto ute e od sebé
glie . onò neutece od riike. Dva brata nesrichna , Vukassin , i Uglessa ù riiku upplivasce.
Uggliescase utoppii , a vucassin izplivà ma zaludv , jer gniegov sluga , Nicola Narscovich im
menom , za imati holajnų od zlata , nakojoi bihu draghi hameni , koju vucassin navratu nosa .
sce , povadivsci sabgliu odsiçemu glavu , i dogodiise ovako : Bixechi priko gorè vucassin ,
ugleda jedan studenčich vode , i buducchi oscednio , moliga damu zaiti vode , alli nebuduchi
poslussan od recenoga slughe , saggie s ’kognia , i prignisce pitti , tada Nicola Narseovich izva
divsciu sabgliu , odsi emu glavu , odirese kolajnu , a kognia i scto nagniemu biicce odvede ,
Poghibe dakle kragl Uncassin godista gosp . 1371. ostavivsci çetiri Siina nacon sebe , Marka :
Andriassa , Jvanissa , i Mitra. I ovvoje onni Marko Kraglievich , koga Rischiani za Velika
darxe , i od gniega svakojake pisme izvode ; koji zelechi immat darxave otca zvoga , nemò
xe uççiniti drugo , neggo podloxitse Czarru , i davatmu Arag. Ma Ivanisc nemoguchi visce
podnositi globe turske , ostavivsci svoju darxayu ; pobixe u Zentu k ' sinovom Balsinim , koji
ga lipo primisce , davscimu onliko zemglie , kolikomu bih za dosta posci eno xiviti. 'Marko
Zbraijom davasce turkom Arice , ikadbi godiir Czar na voisku possao protiva kòmu kragliu ,
olli Banu , Vagliadiisce da i Marko igiè , gniemu na pomoch svojim servianim ; i tak ) , bijus
chise jedan pùt Czar Bajazet s' Bànom od Valakije , komu miirçe imme biisce , ù tomu boju
nahodechise i Marko , poghibe od _ recenoga bàna , kod vode Marice , primivsci jednu strij
lu ù garlo . Mirar poghibe od Turaka . Andriasc brat cervarti izagnii osade na vladagniu
od Servije , ma Czarru bih podloxan ; i ovvii immade Sina immenom , Dominik Mom
cilo . Momcilo immade Siina Koj immenom , i ovvii bijsce Princip od darxave Muxan
ske : immade Momcilo i Chier jednu , Jelinu immenom , kojase udade za Ercega Stipana ,
Dukku od svetoga Sabbe , tojest, Ercegovine. Buduchi dospili kragli od Servie , i Rascie ( jeć
poslii Vucassina , sve ovve darxave padosce pod Tursina poznajuchiga za gospodara pogiavi,
toga , da juchimu Araç , i napomóch igliadu Voinijkaa ) sadachiemo besiditi od gnezini bani
chià , koji premda Czarru bihu podloxn ) , Vladasce s ovim Darxavam , nosechi imine Despot ,
i cò hochie rechi Ban , oliti poglavicza , Kakosmo gori rekli. ,
Lazar Grebglianovich , despot, oliti poglavicza od Rascie.
I Nez Lazar biisce siin Pribicza Grabglianovichia , plenichia Slovinskoga , i ovva kuchia
I bi vazda poznana od kraglià Dalmatinski , a od kraglia Stipana , i gniegova siina uros
sa sasviim uzviscena. Ovvih dakle Lazar poslii smarti kraglià Vucassina , i gniegovi sinòvà .
Marka , Ivanissa , Andriassa , i Mitra , posidovå vechi Dijò od kragliestva vucassinova , to
jest , Pristinu ù komu gradu kràgli stahu , Novo Bardo , i mnoga mista od Rascie. Imadiisce
knez Lazar çetiri Chieri, to jest Jelinu , kojase udade za Juru Czarnoevichia Principa od
Zente i Czarne gore , Milliczu , i ovasce udade za Czarra Bajazetta , Vucosovu , koja pogie
za Millossa Cobilichia iz novoga Pazara , i Mariu , koja bih xenna vuka Brancovichia ; a ni
ki kaxu daje imà i peru chier immenom Deszpinu , i ovase udade za susmana Principa od
Moldavije. Sastavscise dakle zajedno trii od ovizi sestara , to jest , xenna Brancovichia , Co
bilichia ; i Czarnoevichia , pove svaka svoga Muxa faliti u ime junasctva , navlastito vucosa
va , uzdixuchi svogà Muxa Millossa Cobilichia do nebesaa , govorechi daje boglii Junak od
yuka Brancovichii, Maria xenna Vukova nemoguchi podniti tolike fàle , dadde jaku zauscni
czu vucosavi , koja ode plaçuchi k ' Millossu svomo mù xu , tuxechise na Mariju dajoj biisce
dàla zauscniczu , daje Muxa falila , à Millossa pògargivala , i dabi jedva vuk Brancovich do
cekao daga Millosc na mejdan zazovne , sve ovve i drughe laxi buduchi Millosu od xene
vucosave prikazane , bihu uzrok od velike smutgnie , jer Millosc origie náchi vuka Brancovi
chia , koga nassavsci svakijm rùgom narùxi, ovvu sramotu nemoguchi vuk podniti , zazva
Millossa na meidan , i tako osedlavsci kognie , izagiosce na misto od Meidana, na komu xe .
stokose pobisce , alli Millosc Bàci s kognia vuka Brancovichia , koga mogàsce pogubiti , alli
nekti , neka samo poznade , daje Millosc Bogli Junak od vuka Brancovichia . Od onoga vri
mena
mena Vuk nemogasce suti , ni viditi Millossa , mislechi objån , i obnòch kako biše osvetio .
Mallo poslii toga vrimena , nektijuchi kneez Lazar, Despot, oliti Princip od Rascie Czarra
Murata za svoga gospodara , ni javatimu onno , scto biisce ugovorenno , zaradi toga Murat
sakupii voisku neizbrojenu , i òn istii prid voiskom odde protiva recenomu Lazaru Principu
od Rascie , koji çuvsci za Murata , i voisku gniegovu , izaggie s'trijest igliadaa svoizii varsnii
voiniika protiva gniemu, buduchi sgnime i dva zetta gniegòva , Milosc Kobilich , i vuk
Brincovich . Ma Brancovich nosechi vuliku nenavidòst . i sarditost protiva Millossu ,' poce
prid Lazarom zlo oggniega govoriti , i lagati, da Millosc s' turcim imma prijateglstvo , i da
radii o izdaji. Laax ovvu priinivsci Lazar za istinu , immade ustarpgliegnie do vecere ; a
kada bih vriime od vecere , sazva svu gospodi na sòbet, paak poslii neggo hlagovasce u çi
niim jeinu prediku od Macabea ovako : Gospodo Slovinska , vitezovi nepridobivenii , plemichi
od starine , Krunno , idijko nascéğa Slavnaza ndroda, Evvoseje sva silla turska protiva nami
sakupila , danaas, kakonó mòre occeansko proxdre , inascu slavu uniscto obyári spomenitese
scto uççinii Juda Makabeo , koji s' mallo voiske svu silla svoji nepriateglia ùniscto obrici ,
zascto Boogh izraelski voivoda gniov buduchi, zagnie boj bijasce , i gniove nepriateglie pri
dobivasce , tako imii istoga Bogha za nascega vojvudu immaduchi , premdanasie mallo , à tur
raka punno , spomochiu nascega Bogha , dobichiemo neprijateglie istoga Bogha. Poslíi togaa
uzzee cassu viina pakie prikáza svomu zetru Milloscu Kobilichiu ovvakomu govorechi. Uzmi
zette Millossu ovu Kuppu l'iina , i poppije uzdrauglie moje , zaradi gliubavi Kojuti nosiim ,
premda tih nenosisc meni, jersimenamislio sjutra izdati Kao Juda Suoga Mestrd . Nemoxe
se izrechi koliku xalost tada immade siroma Miliosc , tiascese pràudat , aitimu Lazar govoriti
nedadde , negoga cinnii sisti , i smirom blagovati. Sva gospoda odosce spavati , ma Milloscu
San naoççi nechie , jer biisce , pun tughe , ixalosti, znajuchi daga potvoraju ; koji kakko zora
zabili , uzjausci na kognia daga nikko ne viddii, i otiggie ù voisku tursku , u koju buduchi
dossao , poççè moliti straxane daga puste k ’ Czarru , s koiziim immadisce od stvarii varlo po
tribiti govoriti. Strazani takú priscu razumivsci , ipoznajuchi da Millosc Kobilich , kògase sva
turska zemglia bojasce , immadisce veliku potribu scgniime besiditi , pustiscega pod çador Cza
rev ulisti, i s' Czarrem besiditi ; Alli Millos nechie besidà , neggo klekavsci da pogli:ubi ruke
Czarreve , izvadii noox , izadiga usarcze Czarra Murata , posiiçe vezira , i one koji biihu pod
Cadorom pak uççinii juriisc da uteze , ma od vojske Czarreve bi vas na sabglie raznesen , i tò
sve biisce opravio Vuk Brancovich . Kneez , oliti despot Lazar nenascavsci s' jutra daan siro
maha Millossa , Cziinii brez nikakve sumglie , daje otiscao ù voisku Czarrevu za izdatiga ni
sca nemagnie neizgubii slodob , neggo uççinivsci prediku kratku , ma plaçnu , udarii na turke ,
koji nemoguchi odolità Sabgli slavni vitezovaa Lazorovi, plechia okrenuvsci natràgh pobigo
sce ; alli buduchihi zatekla riika , kodgniese opriisce tolikoo jako , da natraagh potirasce vojs
ku kneza Lazara , koj biřechi na kogniu , upade u jednu jammu , on igniegov kogn , i cùre
glavu izgubi, a nikii govore daga xiva utfatisce , iza suxgnia zarobisce , i tadamu bih kazano
kakko Czara ùbbi pod çadorom gniegov zet Millosc Kobilich . Ovviise boj uççinii na kosovu
pogliu godiscta gòs. na 1389. Poslii koga vuk Brancovich immade poloviczu darxave Lazara
Gråblianovichia , a polovinu Lazarova xena Milicza , i sinovi gniezini, to jest , Stipan , i
Vuk , i tako ovè dui kuchie svim kragliestvom vladasce , ma soviim ugovorom , da Czarru
svako godiscte imadu potoliko jaspri dati, inapomoch igliadu voiniikà kadgod Czar zaiscte .
Ma domallo vrimena svadise Millicza xena Lazarova Svoiziim zettom Brancovichiem , jer bu
duchi opaak sve oneviri nastojasce , dajoi izmakne , i onno scto nebisce , i takò Millicza ne
moguchi gniegova aramzadluka podnositi , utecese Czarru , od koga bih primgliena liipo , ipo
milovana , a zet gniezin pokàran , jermu Czar uzee sva mista koja posidevasce i daddeii Mil
liczi , i sindvim gnieziniim , ostavivsci vùku , i sinovim gniegovim , Garguru , Juri , i Laza
ru , toliko samo zemglie , kolikojim mogasce bitti dosta , da od glada ne pomru . Ma do mal
lo vrimena vùk Brancovich immade svu suoju Darxavu , buduchi Czarra jaspram podmitjo ;
itakò ovvè dvii kuchie vazda bijahu ù nemiiru meginsobom , scto Czar i xegliasce , jer dasu
skladno xivili , nèbi gniemu A ràçe , davali. Posli toga , Czar Bajazet uççini rat protiva Ta
merlanu Czarru od Babilonije , i takò vagliadisce da i ovvè poglavicze , oliti Principi s' iglia
du svoji voinikà iggiu na pomoch Bajazetu , itakose upùtisce dva siina Lazarova , tojest ,
Stipan , i Vuk , idva siina Vuka Brancovichia , to jest , Gargur , i Jura prid igliadu Svorizii
Rasciana , po izbor delija . Pobivscise dakle Bajazet s' Tamerlanom Czarrom od Babilonije ,
bih gniegova Vojska razbijena , a on xiiv uffachien , i ùgabiju od gvozdja postavglien , iz ko
je , kada Tamerlan ru asce , olli vecerasce , vagliadisce kao jedan chiùk da gleda. Ma neino
guchi visce podnositi iaku sramotu , pose s' glavom udariti ogvozdenu gabiju , i tako razbiv - .
sci
sci glavu xivot Svarsi , poslii koga bi uccignien za Czarra Murat veliki, od kogachiemo mal
lo poslii besiditi. Bi ù istomu boju uffachien Gargur siin Vuka Brancovichia , a gniegov brat
jure , i drà ujcza , sinovi kneeza Lazara , tò jiest , Stipan , i vuk , posteno utekosce . Ma sti
pan siin reçenoga kneeza Lazara Grablianovichia , buduchise po putu svadio svojim netjakom
jurom Brancovichiein , doscaysci ù Czarrigrad , çiniiga metnuti ù taminczu. Alli do nikoliko
vrimena buduchise oslòbodio iz tamnicze , pogie prid Czarra , i pridgnim mnogo zla reçe pro
tiva Svomu Ujczu ; Czas xelechi da nije na Svitu jednoga , ni drugogga , daddemu vojsku da
iggie protiva kneezu Sripanu , koji buduchi doscà à Rasciu , nççinii zla dosta , i nascavsciVu
ka ujcza Svoga prid voiskom , pobise scgniime, i razbiga na 1402. Ali z drugke, stràne, do - -
letivsci stipan brat gniegov s' voiniizim svojim ; udarii na Turke , i na Svoga natjaka Juru
Brancovichia , koje pridovsci, pod sabgliu okrenu ; itakò meggiu ujczim Grabglianovichim ,
i meggiu netjaczim Brancovickim . slidechi rat , i nemiir , sve kragliestyo od Rascie biiscese
razruscilo , i unisto okrenulo , ma sctoje josc nepodobnije , zavadiscese recena bratija Grabglia
novichia , to jest , stipan , i vůk , ovi vük immade pomoch od Czarra , takogier , i od svoga
netjaka jurja Brancovichia , koji ulizavsci s' jednòm Sijlnòm voiskom turskom ù Rasciu proti
va Brattu Stipanu 1409 . Porobii , i popálii sva mista od Rascie , ukojoj sedam Miseci vojska
pristaa , çinechi zla neizbrojena , i za Stati u miiru , vagliadisce da stipan dade vuku brattu
polovinu Darxave svoje. Alli do mallo Vrimena Vukce svadii s'czarrem , i scgnime boj biju
chi, od turrakà poghibe; takogier i gniegovi Netjaci Brancovjchi, Gargur , Koise bijsce iz
Suxanstva oslobodio , i od kupio , i lazar brat gniegov . Ostade dakle na vladagniu Sam Sti
pan Grabglianovih , ignegov netjak jure Brancovich ; koji videchi daseje Kragliestvo od Ra
scie razasulo , i s 'konçalo , zaradi nemiira ovih dviu kuchiaa , pomiiriscese , i s' jedinisce za
jedno , da Juchi czarru sve onno sctoje ugovoreno od gniovih otaczà. Ma stipan Grabgliano
vich umrij od kapglie , na 1421. i takko" jure Brancovich , Netjak gniegov osta za vladaocza
Despota , olliti poglaviczu od svega kragliestya , i ovde dospii Vladagnie kuchie velikoga Kneza
Lazara Grabglianovichia .
Pismo od Cobilichiai duka Brancovichia . ; )
T . Iperisu rumene Ruxicze : Nije majka rodila plemichia .
U Ubijelu dvóru Lazarovu Ni Junaka ni Gospodichia
Nikko nezna koja biisce lipsca . Sctoje Majka vuka Brancovichia . :
Koja visca Kojal’rumenija . Smijalase glíuba Millosceva
Niissu onnò Ruxicze rumene Po imenu mlada Vucosava
Vechsu onno chiercze Lazarove Smijalase terje besicila .
Od servie ravne gospodara Nelúdujte jadne sèke moje .
Od starinè viteza , i Bàna. Nefaltemi Vuka Brancovichia
Lazır chiercze za gospodu daje Koji nije na glasu delija
Vukosayu Milosc kobilichiu Nitmi falte Czarnovich Jurja
Marù daje Vuku Bracovichiu Junák nije nitje odjunaka.
A Miliczu Czarru Bajazetu Vech falite Millosc Cobilichia
Nadaleko Jelinù udaje Od Pazara novoga plemichia
Za plemichia i gospodicichia Koinoje junak od junaka
Po imenu czarnoevich Jurja . Porodiiga Herczegovka majka .
Koji biisce od Zente voivoda. Rasardiise gliuba Brancovichia
Mallo vrime postojalo biisce . Vucossavu rukom udarasce ":
Trii sestricze majku pohodisce di Kakojeje lako udarila .
Napohodii Milicza Czarricza Iz nosajoj karvoza izvirala .
Jerjoi nedà Czarre Bajazete. :: . Skocilase mlada Vucossava
Sestriczese liipo pozdraugliale . Odde czvilech G ’dvoru bijelomu i
Alse onne Barzo Zavadisce Milloscaje plaçuch dozivala
Falech svaka svoga Zaruçniika Terje gniemu tiho govorila
U bijelu dvóru Lazırovu . Da tih Znadesc Milli gospodare
Vellii gliuba Czarnoevich Jurja
Po imenu Jelina gospoja · Da tih nisi plemic od plemichia
Nije majka rodila virèza M • Neggo hargia od hargiacovichia . . .
Scroje majka Czarnoevich Jurja . - Joscse Falii gliuba Brancovichia
Govorila gliuba Brancovichia : Da tih nesmiisc iamejdan izachi _ m
Bran
 46
Brancovichiu svomu gospodarun t i Bojegasce turczi i Karstianiitals -
Zascto niisi desnom rukom junak . . . Onchie bitti prid vojskom voivoda
Tòh Milloscu punno muçno biisce : CE A zagnime Brancovichiu vuce. .
m Terse skage na noghe junacken Toje vůku varlo mucno bilo 951 file
1 poside kognia od mejdana Jer millossa vidit nemogasce ETC
Pak dozivglie Vuka Brancovichia , Lazaraje nadvor izvodio no Bave .
6 Priategliu vuce Brancovichiu Skrovitoje gniemu govorijo .
Akoteje porodila majka Aneznascli milli gospodare
Izagimi na mejdan junackig en Zaludusi vojsku sakupio :
Da vidimo koje boglii junak .' , pat : Izdacheie millosc cobilichiusi
Inakose vuku nemogassero XT Turke brànii , o neviri ràdi. . .
of Vech posida Kognia od meidana Muçi Lazar negovori niscta !
Pak izagie na to poglie ravnò . t i l 20 A kadaje zavecerom biilo . O .
Gdibijasce misto od mejdàna. s i Zlatnom cascòm : Lazar napijasce
Tuse z bojniim kopjim udarisce a Suzze ronii tiho besigiasce . "
Alse bojna kopja polomiscelo P Niuzdravglie czarra ni czesara 2
Od bedriczę chiorde povadisce l i s Vech umoga zetta cobllichia
Wind I chiordese briitke izlomisce. ne . . Koimeje izdat namislijo 1 3. 6 7
Udriscese tesckiim bozdohanima i no Kano juda svoga stvoriteglia . ben ! !
Buzdohanom perje poliitàsce . Zakligniese millosc cobilichiu 20 . .
Milloscuje srichia priskocila oli & Zakligniese Bogom gospodarom
Báczi s' kognia vùka Brancovichia . Da izdaje nechie uççiniti . !
Govoriimu Millosc Kobilichiu v O neviri nighda pomisliti. 1 .
Sadse fàli vuçe Brancovichiu • Pakse skace na noghe junacker s .
Pofalise virnoj gliubi tuojoj se Ter ulize pod çadore biile 1192
Dati nesmiim na mejdan izachi.. Do ponochi suzze prolivàsces s
Mogulite vuçe pogubiti 1 Od ponochi Boga vapijasce .
Tuoju gliubu ù czarno zavitica Kadalije zora zabilila
Alli nechiu jersmo priategli I danicza lisce pumolila
Poggi z Boghom nefalise Visce. On poside dobra Kognia svoga
? Mallo Vriime postojalo biisce Pak Otigie ù voisku Czarrevu .
Na Lazara turczi udarisce
Pridgnimaje murat sulemanet Pustiteme ki czarru pod cadore
Robii pàlì sella , i Gradove . com Izeachiumu voisku Lazarovu
Lazarusce innò nemogasce either A Lazara xiiva uffatiti. . as cadas
Neggo kuppi voisku na sve strane Cobilichiu turczi virovasce siyo O
Zove k sebi vùka Brancovichia Ter prid czarra gniega dovedosce
I Deliju millosc kobilichia . Klece millosc na zemgliczu czarnus .
Gosposkijje sobet uççinio Gliubii czarru skùta i kolina.
Gospodaje na sobět sazvaho s Svogaseje nòxa dobavijos
Akadase yincza po napisce ) Murataje u sarcze udrijo
Gospodije svojoj besidijo , Pak povadi sabgliu od bedriczek
Poslussajte moj vitezovi sao Siice millosc Pasce ivezire.
Vii poizbor Bani i knezovi come Al igniemu losca srichia biisces
S jutrachiemo, udriti na turke Jerga turczi na sabglie razniisce
Sluscachiemo millosc kobilichia .. Scto ucini vuçe Brancovichiu h .
Terje millosc na glasu , delija Scto uççinii da od Bogha nagiese.
Jure Brancovich Pogliavicza oc Rasciè. . .
Viise proglavicza pojunaci , nektijuchi czarru muratu Araç platiti zanikolico godiinà , zaa '
råd togà , sakuppi murat voisku veliků , i upurise si voiskom protiva gniemu. Alli Jure
nebuduchi sarcza Vitesckoga , s' cgniimese pobiti nesmide , neggo poslavscimu velike darove ,
pogega mititi, i moliti dase Vrati s' voiskom natràgh , i za umolitiga lascgnie svemu pro
scaste prikaza Aràçe , murat na sve darove , molbu , i araçe prikazane od Jurja , prighnutise
nekri , dokmu ne obechia Chier Mariu , za xennu , koju jure , scto nebi iminà dobrovoglno
dadde, czinechi da radi toga rodstva i prijaregistva , kuchia gniegova imına bitti uvijk srich
pa , cestita , į miirna si kuchiom Otmanovichia ; alli siromah neznadiisce da u maçki niu
turçi
turcinu virre nije , Kakko nebbi ni u muratu , jer neprogiosce ni trii godiscta, poslii novoga
prijatelstva , da murat sakupivsci Siilnu voisku , udarii na kragliestvo tasta svoga na 1430 .
Videchi Jure, potribu ukojoise nahogiasce , i promisegłiajuchi nevirnost tursku , uzee xennu
svoju , Sina lazara , i ostalu Familiju , paak pobixe u vngariu k ’ Albertu Kragliu od ungarije ,
ostavivsci ù Samandrii dva siina svoja , i Gargura , i Stipana , da reçeni graad kolikoje mogu
chie bràne od turrakaa . Doscaysci dakle turci pod Samandriju gràd velikii sasviiga strana ob - ,
sidosce, i bisce ; Gargur koliko moxe tolikoga brànii, alli videchi daga obraniti nemoxe
priddade Graad czarru sùri svomu. Myrat dadde Svomu sùri Garguru , takogier istipanu svu
Rasciu dasu onni od gnie zapovjdniici, alli povrativscise natràgh nektii ostaviti ů Rascii,
neggoji povede ù czarigraad sabom , da pribivaju u dvoru gniegovu dokse ne pomiiri s'kra
gliem ungarskiim ; jer tadaa biiscerat megiu muratom , i Albertom kragliem od ungarije.
Bo nikoliko vrimena bih prikazano muratu , da Gargùr , i stipànsure gniegove dokazuju
Orezu Svomu, i kragliu vngarskomu , sve stvari kojese giunè, u czarrigradu , billi to istina ,
nebili, Carse vehoma rasardii na reçene sùre svoje , pak zapovidii dase z'guozdjem vruchiim
osliipe oggi gniove , itò bih opravglieno , ma takkò potajno , da zato gniov otacz neznade
nighda , dokse po gniegovoj molbi nepomiiri Kràgl Alberto , koji biisce turkom svu holost
slomió , s'Czarrom Muratom , koji immeduchi onnò scto xegliasce , posla slijpe Sure k 'oczu
gniovu Jurju . Nemoxese izhaxati tuugu ni xalost Koju ponnese Princip Jura , videchi tako
nemilostivo nagargene Sinove Svoje od Murata Zetta nevirnoga , i premdamu prokleti zer
biàsce toliko zlo uççinio , nekrise osvechivat , kako mogasce , spomocchiu Kraglia vngarsko
ga , koji immade varsna Generala prid voiskom , tò jest velikoga vireeza Veovodu Ianka , a
Zdrughe strane Snaxnoga , i nepridobivenoga Juru Castriota ; pri imenkom Sksnderbega , Ko
jibiga u svako vriime brànili , i pomogli , neggo u Svako vriimeukazase turskii pomochniik
á Karstijaniski protivniik , Kakochiemo Sada viditi.
Jure poglavicza odrascie dadde czarru pomoch protiva kragliu ungarskomu ni
DUduchise opeer Zavadio Kràgl Ungarski s'Czarrem Muratom , ixelechi jure Castriot Prin
D cip od Albanie darimu pomoch , bii potribito da priigie priko Darxave jurja Brancovi
chia tasta Muratova , koji vecchie dobra xelechi turkom , neggo karstianom , nedademu priichi
priko 'svoje zemglie , i sastatse s'voivodom Jankom . Videchi Skenderbegh , oliti jure Castriot
tu veliku Opaçinu recenoga Poglavicze , rassardise na gniega xestoko , paak ulizavsci nasraino
tu u Rasciu , poçee gorre neggo turke robiti , paliti sella , i varosce, ma nemove immati
frichie , dase sastane s 'voivodom Jankom , jermu bihu puti zapriçeni, neggo porobivsci Ra
sciane reçenè Rischiane , vràtise natragh . Videchi jure Brankovich zlo kojemu biisce Skender
begh uççinio , origie Czarru zertu svojemu, ipoçese prid gniime derati , ina juru Skenderbega
tuxbu sinniti Ovvemu riici govorechi: Svega svijta, od istocha do zapada gospodaru , imoi Carre
premdasam ne dostoini vasc sluga , zette privisoki, ja zaradt gliubavi Koju tebi nosiim , itvo .
joj Krunnincumarloj, neddado prochi priko zemglie moje Juri Skenderbeghutvomu Smartno
mu dusmaninu , dase cdruxii S’voivodom Jankom Generalom od sve Ungarske voisk , ni da
udre na mejasce tvoje ; radi toga Skenderbegh tvoje Krunne nepridobivene, imene sluge tvo.
ga occiti duscmanin , porrobi svu Zemgliu moju , i popali sella ivarosce brez milosardiá , za
to dakle privisoki Sultanu, sadie vriime, da osvetisc imene, i sebe, udri tib Svoiskom od istoka ,
a jachiu od Sivera , da onnoga neprijateglia izkorenemo do temeglia. Obechiase Czar Murat
poslati voisku na Jurja Castriota poglaviczu od Albanije , kako xegliasce Jure Brancovich Pogla
vicza od Rascic . Ma Murat poznajuchi koje , i setojë jure Castriot, reçenii Skenderbegh na
gniega tadaa voisku poslati nesmide. Voivoda janko , koji biisce silnii Junak , i Poglavicza
od voiske sve ungarke , diiliise prid Voiskom protiva Muratu , i udrii na mejasce gniegove ;
ma budu chimu protiva ne samo turci, negoli joseter , i Princip od Rascije , reçeni gori Jure
Brancovich , bih od obadvaju sasvii strànaa naskoçen , i tako svu voisku izgubii.
4 . Lazar Brancovich Poglavicza od rascie .
OD Ovvoga Poglavicze nesctjese druggo , neggo daje otrova u salati Mater svoju Iloinu ,
za mochi slobodnije na svoj nacin xiviti, i kragliestvo od Rascie rasti, Kakko i ra
zasu , Çinnechi dillo Boghu , i gli udem marsko , jer bruduhise po svemuuKraglieštvu oççitova
lo nepodobno dillo koje bisce uççinio svak nagniega marzijašce , zlo govorasce od gniega , i
smartmu xegliasce, Laxar poznajuchi zlo koje biisce uscinio , i sluscajachi onnó sctose od
gnie
 48
gniega govori, a svarhu svega çuvsci damu czar zet priitii , dachiega Svladagnia dighnuti , za
stoje svoju majku , agniegovu púnniczu otrova , upade utoliko neveseglie , i xaloost , na ta na
çin , da do mallo danà pun grizoduscja poggie brez porroda sovoga sviita . Mallo poslii togà
czar osvoji svu Rasciu , u kojoi zapovidahu turci idanas. Sada dakle buduchi u Vladagniu ova
Kuchia dospila , a Rascie od turrakà osvojena , od ' gnie visce govoriti neima koristi , neggo
prilazim na Zentu , i poglavicze gniezine.
Slide Principi , olliti poglavicze od Zente .
Enta jest Darxava liipa u Dalmaczii gorgnoi, alije sada pod loxna Czarru , od istoka mea
sci s Albanijom , od zapada s' Czarnom gòrrom , a od podneva z 'Bukom od Kotora . Use
bi uzdarxii mnoga sèlla , Varòsce , i Castella , takogier i tvardi Gràd scadar , ù komu nikii
kràgli Dalmatinskii , pribivasce. Od ovve Darxave bih gospodar Balza czarnoevich kneez , i
plemich od starine , koji bijsce od Czasara Stipana , i gniegova siina Urossa punno uzviscen ,
i uzdighnut na veliko Vladagnie. Immade ovvii Poglavicza trii siina , Strasimira , Juru ,
Balsu , koji poslii smarti otcza svoga osvoisce mnoga mista , tojest , Zentu gòrgniu , koja ne
bisce podloxna otczu gniovu , mnoga mista , i gradove u Rascii , od koji tadà curci bihu gos
podari , ivechii dio od Albanije , po istì nåçin u Romanii osvoisce mnoghè gradove i mista ;
ma Balsa ollii kakoga nikii Zovu Bulsa , bijuchi boj sturcim kod Rike Vojusce , i viceski
se podnosechi poghibe na 1383. Takogier i bratja gniegova , Strasimir , i Jure , buduchi po
scli s' ovoga sviita , ostà za Vladaocza od Zence Ovvii, koji sliidi.
Jure I. Princip od Zente.
Clina ozgor reçenoga Strasimiira immenom Jùre , stadde za Vladaocza od Zente ; koji , za
D immati vechiu snagù , i jakost bitti boi s' turcim , i so staliim svojim protivnicim , uzee
za xennu Chier Lazara Grabglianovichia Poglavicze od Rascie. Alli godisti Gosp. 1386 . di
xese protiva gniemu toliko velika Voiska turska , da nitimu taast Lazar smidde pomochi da
ti , niti òn bi varstan reçenù vojscku doçekati , neggo uzamsci mnogo blago , prikazaga Czar
ru , molechiga , imitech , da voisku çinni vratiti natragh , itolikose ummide vladati kod Cza
ra , da od istoga immade pomilovagnie , i miir , koji xegliasce . Ma do mallo danaa posliiton
gà miira pogie s' ovoga sviita , i stade za Vladaocza ovii koji slidii.
Balsa Princip od Zente .
Madiisce recenii ozgor Jura trii siina , Goika , Ivanisca , i Balsu ; ma buduchi Gojko , i
Ivanisc josc za xiiva ocza poscli s'ovoga svitta , gospodarstvo od Zente na Balsi ostade ,
Buduchi otacz ovvoga Poglavicze prodao gospodimletaçkoi skadar , i onnò sctoje blixè grà
da , ovij skupiuvsci voisku odde na grad . i osvoiga , ma Casetela osvoiti nemoxe. Gospoda
Mléracká rasardivscisce na gniega jako , sakkpisce voisku , paak otigiosce pod reçenii grad ,
koga bisce , i domalo dàna osvoisce , allim nebii tò dosta neggo udarivsci na ostala mista .
Casctele , i gradove od Zente , sveji osvoisce , ter jedva Balsa urece , i glavù odnese ; i tako i

1423. Oppetse Balsa oppomenuvscí , svu svoju priuzee Darxavu , spomochiu svoji priategliaa ,
alii siroma nebii niuromu srichian , zasto Republika Mleta ,ka sakupivsci jàku vojsku , uda
rii na Zentu , i svuje umalo vrimena podloxii podàse. Balsa mallo poslij toga , vechie od tù
ghe, neggo od Bolesti poggie s' ovoga sviita , gdi bijasce za sluxio , na 1421.
Jurra II. Princip od Zente.
Clin Kneza Lazara Principa od Rascie , buduchi Ujacz Balsing nemòxe podniti dã Mleqani
gospodaruju à Darxavi svoga nerjaka , koii ostavii poslii sebbe jednoga siina immenom
Juria , izato sakupiusci voisku koliko mòxe vechiu , origie u Zentu , koje osvoji vechii Dio ,
i darova sva mista , scto osvoijo bisce juri unuku svomu na 1425. Mleçanom ne osta drugo ,
neggo skadar , Dulcign , i Budva. Na ovvomu Poglaviczi , buduchi Svarscilo , Vladagnie od
Kuchie czarnovichia Kneza , i Principa od Zente , Zatò prilaziim ù Bosnu , gdichie bitti govo
! regnie od Vladaocza Bosanski.
Slii
 Sliide Principi , olliti poglavicze bosanske. .. og
DOsna bih od Orosia Zazvana Dardania , od druzij Mesia , gorgnia biisce immenovana , a
D bi récena Bosna od Riike Kojase zove Bosna Koja izlazi iz pod dighmana planine u po
gliu nike saraeva. Narod slovinskij koij sada u gnioj pribivaa , prija scàsce ukragliestvu od
Tracie , i ovii puk stojechi ù Tracii çigniasce xestoke ratte protiva sviim svojim nepriate
gliem , a navlastito protiva Rimglianom u vriime Otaviana Cesara Rimskoga . Ma buduchi od
Bulgàra iztirani iz Tracie , dogiosce , u Bosnu , izkoje iztiravscinarod koji u gnioj biisce ugnioj
poçesce pribivati. Ovvo Kragliestvo iz pocetka bih vladano od Kragliaa Dalmatinski, Kakko
i ostali vas narod Slovinskii. Poslii toga od Bànaa , olliti Dùkaa Arvarkij ; Drugda posebi
immadiju Bàne , drugda zaiedno staju s'Rascianim , tojest , podloxni bihu kragliem od Rascie ;
a najposlii bihu vladàni od svoij vlastiti Kragliaa , i Ovo Kraglieštvo uzdarxii pod sobom
Dukaat Svetoga sabe , tojest , Ercegovinu.
Alli prija neggo poçmemo besiditi od vlastiti, illiti naravni kraglià Bosanski, potribitoje
znati dogagiaje prija dogodisce. Buduchi Crescimiir Drughi, kràgl Harvaski, i Bosanski, po
scao z'ovoga Sviita brez Sinòva , Chier gniegova jediina , koja nakon gniega ostade , udadese
za kraglia ungarskoga , izaradi toga kragli ungarski koji od ovve kragliecze izagiosce , hotili
su bitti gospodari od Bosne , i od sve Harvátske zemglie. Ma Boscgnaczi nektisceji nikada
za gospodare poznavati, neggo Svoje Båne vladaocze od Kragliestva Bosanskoga poznavasce .
Alli Buduchi Culin Ban Bosanski possao s'ovoga Sviita , a Boschniaci nemoguchise pogoditi
• Bàna , ostade Bosna brez svoga glavara ; scto videchi kràgl ungarski punnose obeselii , paak
sakupii voisku poslaje na Bosnu , i priegniom posla jednoga vàrsna generala od Naroda Ni
maçkoga, immenom , Cotromana Ivana , komu dadde naredbu da svu Bosnu osvoji , ipod oblaast
Kraglia Ungarskoga podloxij. Cotroman nascavsci Bòsnu brez svoga poglavicze , i udarivsci
iznenada Svuje do mallo danà osvoji; videchi kràgl toliko junasctvo Cotromanovo, i poznaju
chi gniegovu viirnost uççini Cotromana Bànom od sve Bosne, igniegove koji odgniega budu
izachi, za uviik , irako sinovi, i Unuci, ovoga Bana vladasce Bosnòm punno vrimena , i pod
immenom najpri od Banaa , paak najposli od kràgliaa , Kakochiemo viditi poslii, Ma godiscta
gospod . 1310 . biisce za bàna stipan Cotromanovich praunuk ozgor reçenoga bana Cotromana ;

.
i ovii Ban ostavii trii siina poslii sebe , Stipana , Ninoslava , i vladislava , koji mladichi lii
pose gliubgliahu , xivgliahu megiuse utakoi gliubavi, i skladu , dase boglié nemogasce. Vide
chi boscgniaczi takij sklad , igliubav , megiu recenòm bratjòm uzbojascese dajim ne dighnù
gniovii privilegiaa , ineukinu zakone stàre , od gniovii starii Banaa uçjigniene , i tako sloxiv
scise puik i gospoda Bosanska odlucisce pobiti reçenu Bratju , alli srichia gniova biisce , jerjim
tà opàkà odluka bi ossitovana , i tako immadosce vriime utechi iz Bosne u drugaa mista ,
Stipan u Dubrovnijk , a Ninoslav , i Viadislav , ù Zemigliu Harvaskù , takogier , igniova je.
dina sestra immenom , Danicza , immade srichiu utechi ù Riim , gdi ginechi mnoga dobra dil
la , pògie s'ovogà sviita na boglii , i biiscejoi upisano na Grebu , u Latinski, jezik : hic jacet
Diana Illirica , Slovinski: Ovde pribiva Danicza Slovinska , Olliti Bosanka ,
Ma do mallo vriemena Vlastella Dubrovacka metnuscese za umiiriti recenu Bratju z ' Bosc
gniacim , itoliko mùdro umidosce govoriti, idilovati, kod gospodè Bosanske , daji cinisce opeer
ů Bosnu dochi, koje Boscgniaci s vesegliem , i velikom radostju primisce , poznavsci Stipana
za svoga Bàaná , oſliti dukku od Bosne ; i ovii poslii toga podloxi svu Ercegovinu , kojase
biisce odvargla posebi stati, pod oblaast svoju . Umrii Stipan godiseta gosp . 1317 . brez sinòvia
na koga misto stade Br asil vi ? 17 i poreng

Pisma od cotromanovichia .

MTRiisu Borra u poredu rèsla Triisse bracza liipo milovasce

1 Megiu gnimam Jella tankovita
Nissu onno trii borra Zelena
Nitje onno Jella tankovità:
Vechsu onpò trii milla brajena
Trii brajena Catromanovichia
I Danicza gniova sestriczą
U srid Jaicza grada odgojena.
Izajedno skladno pribiivasce
Gledaleji izgoricze Ville
Gledalesu tersu besidile.
Kobi onnù bratju Zavadijo
Zavadijo olli pogubijo
Gniegovabi biila Banovina
Od Dunaja do Signiega mòn . То
 so
Toje culla villa slovinkigna
Terje gnimam tiho besidila
Daite meni liipu Banovinu
5. Od Dunaja do Signiega mòra .
- Jachiu onnù bratju zavaditi se
100 Zavaditi olli pogubiti
Pak poletij kjaiczu bijelom
0 Ter nahodij trii milla brajena.
Mechie nagnie tescke maginluke
Nebiliji vijlla Zavadila
srist Maginluczi' kripòst izgubiisce 304
Triise brazza nigda nesvadisca
* Kad vidila viila slovinkigna ? !
Da nemoxe bratje Zavaditi
57 Letii onna gorri na Planinu
Pak za viika Svisokij Planina.
Viice tanko alli glasovito
Ter dozivglie po Bosni gospodu
Zlovam jutro Bosanska gospodo
Al neznate alli nehajete .
Viichie cinne trii milla brajena
Trii brajena Cotromanovichia
Usrid Jaicza grada bijeloga
Cesto Zborè ovako govore
Udachiemo Daniczu divoiku
Za mladoga kraglia Ungarskoga
Krunichiemo bratta Uladislava
Usrid Jajcza grada bijeloga.
1 . Skuppichiemo Ungarske katane
Isichiemo Bosansku gospodu
Otechiemo poglia i livade
I gosposka sella i varosce.
Kada onni viilu razumisce
Svése skàçè malo i velikòl
Svoje barze kognie posidosce
K 'jaczu gradu hitro poletisce
Da pogubè trii millà brajena i vos
Trii brajena Cotromanovichiar . .
12 I Daniczu Bosanku Divoikuiti .
Koja biisce skoro iz proscena.it
Alli gnimam Boghi i srichia dadde
Dokazaim Boghom pobratime ,
Pobighosce Cotromanovichid nii
Utekòsce Veselaim majka. Ojeye '
Dva odosce k 'bànu od Carlovczai
' Stiipe dite gradu Dubrovnijku
. . A Danicza k 'Riimu bijelomu ry .
Ter pohodij Czarque i otare si !
Alje mallo vriime postajalo
Razbolise Danicza divoika
. Od groznicze bolla velikogash i
T .: Od bolesti pribòlit nemòxe. 23 .
Latinije lijpo ukopasce
Ina grebu piismo vççinisce
Į T Ovde lexij Danicza Bosanska
l a Od Salvnoza naroda divojka.
Koga nije da Kruva nejideo
110 Amii pobre dase veselimo 5
. Sve u strahu Bogha velikoga.
: 4

STEINYS Tuartko I. Cotromanovich kragl Bosanski.

Eimaduchi siina receni Bàn stipan , koibi za Bànä stao , zato immaduchi dva sinovcza g.
Tvartka , į Vukichia , koij biku sinovi Vladislava bratta stipanova , bih potribito uççini
ti jednoga od' gni za Bana ; i buduchi Tvartko starij brat , gospoda Bosanska uççinisce za Svo
ga Bàná Tvartka , koga do mallo vrimena okrunise za Kraglia Bosanskoga , Kakochiemo sa
da viditi. Biisce dakie Tvartko'mlađich od dvajest i dvagodiscta , nauçan , mudar , dobar , i
sviim Boscgniakom punno ugodan . Buduchise udàla chier gniegova striicza Stipanaj za Ludo
vika kraglià vngarskoga , Tvartko Bàn , gniezin rodiàk diiliise puut ungarije , za pozdraviti
svoju rodiczu , i poklonitise Zettu Ludoviko , kojiga lipo , i veselo priimii , i 'svakumu çast ,
i posctenie uççinii. Ma kadase rijasce diiliti , vzdarxaga kràgl Sillom , inektiga pustiti docmu
ne obechia darxavu Ercegovacku , koju nemoguchise drugacie osloboditi ; vagliadisce datti , i
tadaga pušti pochi k ' domu Svòmu. Doscavsci dakle Tvártko u Bosnu , poccee vladati sveli
Kom mudrostju , i' gliubavju ; ma immaduchi veliku potribu pochi kragliu Ludoviku , i segni
me besiditi od stvàrii potribitii , i koristnii , diiliise opeet puut vngarije ; ostavivsci svoju ma
ter na vladagniu od Bosne. Boscgniaci nemoguchi podniti daiim xenna zapovida , ni zavelle ,
ni za mallo , digoscese protiva gnioj , iztirasceje iz bošne , i poslasce u neretvu , neka buduch
onde nezdrav prija vrimena vmrè , a vuckichia mlagega bratta za Bana od Bosne uççinisce.
Ma razumivsci Tvartko neposctenie kojemu bii od Boscgniaka uçsignieno , povratise svelikom
hitrostju iz vngarije , i immaduchi pomoch od svoji prijateglia , odlucii boj bitti svojim brat
tom vukichiem , koji poznavsci slabost svoju , inemoguistvo u komuse nahogiasce , izaggie po
nizno prid brata svoga Tvartka , i pocega moliti damu opprosti, obechiajuchise dachiemu vaz
da biti viiran , i podloxàn ; koju poniiznost videchi , i molbu sluscajuchi Tvartko', ukazase
brattu milosargian , oprostivssimu suè zlo , koiemu biisce opravio . Alli Svoiskom otigie tirra
ti svoje neprijăteglie , tojest , onne , koijse nektiaju pridati , ni za Bana gniega poznati , koje
do mallo vrimena , osvoivsci svu Bosnu , i josc druga mista okolo stojechia ponizii., i poka
ra
sa takko , daga svak za svòga Vladaocza , i gospodara poznade. Videchi dakle Tvartko daga
Boogh i srichia pomagasce , i da na sve strane dobivàsce, çinniise okrunnit , i Kràgl od Bos
ne , i Rascie zvati, na 1376 . na komu okrugniegniu zazvase kràgl Stipan . Mallo poslii nego
se okrunii recenij Tvartko , kragl ungarski zet gniegov pògie s'ovoga sviita , i tadà sva un
garia biise u velikoij smutgni, s' kojim dogogiajem kràgl Tvartko osvoji svu Ercegovinu ,
Kotor, idrugaa mnogaa mista , kragliu vngarskomu podloxna. Utò isto yriime sagradi u ne
retvi visce opuzena jedan Caseteo , koga zazva Barsctaniik , ixidovi ovoga Castela videse i da
nas. U ' Buczi od Cotora sagradii Cascteo , i zazvase , Casetel novo. Cascteo novii, Poslii to
gà xivot svarscii na 1391. Ostavivsci poslii sebe jednoga Copilana , a drughii govore , da biisce

tia tovuti talu Solo ,

Pia xlamidijos daly Tvartko II. Cotromanovich kragl Bosanski II.d e sabor
shemal e e sidoidu old Samso
Vii Tvartko , premda nebiisce pravi siin kraglia gori immenovanoga , okruniise za kràglia
Bosanskoga , dalliga za mallo vrimena'uxiva , zascto Ostoja krisсtich plemich Bosanski
ustade protiva gniemu, u kazujuchi gospodi Bosanskoi da on nemoxe kràgl biti, buduchi da
nije sin , nizakoniti, ni naravnii kraglia Tvartka , neggo daje siin podmetnuti gniegov ; itako
Boscgniaci Ostoju Kristichia za kraglia okrunisce , a Tvartka bazisce. Allise Tvartko utege
czarru , od koga immade pomoch , içinijga immati jedan dobar dijo kragliestva.
2027Blog
e sperso il bag onOstoja krisztich kragl Bosanski III. a
Ruduchi Ostoja digà s' kragliestva recenoga Tvartka , osta on za kraglia , i vşçini rat pro
D tiva Dubrovcanom , koij quionno vrijme bivsci punno snàxni, mallojim nahudii, paççe
vechie sebi, neggo gnimam , jer voiske Bosanske punno vechie izghibe , neggo Dubrovacke ;
itako bii potribito da piita mir od Dubrovacke gospodè. Ostoja kràgl biisce priķonacina ux
gàn u bludnosti , izato nepraschiasce xennam , divoikam , ni udoviczam , çinechi sillu najve
chim Gospojam Bosankim . Koje nepodobstine gospoda Bosanska podniti nemoguchi, s'koci
scese protiva gniemu g rastaviscega s’krunnom , i skragliestvom , uccinivsci - za kraglia ovoga

.. . Stipan Jabranovich kragi Bosanski IV . i i .

V Idechise Ostogia dighnùt s' kragliestva , utegese Kczarru , kazavscimu progonstvo koje bii .
sce podnio od Boscgniàkà , allimu nekti kazati necistochiu svoju , koja bii uzrok od gnie .
gova zla. Czarga poslussa , i dademu voisku jàkà da scgniomé uddrè na bosnu , da svu popa
lii , porrobii , i isiiçe svoje protiuniike ; alli hotti immati u tutiji Radivoja gniegova siina.
Immaduchi dakle vojsku Tursku , ulize scgniome u bosnu , ma neucinii onliko , koliko biisce
namislio , zasto Jablanovich sritega s voiskom , a biiscemu u pomochi, i Tvartko ozgòr re
cenii , udriscese -xestoko , proliise karv velika i s jedne , izdrughe strane , nitise moxe poznati
çiji mejdan biisce ; itakose metnusce mnoga gospoda za pomiriti ovve poglavicze , paak nai.
poslii pomiriscese s oviim ugovorom da svatrii, to jest , Ostoja kristich , Tvartko Cotroma
novich , i stipàn Jablanavich , dok -budú xiivi, immadu jednako Bosnom vladati , i jednako
imme nositi , tojest , Svatrise kragli zvati ; itò biisce uçsignieno na 1412. ma poscavsci sovo
ga sviita stipan Jablanovich brez porroda , nebuduchise nighda xenio , paak mallo poslii , i
Ostoja , na 1435. Ostade saam Tvartko na vladagniu od sve Borne drughij puut,

D )
 Pisma od ostoje kristichia , i Stipana Jablanovichia .
n Liuto czville bosanke divoike
G Ter prokligniu kristichia Ostoju
Bogh ’vbijo kristichia Ostoju
Slavne Bosne kraglia zulumgara ,
Jer neosta pod vinczem divoika
Ni u Bosni mlada udovicza
Kragł od Bosne daga bor ubijo ,
Kad toh çusce bosanska gospoda
Toje gnimam varlo muççno bilo
Megiusesu vichie uççinili
Da pogube kristichia Ostoju .
A okrune Jablanovich stijpu
Koinoje plemich od starine
sito Zborisce onò uççinisce
Sriipu kneza kragliem uççinisce
Kadje Kristich glase razumio
Skociose na kogniczà svoga
Pak pòbixe priko bosne ravne
Uteçese czarru çestitomu .
Gliubii czarru ruke i kolina
Gorko place suzicze proliva
Terje gniemu tiho besidio
Sudmi sinni czarre gospodine.
Boscgniaczimi krunnu ugrabisce
A drugoga kraglia okrunisce
Po imenu Jablanovich stiipu
Slugu moga duscmanina tuoga.
Vechte molim milli gospodine
Dami dadesc Siilnu voisku tuoju
Stò igliada mladi Jagniçarà
Trijest igliad poizbor kognikà.
Osvoichiu svu Bosnu ponosnu
Pogubichiu Bosansku gospodu
Stipanachiu xiiva uffatiti
I ruxiczu gliubu Stipanovu .
Gliubichiuje nasrid czarrigrada.
Basc na oççi Jablana Stipana.
Naposeje czarre nasmijao
Terje gniemu ciho govorijo ..
Dachiu tebi siilnu voisku moju
Ter otigi na Bosnu ponosnu
A tií meni siina Ututiju
Po imenu mlada Radivoja .
Alse gniemu innò nemogasce
Veciumu daje siina Radivoja
A czar gniemu voisku nebrojenu
Mlade piscce ibarze Kognike.
Digoscese svioni Barjaczi
( darisce czareve borije
Otigiose priko romanije
Ulizosce ù Servìju ravnu.
Mallo vrime postojalo biisce
Glas dopade kragliu Bosanskomu
Zloga sijo Jablanovich stiipe
Eto náte siina Turska voiska. .
Prid gniomeje kristichiu Ostoja
Uzechieti krunnu i kragliestvo
· I Ruxiczu viirnu gliubù tuoju
Gliubichieje na srid czarrigrada.
Kadje stiipe riçi razumijo '
Sjlenuje voisku sakupijo
Mlade piscze i barze kognike
. Od kragliestva po izbor voiniike - -
Alje mallo vriime postojalo .
Na Stipana Turczi udarisce . .
Robe pale sella i varosce
Setoje starro pod sabgliu okrechiu
Setoje mlado vode usuxanstvo .
Na Turkeje stiipe udarijo
Tuse texka Karyczà prolivasce
i Do nebesa jadan glas cujasce
Viska Kognia a jauk junàkà.
Bojak bisce ad jutra do mraka .
I od mraka do bijela danka
S ' obbi strane mnoghii izghibosce
Alse nezna çiji meidan bisce. ;
Kad vidio Jablanovich stiipe
. . On napiisa liistak kgnighe biile
Terje scaglie u voisku czarrevu
1. A naruke kristichia Ostoje. . .
Ukgnizije stiipe besidio
Spomenise kristichiu Ostoja
Spomenise jadne Dusce tuoje
I priçiste virre Issusove.
Koge robisc negh braju svoju
Koga siçesc neggo bratju tvoju
Oddi jadan dase pomirrimo
Pocastimo i josc pobratimo.
Kadje Kristich kgnighu razgledao.
Odmilaje suzze prolivao
, Posla Turke k ' czarru cestitomu ,
A on odde k ' stiipi pobratimu. Nie
Kano bratja liipo skladovasce
I Bosanskim kragliestvom vladasce
Stoje kisca toje Jella visca
Stoje Susca toje Zelenija .
Sviim Junakom pisma na posctenie
Od Boghaim bilo oprosctegnie.
Puar
 Tuariko III. Cotromanovich kragi Bosanski V. "
N Ahodechise Radivoj siin Ostoje kristichia kod czarra u tutiji, kakosmo gorri rekli, i çuva
I sci dasu tvartka za Kraglia uççinili , rasàrdise texko , paak immavsci od czarra voisku
vellikù , uputise scgniome puur Bosne za ugrabiti Kragliestvo Bosansko. Alli kràg! Tvartko
znaduchi za tu pripravu , Skuppii voiske koliko mòxè vechie , izagie suproch Radivoju , i voin
sczi gniegovoi , i buduchise pobijo s Turcim , razbij , i isiice tolliko , da mallo koji utese ,
iz van Siromaha Radivoja , koji pobixe u dubrovnik gdi pristaa za niko vriime. Ma po moks
bi Vlastelle Dubrovaske , i zdopustegniem kraglia Tvartka , vratise u Bosnu , i bih od Kraa
glia liipo primglien , j pomilovan , jermu dadde tolliko sellaa , i zemglie , da mogasce posete
no xiiviți , i Zgospodom Bosanskom Scetati. Poslii togà umrii kràgl Tvartko , na 1443 . brez
sinovaa , i bih uçsignien za kraglia ovvii , koji slisdii.
Toma Kristich kragl Bosanski VI.
DOslij smarti Tvartkoye , bih okrugnie zna kraglia Bosanskoga Toma Kristich , siin Pavla
I Kristichia , Bosanskoga plemichia , i ovii kràgl premdaje vazda slidio , i setovao zokon
Issukarstov , niscta nemagnie , nebiscesse josc karstio ; zato poslijnegose uççini kragliem , kar
stiga Ivan Carvajal Gardinal Riimskij , i bih immenovan nakarstētegniu stipàn , itakose svi
kragli Bosanskii zoviajuse Cesari , Egipcianski zvajuse Farauni ec. Poslij toga uzzee za xennu
Catarinu Chier Herczega stipana , Dukke svetoga Sabbe. Ibuduchi ovvii kràgl mudar i do
bar , za ukazatise pravi katolik çinnii sve manikeane iztirati iz svogakraglieseva , to jest on
nee , koji nektisce pravu virru zagarliti, allise mnozii utekosce k ' stipanu Herczegu , koji bii
sce gniov branitegl; i ovose dogodii godiēta gosp . 1450. Dogodiise poslii toga , da czar Me
med drughii hotti pod mùçem uhodiditi Bosnu , i po gnioj gradove , à aglinam kalugershiim ,
za izviditi kakobii lascgnie osvoijo , i buduchi doscao u Jaicze s' istom svarhòm bih poznat od
jednoga Jaiçanina , koise svasce Gojak , i tako uffattivsciga kragliu Stipanu dovedosce . Stipan
immaduchiga pogubiti, olli naimagnie postaviti ù Tamniczu , nekti , negoga pocastii , darova ,
i scgniimese pobràtii , i poslaga vesela pochi kuchi svoioj. Ovvu stvaar razumivsci Matijàsc
kràgi Ungarski , rasardise xestoko protiva stipanu , i iskasce sve nacine kakobiga smakao . Nai
poslii naggie nacin ovvii : piisce kgnigu potainù gniegovu siinu naravnomu , tojest. Copila
nu , immenom stipanu , takogier i Radivoju bratu kraglia stipana da zadave recenoga kraglia ;
i obechia svakomu ponase dachiega uççinitikragliem od Bosne. Ovvà dakle dvaa opàkà slo :
xivscise zajedno nagiosce naçin , terga jednu nooch udavisce , i razglasisce daje umro od Bo
lesti naravnè , koju stipàn gesto tarpgliasce. Bih za punno vrimena virovano daje kràgl od
svoje umra , dok tuu naglu smart ne ocitova jedan sluga recenoga Radivoje koje zlo priveli
ko kada razumii kraglicza Catarina , punnose smúti , i oxalostii , paak za osvetiti svoga mů
xa , oznanii Memeda pobratima kraglia stipana zadavglienoga , molechiga da skuppii voisku ,
i da osveti svoga pobratima , koga udavisce, govori Catarina , ne za drugo neggo jer tebe pum
stii Xiiva pochi u Kragliestvo tuoje . Czar ovo cuvsci posla voisku na Bosnu , Koja porobiv
Scije , jnapartivscise blaga vratiise na trag, ostavivsci Catarinu vechie smuchienú , i oxaloschie
nu , neghje prija billa ; koja kada viddii da zagniu nije drugoga Vladagnia , ni kragliestva ,
pobixe u Riim , u 'Romu“ gradu sveti xivot provede , çinechi pokoru xestoku za svoje griihe ,
diilechi lemozine uboghim , i dillujuchi sva onnaa dilla kojaje blaxenu uççinisce. Umrij godi
seta gosp. 1476 . i bih ukopana u czarkvi do Araceli rèda svetoga Fràne male bratie. Nagnie
zinu grebu stijuse ovve riici: ovde pribiiva Chatarina Chier Herczega Stipana , xenna Stipan
na Kraglia Bosanskoga.

03
 56
DE CRE TUM
i ST E P H A NI TOM Æ
REGIS BOS N Æ Ü LIIM I.
Nos Stephanus Thomas Dei gratia Rascie , Servie , Bosnensium , sive Illyricorum
Primordiæ partium Dalmatiæ , & Corbaviæ Rex & c. Memoriæ mandamus
vigore præsentium , significantes omnibus quibus expedit & c .

LOnvenientibus in Pago nostro Gognitz in Generali nostra Congregatione fidelibus nostris

universis Prelatis , Baronibus, Vaivodis , ac Proceribus eleétisque omnium Comitatum Re
gni nostri Nobilibus, quibuscumque tractantibus de his, quæ ad utilitatem , &a tranquilli
· tatem sunt Regni, bu nostri Status quibus diutius lahorantibus , & conservationem Regni
respicientibus, idem antedi& i Proceres inter alias eorum laudabiles ordinationes exhibue.
runt & præsentaverunt certos articulos , nempe infrascriptos , humiliter supplicantes , ut
eosdem articulos confirmare dignaremur. Quorum quidem articulus talis est .
Primus. Ne Manichei nova Templa construerent , nec vetera collabentia restaurarent.
Secundus. Quod bong data Ecclesiis non auferantur.
Tertius. Si quis extrado gladio occiderit hominem , Regali Juditio tradatur in carcerem
& omnia sua bona dividantur in duas partes , una Regali Fisco vendicetur , & alia Fi
liis , seu cognati vel parentibus jugulati.
Quartus. Quod Consiliarii , Secretarii , Vajvode , Eu Comites sedis Regiæ , post adhibi
tionem solemniter Regis præstent juramentum .
Quintus. Quod Herczegh Sanéti Sabbæ sit illegitimus , nisi per Regem Rasciæ , Bosnice ,
seu Hyllirice eligatur , & post ele& ionem præstet juramentum Regiæ Majestati , si autem
non prestito juramento ufficium exercere præsumeret , eum Majestas Regia puniat.
· Sextus. Quod incefluosi, Sg corruptores consanguinearum suarum pæna capitali pu
niantur .
Septimus. Quod traditore castrorum , vel suorum , Dominorum , pæna infidelitatis , pari
modo cussores falsarii monetarum puniantur.
In cujus rei memoriam firmitatemque perpetuam constitutiones ipsas in præsentem li
bellum conscriptas, & positas, de Dominorum Prælatorum , Vojvodorum , & Nobilium , ac
totius Regni voluntate , & consilio comuni nostri sigilli appensione communiri fecimus.
Datum Cognitii per manus Reverendi Patris in Christo Domini Villemiri Vladmirovich
Episcopi Creseviensis , by Narentinarum Ecclesiarum Grecanici ritus Aulæ nostre Secre
tarii , Ego Grecanicorum litterarum , ac legum Do& oris dile& i, Ege fidelis nostri . Anno Sal
vatoris 1436 .- In festo Sandi Joannis Baptistae Regni vero nostri tertio .
Præsentibus Venerabilibus in Christo Patribus , fi Dominis Thoma Episcopo Farensi
Apostolica Sedis Legato. .
Theophano Dioclem seu pechinee Patriarcha nostri Regni Rascibe Grécanici ritus. Ma
gimo Service Metropolitano Græcanici ritus. Joanne Mazuce Metropolitano Græcanici ri
tus. Theodoro Paugna Metropolitano Græcanici ritus , ceterisque Dominis , ac Nadicis
nostri Regni de ritu Græcorum . Item Reverendis in Christo ac charissimis Patribus Ordi.
nis S . Francisci Eugenio Summa partium nostri Regni, Rascie Nuntio , & Commissario
Apostolico , ac Generali Inquisitore. Michaele Jadrense Vicario Bosnæ Fratrum predidi
Ordinis. Item spe & antibus, ac magnificis Stephano Herczegh Sandi Sabbæ cum filiis suis.
Radivoj charissimo nostro fratre uterino , So Bano Jaicze. Radivoi Vladmirovich Comite
So Judice Curice nostræ . Stephano Nadkovich consiliario nostro , ac ussore Banno. Joanne
Covacich Vajvoda partium nostrarum Dalmatiæ . Petro Paulovich Vajvoda Glasinczi , Ester
Dapiferarum nostrarum Dalmatic . Petro Paulovich Vojvoda Glasinczi , Sg Dapiferarum
nostrarum Magistro. Paulo Cubretich Vojvoda Zuornikij Magistro Pincernarum . Nicolao
Altomanovich Vojvoda Vaglievi , & præfe & o partium Regni nostri Service. Vailemiro Ja
mometovich Vojvoda , fu præfe &to Regni nostri Rasciæ , Ege aliis quam plurimis Regni no
stri Vojvodis , Voivodatus tenentibus, to honores.
Pis
 : : Pisma od Stipana kristichia igniegovi Svatova.
D kadaje liika i karbava
U Slavna Bosna vitescka Darsava
I od kad je ravna ungaria
Dalmaczia i scgniom Bulgaria .
Niisu lipsi svatti sakupglieni
Ni plemichi lipsci sastavglieni
Şctosu svatti kraglia Bosanskoga
Po imenu kristichia Stipana.
Igniegove liipe zarucnieze
Dievojke kate Herczegovke
Koja biisce skorro izproscena
Od velika rodda iplemena.
Liipa Chiercza Herczega stipana
Slauna sada Catarina Zvana
Koje tiilo u Riimu pribiva
A duscicza u mirru pociva. "
Ghizdaveje svatte sakupijo
Sve po izbor Bàne i knezove
Barze kognie prija nesedlane
A delige mlade nexegniene.
Od Dunaja vojevodo Janka CAN
I Sinovcza kraglievichia Marka
Komu imme momcilo bijasce
Na bojuse dobro podnosásce.
Od Pazara kneza kobilichia
A od Jaicza vuka Brancovichia
Od kosova poglia sitnicichia
Od Cognicza luku sençevichia
Od Neretve Jablanovich Radu
Neka igie po Divoiku mladu
Od Bobovcza kneza Aglinichia
Od Servije Altomanovichia .
Od Cetine kneza Cossovichia
Od starine Bana i plemicha
A od Bosne Cotromanovichia
Od Jugova poglia Jugovichia
Od Mostara Biloxijevichia .
Od Neretve Vladmirovich kneza
Radivoja poi izbor Viteza
Od Mostara mlada Nemanichia
A od Brochna Petra orlovichia .
Od Perasra sestokrilovichia
Od Primorja Varsnoka kaçichia
Ungarskoga po izbor plemichia
I od Brochna Araçinovichia .
- Josc od klissa kruxich Petra Bàna
Mlada Bana od Primorski stràna
A od Machia Bana Neorichia
Zagorskoga po izbor plemichia.
Od Kotora Bilopetjevichia
Od bobbycza kneza Bielanichia
Od Popova Bogassinovichia
Od Blagaja Bogostinovichia .
Od Epiira Castriotich Bana
Od Gospode Ruxa izabrana
Od Popova zove Pavlovichia . .
Od Lievna Cositerovichia :
Od Servije Debelich Novasa
Od Zagorja Divojevih Marka
Od Omissá hneza Deskovichia :
A od Liyna mlada Drasckovichia .
Od Vigniana Krixichia Viteza
I Rupsichia od Mostara kneza
Od Zagorja dva mlada plemichia
Basc Bibichia i Mirilovichia.
Zove Stiipe i Dobretovichia
Od Bobovcza Francopanovichia
Od Mostara dva mlada plemichia
Copjevichia i Cressoevichia .
Ligniçichia izpad Sibenika
Pivai pobre junaçkaje diika
Od Mostara Zove Jelicichia .
A od Foçe Bana Lubcovichia .
Od olova kneza Grubiscichia
Od Neretve Mutne Grubcovichia
Od utova Ghizdelinovichia
Od Mostara mlada Ilinichia .
Od Travnika zove Pokraiçichia
Od çitluka Parmezanovichia
Od ögorja kneza Raicovichia
Od Nererve mutne Grubkovichia .
Odzaxabja dva mlada plemichia
Tuartkovichja i Novakovickia
Od Busckoga Blata sestriçichia
Od surinske kneza' xdralovichia . .
Stankovichia izpod Vuçevicze
Isubichia izpod ostarvcze
Subich biisce od Pribira knexe .
Odkogase sokolich izlexe.
? Sivii sokó Zrinovichiu Bane.
Koii Turkom dadde gliure ranne
Poznajese daje izkotara
Gliuta zmija i delija stara .
Od Posuscja zove Cutlovichia
Od Primorja kneza Costanichia
Od Vavkova Dobrassinovichia
A od Brochna mlada knezovichia .
Napiir zove duia gospodicichia
Voicovichia i Voinovichia :
Od zaxabja kneza xarkovichia
Od Popova mlada Melinichia . .
Dielovichia od Neterve mutne
Gdise legù plemenite Urve .
Od zvorniika grada morovichia .
Od lievna kneza Vokovichia .
Od Podùmja zove Bergeglichia
A od Rame Jovana kopcichia
I Chiorichia od Bosne ponosne
Jovinichia od Herczegovine.
Napiir zove Marcirascevichia .
D4 Na
 Od lievná kneza Masnovichia Od Imote slaodevich kneza
Od Posuscja Rady lovrerichia Od Pogliicza sudichia viteza
Od zaxabjá mlada Mernarichia Zoviasce dua gospodicichia
Od Bagaja Zlaconosovichia Gliuberichia i marulovichia
A od Raşcka Matievkovicha
Josc imlada Ugrinovich Bana, I mladoga czarnoevich Bana ,
U çikoili ad kliuçicza grada . '; Od goricze czarne gospodara .
Zove Stiipe sokolovich kneza Od kotora dua mlada plemichia
Palikuchiu i predoevichia . . .
Sarajskoga poizbor Viteza . Josc slovinske gospode imade ,
Josc od Bosne dua gospodicichia Koje nechiu imenovat ovde.
Tescepcichia i Ticinovichia Duga pisma u viinu sramota
Od çitluka dua sagrilovichia
Vincze piili vazda zdravo büli.
Od Blagaja dua zvizdoevichia. . Amen . . .
Stipan Kristich kragl Bosanski Sedmii , Inaiposlidgnii.
Copilan Kraglia Stipana , Koise istjim immenom Zvasce , bih obraan , i okrugnien za kra
u glia Bosanskoga . Alli karv ogreva nèdademu za dugo kraglievati . Nekti Stipan darti Czar
ru Araç , Kakoje obetao biisce à potribi svoioj, zato czar udarii s' jednom neizbrojenom Vois
kom na Bosnu , i u osam danaà osvoj Sedamdeset gradovaa , i Casctella , i uffativsci kraglia
Stipana na Virri sasvòm gospodòm Bosanskom , koji bihu doscli pod grad Jaicze , privareni
od czarra , dachieim potuarditi privilegia , i umiiru pustit xivit ; ma kraglia Stipana , i Ra
divoja stricza gniegova cinnii na miih odriti , a devet igliàda plemichia , gospode , i Officiala ,
çinniì posichi , na 1463. i ovde dospijva kragliestvo Bosansko , do dneva danascgniega od nem
virni Turraka pritisnuto , i ugrabglieno, na privari.
Pisma od Stipana Tomascevichia , Olitikristichia kraglia Bosanskoga .
TOsc ni zore ni bijela danka.
J Ni danicza pomolila zdraka Tose strasci kraina Primorska :
I do Riima sva Zemglia latinska .
Uranijo Tomascevich stiipe
Ranno ranni biilu kynighu piisce . Sctoli mugna siiva iz oblaka
Odvecera ter dobijla danka
Ne pisceje czarnim murechiepom
Vechje piisce karvozom iz obraza Tòmi priti czarre silloviti
Terje scaglie Bosanskoi Gospodi Dache mene barzo pogubiti.
Svę po izbor Banom i knezevom . Nuder dakle moji Vitezovi
Neka znate moi Vitezovi Vii plemichi Bani iknezovi .
Vladaoczi Bani i knezovi Sakupite voisku nasve strane .
Kolunelli ixi Generali Da cekamo czarra sillenoga.
Capitani i mladi serdari. Prijategliu Cosarich Stipane in
Daje dobro odnas od stupilo : Od starine plemichiu i Bane
Vedroseje Nebbo pomurilo Slavni Dukka od Gerczegovine
Xarkonamje suncze pomarçalo Od Pazara do vode, czerine. . .
Signeseje' more Uzbunilo . Sakupider tuoje Herczegovcze
Mugnia silva od suncza istoka I prid gnimam do trii siina tuoja
Trii plemichia trii siiva, sokola
Neda meni otvoriti okka Odi svoiskom na poglie kosovo.
Letil zmaje od istocni strana Ah moj Vice Jablanovich Rade
Udarichie na kraglia Stipana. . .
Sctose vedro nebbo pomutilo • Kriilo moje i od Jajcza Bane
Terje svoje licze izgubilo Nu podighni prid Voiskom barjake
Na kosovu da sicemo T'urke.
Onò plaçe sva zemglicza Garçka Od Primorja stanichiu Stipane
Voiskajeje pritisnula Turska. · Od starine Voivoda i Bane
Scrolje xarko suncze pomarçalo · Varzi nàsce kriilo sokolovo
Ono czarre osvoi czarigrad Odi s' voiskom na poglie kosovo :
I pogubili Garçkoga czesara Kriilo moje Tomanovich Bane
Od istocnij stråna gospodara.. Kuppi Bane tuoje Vitezove
Scrolse siignie uzbunilo more
Odi svoiskom na poglie kosovo
Ter proliva do gorrè valove Ondechiemo czarra doçekati.
Des

Desna ruko kovacichiu Pere
Od Povnga Voivoda iknexe .
Tiisi Petre od starine junak
Kuppi voisku dògi na kosovo.
Markii Vuçe Grabglianovich knexe
Od lievna Bane i vitexe - O Dejane Altomanovichiu
Sakupider poizbor junake
Mlade piscze ibarze kognike : -
Odi svoiskom na poglie kossOVO
Ipodigni prid voiskom barjake
Ondechiemo czarra docekati . .
Inagniega skladno udariti.
Svitlì knexe Vladmirovich . Rade
Svate Bosna do kotara znade
Dasi sudacz udvoru mojemu
Nu pokupi tuoje vitezove .
Mostarane i poçitegliane
Gabegliane josc i gliubuscane
Tii prid gnimam podigni barjake . .
Da sicemo pokosovu Turke
Siivi orle Micinovich knexe
Ako tebe moja gliubav stexe
Nu sakupi tvoje Vitezove
Potexise na kossovo poglie .
Viirna slugo Kubrezichiu Pave:
Siivii orle iz goricze lave
Posnajete kàrbava i liika
Za voiyodu od grada zvornika
Kuppi knexe Piscze i kognike
I pridgnimam podighni barjake
Odi svoiskom na poglie kossovo
Da cekamo czarra cestitoga .
Kriilo desno sckarichiu Ivane
. . Nu sakuppi tuoje Vitezove
Ova piisma bii izvagiena iz gnighe Latinske , Koju gospodi piisa reçeni Kragi Stipan ,
i pocimglie ovako:
50 s
Oddi scgnimam na kossovo poglie
Da sicemo czarreve delije.
Vladislave Vukichiu vitexe
Od Rascie Voivoda iknexe
Sve sakupi.malo i veliko
Zmija zvixdè udarichie náme.
Vladaoce i gospodiqichiu
Od Servie voivoda i Bane
Sabglio moja zlatni Buzdohane.
Varzi nase perje sokolovo
Kuppi voisku oddi nakossovo
Ondechiemo czarra docekati
Scgnimchiemose Bane ogledati.
Slugo moja veselicich Vuksa
Vladaoce od Herczegh Novoga
Sakupider kotorsku krainu
Oddi svoiskom napoglie kosovo.
Markomiru Brancovich voivoda
Tebe fale Bàni i gospoda
Nad voiskomsi ober Capetane
Nu sakupi voisku na sve strane.
Da çekamo czarra siilenoga
. Na kossovu pogliu scirokomu
Vaglia dase. juna sastanemo
I nagniega skladno udarimo.
Dospivajuch pozdravgliamvas liipo
Sve Zagargliam malo i veliko
Naipri tebe Herczexe Stipane
Pak ostàle Knezove i Bane. -
, Bji pisana u gradu mojemu
Gdino sidiin na stoczu zlatnomu
Na igliadu cetiri stotine
Na pedeset i devet godina.
EPI
 58
EPISTOLA : :
R E G IS B 0 . 5 N I Æ .
Qua magnates Regai ad Bellum contra Turcas invitabat:
. ? IN NOMINB SS. ET INDIVIDUB TRINIPATIS.
STEPHAN U - S TOMA ŞCE VICH
Dei Gratia Rasciæ , Service , Boshensium , seu Illiricorum , Primordiæ , seu Maritima ,
partium Dalmatiæ , & Corbaviæ Rex & c .

Niversis nostris Fidelibus Dominis Prælatis , Baronibus, Magnatibus, Comitibus, Voi

vodis , Vice Comitibus, Generalibus, Tribunis , Centurionibus, Nobilibus , Juratis Civibus ,
Eg Alteriys cujuscumque Status, & conditionis sub nostra ditione Constitutis ; & existentin
bus salutem , foi gratiam nostram oc :
Notum indicamus unicuique pio Cristiano , quo vulnere sanciata - sit Christianitas hac
nostra tempestate a perfidis illis Mahumetanis : qua propter meditatio Cordis nostri assi
dua ad id summopere invigilat , & intendit , ut hostes Christi nominis , quibus tot insidiis ,
atque damnis lacessita sit fides nostra , & jam vicinum Mahumetum eorum Imperatorem ,
qui infidelium bye paganorum Coadunationem multiplicata , ruinam , Ego exterminium fir
ma intentione minatur , procul a nostræ Regionis finibus ut' arceamus , ne pedes Pagani
ad nostra limina ponantur , nec hoc Regnum ex improvisa paganoruñv invasione , & Re
gnicularum inadvertentia in laorimabilem casum involvatur , penitusque dirimatur ; Que
madmodum Superioribus temporibus , . Eu in proximis diebus evolutis exemplarvintuitu aliis
nationibus per eundem Imperatorem Turcarum illatum fuisse jam experti sumus. Et quis
Christi fidelis , & fervidus Orthodoxæ Fidei amator lacrimas continere poterit , conside
rando Urbis Constantinopolitana direptionem ? Ea propter prænominati fideles nostri Bar
rones , Prælati , Nobiles , Vaivode , & Proceres Regni. In primis , Ege nominatim .'
Stephanus Cossarith noster Fidélis Herczeg Sanăi Sabbæ cum Fillis å vexillis.“
Radiooj Jablanovich Charissimus Patruus noster , Banus Jaicze . . .
Stephanus ştanich Vojvoda Primordiæ seu maritimæ cum vexillo .
Moncinus Thomanovich Ussore Banus cum vexillis.
Petrus Covacich Voivoda Pounga cum vexillo .
Vuk Grebglianovich Comes liuna , Ego Voivoda Prusstij cum vexillis.
Radivoj Vladmirovich Comes , & judex curiæ nostræ cum vexillo .
Vojvoda Micinovich cum vexillo .
Vukich Misircovich cum Fratibus suis, Ego vexillo .
Paulus Cubretich Vaivoda Zvornich , E Massuæ cum Filiis , & vexillis.
Vajvoda Joannes Skatich cum vexillo .
Vladislaus Vukich Vaivoda , & Præfe &tus Rasciæ cum Filiis & vexillis,
Dean Altomanovich Præfeâus Service , Ego super mineralia referendariorum nostrorum
Migister cum vexillis.
Vuksa vesselicich Voivoda Novi Castri prope Rasurium Præfe& us partium maritimarum
cum vexillio .
· Marcomijr Brancovich Vaivoda Podvigna , Ege Tribunorum nostrorum Supremus Magi
ster cum tribunis, fogo Centurioribus. Elečtis nobis hominibus Singulorum Comitatum ejus
dem Regni nostri in Campo Cossovino , hoc'mense Junio Congregati supe co Generaliter
huic Draconi occurere debemus, ne venenum super nos Evomat. Datum Pristinæ . Die 3 .
Junii. Anno Domini 1459 .
Hujus Epistolæ _ Apographon , in Conventu San & i Spiritus Foinice Fratrum minorum
Observantium S. Francisci , Provinciæ Bosnæ Argentinæ conservatur , quod Fideliter ,er
trahi curavit Pater Marianus Lecussich Provinciæ Secretarius admodum Reverendi Palris
Augustini a Salinis , die 8. Decembris 1724.
Siij
 ko

Slijde Poglavicze od Bulgarije.

DUlgari, Kako i ostali vas narod slovinski, izagiosce iz velike scandinavie na 666 . koji ,
D buduchi junaci, vitezovi, i slavodobitnici , vazda na boj pripravni biju , i zatò kada iza
giosce iz Scandinavie , udarisce na czesara czarigraskoga Constantina çetvartoga , koga voisku
razbisce , isikosce , i osvoisce svukoliku Bulgariju , boj bijuchi s'nepriateglim na sue strane ,
a naivechie z'garcim . Poglavicza parvi koji scandinavju ostavii , a Bulgariju osvoi , jest ovii
koji slidii.
Obrat Pogliavicza od Bulgarie .
Vii Poglavicza Kakosmo , rekli uzee kragliestvo od Bulgarije , koje prija biisce podloxno
czesarom czarrigradskiim , i doklemgodiir xiivii , z' garcim brez pristanka rat cinnij .
Imadiisce peet sinovå , koiziim na smarti ostavii on naredbu , da vazda budu zajedno stdti ,
i skladovati , i da nikomu nigda ne budú podloxni, tojest, dase ne puste vladati od Inostra
nacza. Ali poslii smarti gniegove , zajedno mallo stásce , jer starii posçe Vladati sam Koko
muse i pristojasce , i takose ostalij raztarkasce po drughiim kraglievinam . Od ovoga dakle
koij slidij , govoriti immamo.
Butaja Poglavicza Bulgarski.
PRincip ovvi, olliti Poglavicza Bulgarski, uççinnii texak rat protiva Justinianu garçkomu
I Cesaru , koga vojsku nà toliko miista razbi, i isijçe . Ma Videchi Cesar Justinian daga
srichia nenasliduje , neggo damuse protivà Ukazuje , zapiita miir ù Principa Butaje , i nagie
ga kod gniega. Koij Vladajuchi nikò vriime, i viteschise podnosechi , diiliise s' ovoga sviita
( buduchi neznababosacz ) na gorii.
Terbelo Poglavicza Bulgarski.
DOglavicza ovvij bisce punno mùdar , slodoban , i kripostan na oruxju ; koji kakko stadde
I za Vladaocza od Bulgarije uçsinii-zakon , da kobi ubio , ukrà , putenij grijh uççinio , ol
kavku drugù nepodobsctinu dillovao , immamuse odma glava odisichi, i biisce on parvii , 'koji
takii zakon Bulgarom postavij. J. ovij Poglavicza dadde pomoch Cesaru Justinianu trechie
mu , koji biisce od Assimara iztiran iz Czarrigrada , i iz svega Czesarstva. Terbello dakle
odde svoiskom pod czarrigràd osvoiga , i pridade recenomu Cesaru viirno . Drughi puut budu
· chi doscli Arapi iz Arapske Zemglie pod czarrigrad daga osvoje , u vriime Leona Czara , i
bivscise i raztarkali po svoj Garcko zemgli do mejassà Bulgarski, robechi, palechi , i smicu
chi Garke brez svakoga milosargia , zato , razumivsci ovvii Poglavicza , dasu udrili i nagnie .
gove mejasce , s'koçise , i odde s'voiskom protiva gnima , udarii na Arrape , i posiceeji tri
jest i dvii igliade. Principovij punno srichian biisce , jer pomilosti Boxioj poznade pravi
zakon , i pokarstise sasviim Kragliestvom svoiziim , iza vechiu poniznost baczii Kragliestvo
siinu starijemu , i uççinise Fratar , ma prija , negoga ostavji , uççinij siinom ovij ugovor , da
nejma nighda virre Issusove od bacciti, ida u viri gnoegovojimma svoj puuk uxdarxati, i to
ga neobsluxiusci da on imma habit ostaviti , i Vladagnie priuzeti. Sve ovvo bih od gospode
Bulgarske liipo primglieno , i podpisano. Ma do mallo Vrimena , videchi da siin gniegov ,
metnuvsci podnoghe recenij ugovor i obechiagnie , nastojasce odvratiti vas puuk od prave ,
virre izakona , zato izascavsci iz reda , uzzee Vladagnie od Bulgarie , uffati sina odmetnika ,
cinnijmu izvaditi oççi, pakmu reçe ovve riççi. Kakosi izgubio oççi Duhovnee , da nevidisc
svitlosti virre svète , onnakosi izgubio i oççi tilesnee , neka nevidisc svitlosti suncza, nimi
secza . Poslii toga dozvd pridase siina mlagega , patmu poççe govoriti: Tij immas Nadati
Kragliestvom od Bulgarije , i immasc uzdarxat sebe , i sve Kragliestvo uzakonu pravomling
Kogasmo skoro poznali, i zagarlili, pazi dakle dobro dase Kogod od tuoj podloxniika po tvo
joi nepomgli izgubii, i akko sve ouvo ne obsluxijsc, nechiuti oççi izvaditi, machiuti ja mo
jom rukom glavu odsichi. Too rekavsci, povratíse umanastiir , u komu xiivi, i svarsci xivot
sveto . Mallo poslij , poscavsci i gniegov siin s'ovoga sviita , Bulgari uzvisisce ovvoga koji slii
dii, uççinivsciga Kragliena od Bulgarije.
. . . . . . . fase
 Jassen Velikii Kragl od Bulgarie I.
V Rime Leona Czarrigradskoga Cesara , dògie kràglArapski s'jednom neizbrojenom vojskom
V protiva gniemu , uddarii na gniegove darxave , i hotemu Mediu , i Armeniu . Náhode
chise Leon utolikoj potribi , uteçese Jassennu Poglaviczi Bulgarskomu , molechiga damu svoi
skom na pomoch dogie . Jassen ganuvscise na milosardie , sakupi svoje Bulgare, i otigie Scgni
mam ù Armeniu , gdi nascavsci Arrapsku voisku uddarii nagniu , koju ' razbi, i isiice takko ,
dase visce ne smidosce Kússari Arrapi Cesarove Darxave robiti , paak oslobodiusci Mediu , i
Armeniu od recenii zlocigniacza , Vratise svoiskom natraag. Leon poznajuchi dobro , kojemu
bisce Jassen uççinio , daddemu Tituo , oliti imme od kraglia , koje imme proscaste Poglavicze
Bulgarske immati nemogosce .

Dobre Kragi Bulgarski II.

Poslii Smarti Jassenove , bii okrugnien ' za kràglia Bulgarskoga Dobre , koji immade rat s'
I cesarom Garçkiim , punno pucà dobii cesara , alli punnokrit bih od gniega i dobiven , i
zato Bulgari kojise biju naucili vazda dobivati, a nigda gubiti , poçesce Dobru zlo gledati, i
nenaviditi, Cinechi da od kraglia ù bòju izlazii vazda srichia , inesrichia . Horijuchise dakle
Dsramota opritarimiira
obre pitati inju odiodkoga
en , ma nastojechi kràgl omiiru , bih od Bulgara cigniasce
Dobre pomiiriti s' cesarom , Bulgari nedadose ni progovoriti, jerse gnimam velika
ubijen , Sasviim
oniziim koji bihju od gniegova Rodda i plemena , uççinivsci za kraglia ovoga koji siiidii. -
Teleutio Kragl Bulgarski III. . '
Vij Kràgi biisce mladich od trijest godina , kada stupii na kragliestvo Bulgarsko. Ma ù
voevagniu biisce nesrichian punno , jer pobivscise s' cesarovom voiskom , na pogliu
kojese zove Anchialo , bih gniegova voiska razbijena , i isiçena dase broja nezna , a mnoghii
takogier za roba odvedeni. Koje zlo videchi Bulgarini, koji bihu od sabglie Garcke utekli ,
Cinechi daje od toga zla uzrok kràgi, skociscese kano pomamglieni , pak ubisce svoga kra
glia , Teleutia , a drugoga okrunisce.
Sabin Kragl Bulgarski IV .
V Idechi Sabin kràgl Bulgarski, da Cesarova voiska srichna biisce , a Bulgarska nesrichna ,
i da pod vladagniem prosastoga kraglia bihu Bulgari prikonacina isiceni, uzbojase te
no
jedan grado da , namisliponiz , honne
scko , itakko ratta zametnuti s' cesarom ne' smide , neggo od gniega posee miir piitati: Vi
dechi Bulgari ovvo dillo ponizno , koje Sabin çigniasce , i cziinechi daje tò gniova velika sra
mota , i pogarda , namislisce ubiti igniega , koji poznavsci gniovu opáků , odluku , pobixe ù
jedan gràd , koise zove Mescembria , i ù gniemu xivot Saranii , Ma Bulgari okrunisce za kra
glia ovvoga koji sliidii.
Pagan Kragl Bulgarski V .

1 Vvii krag) biisce nesrichian , kakkono , i proscastii , Zasctoi Cesarova voiska udarivsci na
Bulgariju , Svuje porrobii , i dosta zla uççinii , nemoguchojoj kràg! Pagan odoliti, ni
zla nikakvà uççiniti. Radi togà , cinechi Bulgari daje od svega zla gniova kràg! Uzrok , gnie
ga spristoglia digosce, a drugoga uççinisce.
Telerik kragl Bulgarski VI.
DOslii neggo Bulgari skidosce s'pristoglia recenoga ozgor kraglia , okrunisce jednoga varsna
T viteza , i voinika , komu ime biisce Telerik , ovise jàko oprii protiva voiszi cesarovoi ,
tako da garci niseta nemogahu nahuditi Bulgarom u gniegovo vriime. Naiposli pomirise s'ce
sarom , ma soviim ugovorom , da Bulgari neimadu unapridak robiti Romanie , ni garci zem
gliu Bulgarsku. Alli sasvim dase tako Telerik dobro podnosasce , gospoda Bulgarska naucna .
sesto kraglie promignivati, odlucisce ubiti i gniega. Ma biimu cà zlá odluka prikazana od .
gnie
 61
gniegovi priategliaa , i tako imade vriime utechi u czarigrad , gdi bii primglien od cesara
Leona Copronima , s velikim vesegliem , koiga ucinii vlastelinom czarrigradskim , davscimu za
xenu svoju rodiczu imenom Irenu. Uçiniise karstianin , xivi , i umrii karstianski.
i oni w ram Cardan Kragl Bulgarski VII. S
in iotechisons
STaracz od sedamdeset godiina imenom Cardan , Plemich Bulgarski , vitez , i voiniik na
u glasu , bii od Bulgaraa zá kraglia obran , i okrugnien koji Buduchise uzdigao , i ostario u
boju , brez boja umriti stiggiascese , i zatò kakkose okrunii , ucinii rat protiva Cesaru Con
stanrinu scestomu , koga vojsku na punno miistà razbi, i işiice , gniegove glavare pofatà xil
ve. Posli toga puxo danaa ostavi krunu ovomu koji sliidi.
Orun Kragl Bulgarski VIII.
K Ragł ovii biisce xestok punno , i na voisczi srichian , jer vazda dobivasce a gniega dobiti
I nemoxe nikko. Porrobii , i popalii Traciu svukoliku , osvoji sardiku , i posiçe scest in
gliada Garkà. Mallo poslij uffativsci xiiva cesara Nicefora cinnimu glavu odsichi , i postavite
je naviscala , za izgled cesarovaczà , s koje kada meso opade , uze gorgniu gliupglinu , na
çinii od gnie çascu , s kojom za vechiu garcků pogardu , na sobetim viino pijasce , i gospodi
nazdravgliasce . Obside grad Messembriu , i domaloga danna osvoji. Postii toga origie pod
grad kojse zove Andrinopoglie , pod koim ostavivsci nikoliko voiske , onse s ostalom dilii
puut czarrigrada , i počega bitti sasvi stranaa , alli premda biisce doscaò do vràri zlatnji , ne
moxega uzeti', negoga ostavii , i vratise na tràgh s voiskom , ki reçenomu gradu Andrinopo
glia ; na koga onakii sardit udarivsci , nasilluga osvoji , isve karstiane koje neposiige , one za
suxgnie povede u Bulgariu , megiu koim bii zarobglien Manuel Biskup od recenoga grada.
Bii zarobglien rada i veliki Basilio zajedon sotezem , i materom , koji postii negose oslobo
dii suxanstva , izagie za cesara czarrigradskoga . Ma recenoga Biskupa Manuela biisce Provi.
dio Bogh Bulgarom za pripovidaocza , i gniova spasiteglia , jer buduchi upali u nevirnost , po
gniegovu , i ostali suxagnia pripovidagniu okrenuscese mnozii na virru Catoliçansku . Mallo
poslii toga pogie Orun š ovoga sviita , i bij okrugnien ovii koji slidii.
Pisma od Oruna i Nicefora . '
L 'Aliose czesar Niceförb Punnomije Orun' nahudio
pod mar
Voiskumije nod okrenitori
maç okrenuo ,
I U bijelu gradu czarrigradu :
Sakupichiu siilnu voisku mojir ! h. Generale moje pofatao More
Od istoka lipo do zapada. h U tamniczu tamnu postavio . !!). . .
Porobichiu ravnu Bulgariu 1. Ako aiuuffat Bog
Gomig
lach ga iti
po 'vo hda
isc zi voditi
Pogubichiu kraglia Bulgarskoga
Maikuchiumu kogniem pogaziti . Xivachiuga na mihe derati !
SIA gliubovczu za roba odvestis Gniegovese karvcze napoiti. ! .
Zascto visce xiviti nemogu ? " Kada Bani gniega razumisce 399
! ? Od: Oruna kraglia Bulgarskogais Barzo síilnu voisku sakupisce
Traciuje ravnu osvoio Josc napomoch zovu Parsiana
I sardiku bliizu czarrigradà . I siilnoga czarra Tatarana .
Josste fali Orun zmia gliuxa . ! Odde voiska k ' ravnoj Bulgarii
Dachie odsich rusù glavu moju Prid gniomeje krupna czesarova
I siditi na pristogliü moina ? ? ? " Alli gniemu losca srichia biisce
Dachie sudit kano czesar sudi. . . Udrii Orun iz gore zelene. .
· Nuder dakle po izbor Gospodoo 3* : Kano vuce u biele ovcze
Sakupite garke vitezove will be Siivij soko u bile golubevideo
· 25b zovite k sebi Persianas .!.. . vi Sve isirce nikko neutese
Josc siilnoga czarra Tatarana. . . Kamo fala garçkoga czesara. . ;
O ichiemo u zemgliu Bulgarsku Nicefora xiiva uffatisce
Palichiemo sella i gradove Almu barzo glavu odsikosce
Isichiemo malo , i veliko Terje mechiu gradu nabedene
I Oruna kraglia ohologa. Ei czesare pokoinati dusca .
 62
: . Na garskuje zemgliu:udario Ol u srebro zlatom izmiscano ! .
. Gradoveje mnoghe asvoio I okuite Alem kamen draghi
Pak origie g ’biilu czarrigradu niste Koji sjae hano suncze Xarko. . . .
Terga bije saçetiri strane. Kada budem çiniti sobete
Bioga je godiniczu dana Jachiuscgniome ruino viino pitti
Al czarrigrad osvoit nemoxe I gospodi mojoi napijati
ci : Dixe voisku iz ipod czarrigrada Sve uzdravglie krunne cesarove :: 1
Pak origie u gemgliu Bulgarsku . Kujuncije gniega poslyscasce
Kadje dosca gdvoru bielomu inn I usrebro glayu okopasce
Zove, orun mlade kujuncije Cesto orun scgniome napiasce
Mudre mesctrę od zemglie latinske Nicefora starcza spomigniasce.
Terje gnimam tiho govorio . Kome cuje na cast nekamuje
Okuitemi glavu czesarovu . Gniemu pisma meni çasca viina.
Ol uzlato trikrat prilivano
is; Murtagh Kragl Dulgarski ix. si
Vii Kragl biisce brat orunov., koji videchj dase svakii dan po toliko Bulgara ena virru
svetu okrechie , po pripovidagniu Manuela Biskupa i ostalli suxagnia od oruna bratta
gniegova zaroblieni, rasardise - texko i dozva pridase Manuela Biskupa s ostalom druxi
nom gniegovom , pakjim reçe ovè rici: ollise odrecite zakona vascega , ter zakon Bul
garski zagarlite , ollichiuvas svekolike nemilom smartju umoriti. Nektiuchi onni pogani za
kon primiti , ni svogase zákona odvarchi , , hihu od ovoga kraglia nasvake mukke :mechiani i
, umoreni zarad virre lussussove. Nistca , ne magnie bil oyii zlocesti kragl prosyitglien sod Boga
tako , da poznavsci virru pravu karstise on , i sve Kragliestvo gniegovo . Ma poslii smarti
- gniegove , iztirasce Bulgari sve misnike latinskega primisce Calugiere garcke , i zagarlisce
scismu gniovų .
. Simun Labas·Kragl. Bulgarski X .
I TÇcinii kragl ovï rat protiva Constantinu sedmomu , i sakupivsci voisku veliku origie
*s' cgniome pod czarrigrad za Osvoitiga ;ima premda çestokrat jurisc ciniasce nagrad , 0 .
syoitiga nemòxe , jerse vitexki gragiani bragniahu , i tako ostavivsciga vratise natragh , pak
udarii na Traciu darxavu Garscku , puno u gnioj zla uççinii ; megiutò sakupii cesar voisku
neizbrojenu , i posla prid gniom jednoga varsna viteza , komu imme biisce Foca protiva kra
gliu Şimunu , i nascavsçiga s? Voiskom na jedpomu pogliu , pripravna za pobitise scgnime, u
dari na gniega tako naglo , damu voisku razbi , i mnoghe isiiçe . Ma buduchi Foca oxednio
tirrajuchi Bulgare , i nascavsci yoddų , sagie s’kognia dase napie., i to bii. gniegova velika
nesrichia ; jer kogn pobixe brez gospodara u voisku gracku , koga kada ugledasće garozi, cia
nechi daje gniov genera poghinuo od Bulgàrà , tolikose pristrascisce , da pocesce natragh bi
xati , koju stvar videchi Bulgari koji prid garcim bixahu , oslobodivsçise , oßrenuscese nata
ràgh , potirasce voisku czesarovu , i tolikoji işiikosce dase ni broja neznadisce , a siroma Foca
jedva utece , i glavu , odnese. Poslij togà voiska Bulgarska porrobii - svu l' raciu , i Macedoniu ,
popalivscia sella , i varosce brez milosargia, Kragl Simun od Febre naskoven poie s' OVO
ga svita. , di sini
Petar I. Kragl od Bulgarie XI.
I TVriime kraglia ovoga , koji biisce siin Simuna gori imenovana , bih velik glad u Bulga
rii , izatose punno strascasce , boechise da s ovizim dogagiajem na Bulgariu ne udre ce
sar , i da Bladne gliude nascavsci nebudu varsni scgnimese, pobiti, i tako posla k ' cesaru svc
je poklisare , za utvarditi miir scgnime , s' koizijm za vechiu tvargiav od miira horise spria
tegliti pitajuchi chierscu , gniegovu za svoju zarucniczu , s kojom imade dya siiná. . tojest Bo
risca , i Romana i ovii ştarii bii okrugnien , poslii smarti otcza svoga gi za kragiia Bula
garskoga.

Bar
 Borisko Kragl Bulgarski XII.
Tallo poslii negose Borisco za kragtia okruni, udarisce Ungarci na gniegovo kragliestvo.
| Videchise Borisco od tolike voiske stisnut , i nahodechise u velikoj potribi . uterese ce .
saru Niceforu svomu diddu po materi , molechiga damu pomoch dade , alimu odgovoriti cesar
daga pomochi nemoxe , nosechi razlogh ovii , dase nebi rad omraziti s'kragliem un carckim .
videchi Borisco damu od cesara pomochi neima , scto s molbom , scto s'iniitom , pomiirise
s' kragliem od Ungarie , ma gorre : bii po cesara , jer Ungarci ostavivsci Bulgarivuri ce
na darxave cesarove robechi, palechi, i svako zlo çinechi. Kada cesar razumi ovozio -ner
nena
dgnie , posla poklisare svomu unuk kragliu od Bulgarie ; molechia damu igie na pomoch .
ma Borisco spomignuchise sctomu bisce cesar odgovorio u gniegovoj potribi, rece poklisa .
rom ovè riçi:. Kaxite cesaru vascemu gospodaru , a momu diddu, da ja nemogu uvridiii Kra .
glia ungarskoga , skoimsamse skoro pomirio , zato ja pomochi dati nemoguñiposito : i- lakose
Borisco barzó osvetii ma hovà osvera bii gniemu i svemu kragliestvu punno séterná jer ce - i
sar nagniegase rasardivsci , nagovorii vestuslava Poglaviczu od Rascie , dá skuppii voisku i
nagniega udarii. Svetoslav buduchi bàrz na zlo , skupivsci voisku , ode u Bulgarij : uze inne .
ghe gradove , i ucinii zla mnogà , Osvoiobi i svu Bulgariu , da nebude do mallo dana poscao
cesar s 'ovoga sviita , koimu pomoch , davasce jer buduchi usignien za cesara Ivan zimissia .
i videchi zlo koje svetislav u Bulgarii cigniasce , i da tò gniegovo toliko junascto nemové
biti korisno garkom , nego svrimenom sctetno , skuppii voisku pogie na griega : istiraga ix
Bulgarie , i povratii sva mistà koja biisce osvoio kragliu Bulgarskomu , koga vazda bragnia
sce od gniegovi protivnika uçinivsciga velikim Mestrom od svoga cesarstva ; ma buduchise
obukao na Rimsku , i putujuchi u takim aglinam priko Bulgarie , cinechi nikii Bulgari dae
Rimglianin , naskogisce na gniega , i ubisce svoga kraglia .
( 3 ) Seleuchia Kragl Bulgarski XIII. stis ICE : 4956
1976 Ty : iudha T ,
7 Ragl seleuchia biiśce vitez , i voinik na glasu , i ovi sakupivsci voisku , osvoji zagorie .
Topgliczu , i sardiku , rasiriusci kragliestvo svoje vechie nego nijedan od kragtja prosca
sti, koji vrachiajuchise slavodobitniik u Bulgariu , po puuta umrii,
: Subotin Kragi Bulgarski XIV .
Vii kragl neucinii velike stvari kojabise imala bilixiti, zasétoje svega svoga xjvota u .mi.
iru biho neimaduchi ratta niskim . Ma poslii gniegove smarti, cesar czarrigradski osvoji
svu Bulgariu , allije malio uxiva , jerse Bulgari od gniega odvargosce , i kraglia koji slidii
ucinisce.
Samuel kragi Bulgarski XV.

Dli obrán za kraglia Bulgarskoga Samuel u vriime' cesira Basilia , i ovj oslobodi Bulgaa
D riu od progonstva garskoga. Biisce na voiczi srichian , jer punnokrat" pobivscisé s'vois
kom recenoga cesara Bassilia ostade slavodobitnik ; porrobii' garçku' zemgliu , i osvoji mnoga
mista , i gradove. Uççinii rat protiva Vladimiru Dalmatinskomug, ixivaga , na privari uffa .
cii , i svu gorgniu Dalmatiu porrobii. Mallo poslii toggà opet cesar Basilio voisku sakupii , . i.
pridgniom posla na Bulgare jednoga pametna , i velle kriposna na boju glávara imenom Ni
cefora , koj odde s'voiskom nachi kraglia Samuela sodlukom dase segnima pobije, i nascavsci
ga ukraj jedne Riike , gdise biisce s'voiskom utaborio , uddarii obnoch na gniega iznenada ,
razbi, i siice mallo ko i uteçe . kragliu Samuelu , i siinu gniegovu Radomiiru srichia velika
priskocii , jerse sakrisce megiư Martva tilesa , koji kad vidisce svoje vriime, izkopavšcise izat
pod tálèsa , od planime , do planine bixechi, dogiosce trudni , i xalosniu Bulgariů . Cesarova:
voiska , izvan onizir hoje posiice , petnajiest igliada xivii uffari , i k ' czarrigradu provede , koim
Basilio einnij obbe oççi povaditi izvan jednomu samu , komnu samo jedno okko izvadii , i po
slaga nakazna u Bulgariu , da kaxe kragliu . Samuelu nemilostivo: dillo koje biisce ucinio .
Kragiga videchi nagargiena , i razumechi zctose ostaliim dogodii , poblllii i izagie izvan seve ,.
pak povratiyscise. ùse zapjita vode , koju kada popii , padde martav tia zemgliu .
Pisma
 Pisma od Basilia Cesara . '
V Oisku kuppii cesar Basilio Namiraga namirila Biisce
V Po svoj zemgli garçkoi i latinskci Na Todora suxgnia Bulharskoga ?
Kuppioje godiniczu danà , Tierje gniemo tiho besidio
Kadalije sakuppio biisce. · Reci menimoj suxgniu nevogini
Zove k' sebi Bana Nicefora Umisclimi kazat za Bugare .
Terje gniemu tiho besidio I gniova kraglia Samuela
Nicefore viirna slugo moja Allimuje Todor besidio
Eto tebi siilna voiska moja . Daitti meni trista xùti dukate
Ter origi s'voiskom na Bulgare Jachiu tebi kazar za Bugare
I isijci malo i veliko - Mores nagnie nochias udariti.
Ufatimi xiva samuela Bugarisu kod Riike celinke
I gniegova Sina Radomijta . Viino piju kano vùci viju
Ol uffati ol donesi glavu Ukolusa od jutra do mraka
Metnuchiuje graduu na bedeng Nebojese garkà ni Turaka
Neka reçe ko mimogniu pròge Kadje gniega Bane razumio
Onolije sijini Bugarine. Masciose u xep od dolame
Koi garke podmaç okrechiasce Ter izvadij trista xutij dukat
I varosce ogniem saxigasce Pakji daje suxgniu nevoglnomu.
Koj mene nameidan poziglie Kadalie suncze poginulo
Naprivari gradove uzimglie. Podixese goriczom zelenom
Svaje garçka zemglia porobgliena - I ulize uzemgliu Bulgarsku
Od Bulgara daj bor ubio Prija zore kladnoj vodi dogie.
Junasckeje karvcze napojena Inahodi Bugarske delie
Jerje moja voiska isiçena, Gdi spavaju kano i poklani
Osvetime viirna slugo moja Tùse ladne vodice napisce
Alse pazi kraglia samuela Na Bugare mucem udarisce.
Nemoj na gniegh obdan udarati Dvajest igliad voiske isikosce
Jerchie tvoju voisku pridobiti. Mallo magnie xivi uffatisce
Kadje Bane riçi razumio Terji vodde biilu czarrigrada
Poklonise do zemglicze czarne Pakjim czarne oççi povadisce.
Pak origie s'voiskom na Bugare : ' Kadje çuo kragliu Samuele
Obnoch igie a obdan pociva. . Dasu gnima oççi povagiene
Illi koga stita illi stizza Od xalosti czarnoj zemglì padd .
On svakoga za Bugare pijtà G ’zemgli padde Bogu Dusu dadde.
Radomir kragl Bulgarski XVI.
Stade nacon Samuela kraglia gniegov siin Radomiir , olliti Roman , i ovi immade krun
nu od Bulgarie ; bii na oruxju kripostan , slobodan , i uvoisczi srichian . Porrobi garcku
zemgliu , koja bliizu Bulgarije biisce , i razbi na punno miistà voinike cesarove. Mallo Vrin
mena kraglieva , jerpo nagovoru cesarovu bii od svoga nevirnoga sestrichia vladislava ubijen
u lovu , za imati kragliestvo Bulgarsko : Ovoga vladislava biasce oslobodio Radomir Kada
kragl Samuel otacz gniegov çinni pogubiti svu bratju gniegovu , jer ganuvscise na milosargie
izmolimu od ocza zivot , a sam sebi smart.
Vladislav kragi Bulgarski XVII.
Voie sün Attona kncza i Plemichjà Bulgarskoga , a sestrich , kraglia Radomiira , i ovi
s'nevirem immade kragliestvo Rodiaka svoga , ubivsciga u lovu kakosmo gori rekli..
Pogubii po istii nacin i Vladimiira kraglia _ dalmatinskoga suru recenoga Radomiita na tvar
virri Ma nabodechise svoiskom pod Draçom koga biisce obsidnuo , od Angela Boxiega
rilici Vladimiira , olli kako drughi kaxu , od istoga vladimira smart imade. Ostavsci dakle,
Bulgaria brez vladaocza , bii do mallo dana posidovana od cesara Basilia , pod koijm , i osta
Tim poslü gniega , podnese pokoru tridest i pet godijna . Poslij toga utece iz czarrigrada
jedan suxagn Bulgarin , koise zyasce Dolianin , i tose dogodij u vriime Mihovila Paflagona ,
ces
 65
cesarà czarrigradskoga ; receni Dolianin kada dogie u Bulgariu , poçese kazivati, i faliti daje
brat kraglia Vladislava', premda biisce siin jednoga kozara. Bulgari darxechi tu stvar za isti
nu , i xelechise osloboditi od progonstva garçkoga , digosce oruxje protiva gnimam , i uçini
sce zà kraglia recenoga dolianina.
Dolianin kragl Bulgarski XVIII.
N ekti ovj kragl provoditi dobro vrime, kako obicaju mnoghe Poglavicze ovoga sviita ,
negoo sakupivsci voisku origie pod Dùracz , koga do mallo danà osvoj. Poslii toga udarii
s'voiskom na garçku zemgliu , uzè grad Napoli , isvu darxavu gniegovu . Nahogiascese u to
vriime u czarrigradu brat pravi kraglia Vladislava , a siin kneza Attona ozogòr recenoga
zarobglien od voinikaa cesarovi , koj kada razumii da Dolianin pod gniegovo ime biiscese
kragliem ucinio , nagie naçin uteze iz czarrigrada , i pobisce u Bulgariu , ukoju doscavsci.
kaza Gospoda sve bilighe daje on pravi Brat kraglia Vladislava , koj poghibe pod dracom :
koja stvar buduchi ocito poznana od Gospode Bulgarske , dolianinu ocji izvadisce , a gniega
za kraglia okrunisce , i biiscemu imme Alusian .
Alusian kragi Bulgarski XIX.
DOznajuchi Aluxian dasu Bulgari naucni kraglie promignivati , uzbojase da igniega nesmak
u zato ostavivsci kragliestvo , pobixe uczarrigrad , i pridade svu Bulgariu cesaru . Ma
ne progie godina danaa , da jedan od velikeGospode Bulgarske imenom Nedriegrio , podbuni.
vas puuk protiva cesaru , koi pogniegovu nastojagniu ubisce vice cesara , tojest vladaocza garn
ckoga , koj na misto cesara svom Bulgariom vladasce. Pobisce takogier i sve voinike Garcke
koise po gradovim , i castelim naogiahu. Ma do mallo dana bii i òn ubijen od svoizij Bul
gåra sidechi za stolom u naivechiemu vesegliu , i semluku , i tako opet sve kragliestvo pàd
de pod cesara na 1175 . Alli pod gniegovom oblastju nestà vechie od deset godisctà , jerse na
giosce dva bratta Plemichia Bulgàrska , to jest Petar i Jassen , koij ociscaysci od mista do
mista , probudisce svu Bulgariu protiva cesaru , i càdà bii okrugniem ovi.
Petar II. kragi Bulgarski XX.
- K Ad razumii cesar dasuse Bulgari odvargli od gniega , i za kraglia okrunili recenoga Pe. .
tra , rasardise xestoko , pak sakupij sijlnu voisku , i origie protiva gniemu , kõiga s'vois
kom izagie sristi , i dise sritosce tuse udarisce , ma voiska Petrova bij razbijena , i sua Bul
garia porobgliena' od cesarovacza . Videchi Petar da sam nemoxe uciniti niscta , utecese Pogla
viszi öd valakije , i od gniega iminade jednu strahovitu vojsku , koj zdruxivscise z ’ Bulgarim
ndarisce navoisku cesarovu tako naglo , daje pridobisce , i vechij dio isikósce , jedvà cesar
Alessio xivot saranivsci. Poslij toga tolikose Bulgari ucinisce strahoviti cesaru, igniegovim , voi
nikom , dase strascahu od gniova osignia , I darthau . Kadbi culli gniovo imme spomenuri. Vide
chi dakle cesar Alessio daga srichia ne slijdij, negoga ostàvglid , gubechina svakomu mistu . po
ce od Bulgara miir piitati. Ma Bnlgari nektisce Garkom miira datti. Alexio tada bii usilovan
kupiti vojsku koliko igda moxè vechiu , i pochiprotiva Petrun koiga veselo doçeka , na gniega
uddarii , voiskoma razbi, i priko nagina isiige , u komu boju poghibe i siromah Alexio .Od to
ga Vrimena nesmidosce nikada orux ja dignuti protiva Bulgarom , doklemgodiir Petar Vlada
šce. Dogodise mallo poslii , da nikii Plemich Bulgarski imenom Ivanco , posiiçè Jassena brat
ra kraglia Petra zascto Jassen nastojasce pogubit i gniega. Takogier i kragl Petar bij na privari
od jednoga Bulgarina ubijen . Itako kragliestvo od Bulgarie ostade na trechiemu bratu koi sliidii.
Ivan kragi Bulgarski XXI.
O Vj Kràgl nebisce magni nepriaregl Garçki nego bratja 'gniegova Petar, i Jassen jer pun
no puta pobise s' voiskom cesarovom , i svakii pùt gniu dobii , osvoivsci dva gràda ' ve
likà , tojest , constantiu , i varru . Ma zasctose gragiani nektise pridati negoji na sillŭ pridobi
sce , sinni svakim mukkam , muçiti, xiveji uzemgliu zakopavasce , i namije derasce . Videchi
dakle cesar damu nemoxe niscta nahuditi , zapiita u gniega miir , i imadega ; i tako Garczi i
Bulgari poresce megiuse liipo xiviti , i gliubitise kakono bratja . Alli do mallo vrimena uda
risce latini na czarrigrad , i uzescega siilom , uççinivsci za cesara od istocnij strana Baldovi.
ua . Mnoghi Garczi pobigosce iz czarrigrada i iz ostalij gradovà u Bulgariu ; i utekoscese kras
glius
gliu ivanu , od koga biliu lipo primglieni, i namischieni, koju stvar videchi cesar Baldo
vin rasardiise na kraglia Jvana , i poslamu çetiri poklisara , damu od strane gniegove zapovi.
de , nuviste , da recene Garke iztira iz kragliestva svoga . Ma kragl Ivan nebojechise ni
mallo cesara Baldovina , ne samo nektiji iz svogà kragliestva , neggo s' iedinuvscise z ' garcim ,
izagie s' voiskom napoglie , i pòçè robiti zemgliu cesarovu ; koj sakupivsci voisku koliko mo
xe vechiu , izagie supròch gniemu , i nascavsciga pod gradom Andrinopoli , uddarii na gniega
mi uzaças pose , jer Bulgari dobisce , voiskomu isikosce , agniega xiya uffatisce , i nemilo
umorisce. Poslij toga boja xestokoga , osvoisce Traciu do salontjka , razorisce do temeglia
mnoghe gradove , i ucinise toliko zlo usvemu cesarstvu dase izkazati nemoxe. Uççinisce poslii
smarti Baldovinove garczi cesara imenom Todera Lasciari? i ovj cesar tolikù voisku sacuppij
protiva Bulgarom , dase tolika nije nikada skupila proscastij vrimenaa , za koju voisku çuvsci
kragl Ivan , vehomase uzboja , pak posla pokglisare daga molè zamiir , i lasnoga umolisce ,
jer i òn , poznajuchi junasctvo , i slobod Bulgaraa , bojascese nagnie udariti , i takose pomij
risce , ma s' oviim ugovorom damu ima povratiti sve darxave , kojemu biisce osvoio . Ivan
mallo poslii toga miira pogie s'ovoga sviita brez porroda .
Mircze kragl Bulgarski XXII.
DOslii Smarti Ivanove obrasce Bulgari za kraglia gniegova zerta Mirczu koj ukazujuchise
1 mlohav , i strasciv na voisczi, Bulgariga Bacisce svladagnia , i ucinisce ovoga koji sliidji.
· Constantin Zekko kragi Bulgarski XXIII.
V Ragl ovj ucinii miir s'cesarom Todorom , iza vechiu tvargiav od miira zapiita chier gnie
govu za svoju xennu , kojoi biisce imme Todora , i tùh milost immade od cesara mallo
poslii toga priateglstva pogie Todor s'ovoga sviita , i takò miovio Paleologh ugrabii garçko
cesarstvo , i za vechiu osvetu Todorovu finnji izvaditi osçi Jvanu siinu gnieguvu , koi biiscę
brat xenne kraglia Bulgarskoga Constantina. Taku opaçinu çuvsci Todora sestra gniegova ,
poçè plaçuchi moliti muxa Constantina , da osveti svoga sùru , na koje plac , molbu , i suze
prignuse Constantin i sakupivsci uddarii na measce cesarove , porrobi Traciu na tah nacin , da
ostade svakolika puusta. Utòh isto vrime umrii Todora xena Constantinova , koje smart bii
punno draga Miovilu cesaru , zasto znadiisce dachise lascgnie pomijriti s' constantinom , kako
i pomirii , obechiavscimu za xenu chier Euloge sestre svoje , kojoi biisce immeMaria ; scgnio
mese Constantin vinça , i ucinii miir s'cesarom . Poslii toga , jedan Bulgarin çoban pun vra
sctva , a vechie junasctva , imenom Lahan sakupivsci çobane , iod svake varste gliude , ikoise
Imogahu opaciji u ono vriime nachi, odvarxese scgnimam u pustahije , i poçè ciniti zla mno
ga , robechi sella , i varosce , komu svakii dàn tovechie voiske dolazasce , tako da do mallo
vrimena uçinivsci voisku , udarii na kraglia Constantina , voiskumu razbi , gniega pogubili, a
kragliczu Mariu uzè sebi za xennu , i tako ugrabivsci sillom sve kragliestvo poçese zvati kragl
od bulgarie . Ovò veliko zlo promiscgliajuchi cesar, i bojechise dase tah krupa na gniegovo
cesarstvo ne prospè , çinni dozvati pridase jednoga mladichia Bugarina , koji biisce siin Pogla
vicze Jassena , a sinovacz kraglia Petra gorri imenovanoga , i koise nahogiasce u dvoru cesa
rovu Jvan imenom ; ovij mladich doscavsci prid cesara , immade od gniega velikò pomilova
gnie , to jest , dademu za xenu svoju chier Nercu imenom , pakmu reçe overisi : uzmi vois
ku moju ter pridgniom poggi u Bulgariu , smakni, olli istiraj onoga kozara , i lupexa Koi
noje tvoje Kragliestvo lupexkim nacinom ugrabio , pdk tii vladaj , i Kragliuj. Ivan uzam
sci voisku cesarovu , scgniomese uputii puut Bulgariu , i u malloje vrimena svu podloxij
pod oblast svoju , jerga Bulgari veselo priçekasce , i samisce brez boja gniemu podloxisce. Ma
Lahana kozarà neufatii , jer biisce pobigao k ' Nogri kragliu Tatarkomu , molechiga damu
dade voisku na pomoch , alli od istoga Nogre smart immade, i tako osta za kraglia .
Ivan Iasen kragl Bulgarski XXIV .
Vj kragi biisce dobar , miiran i pripostit , koga dobrota velká bii uzrok od gniegova
istiragnia i dignutja s `kragliestva , jer Terter snaxnii vitéz Bułgarski buduchise oxenio
sestrom ovoga kraglia , i poznajuchi gniegovu pripostitost , metnuse u veliku oholost , i pose
misliti kakobi kragliestvo imao ; naiposlij nahodij nacin ovja pocè zloglasiti kraglia sùru svo
gà , daje budala , strascivicza , iza kraglia nepodoban , i takoga zloglasechi, okrenu svu gospo
du ,
du , i voisku protiva gniemu , koj videchidachie poghinuri , uzamsci sve svoje blago , i zlato
pobixe u czarrigrad , u komu mirujuchi xivot svarsci stavscj za kraglia gniegov neviirni zet.
Terter kragl Bulgarski XXV.
V Eliko veseglie biji kadse Terter za kraglia okrunii , alli buduchi kragliestvo nepravedno
osvoio , zamaloga uxiva , i sve gniegovo veseglie okrenuse u plac , jer krag! Tatarski
Noga imenom , s 'velikom voiskom ulize u Bulgariu , a Terter poznajuchi daga voiska, i mno
ga gospoda zlogledahu , zarad neharna dilła koje bisce ucinio prama svomu scuri dobromu ,
nesmide prid voiskom izachi protiva Tatarinu z nego pobixe u Andrinopoli , gdi vechie od
tughe , i grizoduscja , neggo od bolesti xivoti svarscii. Ma Bulgari, premda bihu brez vladaoc
za , uzdajuchise u vireska sarcza svoja , udariscc na tatare , mnoghe isikosce , a ostalii pobigosce.
Svetilav kragl Bulgarski XXVI.
DUduchi ostala Bulgaria brez kraglia , i otihuchi Gospoda okruniti jednoga od knezova ve
D likii , biìhu ponukovani od cesara da oberù Miovila , sina kraglia Constantina ozgor re
cenoga , i gniegove xenè marie , koju biisce uzeo silom za xenu gorri imenovani kozar , i ko
jase nahogiasce uczarigradu zajedno s'miovilom svojim siinom , i obechaim cesar biti velik
prijategl , i pomochnik usvako vriime. Ma Gospoda Bulgarska nesluscajuchi cesara , u çinisce
za kraglia naivechiega iz megiu gnii Pleinichia , punno mudra , razumna , i na bolju kripos
na ; koji uze za xennu Todoru chier miovila cesara . Mallo poslii toga , nahodèchise cesar u
velikoj potribi , to jest , nadsko cen od nepriateglià poslamu svetislav napomoch dvadeset iglia
dà kogniikaa , i scest igliadà piscaczu , a prid gnima Mazzukata kriposna , i varsna viteza ,
i Plemichia , i ovise podnese vitescki na voisczi , razbivsci na punno miistaa cesarove protiv
niike. Ma vrachiajuchise veseli na tragh , doçekasceii Neprijategli meggiu jednom planinam ,
u riisnim klanczim , i nagnie iz bucije udarivsci, razbisceji , i isikosce mallo koji i uteye.
Ovi jadaii dogagiai kada Bulgari razumisce , po esce zlo govoriti od svoga kraglia svetislava ,
daje kriv , i uzrok od smarti tolikii voiniki , ' i glavara koji bihu izghin uli, Svetislavu bii
prikazano , daje od tèh smugnie i bukke koja sve tovechie restiisce u Puku , uzrok Joakim
Putriarka , premdamu laxno biisce prikazano , cinniga uffariti , i baciti nizjedne stine visokega
itako pravedan glavu izgubii. Ovu nemilu smart Patriarke Joakiini kada Bulgari razumisce .
ufatisce svetislava , terga nemilom smartju umorisce.

Miovio kragl Bulgarski XXVII.

Siin kraglia Constantina od Kogasmo govorili , Miovio imenom bij za kraglia okrugien ,
u koji skupivsci voisku veliku odde scgniome u Italiu , i uccinii puno zla u gnioi. Ma bu
duchimu dàli mnogo blago , povrätise nă tragh , iudarii svoiskom na serviu , alli pobivscise
scgnimam , izgubii voisku , a on primivsci mnoghe ranne , çetvarti dàn pogie s'ovoga sviita .
Alexandro kragi Bulgarski XXVIII.
V Ragl ovj biisce rodiak , oliti striçevich kraglia svetislava , koji kakko za kraglia stade ,
IT ujni rat protiva cesaru Ivanu cantacuzenu , porrobii mnoga mista , osvoj sve do grada

xandro , pobise s'cesarom , i razbi voisku gniegovu. Poslii toga boja pomiriscese , i spriategli
sce , davscimu cesar Ivan ' svoju chier zaxenu , s'kojom immadé dva şiina , Straximijra , i
Ivana. Ma Buduchim .i umarla parva xenna , oxenise drughi put xudinkigniom , Jeja otrova
svoga Pastorha Ivana . Bojechise Alexandro da ne otruje i strax mijra , poslaga u vidin , duv
simi recenij grad , i gniove okolisce za Banovinu. Umrii poslij togi kragi Alexandro, go
diseta gosp . 1363. Ostavivsci nacon sebe trji siina od xudinkignie , takogier i jedinu chier ,
koju dadde za xennu czarru muratu ; siin naistarii od xudinke bii ucignien za kraglia . .

E 2
 08
Scisman kragl Bulgarski XXIX.
vii Kragl immade texàh ràt s'traximiirom bràtom svoim pootczu , jer sakupivsci vojsku.
poslaje ù Banovinu straximirovu , i prid gnjom posla svoga bratta Assegniù , koga doçe
kavsci straximir , s'velikom naglostju udarij na gnjega , vojskumo rázbi, i isiiçe xestoko , u
komu boju poghibe i Assegnia brat gnjegov. Videchi bràt gnjegov scisman damu uççiniti ne
more niscta , utegese muratu Zettu svomu , pitajuchi od gnjega pomoch , j dademu vojsku vel
liku , koja sloxiyscise z 'Bulgarim , otiige pod Vidin , u komu gradu straximir pribivasce. Vidin
bisce punno vrimena , ma osvojtga nemoguchi digoscese iz pod gnjega , i otigjosce u Valakiju ,
koju poçese robiti , i mnoga zla çiniti. Alli Poglavicza od valakie skupivsci vojsku uddarij
na Turke , i razbiji jako. Scisman kragl videchi da nije varstan bitti boja zibrátom , ute
cese opet Muratu , koj videchi lipu prigodu , za osvoiti svu Bulgariu , i pod : oblastje svoju
okrenuti, skupij vojsku koliko moxe vechju , i poznavsci dasu dva recena bratta vojske pogu
bili , a azne iz argili , bijuchise megjuse , uddarj na, jednoga , drugoga , kragliestvoimotte ,
' a gnima xivot uze ; i tada do Dneva danascgnjega ostà Bulgaria pod Turcinom . Evo moj
scrioge kudse okrenu slavà Bułgarska , i ostalij kraglia slovinki nesklad i nemijr megju brat
jom bij kuchje otmánovichia uzvisegnje , a slavnikraglia skonçagnje . Nachjesc, u oviin kgni
xiczam dasu Bulgari punno puta jedan gràd úzimali, i darxave osvoiivali , nemojse tomu çu
diti , zasct osu ista mista opet gubili , olli kadbise s'Cesariin mirili , iste Gradove , i mista poc
vrachjali , i kakose i sada çinij.

Slidi Kraiko.Govoregnie od Poglavicza a Harvatski, oliti Kragnskili.

UJ Arvatsko kragljestvo uzda:xasce pod sobom mnoghe darxave , to jest , Carniu , Carinting
11 Stirių , Lijku , karbavu , i svu doiguju Dalmaciu od Istrie do Cetine. Isve ovė darxave
bihu Vladane od Banà , olliti Dükkà Harvatski, koise mnogokrat kragli zoviahu , buduchi
punno pùtà biili ne samo od reçenih Banovina gospodari , negoli joscter i od sve Bosne do
vode Dunaja ; i svi onii koji bihu gnima podloxni , zovuse Harvati, zarad zemglje Croazie ,
olliti Haryatie , i zaradi gniezinih Bana od koji imam u kratko besiditi. Parvi dakle Dukka
olliti Ban Harvatski biiscē.
1. Porin , I ovj osvoj, svu Lijku i Karbavu , i istiravci stare pribivaocze koji onde bijhal ,
premda od istoga jezika , i naroda slovinskoga biihu , kakono i Porin.
2 . Porga Sin Porinov , i ovj poznade zakon pravij , jerse karsti s'podloxnicim svoim .
3 . Tomislav , Koj immade rat s’Repubblikom mletackom .
4 . Tarpijmir , I ovj neimaduchi ratta niskiim , od gniegase vele stvari i nepisce.
5 . Onuslav , Oyj uççinij rat protjva duxdu Mletačkomu , i porrobii Caorle blijzu mletakàg
ma slano platií.
6. Demogoi , Koj xivi i umri boj bijuchi s’Repuplikom mlataçkom :
7. Inico. I ovij_ odde s'voiskom u Istriu , porrobije , i uçyinj dosta zla u gnioj ; ma bii isti
ran iz Istrije od Badoara duxda Mletačkoga.
8 . Sedeslav.. Ovj istiravsci sinove proscastoga vladaocza spomochiu Basilia cesara , uççinijse
kragliem Harvastkim , ma od: ovoga koj slidij, bij ubijen , pria gocline danà svoga vladagnia .
9. Branimijr . Ovij bij od Pape Ivana osmoga pofaglien u kgnizi kojiumu piise , daje osta - .
vió nevirnost 'Harcku, u koju biisce upaho , idaje pozna Papu za Vicara Issussova .
. 10 .,Muçimijr , Od kogase nescije zlo , ni dobro.
11. Miroslav. U Vriime ovoga Poglavisze dogie simın kragl Bulgarski s'voiskom velikom
da porrobij zeingliu Harvatsku , ma zlo obarsci , jer gnjegova voiska od: Harvataa bij isiçena
svakolika. Mallò poslij odosce Harvati u Bulgariu , i porrobisceje.
12. Crescimijr , I ovj immade dya siina , to jest , Crescimijra i dirçislava i ovj mlaggij
13. Disçislav: Ovj bii parvi koise z dopusctegniem Cesara Basilia immenova , izazva kra
gliem od Kroaczie , i Dalmacie.
14.. Crescimijr drughi. I ovj iz megiu svij kraglia : i Bana !larvaskij bij naivechi u jakosti ,
i moguhstvu, Immade siína stipana , i oxeniga s'chieroin duxda Mlata ,koga kojoi Icela in -.
me biisce :
15. Slavich . Koliko otacz ovoga "kraglia biisce srichian , tolikò òn bij nesrichian , jer ne
bisce dobro ni siho na pristoglie svoje , od jednogå velikoga kneza bii postavglien u tamnia
çzu , u kojoj xivot svarsci, zasctoli kakoli , znati ja nemogu.
16 .
 06. Zvonijmir , drughim imenom Demetrio. Ovij bii od Pape poznan za kragliding i s' vélin
kijm vesegliem posvechien , i okrugnien , zascto vitexki bragniasce svetù czarovu Riimsku.
Ovij kragi immade za xennu sestru svetoga Ladislava kraglia ungarskoga ;, ineimaduchi siina
zakonitoga , izvan jednoga naravnoga ollici copilana Stipana immenom , ovj bij uccignien za
kraglia Narvatskoga ; koj od Gospode Harvatske bij zlo gledan , i mallo od koga za kraglia
poznan , jer nebisce siin zaconiti kraglia Zvonimijra ; itakò u vrijme gniegovo bij velika
Smutgnia megiu Gospodom , horiujuchise svakij za kraglia uççiniti. Xenna Zvonimijrova po
bixeu Ungariu G ' brattu svomu svetomu Ladislavu , i poklonimu kragliestvo Harvarsko , Bu
duchiga gnioi ostavio na sinarti gniezin mux Zvonimijr. Ladislav skuppiysci voisku uputice
G ' zemgli Harvarskoj , videchi Gospoda zlo koje mogasce sliditi , izabrasce dvanajest naibogli
knezova , megiu koimse nahogiasce varsni knez Juran Cacich , zapitàsce mijr , i primisce za
kraglia sinovcza svetoga Ladislava koga biisce doveo sobom iz Ungarie , a Stipana copilana
bacisce na 1091. i ovj kragl novj zvascese Vimo. Biloje i drughi Bana Harvatski koise ovde
nespomigniu , za neuzmnoxati visce govoregnia ; ovoje dakle za dosta sctosmo dosida besidili ,
akoli ko xeli znati visce , nekase musçi isctuchi stàri podergina , allimise çinj dachiese mallo
okoristiti kakono i ja . Program

Sliidii Cudnovati Xivot , i Vitexka voievagnià Jure Castriotichia , Recenoga Skenderbega

s' Razlicitim Pismam , kojesu iz Sagredă , Barlezia , i Giammarie Bressanina Izvage
ne. Rodisc Jure Na 1404 .

Tacz Jure Castriotichia zvascese, Ivan , Bàn , Princip , i Poglavicza od Arbanije , u kojoj
poglaviti gradove Jesú ovvii : Croja , Svetigrad , Skadar, Craç Ales, Drivast , Bar, Oz
zign , Valona , Bijograd Arbanski, i ostàlii mnoghii Castelichi, i gradichi malii. Skadarse
ralianski zove Skutari , Draç Durazzo , Bar Antivari, à Ozzign Dulcigno.
U ' stàrà vrimena Castriotichi bihu imenovani Kragli , jer pod svoju oblast imadihu svu Ar
baniju gorgniu i dojgniu , alli buduchise nikii, gradovi odcipili, i vlastite Bàne za svoje vladaocze
uzzèli , izgubisce imme od kraglià , terse poçesce Bani zvati. Darxava dakle Castriotichia jest
jedan dijo od Arbanie , koja u stàrà vrimena Zuascese darxava slovinskà , i ovvà jest lipa , rav
na , i punno plodna ; a digiise S 'jednom rikom glasovitom , koja priko gne teče immenom Drina .
Otacz Jure Castriotichia biisce pràvii sctovaocz svete matere czarque , koji xestok rat im
made S ' Memedom parvim , protiva gniemu vojevà , i svoju Banovinu obrànii , alli poslii
smarti Memedové , od gnegova siina Murata bih texko naskogen ; i nemoguchise viscè brani
ti , bin ussillovan davatimu Araçe , i sve sinove u tutiju .
Xenna gnegova zvascese Vojsava , chier Bàna , olliti Poglavicze Bugarskoga , koja immade.
S ' Ivanom cetiri siina , Reposia , Stanissu , Constantina , i Juru od kogachie bitti nasce govo
regne. Immade voisava ipet chierii , Marú , Jelu , Angeliu , i Mamiczu . Vojsava nosechi Juru
u svojoj utrobi immade san ovvii : Daje porodila jednoga zmaja , Koga glava ù czarrevu
zemgliu dopirasce , ter xive proxdirasce turke ; rèp vddarasce ù more , a krilmi svu Arbaniu
pokrivàsce, A kadase pak porrodii , ugledascese na gnemu dva çudna zlamegna , tò jest na
glavi krunna , a na ruczi desnoj sàbglia .
Nemoguchi dakle Ivan odoliti naglosti muratovoi, ni scgnime boja bitti, bih ussillovan ,
izvan A ràca , Datimu sva çetiri siina ù tutju , za nepustiti svoju Banovinu , i sve svoje pod
loxnike pod oblast poganika. Murat prikozakletve sveji finnii poturciti , nadivscijm immena
turska , a juri postavisce imme Skenderbergh , koji immadisce ossam godiisctà kadaga kczarru
ù ledrenu dovedosce , i bih izmegiu ostale bratje od Murata lipo gledan , sctovan , i pofaglen ,
jerse viggiahu ù gnegovu kipu zlamegna od vellike Mudrosti, jakosii, i vitextva , koje kri
posti pokiza kada doge na godiscta od razuma; i snaghe.

Pagimgliu Junastva Jure Castriotichia .

rzarrigrzda ù onnà vrimena josc nebisce czar osvojo , neggo ujedreni pribivasce , u koji
u grad doge na sluxbu Muratovu jedan Tatarin mnogo snàxan , velik , i sillovit , ne za
druggò , neggo za ukazat czarru svoju snagu , i junasctvo , pod koimse punno diciasce , i zva
scese nepridobitnik , ovvii dakle nepridobitniik Tatarin gestokrat zazivasce namejdan kogamu
drago od vojske czarreve, alliise nenage nikko od sve voiske Turske, kobimu smijo izzachi
na reçeni mejdan , rad jakosti Velicine , i sloboda ; koga imadisce . Skenderbegh nemoguchi
toliku oholost , ni falu podnositi, izzagemu na Mejdan , i namejdanu odsigemu glavu. Naodechise
E 3 jedan
jedan pùt à Bursii , S 'Muratom , i vojskom gnegovom na 1429. Dogiosce iz vojske Persian
ske dva Turçina punno snaxna , slobodna i strahovita , jedansc zvasce Zampsca , à drughii
Jain , koji na punno mistà Mejdan odnosisce , i ovvii poçesce zvati u vojsku czarrevu dabi
him kogod izzascao na mejdan , allise nenàge od sve vojske czarreve jedan , koibi tò posete
gne sebbi , i Zarru muratu uscinnio , izvan Jare Castriotichia , koji izàge na mejdan jednom
mu , i tesckoga rannii ; videchimu drugh Dachie poghinuti , dollerii na kogniu , terga oble
tii , s jedne strane jedan , a z'drughè Drughii , alli Jure jednomu , i drugomu odsiice glavu .
Videchi murat gnegovo junasctvo , srichiu , i sloboctinu uççinniiga Allajbegom , pak do mal
lo vrimena i Pascom nadatrii igliad vojske.
Şliidii Pisma od Reçeni Gorri Mejdana.
Dkadasu silne mejdanxçise Zaçudiise sva vojska czarreva
Postanule u zemgli czarrevoj A najvechie Murat Sulemane :
Nebijasce xeshiega junaka Kad zamanu Castriotich jure
Od Alije delli Tacarina. Kad zamanu , kad !' odsiçe glçvu
O 'n svakoga na mejdan zoviisce Barxemuje glavu oilsikao
Almu nikko izach nesmigiasce Neggobiga Mugna oscinulla.
Neggo jedno Momce golobrado Mallo toga vrime postajalo
Po imenu skenderbexe Jure ; Alto igiu dva zmaja ognena
Tihomuje Jure besdijo , Iz daleka od Persie ravne
Sedlaj Kogna silni Mejdançxija Tain Tedno a zampscaje druggò.
Pozivglemte na.Mejdan junascki Viiçiu onni od jufra do mraka
Nixe grada nasrid poglia ravna , Moxelise koji Junak nachi.
Neka gleda Murat sulèmane Od sve voiske czarra Çestitoga
I gnegove Mlade sultanie Danam iggè na Mejdan junascki.
Iz Jedrene grada bijeloga Sve delije g ' zemgli pogledasce
Disse bije orle i sokole . - Alli nekti Castriotich Jure
Tvoiamije silla dodijala Vechese skace na kogna golema :
Ter izlazi na Mejdan junaschi.
Akko jesi junak od kraine Govorimn Murat poosime
• Sedlaj kognia Dase ogledamo. Neod tamo Drago dire moje
Kadje Afe gnega razumijo Vechse progi àla i Mejdana
Juriscije tiho govorijo Ierchiesc ludo izgubiti glavu.
Ollisisse Momce pomamilo Poniznomu Jure odgovara
Ollitije xivot omarznuo ; Nebrinise czarre poocime
Kojegodir samnom bojak bijo Desniczaje moja od meidana
Vechse nije k ’Maiczi povratijo Pogubichiu i Dva Persiana
Nechiesc ni tih virratije moja Pak zavika izasvega glasa
Toh govori na kognase skače , Ter dozivgle dva turçina mlada
Ter ottigge niz toh Pogle rauno Mejdançxije od Perrcije ravne
A zagnime Castriotich Jure Obadvavas na mejdan pozivglem .
Gledagaje czarre gospodare Çiudilase dva Turcima mlada
I gnegove Mlade Sultanije ; seto govori castriotich Jure
Iz Jedrene grada bijeloga Perscianski turczi govorahu
Gledaoje terje besidijo Krechiu glavom termuse rugahu ;
Diga Slusca Malo i velliko Ciudne sille strascne Mejdançxije
Skenderbexe samovoglio moja . Koji podva na Mejdan pezivgle
Ludotichiesc izgubiti glavu Ludo Momce nezna seto govori
Bojak bijuch S 'Alom Tatarinom Nije prija na Meidanu bija . .
Vechie negje u godini Dànà Pakse skoci Jedan na kognicza
Tatarinje odnijo Mejdana. . · Po imenu Jain Mejdançxija
Kadsu bili nasrid poglia ravna Ter polletii niz toh pogle ravno
Mejdankxije kogne razigrasce Da pogubii Castriotich Jurja .
Kadalise blizu sastadosce Alli gnemu loscia srichia bisce
2 'brietkimse sabgliam uddarisce , Jerga gliute ranne , dopadosce
Alli pusta glava Aliina A kad viddi zampsca Pobratime
Ugledase na zemgliczi czarnoj Dachie gnemu Pobre poghinutig .
Udrii
 Udrii kogna Çizmam i mamuzam Jure muje glavu odsikao
Ter dolerih kanno sokò siivji I Ignegovu Jaim Pobratimu
Skenderbegu da odsiçe glavu Veselise sva vojska czarreva
Uzaciasje pose doletijo . A najvechie Murat poogime.
Na 1432. pogè s'ovoga svita Ivan Castriotich otacz Jure skenderbega , koga smart punno
obeselii Murata , za Mochi lascgne ugrabiti gnegovu Darxavu , kako i ugrabi na privari , i
narvardoj virri po obicaju turskomu. Kakko dakle Murat razumij daje Ban Ivan priminuo ,
posla Pascu sabeliu S ' mnogom vojskom u Arbaniju , koju nascavsci brez voinikà osvoji brez
muke , i brez karvi, postavivsci u kroju , grad poglaviti, i a ostàlè gradove , svoje zapovi
dnike , i voinike. Alli bojechise Murat damu koji od sinòvà Ivanovi nepriuzme Banovinu ,
Sveji gingii potajno otrovati , izvan samo skenderbega, brata najmlagega , koga mudrost sa
ranimų xivot , jer punnokrat izcuscavan od Murata , billi posao ù Arbaniju na svoju · Bano -,
vinu , Daddemu odgovor da òn drugoga ocza nepoznaje , neggo Murata , i dabi prija glavu
izgubijo , neggobiga ostavijo ; ma jedno govorasce , a druggo u sarczu miscgliasce , isetuchi
Sve najine kakobi utekao i svoju priuzeo banovinu . Kako i uteçe , na naçin , kojichiese vidio
ti , ù ovoj Pismi.
Slidi Pisma od Svih Stvari Gorri Immenovani.
Anak snilla vojsava kraglicza Arbaniju Turczi porrobisce
D Virna gliuba kraglia od Epyra Od Iyana Araç zapitasce .
Po imenu Ive Castriota I çetiri ù tutiju sina
Sanak snillà ù sanku vidila . Reposia parvo rogenoga
Dae gliuta zmaja porrodila Constantina i savissu mlada .
Krilasumu Epyr pokrivala Juru dite sinka najmlagega. .
K ' czarrigradu glava dopirala Ivanuse drugo nemogasce .
Koja xive Turke proxdiràsce. Jermu bisce Murat dodijao .
Kadalise od sna probudila Vechmu daje blago nebrojeno
Vi gnojzije çeddo proplakalo I ceriri ù tutiju sina. ..
Suziczamje lijcze oblivala Zagnimamje Majka izlazila
Ivanuje sanak povidila . Sva ù czarno bisce obucena
Kadje Iyan gliubur razůmijo Od xalosti kosse razplitala
Lipojoje sanak tomagijo Builò liscze suzzam oblivala .
setosi gliubo ù sanku vidila Daje komu posluscati bilo .
Dasi gliuta zmaja porrodila . Kako czvili Jure dite mlado
Tochiesc rodit golema junaka Farascese Majczi o garjoczu
Kojinochie czarru dodijati Suzze ronech Majczi govorasce :
Stoli krilim Epyr pokrivasce Ostaj zbogom Milla Majka moja
Tochie branit sve kragliestvo Aasce . Vidisclime vidimlite vechie
Scrolj ù tebbi çeddo proplakalo I falati na mliku bilomu
Nejakochie biti odvedeno S 'Kojimsime Majko zadojila .
Za gnimechiesc suzze prolivati Majka sinka lipo çelivasce
Allichiese dite izbaviti. Suzze ronni termu govorasce
Josc neproge nediglicza dàná Oddi z' bogom drago dite moje
Porrodila Vojsava kraglicza Neprivarni svete virre tuoje .
Lippo çeddo prija nevigeno Tòh izusti na zemgliczu padde
Zlamenito prija nerogeno . A Turezioj sinke povedosce
Na çelumu od krunnè złamegne Priko ravne zemgle Arbanije
A na ruczi od brieske chiorde Sva cetiri czarru darovasce ." ;
Çudilase Epyrska Gospoda Kadje čzarre Juru razgledao
Gledajuchì po gnemu zlamegna. Zlamegneje na gnem ’ugledao
Majka sinni velliko vesegle Britku sabgliu na desniczi růczi
Svoga sinka scagle na karsetegne Svitlù krunnu na glavi junaskoi.
Lipomuje imme postavila Goji gnega u dvoru bilomu
Lipo imme Jure dite mlado . Kadalije dite ponareslo
Kadalije dite ponareslo Nebiasce takoga junaka
Vojsavije losca srichia billa . U ' Tursina ni ù kaurinå.
E 4 On na
On na mejdan çesto izlazasce
Na Mejdanu glave odsiczàsce
Po vazdanse çxilitasce s'Turczim
Terji çesto s’kogna obarasce.
Mallenoje vrime postajalo -
Majka gnemu bilu kgnigu pisce
Damu bisce Babo priminuo
U Krojanu gradu bijelomu.
Turczi gniemu otesce kragliestvo
Osta jadna Vojsava kraglicza
I brez kraglia i brez kraglevine
Brez gospodstva i brez Banovine.
Misliose Castriotich Jure
Kakobise czarru izmakao
Siroticzu Majku pohodijo
I svojese kranne dobavijo .
Allimiuje srichia priskocila
Uddarisce Ungarske Catane
Porrobisce czarreve darxave
Prid gnimamje voevoda Janko.
Kadje Murat glase razumijo
Sillenuje voisku sakupijo
Pakje daje Castriotich Jurju
Terje gnemu czarre besidijo .
Virnà slugo Castriotich , Jure
Setogod imàm ù dvoru junaka
Mladi Pascà . A gà i spajà
Nada tebe neimam junaka.
Koichiemi prid vojskom izachi
I pobitse s ' voevodom Jankom .
Pridajemi silnu vojsku moju .
I mojega chiatu vellikoga.
Spomenise drago dite moje
· Dasam tebe za sina uzzeo
· U ’mojemu dovorum odgoijo
I za Pascu tebe uççinnijo
A kadsamte sinko poturcijo
Liposamti postavjo imme
Lipo imme dite skenderbexe
Tochie rechi shaxni Alexandro ,
Kadje juko gniega razumijo
Poklonise do zemglìcze czarne
I podixe turke vitezove
Priko ravne zemgle Romanije.
Barzo Jure sarbskoj. zemgli doge
Na pogliuje tabor uçsinnijo
Iz tabora bilu knigu pisce
Terje scaglie voevodi janku .
Kaurine od sibigna Janko
la imadem i zadvoje vojske
Sjutrachiemo nate uddariti
A lse nemoj Pobro poplasciti , . . .
Spomenise sibignanin Janko
Da mi jednu virru virujemo.
Kada sjutra u boju budemo
Pridachitisvu vojsku czarrevu ,
Jasam suxagn Murat sulemana
Asinaksam Ive Càstriota
Pokojnoga kraglia od Epyra
Koinoje skoro priminuo ;
Muràtmije ottejo ocinstvo
Majka moja ù nevogli czvili
Radbi moju Maiku pohoditi
I ocinstvo moje prigledati.
Kadje sjutra jutro osvanulo
Na Ungarcze turczi uddarisce
Kadse poçe karycza prolivati
Poçè jure natragh uzmiczati ;
Kad vidisce Aghe i spaije
Da Castriot natragh uzmiczasce
Koji nije nigda uzmiczao
Pobigosce natragh brez obzira.
Tad Maçxari sabgle povadisce
Svoja bojna kopja poloxisce
Dobrim kognem pustisce dixdume
Svu czarrevu vojsku issikosce .
A kad viddì Castriotich Jure
Dobavise chiate vellikoga
Nad gnimeje sabgliu izvadijo
Terje gnemu Jure besidijo , .
Udigl pisci listak kgnighe bile
Napiscije od strane czarreve
I scaglije krojskom Capetanu
Nekmi dade kroju ù Epyru ,
Akkolije napisati nechiesc
Evvo tebi tvardu virru dajem
Odsichiuti rùsù glavu tvoju
I dachiuje voevodi Janku.
Nainose chiati neinogasce
Vech napisa listakºkgnighe bile
Kadse Jure knighe dobavijo
Chiatinuje glavu odsikao ;
Pak ortige h ’ ravnoj Arbaniji
I scgnjmeje trista Arbanasa
Sve Plemichia i Gospodigichia
Vitezova prija nexegneni.
Kadje dosca ù kroju bijelu
Daje kniggu Krojskom Càpetanu
Kgniggu stije krojski Capetane
Kgniggu scrije a suzze prolije ,
Allimuse innò nemogasce
Vechmu daje kliuce bila grada
Poznajega daje Poglavicza .
Od sve ravne zemgle Arbanije
Kadse Jure klinça dobavijo :
Druxinije svojoj govorijo
Druxinicze Millà bratjo moja
Naostrite svitte sabgle vasce ,
Akad buddè nochias oponocki
Scro nagete daje sunechieno
Terse nechie karstom prikarstiti
Issiczite Màlò i velliko.
ledva onni nachcze docekasce
Svoje britke sabgle naosctrisco
A kadaje oponochi billo
- Issikosce malo i velliko.
Kada
 Kadalije danak osvanuo Sctogod nage daje sunechienoi
Orri Jure visoke Munare Sve issice Malo i veliko
Terre zigè czarque i otàre Pak pohodl Millu majku svoju .
Uzzè krupnu starza Babe svoga. . 1 Nije zmija zmiju privarila
Svu osvoji ravnu Arbaniju Seto Skenderbegh Murat Sulemana
Slide Ratti Jure Castriotichia i Czarra Murata na 1443.
DArzo bih Muratu prikazano dillo Jure Castriotichia , i zato svelikom pritgnom , i sarxbom
D posla protiva gnemu Alli Passu sammo çetardeset igliadà kognika. Razumivsci Ban Jure
kolika vojska prama gnemu igiasce , sakupi i on vojske petnajest igliadà , osam igliada ko
gnikà , a ostalo piscàczà. Mogasce i vechiu vojsku skuppiti, s' pomochiu Bàná kojimu
se bihu zakleli davati ù svako vrime pomoch , allimuse viddi tolliko zadosta , za slomiti
Tursku sillu s pomochiu Gospodina , i svoji virni Arbanasa ; a uzdascese ù mudrost , i jakost
glavàrà , navlastito sinovcza Amexe , ovomu imme bih od turraka postavgleno , jerseje ro
dijo ù turskoj zemgli od Bullè , iod ocza puterçegnaka , Bratra Jurina , a kokomu imme na
disce , kadase pokarsti, kgninge nekaxu , Uzdascese takoger , iz megiu ostali , ù virnost , i
snagu capitana Mojsie , koga drugojacije zvahu , Mussa Arbanasin ; ů kneza vragnanina _ ko
ji bih roddom iz vranne od kotara i ù ostale mnoghe officzire , terse uputi prama vojsczi Tura
škoj, kakochiese u ovoj Pisma viditi.
Slidi Pisma od ovoga Boja .
M elar vice od jutra do mraka Al nevirni Castriotich Jure
1 U ' bijelu gradu , czarrigradu Svu izdade silnú vosjuku moju ,
Kojegodir od stola czarreva I pogubi Pascu capetana
Çestitije czar zapovidijo I mojega chiatu vellikoga
Dase sjutra na divanu nage, Sammo dvajest igliàdà vojnika -
Kadje sjutra jutro osvanulo . Pàk pobixe'k ' ravnoj Arbaniji ;
Skupiscese na divan Gosporla Uzzè tvardu kroju na privari
Mlade Pasce , Aghe i spahije I posiçe krojskogh capetana
Tihoimje czarre besidijo , Uzze krunnu starcza Babe svoga
Pusluscajte Pasce , i kadije I podloxi gniegovo kragliest vo .
I ostale Aghe i spahije Setogod nage daje sunechieno
Bojak bismo s' kraglem od Epyra Po Epyru i okoló gnega
Bojak bismo i pridobismoga Terse nekti karstom prikarstiti
Dadde meni pò kragliestva svoga Sve issige nikko neutece.
I çetiri ù tutiju Sina Ah nitomu dosta nebijasce
I josc Meni davasce A raçe Vech ullize ù kraglièstvo nasce
Dámu svitle neotimglem krunne, Robi , pali sella i varosce
Kadli umri od Epyra kraglin , Sice , koglè màlò , i velliko ;
Dozvaosam ja gnegova sina A sadmije tuxba dodijala
Po imenu Juru Castriota Da vojnika nejma na kraini
Kogano Sam lipo milovao. Kóga Jure nije pogubijo .
84 .
Dava gnemu krunnu od Epyra Pogubijo , olli zarobijo ; , .
Kojumuje Babo uzdarxao : Dase bila dvora nebijeli
Da kragliuje i da Araç daje Koga nije ognem opalijos
Kakomuje i chiako dovao . Da nejmade Majke ni Gliubovcze !
Nekri Jure uzzeti kragliest va Koja nije u czarno zavita. ij
Vechse menni zakle nachitapur O Gospodo Pasce i kadije
Da on mene nechie ostaviti I ostale Aghe i spaije
Neggo karvczu zamene proliti, Nijel koga porrodila Majka
Ja virrova onoj zmiji gliutoj Da otige do Epyra ravna ,
I odrani zmaja unidarczu : I osveti karvczu prolivenu
A sadr eje Jure odbignuo Gistè virrè svecza Muhameda
Muhameda svecza pogardijo . Da pogubi Juru Castriota . .
Posla gnega kravnoi Ungariji : Kojimije punno dodijao .
Da boj bije sibignanin lankoin Ko pogubi onnò zmiju gliutu
 11 pogubi, il dovede xiva
Cestitachiu gnega uççinniti
Od Epyra krunnu Darovati.. !
- Umukose Pasce i kadije
I ostale Aghe j spahije
A veziri czemgli pogledasce
Alli nekti siilni Alli. Pasca .
Vechie czarru tiho odgovarà
Evvo czarre desna ruka moja
1 u ruczi britka sabglia ovà
Kojanoje karveze napojena ;
Atakòse moje nenapila
Ona ochie osvetiti tebbe
. I pogubit Juru Castriota
Koganosi s'sinkom odgoiio .
Kadje czarre gnega razumijo
Sillenuje vojsku sakupijo
Sve kognikà poizbor delijà
Silne vojske çetarjest igliadà.
Razviscese svioni barjaczi
Uddarjsce czarreve borije
Odde vojska k ' ravnoj Arbaniii
Prid gniomeje siilni Alli Pasca .
Mallo vrime postojalo bisce
Glas dopade Juri Castriotu
Da nagnega igge Alli Pasca
Kuppii Jure Voisku po Epyru ;
Ossam igliad silleni kognikà
Sedam igliad po izbor vojnika
Usve vojske petnajest igliàdà
Allije toh ogna xestokoga.
Pod krojomje voisku pribroijo ;
Pakje svojoj družbi govorijo
Da igemo millà bratjo moja
Pozdraviti silnogh Alli Pascu .
Nemojtese Bratjo poplasciti
Setoje vechie vojske ù turrakà
Onni slave svoga Muhameda
A mi lipo imme Issussovo .
Kada Jure svarsci govoregne
Uççinnise velliko zlamegne
Svi kogniczi kogne posidosce
Britke sabgle Pisczi pripasasce,
Razvisesce Svileni barjaczi
Uddarisce bubgni, i svirale
U voisczise çignasce vesegle
Oko vojske tughe i xalosti.
Plaçù Majke jedine sinove
Plaçů gliube svoje zarucnike
Mala dicza Majke gledajuchi
Plaçů seke millů bratju svoju .
Svojoj Bratji pùte priticzasce
Priticzasce terji çeliyasce
Fatajuchi kogne za dixdume
Nebílisce koji povratijo .
Majke svoje skiduju Gerdane
A Gliubovcze zlatne Parstenove
Dievojke Vincze pozlachiene
Ter zavite mechiu na otare ;
Uzotare ruke razpígniale
Dabi Majke sinke pricekale ?
A Gliubovcze svoje zarucnike
I sestricze millù bratju svoju . 1
Otolemse vojska podignula
I otige suproch Alli Pasci
Kadsu bili na pogle dibrensko
Ondeije nochza dostignula .
Tùte onni pobisce barjake
I po pogliu bile çadorove
Kadje sjutra danak osvanuo
1 Poçe Jure razregivat vojsku .
Blizu poglia gusta gorra bisce
Utoj gori postavglia busije
1 Trì iglade silleni kognika. Wakati
Prid gmimaje Ame a Voivoda.
Ameçije Jure govorijo
Ej sinovce drago dite moje
Postoj sinko u gorri zelenoj
Darxi tvoju na okupu voisku.
Alli nemoj prija uddarati ,
Neghse poçme karvcza prolivati
· Kad ugledasc dvi vojske ognene
I barjake turske i kaurske ,
. Tichiesc izách iz gorrè zelene
Na turkechiesc jurisc uççinniti
Pristrascichiesc svú vojsku czarevu
Terchiemoje podmaç okrenuti.
Amexaj gnega posluscao
I otige ù gorru zelenu
Utah dobba silni Alli Pasca
A kadgaje Jure ugledao
Na pogliuje vojsku razredijo .
1 Od kognika krila uççinijo
Za krilaje Piscze postavijo
Megju krila Jüre ulizao
Oko gnega Pisczi , i kogniczi:
Izzasebe straxu ostavijo
- Sve kognikà dvanajest stotina.
Prid gnimaje Bane Vragnanime
Koji hisce junak od starine.
Vragnanimu Jure govorijo
Darzi Bane na okupu voisku
Alli nemoj prija uddariti
Negh 'uddari iz gorre bussija .
A kad udre iz gore Amexa
Jachiu vojsci krila razmaknuti
Tvojoj druxbi pute otvoriti
Nek uddare çilli na umorne .
Mallo vrime postajalo bisce s
Dadde Jure od boja zlamegne
Tuse dobri kogni razigrasce
Uddarisce Bubgni i svirale .
Tùse britke sabgle povadisce
A bojnase kopja poloxisce
Tu uddari kognik nakognika
Tuse poçè karvcza prolivari.
Kada vidi Amesa vojvoda
Dase silne vojske udarisce
Iz potajni uddari busijà
Kanno vuçe iz gorre zelene,
Trì igliade koppic polồxisce
Tri igliade sabgliaa povadisce
Uççinnisce jurisc izza zada
Siku jadne turke iznenada .
Kud Amexa s' Vojskom dopirasce
Na Alaje turke razgognasce
Ta nenadgna iz gore busija
Stràh zadade svoj Vojsczi czarrevoi
Kad tòh viddi Castriotich Jure
Svojoj vojsczi krila razmaknuo
Vragnaninu pùte otvorijo
Pàk udrisce cillj na umorne ,
Tuse tescka karvcza prolivasce
Donebase jadan glas cujasce
Od vellike jekke i jauka
Turczi zovu svecza Mukameda
A karztjani imme Issussovo .
Pisma kakko kragi ungarski piisa kgniggu juri càstriotichiu na 1443.
T Kagl Ungarski bilù kgniggu pisce
I U Budimų gradu bijelomu .
Terje scagle skenderbegu Banu
Skenderije zemgle gospodaru .
U 'kgnizije gnega pozdravgliao
· I ovakò gnemu govorijo
Cuo jesam Arbanase Bane
Dasi silni vitez na kraini ,
Niscta gorrì od Vojvode Janka
Date nikko pridobit nemoxe
Josc ni zmija otmanovich czare
Koji ottè svità Banovine.
A evosam voisku sakuppijo
Ugriçichie od zemgle Ungarske
I gospodu od zemgle Pogliaçke
Karavlaha , i karabogdana.
Kuppi i tih tvoje vitezove
Po Epyru i okolo gnega
Da tirramo czerra sillenoga
Iz Jedrene grada bijeloga .
Çekacihure Arbanase Bane
Blizu Varne na srid poglia ravna
S' ossamdesset igliada Junàkà
Sve ditichià , i mladi Momàkà ;
Prid Voiskomje sibignanin Janko
Svaje tvoja slika i prilika
Xelì .Janko rebbe pozdraviti
I. stobomse lìpo pobratiti.
Kadje Jure kgniggu progledao
Barzo voisku bisce sakuppijo
Arbanàsà dvanajest igladà
Allije tòh ognia xestokoga ,
Påk otige priko skenderije
I povede sinòvcza svojega
U trìi ure boja xestokoga
Padde martyi silleni turràkà. .
Dvajest i dvi igliade kognikà
Dvi igliade osta u suxagnstvu .
Od Vojnika castriotich Jurja
Padde martvi Piscảcz i kognika
Dvi stotine i dvajest Junaka
Tolikoji ragneni biasce.
Kada viddi silnì Ali Pasca
Dasu ġnemu turczi izghinuli
Skuppi onno zdravi i ragneni
Pak pobixe g'bilu czarrigradu ,
Brez barjakà i brez giadoròvào
Osta Jure s' vojskom na Mejdanu
Dok pokupi túraçku odorú ,
I dok ranne zavije Junakom
Pak orige na turske mejasce;
Svuje tursku zemgliu porrobijo
I zdravose natragh povratijo
Nije majka rodila junaka
Setoje Majka skenderbega Jurja.
Po imenii Amexu voivodu ;
I povede od Dibre Uiteza vas
Od štarine Plemichia i kneza !
Po imenu Mojsiju vojvodu M
Sarbski Pobre Mussu Arbanasa.
Kadsu bili blizu šarbske žemgle !
Skenderbegu bila kġnigga doge
Od viteza Jure Brancovichia
A pridivkom Vukoevich Bana
U ' kgnizije gnemu govorijo 1 SceneL
Vrarse natragh Castriotich Bane
Skenderije ravne Gospodare 10 )
Nije puta priko zemgle moje ,
Evvo tebi tvardu virru dajem
Dachiu prija izgubiti glavu
Néghte pustit priko sarbske zengle
Pomoch dati sibignanin Janku ;
Svisu tebi pùti zaprigeni
Sasvi stranà klanczi zatvoreni.
Nechiesc Bane Janka nividitis
Kamolichiesc gnemu pomóch dati.
Molli gnega Castriotich Baner
Daga pusti priko zemgle svoje
Alga Bane umolit nemòxe !
Jer Brancovich za Bogga neznade
Cekagaje sibignanin Janko USB
Nixe varne na srid poglia rayna
Di bihasce Misto od Mejdana
Çekagaje tri nedigte Dànà.
Mallenoje vrime postajalo
Alto igge Murat czarre sillni
Zdvista igliàd Svoizi Junakà
Sobom voddi Dvista lumbarada.
Rav
Ravno Pogle Turczi' pritiskosce
Kogn do kogna junak do junaka ,
Bijo çador jedan do drugoga
A barjaczi kanno i òblaczi.
Kadje Janko Turke ugledao
Govorijo kragliu ungarskomu
Vladislave Svitlà krunno moja
S ' jutra vaglià uddarit na Turke ,
Evvo rebbi Planina visoka
U ' Planini dubrava zelena
Silne vojske çetarjest igliada
Ugriçichià i Mladi Pogliàkà ;
Kod Planine çinni Meterize
Allii nemoj izxgne izlaziti
Akobime potirali Turczi
Neka mogu ù Meteriz' dochi.
Nemoj kragliu uççiniti druggò
Tvoje vojske neizgubi ludo
Sluscaj starcza voevodu Janka
Akko xelisc dobiti Murara .
Kadalije danak osvanuo
Lipo Janko vojsku razredijo
Uzzè vojske çetarjest igliadà
Pàk izzàge na toh Pagle ravno ,
Od kognika krila uççinnijo
Na desnoje krilo postavijo
Vitezove od zemgle Pogliacke
I Catane od zemgle Ungarske , ' ,
A nalivò postavijo bisce
Karavlaha i i karabogdana
I Junake od Erdeglia ravna
A prid gnima voevoda Janko .
Na desnoje krilo uddarijo
Karacz Pasce od Axije ravne
Junak Pobre na silna Junaka
Alli Janko bogli Junak bisce ,
Jer pridobi Pascú od Axije
Terga tirrà uzrok pogle ravno
Alli Pasca nije utekao
Jankomuje glavu odsikao .
Mnoghi s' Pascom izghibosce Turczi
Od Axije po izbor kogniczi
Za dvadeset i vechie igliada
Osta Martvi czarreve delìjà .
Kad vidisce Gospoda Ungarska . ..
Kako Janko Turke razgognasce
I rusejim glàve osiczasce
Toje gnima i pomucno bilo ;
Sarditosú kragliu besidili
setosmo doscli svitla krunno nasca
A lsmo doscli gledat iz Tabora
Kanno chiuczi iz gorrè zelene ,
Kako siçe sabglia Jankulova
Czini jadan voevoda Janko
Da neima na svitu Junaka
Izvan starcza sibignanin Janka.
Kojegodir sarcza junasckoga
Nekse skace na kogna viteza
Da cirramo czarra silienoga
Do Jedrene grada bijeloga .
Kragl Ungarski samosvitan bisce
Miado momçe punno silovito
Nehti sluscat sibignanin Janka
Vechse skaçe na kogna golema ,
• Pak polleti niz còh Pogle ravno
A za gnime sva vojska Ungarska
Na czarrevje dundar uddarijo
Alje pod gnim kognicz pokleknuo
Ozemgliuje scgnime uddarijo .
Pritarçasce Turczi Iagniçari
Aladislavu glavu odsikosce
Na bojnoje natakosce kopje
Svoj Ungarskoj pokacasce vojsczi.
Martva glava kraglia Uladislava
Stràh zadade svoj vojsczi ungarskoj
Svoja bìlà plechia okrenusce
Ter uz Pogle ravno pobigosce ,
A zagnima czarreve delije
Tirrasceji do vodè dunaja
Sikosceji od podne do mraka
Sve izghibe mallo ko utere.
Tuh Gospoda mnogà izghibosce
Koji kraglia zlo nametnusce
Tuh pognibe Mlagian Cardinale :
Po imenu Mudri cesarine , ,
I Biskupi od zemgle Ungarske
Svi Principi Darxave Pogliaskke
Sam utece voevoda Janko
Priko zemgle Bana Brancovichia .
Zaluduje i òn utekao
Uffatiga Jure Brancovichiu
Postaviga u tamniczu tamnu
Terga Mori i xegiom i gladom ,
Barzoseje Janko oprostijo
I Sillenu sakupijo vojsku
Jurinuje porrobijo zemgliu
I varosce ogniem zaxegao .
Kad razumi Castriotich Bane
Dasu kraglia pogubili Turczi
Czvili Bane od jutra do mraka
Nitti jidde , nitse razgovarà.
Kadalije danak osvanuo
Nasarmskuje zemgliu udlarijo
Ogniem pali sella i varosce
Sice , kogle malo i velliko ;
Pakse vrati k ' ravnoj Arbaniji"
Suzze ronech ovako govorech
seto ogginni Jure Brancovichiu
Od Starine nevirno kolino .
Ras
 Razbi Jure Castriotich Ferese Pascu na 1445.
K7 Akose povràci Castriotich, iz zemglè sarbske , ullize sammo trì igliade Arbanàså ů darxa
11 vu tursku , i mnogo zla turkom uşçinni , porobivsci mnoghi vilajet , oppalivsci varosce ,
zarobivsci, i isikavsci mnoggu çegliad tursku , i zaplinivsci nejzbrojenu xivotinu s velikim
veseglem povratise natrag. Murat, za imatiga xiva ù rùke , dadde naredbu Feresc Pasci od
Macedonije , da skrovito uddàrl na gnega , i dagga radi xiva uffatiti. Feres Pasca znaduchi
dase Jure nahodì na mejascu Turskomu , sammo trì igliade vojske , odluçii smallòm voiskoin
na gnega. skrovito uddariti , i tako uzzē samo devet igliàdà vojnika , kakko jedni piscu , olli
petnajest igliada , kakko Barlezio kaze , terse upùti za nachi Castriocichia , i nagnega uddari.
ti iznenada , ma Castrioth znaduchi gnegovu odluku , pripravu , i putovagne , doçekaga ù Jea
dnoj dolini, kojase Mokra zove , uddarii na gnega izbusije , ter issige turak , mallo koji i u
teçe , ù komu boju poghibe istih Feres. Pasca , xivi Turràka igliadu, uffatisce , i zdravise når
tragh povratisce,

: Razbi Castriotichi Passu Mustapu na 1446 .

K Ađa Murat razumi sctose dogodi od Feris Pascè , i voiske gnegove , sardit i punno oxa
N loschien , zapovidì Mustap Pasci , da svojskom otige à Arbaniju , svuje da porrobì, i
uzginnì zlo koje more vechie: Mustapa uzzamsci vojske petnajest igliadà , ullize u Arbani.
ju gorgniu , i pozyè robiti vilajet brez milosargia. Alli od Castriotichia bih razbijen , ko
ga vojske possige per igliàdà po svidoxbi Barlezia . Mnoggo vechiè bih ragneni, i punno
zasuxgnenì. Odde poslì togga boja Svojkom u Turskù zemgliu , terje porrobi ,, i dosta suxagn
za suxgni, i plina zaplini.
Slidi Pisma od Receni Dogagiaga .
nOrko czvilè Tárczi kraiścniczi Alli Jure Mudra zmija bisce ;
U Prid kolinom czarra çestitoga. Doçekaga u gorri zelenoj
· Sultan czarre xivit nemoremo Å ù Mokri Planini visokoj
Od zuluma skenderbega Jurja .. I Amexu Sinovacz gnegova
Oppalinam sella i varosce Iz busije uddar) na Turke ,
Zarobinam. xenne i sinove Sve işsiçe malo ko utteççe . . i
Odarnanam kogne i volove Josc i Pasci glavu odsikose
I zaplìnì nasce bile ovcze. Pogubiga skenderbexe Bane ,
Kadje czare tuxbu razumijo A igliadu xivi uffatisce . .
• Bijeluje kgniggu napisao Terji voddė krojanu bilomu. - .
Terje scagle virnom skizi svomu Kadje Murat glase razumijo
Feres Pasci od Macedonije . Daje gnemu vojska izghinula : ..
Ukgnizije gnemu besidijo Od xalosti rùsù bradu guli
Feres Pasca virnà slugo nasca . Gorko czvili i suzze prolije.
Uzmi voiske kolikoti drago : Kadalise naplakao bisce
Ter porrobi zemgliu Arbaniju . Sarditoje Murat govorijo
I u Fati xiva skenderbegan Aranzado skenderbexe Jure
Kojimije purno dodijo Olli glava moja olli tvoja.
Palech moje bijele városce. O Gospodo Pasce i Veziri
Nachiesc gnega na meiascu momu Nijel koga porrodila Majka
Strì igliade svoji Arbanàså Da pugubj Arbanasa Bina
Nemoj obdan nagnegh uddarati 01 pogubi, ol dovede xiva.
Neggo obnoch virna slugo moja . Ko osveti Feres Pascu moga
Kadje Pasca kniggu razgledao I delije moje issisene
Barzo vojsku . bisce sakuppijo Veziromchini gnega uzçinniti
Ter orige nachi skenderbega Nad sviin Pascam , Again i Spaijam
Obnoch iggè a obdan poçivà . Sva Gospoda Mukom zamukosce
Czini jadan Turçin Feris Pasca Alli niekti sileni Mustapa .
Dachie udrit nagiegh’ iznenada , Vech zagarchie svoje bile ruke
I Jun
78
I Junascke zasukuje barke . Odsichiumu glavu na Majdanu
Pak govorì czarru cestitomu Nekka vidde Turczi i kauri
Dajmi vojske petnajest igliàdà Kako Siçe sabglia Mustapina
A evotį tvardu virru dajem Toh govori al Bogga nemoli.
Porrobichiu zemgliu Arbaniju , . Vechse skoci na kogna viteza
Doveschiuti xiva skenderbega
I povede svoju silnù voisku
Od dovesti ol doniti glavu · Ter orige k ' ravnoj Arbaniji
Capetana Mussu Arbanasa , Da pogubì skenderbega Bana .
Govorimo Murat czarre silni
Posluscajme virna şługo moja Alje gneiny losca srichia bila :
Doçekaga Arbanase Bane
· Akko Mislisc Epyr porrobiti Na mejascu czarra cestitoga
Skenderberga xiva uffariti. U Bussiji ù gorri zelenoj.
Uzmi vojske pedeset igliada Iz Busije uddari na Turke
Jer tih neznasc sctosu A rbanasi Terji sice po gori zelenoj
Uddarichie jedan na stotinu Per igliàdà glava odsikosce
· A skenderbegh ochie na igliadu, Mallo magne vivi uffatisce.
Natoseje Pasca nasmijao At uteçe Falislar Mustapa
Muratuje tijo govorijo I brez puscke i brez sabglie britke
Evvo tebi tvardu virru dajem Brez saruka i samur kalpaka
Na Mejdanchiu zazvat skenderbega. Ej Mustapa kammo tvoia fala :
Pisma od Xenidbe , i Udaje Manicze Sestre Castriotichia .
V Ada Jure seku udavasce A koltìje scto pomuçuo Pobre
N Po immenu Mamiczu divojku • A tih oddi dase ogledamo
Za Topichia Bana i viteza Dilichiemo frichiu i divojku
Od liepe zemgle Arbanije.. Z 'britkom sabglom i desniczom rukom .
Gospodskije sobet uçsinnijo Toh govorech na kognase skace
D ' svojemu dvoru bijelomu , Pak izzage natoh poglie ravno ,
Gospoduje na sober sazyao A zanigme Ducagine Bane
Sve po izbor Bane. i Knezove. Terse z' bojnim kopjim uddarisce
Kadalise vincza ponapisce Zakaria bogli Junak bisce
Dvase Bana gliuto zavadisce Tescko ranni Ducaginovichia
Jedan bisce Bane Zakaria Pak povadii britku sabgliu svoju
A drughije Dukagin Alekxa. Da odsiice Ducaginu glavu. : )
Svadiscese dva Bana mlagiana Alga otte skenderbexe Bane :
() Jerinu lipotu Divojku I delija vragnanine knexe
Lipo chierczu Bana Dusmanichia Evvo Pobre ratta i gorega
Kojoj nebbi slike ni prilike . Pobiscese momczi i Junaczi,
U ’ Svoj zemgli Garckoj ni slovinskoj, Svaki branech svoga Gospodara
Govorijo Dukaginovichiu Jedan drugog' i kogle i para
Jerinaje Moja dievojka Osta Martvi na Pogliu delijà
Onnaseje menni obetala i Od storine magne nijednoga,
Evo immà godina danàkà. . Vragnianina ranne dopadosce
Alli vellii Zakaria Bane - I Juriczu Vladenichia kneza .
Evvo immà trii godine dani, Riirech Momke Ducaginovichia
Da Jerinu jesam izprosijo 1 mladoga Zakarije Bana.
Izprosijo i parstenovao .
Pisma od Rata jure Castriotichia , i Repuplike Mletačke , Kojise
· Uççinii na 1447
D Anno rannii Zakaria Bane i Dukaginje davno pribolijo
1 Ter govorii staroj Majczi svojoj Koji iscte rusu glavu tvoju .
Ostaj z Bogom inilla Majko moja Zasischieti u gorri zelenoj
Buvo ignem do diyojke moje . Udarichie nate iznenada
Majka gniemu bessidila brisce Terchie tebbe sinko pogubiti
Teod tammo drago diite moje Menne tvoju Majku razcviliti.
2a
Zakaria Majke nesluscasce
Veeh orige g' dvoru Divojçinu
Zdravo Bane do divojke doge 1
I zdravoše natragh povratijo
Kad ulize ù lughe zelene
Loscamuje doskocila srichia
Doçekaga Ducagine Bane
Ubusiji ù gorri zelenoj ,
Iz busije uddarii potajne
Ter poggubii Zakariju Bana
I gnegova Bogom Pobratima
Po imenu czarnoevich Paula .
Osta jadna gliuba dusmanichia
Po imenu Boxicza Banicza
Kukajuchi kanno kukavicza
A privarchiuch Kanno lastavicza ,
I brez sinka , i brez zarucnika
U Dainu gradu bijelomu , I Junasckú srichiu prokuscati
Al' evvoti ratta xestokoga
Kgniggu pisce duxde Mleçanine ,
Terje scagle od skadra Gospodin
Ovakoje gnima besidijo
Kakko bilu kgniggu razgledate
Od Daina kliuçe zapitajte ;
Postavite moje vitezove
Neka brane Dain nakrainian
Jeregaje meni darovala
Udovicza neboga Boxicza.
Kad Gospoda kgniggu proucisce
Od Daina kliuce zapitasce
Postovisce u grad vitezove
Sve vojnike duxda Mletachoga.
Kadje Jure glase razumijo
Toje gnemu punnno xao bilo
Skuppii vojske trinajest igliàdà
Ter otige g' dainu bilomu. Disai
Sasvigaje stronà obsidnuo
Pakga bije sillenim Topovim
Kgniggu piiscè mlagian Capetane
Iz Daina grada bijeloga ,
Terje scagle duxvu Mletaçkomu
U ' Kgnizije duxdj besidijo
Kuppi vojskù milli gospodare
I scaglije napomoch dainug
Koganoje Jure obsidnuo
Orvo immì tri nedigle dànà
Tergà bije ognen im Topovima
Jurisc cinnii, lagum podkopaje.
Kadje duxde kgniggu progledao
Skuppii vojske petnajest igliàdà
Terje scaglie na pomoch Dainu
I prid gnome Jurich Generala .
Jurich biisce Rodda junasckoga
Mlado momce punno ponosito
Druscinije svojoi besidijo
Posluscajte millà bratjo moja ,
Na glasuje skenderbexe Bane
Daje silnii Junak nakraini
Al ù gnemu neima junasctva
Negh izdaje i Turske privare.
Nejma Jure od boja zanata
Nediluje dillo od Junaka
Vechse skiitá po gorri zelenoj
Ter zasida kanno pustaija .
Evvo vami tvardu virru dajem
en Kad ugledi moju silnù vojsku
A ramija skendrebexe Bane
Pobignuchie natragh brezobziira ,
Nefalise skenderbexe Bane
Vech ponizno svituje vojnike .
Ovakoje Jure besidijo
Arbanasi muji vitezovi ,
Igye na nas vojska Principova
Prid gniomeje Jurich Generale
Vaglia danas scgnome bojak bitti
Nije ovo bojak bitti's' Turczim
Vech s' latinim Mudrim Talianczim
I s' Harvatim na glasu kugniczim
Kojichienam punno dodijati.
Posluscajme Mussa Capetane
Tichiesc udric s' vojskom na latine
Jachiu smojim krilom udariti
Na Kognike mlade Dalmatine.
Tih vitexe Uragnanine Knexe
Uddarichiesc s Pisczim , i Kogniczim
Navas dundar duxda Mletachoga
· U ' komusu mladi Arbanasi.
Alvas molliim millà bratjo moja
Nerogena kanno i rogena
Kad duxdevu vojsku razbijete
Pustiteje zdravu , i veselu
Pobignuti s' kadru bijelomnu ;
Niisu turczi neggo bratja vasca
Koji iednu virru virujemo
Nitje liipo , nitije poscteno
Da gniovu karvczu prolijemo.
Pak pùdixe svoje vitezove
Deser igliàd Piscaz i kognika
Trii igliade ostavii vojniikà
Pod dainom gradom na kraini.
Mallenoje posaajalo vriime
Sritoscese dvi vojske ognene
Sricoscese tersé uddarisce
Szarnim praom i tesckim ollovom .
Uddrii Mussa na latine mlade
Alse brane kanno vitezovi
A skenderbegh uddrii na Harvate
Alji smista pomistit nemòxe.
Vragnaninje s' vojskom uddarijo
Na vas Tabor duxda Mletačkoga
Al u gnemu junaka nebisce
Negh ciobanà i Mladi Texakaa
Od liepe zemgle Arbanije
Koji njisu boja ni vidili
Kamolisu glave odsiczali
Po - -
 Bo
Pobigosce glavom brez obziira . Igliaduji xivii uffatisce
Ostadoce Harvati Junaczi I Dainu gradu povedosce .
I latini mladi Talianczi Alje Jure sarcza milostiva
Bojak bijuch od jutra do pódne Sveji pustii g' dvoru Bijelomu.
Na srid poglia blizu skadra grada Osta martvi Iurini delijaa
Zdravo doscli skadru bijelomu Trii stotine mladii Arbanàsà
Bojak bijuch natragh uzmiguchi Sedamdeset josc suvisce bisce
Osta martvi na srid poglia ravna Martvi gfiudi Barlezio piisse .
Dvi igliade duxdevi delijaa.
Mustapa drughii pu't razhijen od jure Castriotichia Ná 1448 .
V Elechi mustapa osvetiti parvu sramotu , i znaduchi daje Jure ù velliku rattu smlecanim ,
A poççè molliti Murata damu dopustih pochi s' vojskom na Castriotichia zemgliu , Murat
znaduchi koja axdaja bisce Jure , nagnegase izpricii ; alli buduchimu poslii togga došcla Kgnigga
od nikke gospode skadarske , u kojojga ponukuju dajim poscaglè napomoch vojsku protiva
Castriotichiu , i dachiè uddariti na gniega sijedne strane onni, a zdrughè Turczi, ter dachiega
prilasno slomiti , i gnegovu svu osvojiti darxavu , muratse prignu videchi takù lipu prigodū .
i dadde oblàst Mustapi da izpuni sve onnò seto u sarczu xegliasce. Mustapa uzzē vojske
petnajest igliàdà , Tollikose gnemu vigiasce zadosta , czinechi daje Castriotich Jure skončao ,
bijuchise sMlečanim . Ulize dakle à Arbaniju na 1448. ter poşçè sebiczè robbiti, i sella
paliti. Alli buduchi Castriotichiu svakà ogsitovana , ostavii pod dainom svoga sinovcza Ame
xu , a onse sammo scest igliadà upputi_ nachi Mustapù , koga nascavsci na pogliu zazvanu
Orunich , blizuse istoga u meterizii , za pobitse scgnime. Ma prija negose uddarisce vojske ,
izzàge na kogniu jedan Turçin punno snaxan , islobodan , immenom Karagus Alija , ter pocí
çè zvatti na mejdan najboglega Janaka od vojske Castriotichia , i nagese jedan varstan Plemi
ch , i Vitez , immenom ' Pava Manes , kojise skoççii na kogna , uddariiga skopjem , bacziga
na zemgliu , odsiicemu glavu , i doneseje _ u Jurinu voisku , vodechi za sobom Turskoga Hat
ta , i seto na gnemu biisce. Sva vojska Bana Jure uşsinnii veliko vesegle , kadase Păva ma
nez' glavom Turskom na kopju , povratih zdrav ù vojsku. A Juremu darová jedno lipo , i
obilato sello u svojoj darxavi, takoger i jednu Aglinu , u kojoj nebiisce magne zlata , neggo
sviile. Do malio pak vrimena vojskese pobisce , ma Turczi smeteni i pristrasceni poçesce bi
xati. Pasca videchi sitose cinnii samimo dvi igliade kogniikà pobixe natràgh , ma buduchise
noch uffatila , izgubii pùt , ter zage u jednu dolinu , ne daleko od mista rakomuse bihu pobi
li, i czinechi daje slodoban od vojske jurine , butti ù recenoj dolini tuh noch pribivati, i
svojizim kogniczim poginuti. Ma zagne znaduchi Castriotich , zorom ranno sveji poffatà Ge
nera Mussa , i sviim , izvan Pasce , i vellike Gospode , çinnii glave odsichi.
Slidii pisma od regenoga Boja .
I Griggu piiscè mom , e samouce Mustapuje Passu dozivao
Il Po imenu ' skadranin Barisca Terje gnemu czarre besidijo :
Terje scagle ù Jedrenu biilù Mustap Pasca virna slugu nasca
A naruke murat sulemana ; Uzmi vojske kolikoti drago
U ' Kgnizije gnemu besidijo Ter origi s' Voiskom na skendera
Sadje vrime moj cestiti czarre Nachiesč gnega pod Dainom gradom .
Da osvetisc tuoje vitezove Neplasiicse moj siivii sokole
Kojenoje Jure pogubijo . Jurinaje vojska izghinula
Naodise pod Dainom gradom Bojak'bijuch z'duxdom od mletaka
Koganoje davno obsidnuo ! Evvo immà godina danàkà
Gnegovaje vojska izghinula Kadje gnega Pasca razumijo
Bojak bijuch z' duxdevim delijam . Jedva tog gà bisce docekao
A .nechiemu dobra pomoch dochi Sillenuje vojsku podigao
Jersu gnega Bani odbignuli Na skendera Bana od krojana :
Sadje vrime moj cestiti czarre
Da osvojisc Jurinu Darxavu . Do krojana grada bijeloga
Kgniggu sētije Murat sulemane Alje mallo vrime postajalo
Setije Kgniggu à nagniuse smije Glas copade od krojana Banu ,
Zlo
 Zioza sijo i vino poijo Visce barka ù sello junascko
Arbaniju Turczi porrobisce Toh recosce kogne razigrasce ,
Ognem pàlè bijele varosce . Mejdancije kopja poloxisce
Zaplinisce ovcze i ciobane. Údriscese nasrid poglia ravna
Kadje Bane glase razumijo Karacusu losca srichia biisce
Skoziose na noghe vitexke Uddariga Manescevich Paule ,
Ter "izbire po vojsczi Junake Dino rezçe û çello junascko
Scest igliadá najbogli kogniikà , Rusumuje glavu odsikao
Ter otige priko Arbanije Darovaje Banu skenderbegu
Illi koga srittà illi stizzà I gnegova Hatta vellikoga .
On svakoga za Mustapu picà A òn gnemu sello na' kraini
I gnegove Turke vitezove. I Kolajnu od suoga zlata
Kadje dosca k ’pogliu orunichiu Josc i lipu divan kabaniczu
Onde nage silnoga Mustapu I pravoje jerje zadobijo.
Blizu Pasce pegne ciadorove Malenoje vriime postajalo
Nasrid ravna poglia orunichia Dadde Jure od boja zlamegne
Govorili Turczi vitezovi Vitezovi kogne razigrasce
Millii Boxe manita Junaka Ter na Turke skladn uddarisce.
Ludorichie izgubiti glava Svakii siiçe koji koga moxe
Smallo vojske snami bojak bijuch . Skender Bane ni brojase nezna
loscti Pobre jedno çuddo kaxem Kuda godir Jure dopirasce
Igge vitez iz voiske Pascine Na Alaje Turke razgognasce.
Po imenu Karagùs Alija Kadli viddii falislay Mustapa
A ira Hattu Kogniu vellikomu , Da nemoxe z ’ Banom bojak bitti
Ter zavika izasvega glasa Bixii jadan ù gorru zelenu
Jelli koga porodila majka Z ’ dvi iggiade svoizii kogniikà .
' U ' toj vojsczi Bana skenderbega Zaluduje i in uttekao .
- Dam 'izage na mejdan junaski. Xivagaje Mussa uffarijo
Toje çuo vitéz od kranie Udolini blizu orunichia
Po imenu Manescevich Paule Terga voddii g 'dvoru bijelomu.
Terse skace na kogna golema Sve ostale pogubijo bisce
Pak polletih kanno sokò siivii , o Barlezio i sagredo pisce
Prama gnemu Karacus Alija . Osta Martvi silleni Turraka
Manescuje Ale Besidijo Deset igliad po izbor junaka.
Darximese neznana delijo Veselese orli i Gavrani
Visce pása ù sarcze junascko . Lisiçine josc i marki vuczi
Velli gnemu Manescevih Paule Jerse lipa naranisce mesa
Darximese Turski Mejdancija Na ravnomu pogliu orunichiu .
, Promiscgliajuch Vlastela Mletaçka , i Iure Castriotich veseglie koje çignahu turczi, ma
radi gniova nesklada , i ratta koji bih ,megiu gnima, navlastito kada razumisce daje vojska
og mletacka razbila Amexxu , sinovcza lurina , i mnogumu vojsku issikla onda , kádse Bin
ng Jure sturczim bijasce na orunichiu , gori rejenomu , pomiriscese Lipo , i zaklesce dachie ü
svakoj porribi jedan drugoga pomagati. Jure ostavi Dain , i dadega Mlejanom , a oni
gnemů Druggù darxavu , i uççinniscega vlastelinom Mletaçkim . Irose dogodi godiscta
na Gosp . 1448.
Murat Oxaloschien punno , i Resargen , igge Svoiskom Naskenderbega Na 1449.
DOznajuchi Murat zlo koje primi od Castriotichia , dozvà pridase Vezira vellikoga , i osta
I le victnike dvora svoga , terjim posçe ovvakò govoriti : ,, Dosada nisam mogao uloxiti
is svu snagu moju , za slomiti holost nevirnoga Jure Castriota , buduchi immio dosta cigne.
• gna, i mukke , boj, bijuchi s' vojvodom Jankom ; ma sada , buduchise scnime pomirijo, svu
moju snagu , i vojskui mislim okrenuti protiva onoj Aranzadi , od Pustaija Arambasci.
Znam dachiemise narugati svita Poglavicze , gdi jedan Gospodar od svita , sasvom jakostiu
* iggè protiva jednomu Banichiu , kojise skica od planine, do planine, za utechi sarxbu mo
aju , alli nemoguchiga nadrughi nacin dobiti, potribitoje da ja glavom igen na gnega , sas
on vom Vojskom , koju imadem . I zatoh dajem narebbu dase po sviim mojim Darxayam
nevojske kuppe , ma takò skrovito , i potajno , da onnii Ajduk nemoxe dochi ò poznagne
od ' take priprave ” .
Vellikii vezir primivsci regenu , naredbu izyàrscii svelikom pomgliom sve onnò sctomu bih
zapo
 82
zapovigneno od Murata , stoh i pedeset igliàdà vojske sakupivsci , devedeset igliàdà kognikà ,
à ostàlò Piscàczà ; koju voisku buduchi Murat svojim oçcima vidijo , razredii i namistii sva
ka , kako sliditi immadu dixese pùt sverigrada. Ma prija negose òndiilii , hotti dase barzo
kogniczi na nikoliko dànà nìgiù pod sverigradom , neka moggù zatvoriti pute da Castriotich
niodkuda nemoxe dati gradu pomochi, mase privari jer Jure znaduchi za tursku misah , i
pripravu , sverigrad bih obilno provigen s' rànòm , i s'vojskom . Ukazase dakle pod gradom
çetardeset igliadà kognika , koga sasvih strana obkruxisce .
Mallo poslii , ukazase Murat sasvom vojskom na 1449. i obside svetigrad , koga jakost , i .
trardochiu razgledavsci, uzbojase , daga na sillu osvojiti nije moguchie , i zatoh poslà dvd
Gospodicichia kapetanu od grada , Petru Perlatu iminenom , daga ponukuje , nekamu na lipe
grad pridade , akko mislii koji dàn poxiviti , i damu od strane czarreve obechia mnogò blà
go , i velliko gospodstvo . Sve toh prikazasce Petru Caperanu regena gospoda , ma od Petra i
svetigragiàná bihu ussillovani muçati, i udiglse izpod grada diliti. Ponizno Poklisàri poçe
sceji moliti, dase dostoje sliscati nikoliko bessidì, koje od strane czarreve immadihu gnima
prikazati vojniczi nektijahu sluscati , alli po dopuctegniu capetanovu immadocce srichiu za
kazati onno seto ù saržu miscgliahu rechi, ipoçesce govoriti ovvè riiçi. ,, Posluscajte, sveti
w gragiani milostivo ponukovagne nascega cestitoga czarra , koji xelechivam saragnegne xivo
ng ta , i svako dobro , lipovas pozdravglia , i kakono otacz gliubeznivi svevas ponukuje , da
og uzmete setose vascega naodii , i damu na dobru vogliu , brez boja , karvi, i vascè vellike
ng setette gràd pridáte. Akkolibiste pak hottili pod gnegovim barjàkom voevati, bichiete pun
no srichni, i vestiti ; drugojacije pak uççinivsci, nemojtese sarditi na onnò setovamse po
svakojparvdi dogoditi immna. Na gniovo duggo , i sloxno govoregne Petar druggo neodgo .
, vorii , neggo dase brez gniova zia immadu udigl izpod grada diliti.
. Murat Poççè Grad Bitti.
M Urat rasargen punno nemoguchi grada na privari immati, zapovidii dase bije "s' Topo
1 1 vim , i tako bihu izvedena dva najvechia Toppa na jednu glaviczu , terga poçesce bir
ci , i ù malo dàná probisce beden od grada tolliko sciroko , dabi mogla kolla kroz proboj
prochi. Videchi Murat dase grad mogàsce s' juriscem osvoiti , dadde naredbu dase içinni ju
risc. Turczi izvarscisce zapovid czarrevu , ter zoron ranno na grad uddarisce , jedni nosechi
grede , daske , masckline , motike , i Pollughe , olliti chiuskije , a drughi skalle , olliti li
stve , terji sasvi stràna uzgrad prislonisce , i uzagne uzlazechi na bedne od grada sabgliom ù
ruczi skakaju . Ma kolikoji uzlazasce onlikoji sunovraticze na zemgliu padàsce , koji brez
glave , koji brez rukù , olli brez noggù . Na punno mistah nemoguchi listve podniti tegochiu
od turàkà pod gnima pukosce , terse scgnima niz planinu zakorargliasce . Bihu turczi nacinili
od gredà , i saratiçà nikkè Casctele, i kule uz bedene grada , koje jadnim gragianom texak
strah zadadosce, Alli gragiani s'vrilim paklom , katramom , i uglem g . reçene kule polijuchi
barzo saxegosce , i svelikim kamegnem grede izlomisce. Tri debela sàta jurisc ţinnisce Tur
czi , è i vechiebi da Bàn Jure nebude uddarijo na turske ciadorove , i kognike koji bihu na
pogliu . Gledajuchi dakle turczi iz pod grada , kako Arbanasi siku kognike po pogliu , bihu
ussinovani grad ostaviti , i datjim sasvom voiskom pommòch . Ostade martvì turraka na ju
riscu parvomu okko trì'igliade , izvan onizii , koji na pogliu od Arbanàsà posiçeni bihu ,
Svetigragiànà poghibe çetardessèt , à stoji ragnieni ostade. Posli toggà jurisca turczi za niko
liko dana povinnusce , ma toppovi nepristasce nigda grad bitti.
Ban Castristich Oppet Coinnii Jurisc na Turke.
V Idechi Castriotich s' jednè visoke planinne , 'kakose Turczi bihu razpustili , i tamo amo
y po pogliu brez svakoga sraha raztarkali, namisli obnoch uddariti nagne ; i nascavsci je
dnu noch lipu prigodu , seto bisce namislijo , onnò uççinnii , allímu neizage sve onako , ka
ko bisce namislijo , jer buduchi turske stràxezachiurile jekku kognìkà , i arzagne kognà za
vikasce : skenderbegi , skenderbegh na nds. Castriotich premda bisce poznao , dasùga turczi
podpazili , nektise vratiti natragh , neggo hitro uddarii na piadore Axianske , i sve turke ko
je nàge , pokla , i issice. Iz Dundara Muratova dòge Axianom pommòch , allise Jure nepo
plasci , nagose scgnima vit exki pobbi, i mnoghe svojim Arbanasim odsiçe glàve.
Murat Oxaloschien .
O ledajuchi Passe , i veziri murata punno Smuchiena , i oxaloschiena , iskahu
U suakkè nacine za razveselitiga , i zaradi tè svarhe trii puta jedan dan jurisc cin
ni sce
 83
nisce na grad, allise svaki put poyratiscë švelikom gniovom sctettom izpod grada. Murat
josc vechma oxaloschien , dozva svu Gospodu pridase terjim ovvaka govoriti poççe : Jedasmo
o vitezovi moji doscli ù Arbanju da zakopamo svu slavu nascu , nascì sucundidà , Didà , i ota
czà ! Jesmoli mih onni istih , koji dobismo kraglie od Persije , i Axije , koji pogubisino Vlau
sca kraglia od ungarie ? Sada nemoxemu dobiti jednoga Banichia , moga slugu odmetnika !
Neostasce kragli koje neporazismo , kraglievine koje nepodloxismo , gradovi , koje neosvoiismo
a sad vidim dase jedan kokoscignak , od lupexa uszigiàn na jednoj glaviczi rùgå nascoj silli ,
snazi , i slavi , sctose ovvò cinnii ? Kakvisu ovvo puti , kakvalije to srichia moja ? Sada dakle
moji nepridobitnì capetani , Vladaoczi , i vitezovi , akome gliubite , ukaxite gliubav vascu s ' ju .
tra ranno na gràd udariysci, osvojega , i osvetite vàs , i menne vascega Gospodara..
Dillo vitexko , Koje uççinnii jure Castriotich . . .
PRija neggo Turczi na grad uddarisce , dadde Murat naredbu Feris Pasci da çuvà kanap ,
1 sammo dvanajest tissùchià kognikà , i scest tissùchià Piscàcza , bojechise skenderbega. Fe
ris Pasca dobrovoglno primii naredbu , josc odviscè pofàlìse dachiega zazvat na mejdan , ak
kobise posrichi ukazao. Ma neproge velle vrimena , Jure uddarì na turke. Spomigniuchese
Feris Pasca riicii , koje bisce czarru rekao , zazva Juru na mejdan , m3 pose neudobar çinasce ,
jermu Castriotich ù jedan trar glavu odsilçe. Turczi videchi sctose od Pasce dogodi , pobigo
sce natragh , à zagnima Arbanasi , terji sikosce do ciadora czarreva czar videchi sctose cinnil
na pogliu od gniegovi vojnilka , dixe svu vojsku iz pod grada , za dari gnima pomoch . Po
ghibe caddà na pogliu turràkà , kakko Barlezio svidoçi , çetiri igliàde.

Murat Pristrascen .
M Urat gledajuchi karvavę od grada zidove , Martve okko grada turke , vellikò mno
IVI stvo ragnenika , koga brez rukù , koga brez noggù , i Sluscajuchi gniova jeçagna ,
plaç, i jauk , a navlastito promiscgliajuchi zlo , kojemu skenderbega usçinnii , pogubivsci Fe
ris Pasću , i mnoghè scgnime, zanimi od vellike xalosti , uzdarchiase i pristrasci jako. Budu
chise pak use povtatijo uzdanuh , ter poççè svit od Vezira , i Pascaa iskat sctose immadisce
uççiniti. Jednimu rekósce dase dili izpod groda i porrobii svu Arbaniu ; drughi dase sveti
grad ostavi , a kroja obsidnè ; a trechì dase iggè tirrati skenderbegh. Nijedan ovui svit nebbi
primglen od murata , neggo horti olli dase uzme na sillu sverigrad , olli svelikim mitom , olli
s 'kakvom ciudnovarom privarom , kakose i dogodi na ovvì nacin , koji slidi.
Jedan rischianin , Dibrex roddom , velleznan i vragometan , za immati blago ,
izdade , Svetigrad .
n Bechivà Murat Caperanu od svetigrada mnoggò blago , velliko gospodštvo , zemgle , i
Petar Capetan , i gnegovi vojniczi daddosce czarru osetre odgovore , hakko i vazda. Sasvim
tim nagese jedan prokleti juda , od gorgne dibre , koji za imati jaspre nage nacin za pridati
ga Muratu . Alli za dochi u poznágne od ovoga dogagiaja , potribitoje ukozati od kolikose
varstah nahogiasce gliudi ù svetigradu : Bihu dakle å gnema Vojniczi ad dvà naroda , jezi
kag ! Bogostovsta , jedni bihu Arbanasi , rogeni ù svetigradu , pravovirni sctovaoczi , i poda
loxniczi svete czarqve Rimske. Drughì bihu Dibrexi, poclani od Castriotichia gradu napo
moch , i ovízi bih dvoinom vechie neggo gragianaa. Bihu jezika , i naroda, slovinskoga , a
sligegna u zakonu Garçkoga , olliti Rischienskoga . Dviso dibre jednase zove dogna , u kojoj
se porràgiahu junaczi punno sini , slobodni, i kriposni na oruxju , skojmnose Castriotich
najvechie sluxasce à svakoj potribi gnegovoi ; i ovvaje dibra ravna , lipa i punno Plodna.
Drugaje gorgna ; koja mejasci s 'macedoniom , i Bulgariom , i ù gnojse nahode Planine velli
ke , ma plodne , i obilate , u kojoj taddà pribivahu silnì Junaczi a jezika , i naroda Bugars
koga , koji jezik od starine jest slovinski, i obbe ovvè dargave bihu podloxne Juri Castrioti
chiu od starinne. Buduchi dakle receni Dibrexi, jednè, i drughe darxave uppalli umnoggå
pomagnkagna Garçka , virrujuchi ù razlicità bajagna , i gàràgna , iz megiu koji darxahu Ov
Vù za najvechiù , chise nemoxe nikko saraniti , koibise krepanamesa okusijo , alli napijo vodde
à kojojse martvo tilo nàge , i takoji sotona ù tomú bisce urvardila , dabise prija pustili sva
kim mukam muçiti neggosc mesa krepana , olli vode , u kojoje krepalina okkusiti. Znaduchi
dakle jedàn od ovizih blaznoviràcza , daje ù gradu dvostruko vechie Dibrexa neggo Arbani.
5.1 , zaslipglen od velliki da-dvà koje Murat obechivàsce , uttoppii jednu noch Pia ù gustir
F 2 nu ,
 84
· nu , kojase taddå jedna ù gradu nahogiasce. A kada Dibrexi nagiosce Pasççe martvo ů vodi,
svi pocesce gorko plakati, vechiè neggo dasujim turczi diczu poklali , pak navàlisce na Cape
ta ia , da ù tah ças immà gràd otvoriti , i turkom pridati akko xellii od gniove sabgle utte
chi. Siromah capitan , koliko moxè, tolliko govorii , pripovida , i nastojah , da tuh mani
tost izvade iz glave , ma sve toh bih zaludu , jer kakono xudili vapijahu : propni, propnni ,
onnako onni jednoglasno vikahu , otvori , otvori. I tako svelikom xalostju bihussilovan data
ti Muratu gràd , s' ugovorom daji pustih pochi s'oruxjem kudjim drago.
Slidi Pisma od Svetigrada .
V Ojsku kuppii Otmanovich czarre Jer nemoxe pomochi ni sebbe
V po imenu Murat Sulemahe. Kamol' tebbe i druxinu tvoju ,
Kuppijoje poh godine dana Jer umire od glad i od xège
Od Mratigna do jurjeva danka. Skitajuchse pogorri zelenoj
Devedeset igladà kognikó Isctuch jamme i guste dubrave
Sve po izbor silleni vojnika Da uttečce sarxbu Muratovuz
Trijest igliad Bascà i Nefèrà Alga prije vírra potarvena
A tolliko mladi Jagniçàrà Cistà virra svecza Muhameda
Kadalije bisce sukuppijo I pravedna karvcza prolivena
Gospodije Murat besidijo Vitezòvà czarra Çestitoga.
Svitujteme virne slughe moje Mah takomi posta ramazana
Kud imamo svojskom uddarriti ? I chitapa moga Alkorana
Allibismo kroju obsidnuli Neka skaçe û morske dubine
Al svetigrad bili na kraini ? Nachie gnega sabglia Muratova,
Vellee gnemu Pasce i Veziri Kniggu sctije Petar capetane
Da iggemo gbilu svetigradu , Od bijela grada svetigrada
Koinoje smutgna na kraini Kadalije prouccijo bisce
Terje nami punno dodijao Druggů kgniggu on muratù pisce ,
Akkotiga osyoiti Bogdá Ovàkoje Petar Besidijo
Svachie tvoja biti Arbanija . Cast i dika poklon i postegne
Gospoduje czarre posluscaó Svitlu czarru Murat Sulemanu
I ottige så vojskom syetigradu : I gnegovim Pascam i vezirom ,
Kadaliga bisce obsidnuo Od Perlata Petra capetana
Bijeluje kgniggu napisao , · I gnegovì mladi vitezovi
Terje scaglè Petru capetamu Virni sluga skenderbega Bana
Od bijela grada svetigrada Skenderije ravne gospodara .
I ostalim gnegovim vojnikom Çudimtise moj cestiti czarre
Od liepe zemgle Arbanije. Scto govorisc sctol’ uknizzi piscesc
Lipa pozdrav Petru capetanu. Dati poseglem kliuce Svetigrada
I gnegovim mladim vitezovom I brez boia , i brez karvi czarne.
A odmene svira gospodàra Dami budesc poh grada Sorijo
Cestitoga Omanovich czarra . I s' Topovim beden oborijo
Nekka znadesc Petre capetane Poh Druxine moje pogubijo
· Date gliubim kanno sinka moga Vas Sverigrad karvju natopijo ,
Ràd virnosti i junasctva tvoga Joscti nebi pridà Svetigrada
I tvözii mladi Arbanàså , Ni mojega Bana ostavija
hvii vassu gliubav pokaxite Jersam gnemu tvardu virru ' zada
Per od grada kliuge poscaglire Daminechiu pridat Sverigrada
A vidichie sva vojska czarreva Dokleinije na ramenu glava .
Kakkochiuvas darrovati Ripo . Scrolli piscese moj cestiti czarre
Oddi kömeni Petre capetane Dase Jure po Planinam skicà
Çestitachiu ugginniti tebbe Umiruchi od glad i od xege
Šluscaj menne neizgubi sebbe Tise varàsc virratije moja
Ni tvoizi mladi vitezòvà ; Neskitase po gorri zelenoi
Akkollime posluscati nechiesc Vechno kuppi po kraini vojsku
Evvo tebbi cvardu virra dajem Arbanase po izbor junake
Moja svit là sabgria Demischigna Kojichieti punno dodijati.
Tvojechiese napojiti karveze. Kadje Murat kgniggu proucio .
Neuzdaise na glasu vitexe Gospodije svojoj besidijo
U ’ Desniczu Bana skenderbega Kakko bìlà zora zabijeli
Na

Na gradchieno jurisc azgina
Jedva turczi zorè docekase
Kadalije onna zabiilla
Zavikasce czarrevi Telàri : 95
Razviscese svileni Barjaczi, ; in
Pelletisce Turczi Jagniçari. . ; !
A prid gnima Pasce i Vezirii
Josc i Murat Otmanovich czarre
Z gollom sabglom ù desniczi ruczi ;
Na svetigrad jurisc uççinaisce
Terga sasvih strana oblerisce
Prisfonisce listve uzbedene
Z golim sabgliam na bedene skaçu :
Ah moj Boxxe goleme xalosti á
Texkatise karvcza prolivàsce
Okko bila grada sverigrada "
Czarna kartczu czarrevi delijà ,
Na juriscu koji izghibosce
Alli bila grada neuzesce -
Vechse plaçùch povratisce natragh
Mallo zdravi , punno izragneni.
Ali evvo i gorrè xalostj ,
Udrii Jure iz gorrè zelene ::
Na kognike czarra çestitogai
I na turke jadne sejsnçxije ,
. Terji tirrà uzpogle nizpogle" : ' . . .
Koga srizzaa napolli prisicza
Kogne fattà à kegnike sice
is ' Malto koji gniemu i utice :
Toje çuddo i czas ugledao i Pozvì Jara na mejdan junascki
Iz pod bila grada sverigrada
:: Poççe czarre sázze prolivari 1 , !
I svetigrad gliuto proklignaci : ..
Sverigrad vechse nebitijo
Utebise junak nerodijo ' , . Diga scire tumu glavu dixe
Iz nebare strile uddarile
Gliutè strile Azret Aliine :
Sverigrad na kraipi smrade ..
Kammo moje Pasce i kadije.
. Kammolimi dicza Jagniçari . .. ?
Koji svoje pogubisce glavern . .. ) ?
· Jurisc cianech od jutra do podne
Alli tebbe uzet nemogosce
Neggo podgnim jadni izghiboscer
s . Menne scarcza texho uczvilisce.
: ; Skenderbexe jedna Aranzado : : :
Kammo moji po izbor kogniczis
Proklèt bijo koteje rodijo
I bijelim mlikom zadoijo .
Kadalise naptákao bisce
Ferisc Pascu k ' sebi zovihasce
Terje gnemu Murat besidijo
Ferisc Pasca virnà slugo nasca ,
Kada sjurra na grad uddarimo
Vzmi vojske dvadeset igliada
Termi çuvaj bile çadorove !
Od Ajduka Castriotich Jurja . . .
Alje Pasca czarru besidijo
Nebrinise millì gospodare : : ! .
Eyvo rebi tyardu yirru dajem
88
Kakko zgledam Bana skenderbega
Pozvachiuga na mejdan junasckin
Odsi chiumu glavu na meidanu
Tebichiuje czarre darevari t e
Za jabuku mom gospodaru . com
Kadalije danak osvanuo jo
Razviscese zeleni barjaczi
Uadarisce 'bùbgni i svirale
Zavikasce czarreve dellije ;
Jedni nossè gvozdene podlaghe
is Draghi nesse grede i Balvane
Okko grada kule nacignaha els
Iz pod garda beđen podkopajian
Crechi nossè listve tankovite
im . Terji pegniu gradu uzbedene.
Al koliko Turråk azlazasce , 14. !
Onlikoji starmoglav paddàsce
Tuse bisce trii debela sàtan ni
Alli bila neazesce grada baris
Osta martvi Silleni turraki
I Sedam igliad i vechiè janàkako
Evve Pebro i gorrè xalosti
11 Vadri Jare iz gore zelene 3.
, Na kogaike czarra çestitoga 14 :18
I na mlade turke seisan cije . 1 .
Docekaga silni ferisc Pasca AS
. Z dvajest jgliad svoizii delijà 0 :
Spomenuse ujedega zmija v a
5 Sctose czarru obechiao bisce
Kakogaje Jure razumijo
1 Vuja kappa nad oggi namice i in
. ja Bije kogna çizim i mamuzatta
- 1 Pak polietih kanno soko sv
Prija Pasca czarnoj zeingli padde
Negogaje Jure udarijo
kad vidisce ostali kogniczi
Daje ferisc Pasca poghibao
T il Pobigosce glavom brez obzira
1155. A zagnimi mladi Arbanasi , o i
: Sikosceji Pobratime dràghì .
Do çadora czarra çestitoga impie
o. Kadalise nuragh povrarisce
Svakki nossi glavu od junaka.
Toh gledasce Murat czarrę silnius
Iz pod bila grada sverigrada
i Nirse smije nitse Mazgovarà
Vech od cùghè zanimijo bisce
On ullize pod çadore biley
· Za trii danka niskim negovori
Kadalije çervartomu bilo
an Progoviri Oumuovich Czarret
Pomozime sve, e muhamede .
te Kojisime dosad pomagao
Pak uzimgle divit i Artiju
Ter napisa listak kgnighe bile
I scagleje Petru capetanu .
Ukgniziga pozdravgliasce lira
I vezirluk josc oberivàsce *
Nad
 86
Nad svim Pascana Agam i Spahijam . Vezirlukę Pascam , i kadijam . .. '
A vojnikom blago nebrojeno Katiluke oçxam i Açxijam . ; i :
A çitluke u zemglà czarrevoj Alse någe jedan izdaiczą i sin
Açxiluke ù srid Romanije Komu bihu jaspre omilile
Kadiluke dije komu drago , Dibrex Janko daga Bògh uhijo . .
Akko dadu kliu ze svetigrada Bugarskoga rodda i Plemena
Brez prolitja karvi od junaka U graduje voddu otrovao
I poznadu czarra gestitoga Dusca gnemu raja nevidila
Za svojega dobra gospodàsa . Sve zaplakà màlo i velliko
Capetanse s' vojskom dogavàrà. A najvechie Petar capetane
Ter ovakò czarru odgovarà Alse gnèmu innò nemogàsce
Imàss znati moj cestiti czarre Vechie s' czarrem çinnji ugovore :
Dachiu prija izgubiti glavu , Daji pusti pochi Skenderbegu
Neggo izdat moga gospodara 1 pod puskam i pod sabgliam britkim .
Skenderbega odkrojana Bana A dachiemu kliuce pokloniti .
Komunosam tvardu virru zadda I od grada Vrata otvoriti
Damu nechiu izdat svetigradà. Tojim czarre dopustijo bisce . ..
Moja vojska nemàri za blago A onimu vrata otvorisce
Tiga podaj komutije drago Ej neviro nigdite nebilo .
Murat Kuppii Vojsku za pochi Na Kroju .
V Ako murat bisce s' privarom osvoijo svetigrad , onako czignasce osvoiti kroju , i svu Ar
baniju i zaradi teh svarhe poççe nasve strane kuppiti vojsku. Alli Castriotich znaduchi
za taku pripravu , koliko bih moguchie pripravise za docekatiga , igiuchi od grada do grada
od mista do mista , i prigledajuchi svakà svoizim occimam , mechiasce vojnike ù gradove ,
zairu , i ostale stvari potrihite za opritise tolliko snaxnu nepriategliu. Alli znaduchi dachie
najpri kroju obsinuti, grad poglaviti u svojoj Banovini, gniù najbogle urvardi, tolliko s ' oru
xjem , koliko s' Vojnicziim , çxabanom , i zairom za petnajest miseczi. Cetiri igliade postavi
ù gràd vojnikà izabrani , kojichiega braniti , najboglii , i najvirniji. Koizim za Uladaocza
dadde kneza vrannu viteza Mudra , slobodna , snaxna , i mnoggo virna kraiscnika od Dibre .
Ma cinni izachi iz grada xenne diczu , starcze i onnè koji nisu varsni boja bitti. I buduchi
svakka razredija , uççinni jedno slatko , i sloxno govoregne knezu Uragnaninu , i gnegovim
vojnikom , má takò ùmide lipo rechi, dabise najstrasciviji vojnik slobodan uççinio . A rici
koje reçse bihu svarhu priporuke grada , virnosti , i gliubavi prama otaçbini , Boggú , i svo
mu Poglaviczi , koje za neuzmnoxati govoregna ostavgliam .
: Murat Podiže Vojskú za Obsidnuti Kroju . Ņe 1450.
D Azumivsci Castriotich daseje jurve uputijo imurat s ' vojskom punno vechiom , neggo kada
N osvoji svetigrad , skuppii ossam igliadà vojnika , scest igliàdà kognikà , a ostalo pisca
cza , tollikoji , a ne vechie imadisce , jer ostàlè vojnike bisce po gradovim razmetnuo . Uzze
dakle onnò mallo vojske , ter oppàlì sve xitto , livade , i sve onnò scto mogasce bitiza turskù
sluxbu . Issice takoger vochie od svakke varstei, gorre , i dubrave okko grada , i zavàli poto
ke, i vodde kolliko bih moguchie , pak ulize u jednu planinu , kojase zove dumeniscto çetiri
migle daleko od kroje skoje planine mogasce viditi svu vojsku tursku , i kroji pomoch davati,

: Passa Sabalia Prija Murata doge pod Kroju .

DRija sve vojske czarreve ugledase setardeset igliàdà barzokognikà pod krojom ba pogliu ,
[ kojase zove Tirana . Posli gnih donikoliko dana ukazase i Murát sasvom vojskom , i pri
pravom , koja ukruxi kroju sasvih strànà , napunii velliko pogle. Tiransko , doline i glavicze
krojske. Bisce doveo sobom svoga sina Memeda , dase nauci vojevati , i Karstjankù krav pro
livati. Toppova , zaradi duga , i Muçná pùta dovezao nebisce , alli donese mnoghi Tuc , i
gvozdie , ter cinnii Topove pod krojom salivati. Sve toh buduchi barzo opravgleno , namistiji
suproch gradu , terga pošçè bitti brez pristanka ; onnii veliki kadbi puczali , trii migle daleko od
grada zemglabise , i Planine tresla . Ovvii dakle ù mallo dànà razorisce mnoghè kule , i do te
meglia na pumno mistah grad obborrisce , takko da mogahu Turczi na kognih ù grad ullaziti , i
videchi murat svoje vrime za cinniti jurisc , daddejnaredbu svoizim vojnikom da stoje pripravni.
Knez
 .... . . . Knez Urannd ücfinni svoim Vojnikom Lipo Govoregne. .
T7 Idechi Vragnanin dase turczi spremaju na kroju uddariti, dozvå syu Vojsku pridase , i
posçejim ovako govoriti : Neimaduvas moij nepridobivenii vitezovi , plasciti zidovi od
Kroje probijeni , i na punno mistah do temegliä razoreni, jer vasca parsa gvozdena sluxiti
immadù na misto zidova. Sadase gleda posetegnevasce, i vascega Poglavicze Bana. Nisu zi
dovi Koji branè gliude , neggo gliudi immadù braniti zidove. Nije Castriotich priporucijo nás
zidovom , neggo zidove nami; sada dakle videchise gliubav vasca Koju nossite Boggu , Poglavia
czi vascemu, Roditegliem , xennam , diczi, i meni vascemu glavaru . Ovvò govoregne svarscivsci
posla svakoga na svoje misto , a Turczi megiutòh signàhu priprave , za uddariti zorrom na gràd.
. Murat Cinni Jurisc .'
Emed sin Muratov povadivsci sabgliu za dati slobod , i dobru priliku Turkom , dixxe
IV svu vojsku na grad jutrom ranno , ter svelikom vikkom , hitrostju i snagom , na kroju
sasvih strànà uddarisce , nikki nosechi listve , za mochi po gnima u grad uskociti , -nikki pola
lughe i Masckline , za mochi grad podkopavati , i na zemgliuga baczíti ; a nikkì noscahu
grede i Daske za nafignati Castele , i kùle suproch gradu. I takò nevoglni gragiani bihu
Muççeni sasvih strana , tako da nemogahu odanuti cassa , ni tratta , ni otvorjti okka od
mnosctva striìla , koje kakono gustih snigh priko grada lechiahu . Mnogo stotinaa skàlà bih
uz grad prislogneno , ter uzzagne Jagniçari uzlazahu, ma starmoglav nizagne na zemgliu pada
dàhu. Planina na kojoj grad bitce , vigiascese sva karvju pollivena , a okko grada na sve se
tiri strane na harpe , i na snope vigiahuse turska tilesa lexati. Od vellike vikke turske ,
garmgliavine Toppòvá i puscaka , jekke Bubagnà i Tambalàsà nisctase ciutti nemogasce , ni
razumiti , tako dasse svakomu cignasce daje sudgni dàn doscao , i dasseje pakao otvorijo za
proxdriti vas svìt.
Castriotich Uddarii na Turke Parvi Put. .
Allo poslì neggo turci na grad uddarisce , Jure videchi svoje vrime uscinnii jurisc na
1 turke , koji bihu ostali na pogliu siuvajuchi çiadorove. Ma gledajuchi Murat iz pod
grada , sēto Castriotich od gnii çignasce , i ciujuchi plaç , i jauk od turràkà na pogliu , posla
jim Memeda sina svoga , i signim mnogguu vojsku na pomoch , alli prija neggo pomoch do
ge , Arbanasi ossam stotinà glavà odsikosce , pakse smnoggom turskom odorom povratisce ve .
seli natragh svikoliczi, izvan Castriotichia , i nikoliko najbogli vitezova , kojise bihu, umisca
fi megiu turke , zaboraviscise sebe , i svoje vojske. Arbanasi nevidechi svoga Bana , stahu
mnoggo pristrasceni , i oxaloschjeni, czinechi daje uffachien , olli poginuo ; ma poslii niko
liko vrimena , ugledase izlaziti vas karvav iz vojske turske , sammo deset svoizii virni
vitezová , koga vojska ugledavsci, miogose obeseli , navlastito kada viddisce daje zdrav brez
Aikakve ranne. Osta martvi turråká na juriscu parvom ossam igliàdà .

Castriotich Uddarii na Turke Drughi Put.

D çinnii jurisc nagne. Ma prija neggo nagne uddarii , ovvu naredbul dadde Mussi Genera
lu , to jest da i on svoizimimmi udriti na czarrev dundar , olliri tabor , adachie Skenderbegh
uddariti na kognike turske , i to sve opravgleno bih jednu noch , udarivsci Castriotich nako
gnike, ter sve , koji neimadoșce srichiù uttechii, possice , i donese mnoggu jaspru , Agline ,
Barjake , oruxie , i odoru turskù . Mussa neuginnii nista , jerga straxe podpazisce , ter tur
skoj vojsczi naglas diddosce .
Murat Coinnii Jurisc na Kroja Drughi Put.
T Zgubivsçi Murat vojsku mnoggù , ne samo pod gradom na juriscu , negoli i na poglíu od
1 Castriotichia , mnoggo bih smuchien , i oxaloschien , tako da za trii dnii nikko nesmide
kgnemu ulisti, ni scgnime progovoriti , ' izvan gnegov sin Memed , ma sastrahom , i svelli
kom poniznosiju. Videchi pak daje grad na pinno mistaa probijen , i dase mogasce lasno
osvojiti. Dadde naredbu dasse svakka spravna nagiu , za sinniti zorrom jurisc na kroju ; i bu
duchi zorra zabilila , uddarisce turczi na grad , svechiom punno snagom , sarditostju , i pripra
vom neggo parvi put , allise takkò Castriotichia vojniczi brànisce , da nije moguchie kazati ,
ni virrovati. Videchi Pasce tollikò m osctvo inartvi tilesa oko grada lexaii , i sve zidove od
 grada karvju oblivene , Lavikasce plaguchi, i govorechi: Cestiti czarte imajmiloscrgenann
srichinu vojsku tvoju , koja nemilo ghinne brez nikakve koristi. Murat buduchj svoizim o çon
ma vidijo , da nije moguche kroju osvqiti , zapowidii svoizim dasse jurisca progiu , pak sama
dit punno, i exaloschien , povratise na pogle d
biti orders *
and
Castriotich Uddarii nro 'urlee Trecht Put... n o . .
CAre vitexko jurino nemogascèse : smiriti , ai turke toliko vrimena pod krojom gledati,
D zatòh dakle odlucii opèr uddariti nagne obroch , i videchi svoje vrime , razdit onno male
lo vojske natroje , dijo . jedan dadde. Tanusiji , drughà Mussi , à trechi ostavi zasebe istoga
pak dadde naredbu dase prija zore, çinnii jurisc satri stràne , i tako buduchá uççinnili ; mnom
ghé turske odsikose glave, çiadorove saxegosce , barjake , oruxje , i odoru gniovu donisce ,
Poznajuchi Murat dase nasilu uççiniti nemoxe niseta , pocce opet napastovati kneza vra. .
gnanina damu grad pridade , à on dachie, gnega uççinniti vellikim veziram , mase neokoristi
Piscita , jer primi od kneza asctre odgovore , kakond i parvi put,
Murut Smeten od : Relika, Misli , Nezna na Kojuchie Stranu Okrenuti..
7 Ove Murat pridase gospodu ; ter poice od grih pitat syit , sctose immm çidniti , olli vo
L jsku dignuti iz pod kroje , olli josc pod gnom stati. Jednimi rekosce dase za punno vri
mena darxi grad obsidnut , doklein gragiani: od ' glada ne skon aju . Ovvir svit odbaczi Murat .
posechi razloghe , da. turczi nisu vàrsni podnositi xestinu od zime, kojaseje jurve pribixala ,
i da skenderbegh : po- snigui, dardu , i ledu turke. lascgne more loviti, neggo pa lipu primenu
Drughimu, rekosce dase sasvom : voiskom igge tirrati skenderbeghi . ï robiti, WU. Arbaniju , alli
pi Ovvl. syit nebbš od gnega primglen « nossechi razlogla , daje. lascgne sve zviri planinske :
poffatiti , i iz gustih dubrava istirmati.. nego skenderbega iz planinà Arbanascki. Trechimi.
rekosce dase. poscagle jedna Mudra , glava k ' skenderbegu , kojibiga- s” razlozim prignuo g. i pria
« Strascio .,, dase podloxii pod Arac, ter akobise podloxijo pod reçend Aràs , inoglibismose s kom
mgod posetegnem vratiti ù nascu. zemglii .Ovvii nauk: bih poſaglen , i zagarglen od . Miira
ta ; i tako bih poslan jedan najmudriji Gospodicich , immenom . Issup Passa ,, koji punno : ipar
dro , bessidii , altii niseta neopravii ,. neggose nevesses povratii natrag. . .

Issup Doge k? Nuratu. Nepesen

Riduchise. Issug povracijo od skenderbegia izzagiose sva gospoda prama gnemo , xelecht
çiuttig. razumni sato bisce opravijo , ma kada Muratu " kaza odgovor Jurin , gnegoyote
slobosčtinu , i vojnika gnegovi odluku , svi ostasce oxalochienig à Murat zanimì, påk. budu
chi na gnega naskocila jedna jàkà febra , olliti nascki ogągn g. baciga. U postegliu , i pozna sci
daseje gnegova smart priblixala , dozvå. priclase , vezira vellikoga , Muftiji , i ostalu gospodu :
poglavitiju , terjim uççini' duggo govorege, kako poslij neggo osvoji po : svita , biħ ussilo -.
van pod krojom ukopari svu slavu svojite Pöslii toggi istim priporu ; i sina: svoga , daga Za
czarra gosli smarti gnegovề ucine virnimu buddù , dágga zdrava u jedrenu povràtè: Okre
huse dakle K Sinu memedu terga. Dosce zakligpatio da osvetih - smart ocza svoga , koja biha
uzrokovana od krojina , i gniova Bana skenderbega , i akomeneosvetism refçe Misrat , proklet
bijo od mene , i ac moga svecza Muharneca Najposlii , davsci pro lestvo kroji , i Castrio
tichiù , dilise s' ovoga svita pod krito Muhametovo- trechi dàn posli, neggose razboli. Ma dru - .
ghi pisaoczi rekoscē đäsuga bolesna donnili u Jedregur . Alliri Drinopogle , ter daje umro u !
somu, dvoru : Kakomıdamo , Castriotich geto-Bisce Issupu aberas , onnò s' jutra dan izv.ira.
scii . udariysci na turke , i mnoggo : gniovi glavai odosikavsci ; koga , naglost podnositi nemo
guchi anniscese. iz pod kroje , poslii nego je bisce pét Miseczi; mā svellikom ' gniovom site
como Jerji. dopratii lure do mejasca turskio nagne uddarajuchi, i gniove odsiicza juchi glave ..

Slidii Pisma'od Kroje:,

M o Kadásu czarri postavili
W U jedreni gradu bijelomu
Nije rechiz vojska sakupglena
Na vipeza Baná skenderbega .
Sito wekupir Marat czarre , silni
Kugpijoje godina danakan
Kadalije sakuppijo bisce
Dixxe vojsku na kroju bijele.
Kolikoje tiran poglą ravno
Iz pod kroje grada bijeloga.
Svegasuga turczi pritisnuli
I popeli bile ciadorove.
Kadli vojska pocinala bisce dve
Silni Murat bilu kniggu pisce
Terje scagle krojskom capetanu
Po imenu knezu vragnaninu
U kgniziga Murat pozdravgliasce
Ter ovako knezu govorasce
Lipa pozdrav mladu capetanu
Vragnaninu od starine Banu ,
Koju scaglie gospodar od svita
Po imemu Murat Sulemane
Britka sbaglia. Bogga vellikoga
I Buzdohan svecza. Muhameda.
Vidiosi knexe vragnanine
Silnu vojsku pod krojanom gradom
Billi lascgne zvizde pribroijo
Neggo vojzku czarra çestitoga.
Ovvo jessu svatti vitezovi
Lipi 'svatti Memeda mojega
Kojisuse dovlem potrudili
Po krojanu lipotu divojku ,
Kojunosam davno zamirijo.
Zamirijo i parstenovaa
Za mojega sinka najdraxega
Po imenu memeda mladoga.
Vragnanine krojski çapetane
Olmi pridaj kroju ponossitu
Olli çekaj svatte vitezove
1 pripravgliaj gospedske darove
Iz Bostanz rumene Jabuke
Rusè glave tvoji vitezòvà
Svissu moji svatti pannositi
Za drugheri neħaju darove.
Gnemu knexe kgniggu odpisuje
U kgnizise starczu podruguje
Nebudali moj starce nevoglni
Nije kroja za turke divojka ,
Jer od davna immi gospodara
Po imenu Castwisticht Bana
Koibise prija poturcijo
Neggobije tebbi darrovao .
Oddi k 'menni kadje tebbi drago
I svi tyoji svatti vitezovi
Lipesamnjim dure, pripravijo .
Czarna Praha , i tescka ollova ,
Pozdravgliate krojana gospoja
Zarunicza Castsiotich Bana
Lipetije dare pripravila
Britku sabgliu Jure gospodara :
Kadagaje czarre razumijo
Toje gnema i pomucno bilo
Alliinuse inno nemogasce
Vech gospodi tiho besigiasce:
Evxo. vranna kgniggli odpisuje
U ’kgnizise menni podraguje
Dami neckie pokloniti grada
Dokje gaema na ramenu glava.
Allevyomu tvardu vírra dajem
A komiga uffatici Bogda
Czarnechiumu ogçi izvaditi
Xivachiuga na mihe derrati..
Vaglia da mai rapao urannimo ;
Ter na kroju skladno uddarimo
Ko uffatih kneza vragnanina
Za Pascuchiu gnega uççinniti.
Josc nebisce zorra zabilia
Zavikasce czarrevi telàri
Nanoghese turczi vitezovi
Dase iggě kroja uzzimati.
Skociscese Pasce i veziri
( Bedricze sabgle povadisce
Barjaktari Kazvisce Barjake
Allaj Bezzi podigosce vojsku ,
Ter na kroju Juriisc uçsinnisce
Sa svii strani nagło udarrise .
S jedne strane Turczi Jagnicari
Z drughè strane Basce i Sejmeni.
Jesli pobre ikada vidijo ,
Kada snixak letih iz oblaka
Tako strile u grad dolichjahu
Ter xojnikom ranne zadavahu..
A tresese darvgle i kamegne
Oxo kroje visoke Planine.
Od Topáva scibi i Puscaka .
Od Jauka ragnezi Junàkà.
Nad krojomje Suncze pomarçalo
Od czarnoga prahu i ollova
A zidovi karvavi bijahu
Sve od karycze czarrevi dellijaa .
Bila grada neuczesce turtzi.
Neggo pod gnim mnoghi izghiboser
Oko grada na snope lexahu
Ter Muratu jadde zadavàhilo
Alli evvo i gorrè xalosti
Udrii Jure iz gorè zelene .
Na kognicke czarra gestitoga
Ter pogubii igliadu Turrika. :
Iz pod kroje toh Murac gledasce
Bradu gulech suxze prolivasee
Dixxe. vojsku iz pod bila grada
Pak uñize pod çadore bile ;
Za trii danka niskim negovori
Niter klagna nit abdest uzimgle
Kadje. đanak petvarī spanuo
Zove Murat l'asce , š Vezire ;
Sarditoje gnina govorija
Alste. doscli kroju osvojitz
Ar Murata czarra ukopati
Na cirani pogliu , scirokomis
Evvo vammi tvardu virru dajem
· Akko s'jutra kroju neuzmete:
Xivechiuvas ù Toppe mechiati
I svamichiu krojil uzimati..
Kadalije đanak osvanun
Uddarisce turski tambalasi
Svitle sabgle Pásce povadisce
Jagni,are na grad natirasce
Listve possè Basce i sejmeni
Terji mechiu gradu uzbetlene
Alse Brànè vitexki gragjani
Lisrve lòme odsiczaju glave ,
 Ah moj Boxe goleme xalosti 92 Sva issice silnů vojsku moju 16 13
Tesckatise karveza prolivasce or Na srid Dibre poglia vellikoga .
Niz dolinu onna teczijasce Opet posla Feresc Pascu moga
· U ' drinuse riku salivàsce . I scgnim vojske petnajest igliàdà .
Mallenoje vrime postajalo Nebiliga obnòch privarijo
Udrii Jure iz gore zelene - I rusumu glavu odsikao .
Na çiadore czarra çestitoga Al prokleti skederbexe Banes
Siice turke ni brojase nezna. al Iz pòtajnt uddarii bussijaa
Kadagaje Murat ugledao ? 221902 Ter pogubii Feres Pascu moga
Iz pod kroje grada bijeloga I gnegovu na privari vojsku .
Ovvakoje czarre besidijo Pouzdase ù Mustapu moga
Di sluscaju Pasce i veziri: Dachie dobit skenderbega Bana
Skenderbexe gorska A ramiio 122 Alli zmija Castriotich Jure
Velletissi menni dodijao Razbi Pascu issičemu vojsku.
I junascki glàvà odsikao Za osvetit moje vitezove ! !
Alli tvoje neodsice nikko : Od skendera Bana issičene caror
Alli immàsc kogne bile vile 34 as Skuppi vojsku pogio k 'svetigrada
Al Juhake sivé sokolove ne s · Da na sillu ja osvojim gnega ,
Alje tvoje od Mazije tilo DIT Osvojiga alli na privari
Terti sabglia nàudit nèmoxe. A kadasse natragh povratismo
Na Açxama çesto udarasino29257 A Ter pribroji silnù vojsku moju :
I gnegovu vojsku issikosmo Alto nejmá pollovinu vojske.
Bojak bismo s'czarrem Costadinom Ovvo imma poh godine dana
I gnegovu zemgliu osvoismo. Da ja bijem kroju sasvì strårà
Pobismose s'kraglem Karamanom Nemoguje tuxan osvojition
Ter gnegovo czarstvo osvoismo . Ni na sillu niti na privaru ,
Bojak bismo s'kraglem Vladislavom Vech izghibe silna vojska moja
I rusumu glavu odsikosmo. Pod krojanom onse nèbilijo o
A sad imma punno godiniczà I josсmeje bolest obarvala
Da vojujem i da bojak bijem Od starosti i texke xalosti.
Dabiskime nebi nixalijo Pomozjme svecze Muhamede
Vech s'Ajdukom od Krojana Banom , Kojisime dosad pomagao
Koga nigda pridobit nemogu Akkollime tih pomochi nechiesc
Ni nasillu niri nà privaru Evotisse kunnem na chitapu ;
I ovosu gliutè ranne moje Razorichiu visoke munare
Koje nigda priboliti nèchiu . A zigiachiu czarque i otàre
Setochie rechi kragli i czesari Razkovachiu srebarne Ibrike
Stol'ostàli Bani i glavari A kovachiu Krise i kalexe.
Ko pridobit sillu muratovu Pogubichiu oçcu vellikoga
Kolissice turke Jagniçare ? Klagnachiuse Papi Latinskomu ,
Posla nagnegh Alli Pascu moga Toh izzůstih a duscu izpustih
I scgnim voiske çetarjest igliadà Pod krojanom na Pogliu ravnomu.
Sve kognìka po izbor vojnika I polletih k ’ sveczu Muhamedu
Da pogube skenderbega Bana Terse Murat scgnime barabari
Ol pogobe ol dovedù xiva Blizu svecza podviv noghe sidde
Al nevirni Castriotich Bane Lullu pijuch na vatrisse grijuch .
Slide Dogagiaji, koijse sgodisce Posli smarti muratove.
V akko Memed svojskom doge u jedrenu , side napristogliu ocza svoga Murata , i buduchi
N se ù vojsczi uzdigao , i narestao , sva gnegova Misao bih voevati, i gliudsku prolivati
karv. Poslii togga uddarii na Açxama, czarra od Perscije , ma bojechise skenderbego , zapita
ù gnega miir , s 'ugovorom damu Araç plachia . Castriotich razumivsci oholo pitagne meme
dovo , ovakomu odgovorii: Ja nisam doscao ù Arbaniju , daje pod Araç podloxim , neggo
daje od aràçga , i turskoga prognostva oslobodim , a tvoga miira nitti” xelim , nitti pi
tàm . Videchi pak Castriotich dasu svàkà ù pokoju , i 'ù velliku miru , ottige ù tursku zemgliu
terje porrobii , i dosta zla turkom uççiunii..

Czar
 Czer Memed scagle na Castriotichia pascu immenom Amexu na 1956. -
DOslii negose Memed povratih iz Persije , zapovidii Pasci Ameşxi da uzme vojske kolli
I komuse viddii zadosta , i da iggè pogubiti skenderbega , kojise smallo voijske nahogiasce
na Mejascu turskomu. Ameçxa primivsci zapovid Memedovu ottigge sammo dvanajest igliadà
kognikà nachi Castriotichia , koji znaduchi za gnegove pùte , i odluku , do ekaga u jednoj do
lini , sammo per igliàdı Arbanàsà , na gnega iz busije uddarii , sedam igliadi glavà odsice , po
svidoxbi Barlezia , iuffatt) xiva Amecxu Passu , gnegov sinovacz immenom Amegxa. :
Podixese Dibran Pasca protiva Skenderbegu. i .
T Ada czar razzumii setose od Amexe dogodii , punnose oxalosti , i rasardi. Naogiascese ù
N ghegovu dvoru , jedan snaxan , srichian vojnik , i gospodçich po imenu Dibran ,i i ovise
pojunaci dachie uddariti na Skenderbega s' onliko kognika , kolikoji bisce Amexa poveo , ter
dachiega lasno pridobiti. Ma znaduchiMemed snagu Castriotichia , reçe Dibranu da uzme naj
magne dvajest igliàdà kognika ; alli Dibran uzdajuchise ù svoju slobodsetinu , povede samo
petnajest igliada junaka , zakoje budachi Iure razumijo , izzagega faunisti izvan mejascà svoji ,
sammo sedam igliàdà kognika , koga buduchi nascao najednomu pogliu lipu , i podobnu za
pobitse scgnime, dòge blijzu gnega , ter poççe çinniti razredbu , kakochie na gnega uddartiti.
Dibran ugledavsciga s'mallo vojske veomase obeselii , ter ovakà reçe : Sada vidiim daga sri
chia ostavglia , i daje zaslipglen , doscavsci s'mallo Vojske ta tugia vrdta , u tugiit zem .
gliu , za izgubit glavu. Castriotich razredivsci svakà , kojase pristojahu gnegovu zanatu , ud .
darii na turke , ma nàge tollikù jacoşt û kogniczim turskim , dase i Òn zacudii , i za mislii,
Alli znaduchi da ù glavarom stoji srichia , i nesrichia sve vojske , namislij pogubiti Dibrana ,
i zatuh svarlıu prolichiasce Kroz vojsku tursku , dibi ugledao Dibran Pascu za mochimu odsi
chi glavu ; i evvori obiçiajna srichie Jurina pristupii , nàge dibrana nevoglnoga , uddariga s'ko
pjem , bacziga na zemgliu , i odsiiçemu glavu. Turczi kada vidisce daje gniov glavar poghi.
nuo , smuchieni i pristrasceni, poçese bixati natragh , ma scigniovom vellikom sctetom , jerji
potirrasce Arbanesi, ter çetiri igliade glavà odsikosce , à malloji magne bih uffachieno xivii.
Slidii pisma od recenii Pascaa i mejdana. .
K Gniggo piiscè Momçe svezna dare . Ter ulize u gustù dubravu. n .
A Iz Jedrene grada bijeloga , I Oko druma namischià bussije
Terje scagle skenderbegu Banu : Sve najbogle Piscze i kognike
. Arbanije ravne gospodaru . , . S jedne strane Mussu generala se
Xaomije skenderbexe Bane . Z drughè strane Amexu sinovcza.
Dachiesc ludo izgubiti glavu · Mallo vrime postujalo biisce
Scetajuchse z'Baniczom gospojom Alto jezdè czarrevi Kogniczi
Po Mejascu czarra çestitoga . Pivajuchi i popivajuchi
Jedda cziniisc na glasu viteve I vesselo kogne igrajuchi.
Da neznade Memed czarre silni i U ? Dubravu gustul ullizosce
Kudse scérasc i vino izpijas Na Bussiju Turczi nagazisce
Znade Bane virratije moja ; Udrii Jure iz gorè zelene
Ter evvoje vojsku sakuppijo Ter razgonii czarreve delije.
Sve kognikà dvanajest igliàdà S ' jedne strane skenderbexe Bane
Prid gnimàje Amexa vitèxe Z ' Drughè strane Mussa Capetane
Silnii Junak od Macedonije , Strechie strane kņexe Vragnanine,
Koinose od davna zariice A s' çetvarte Amexa vojvoda
Dachie odsich rusu glavu tvoju Sedam igliad glàvá odsikosce
I tvojega Musse Generala A ostàlii jedva utekosce
Kojinoje Arbanascka Fala . Mlada Pascu uffatisce xiva
Kadje Jure glase racumijo Uffatiiga Amexa vojvoda ;
Mallenuje vojsku sakupijo . Namirise Junak na junaka
Pèt igliàda mladii Arbanasa Naviteza svoga immegnaka
Pàk ottigge priko dibre ravne. Mlad Amexa na Pascu Amexu
Kadje dosca na Modrisc planinu Terga fatta , i zagn blago piità. ';
S ' Planineje turke ugledao Kad razumi Memed czarre siilnii
Sàge s' vojskom pod Modrisc planinu Daje Jure Pascu uffatijo
I gnea
 I gnegovu vojsku issikao
Vice czarre izza svega glasa :
Dissi sada svece Muhamede
All neznasc, al nehajesc zanis
Alli pijesc à Mejàni vino
S 'Mojim Babom Murat sulemanom .
AMisisse jaclan zabavijo
Gliabech Mlade Türkigne. divojke
Allitoje zabolila glava
Ter nemoresc pomochi ni sebbe.
Allisuri Turczi omarznuli .
I latinska virra omilila
Kammo tvoja sabglia okovana
Ter nesivesc skenderbega Bana.
Probudise svece Muhamede
Ter osvėti į sebbe i mene
Jer ů Dvoru neimam Junaka
Koibime osvetijo lipo .
Toje çujo Dibran Capetane . Daje Dibran Pasca poghinuo
Mentedduje tiho besidijo
Uttiscise Moj gestiti czarre . . .
Jachiu tebbe osvetiti lipo ,
Dajmi voiskę dvanajesc igliadi
Sve kogniikà po izbordelijaa
Donichiuti glavu skenderovu
Doveschiut, gnegovu gliuborcali
Velli gnemu czarre gospodare
Akko mislisc moji sivi sokole
Pogubiti Bana skenderbega
Uzmi vojske dvadeset igliadi,
Jer tih neznasc sctossu Arbanasi
Ni skenderbegh Arbanasckii Bane
Uddarichie jedan na stotinu
A skenderbegh ochie na igliadu. :
Zatoh Pasca haje , i nehaje
Vech podise 'svoje vitezove
Usve, vojske petnajest igliàdà
Pak ottigge niz tok pogle ravno ;
Allimuje losca srìschia biila
Susritega od krojana Bane
Na gnegaje Juritse ussinnijo
Rusumuje glavu odsikao .
Kad vidisce czarrevi kogniczi
Pobigosce glavom breez obziira
Azagnima Arbanasi mladi: -
i Tirrasceji do Jedrene grada
ir Sikosceji od Podne do mraka
Dibran Pasca kamimo tvoja faila .
Kammoliti skenderova glava .

Czar Memed Potriposti izdaje namislił pogubiti Skendërbega , na 1454.

N Emoguchi Memedi na sillu dobiti Castriotichia , odlucii s'privaram obiciajnim dubitiga ,
i osvetitisse. Znaduchi dakle daje mojsia ; Niti mussa najbogli vitez prid vojskon Castrio
tichia , u kogase uzdàsce ne magne , neggo ù sebe istoga , piisamu jednu kniggu punno pof
ſalle , i uznescegna , rad gnegova vitexkoga voevagna , sluxbe , i virnosti , koju svom Banu
signasce , à s'mallim poznagnem od istoga. Poslii teh laxglive poffalè povega moliti da doge
na gnegovu sluxbu , obechia scimu blago , i gospodstvo velliko , josc suvisce , kraglestvo od
sve Orbanije , akko po koji naçin budde varstan poggubiti svoga Bana Juru . Mussi izpocetka
takà izdaja cigrascese punno sramotna , i musna , ma barluchi napastovan od izprazne slave ,
i zaslipglen od mnosctva jasprii , kojese uzdisce immari , prignuse izpuniti onnò sctornu me
med piisao biisce ; a najvechi uzrok od gnegova bixagna biih razbijegne vojske Castriotichia
pod Àrbanasckim 'Bijogradom , pod kojiin mallo prija bih posiceno per igliàdà furini vojnika
u komu boju poghibosce Jarini netjaczi , sinocczi , mnoga gospoda , 1 Varsni Bani od Arbani
je , à najvechie Talianczi. . .
Doscavsci dakle Mussa ù czarrigrad , bih od Memeda lipo primglen , i darovan , à on od
gnega zapita dvajest i pèt igliàdà vojske , kako sagredo kaxe , s kojomse podixe pochì ù Ar
baniu nà Skenderbega , obechiavscise czarru , dachiega pozvati na mejdan .
Ullize dakle Mussa à Arbaniu no 1454. Febrara na 25. i stadde S ' vojskom na pogliu Di
brenskomu. Alli nespavasce ni Castriotich , neggo skuppi dvanajest igliadà Arbånàsă , terji
povede na rejeno poglie , na komu nascavsci turke , doge blizu gnih , ter poççe çinniti raz
redbu za uddariti nagne. Czignasce Mussa damu Jure nechie smitti na mejdan izzachi , izzato
se poffàlii , ne samo prid czarrom , negoli joster i prid svom turskom vojskom dachiega pozvati
na mejdan , i zatuh svarhu dozva pridase jednoga slobodna turcina , terinu naredii , da ottige
rechi Castriotichiu nekase pripravii izzachi Mussi na mejdan . Masse någe turçin punno snaxan ,
slobodan , i od Musse pametniji , kojimu ovako govoriti poççe : nije podobno , ni po naginu
od voevagna dobro , dasse . glavari ossobito uddare , jer à gnima stoji zlo , i dobro , sri
chia vojske , i nesrichia ; vaglialobi dakle dasse dui magna okuscajú , pak po gniovu ju
nasctuu , vidilobisc , çizz srichiai çijali nesrichia inmd sliditi , i akose nikko nenàge , iv .
vosam jah hojichiuzazi at jednigă od voiske Jurine. Turçin koji ovvà govorasce , zvascese
Athmuçua , i ovomu buduchidopuschieno seto pitasce , izzage na mejdan , jer possè zvati jedo
noga od vojskè Castriotichia,

Zaj
 Zakaria Groppa igge na Meidan turçinu Athmaçxi.
PUnnoijse nage, kojibi na mejdan izzascli Athmaçxi, ma buduchise najpri metnuo nakognia
I Groppa Zakaria , Plemich , 'i vitez od Arbanije , ostàliise uztegosce , a onse dilli s' velli
kom histrostju suproch reçenomu mejdanciji , ter poslii neggose barabarisce , po obiçiaju od
Mejdanciè , zaigrasce kogne , i uddariscese s’kopjim , ma jedan drugomu ranne ne zadade jer
kopja ù sctite uddarisce , ma buduchi kogn o kogna snaxno uddarijo , obadva na zemgliu pad
dosce , alli tolliko jedan , koliko drughji hitrose digosce na noghe , terse poçesce sabgliam si
chi, i buduchise jednomu , i drugomu sabgle izlomile , uffatiscese po ruke , terse pocesce har
vati. Ma poslii punno vrimena gniova harvagna , Zakaria baczi na zemgliu Tuscina , odkla
mu glavu , i doneseje ù svoju vojsku s vellikim vesegliem Arbanàsi.
Mussa Arbanasin pun sarxbe , 'i xalosti za turcinom Athmaçom , skocise na kogna , izige
na onnò istò misto gdi bisce parvi Mejdan , ter za ijka izza svega glasa : Skenderbe.ce oddi
na mejdan , Mussate pozivgle. Sva Jurina voiska osta izvan sebbe , promiscgliajuchi slobod
Musse izdajnika , i velliko zlo , kojese mogasce dogoditi , akko gniov Ban poghine ; Jure iz
pocetka neodgvarasce Mussi niscta , neggo stasce zamiscglen , ne zaradi straha , neggo zaradi
vellike gliubavi koju Mussi nosasce , i zlochie istoga Musse , koji Juri smartxegliasce. Ma
najsposli buduchi ussillovan , napastovan , i opsovan od svoga podloxnika , uzzavrii ù gnemu
karv , skoççii na kogna , nadmaçe kalpak nad oggi , skrinù zubim , izkarvavi oççi, ter kanno
soko k 'Mussi polletih , koji videchiga sardita , i punno strahovita , okrènù plechia , i pobixe
sramotan ù voisku turskù .

Slidii Boj opichieni.

M Ussa za pokriti svoju sramotu , nekti druggò fekati , neggo davscj zlamegne od boja ,
IV uddarii na Skenderbega , koji poznajuchi da Mussa druggo nexelli , niisčte , neggo glavu
gnegovu , punnogase pazasce , i bojasce. S' obbi strane mnoghi ghignahu , ma punnovechie
turràkà. Iz poveika Turczise ukazasce velle saxni , i strahoviti protiva Arbanasom , alli mal
lo pomallo pocese slobod gubiti , i natragh uzmiczati. Mussa kanno jedna Mugna prolichiasce
tammo amo , kroz vojsku tursků , ter strascive slobogiasce , a bixechie natragh uzbihasce , i
takko za mnoggo vrimena znatise nemòxe svarha od ovvoga xestokoga boja . Videchi dakle
Castriotich jakost turskù , i poznajuchi junastvo mussino , skuppii svu snagu s’ kojomse josc
nikada sluxijo nebiisce , ter nasarnų snàxno na turke , umiscase méggiugne , a gnegga gleda
juchi svi ostali , koga naglost turczi padnositi nemoguchi svii pobigosce , izvan silnoga Mus
sè ; kojise s'nikoliko igliadà turràkà bisce zapėjo , terse za punno vrimena brànii , ma huddu
chimu sva vojska izghinula , s'mallo turrakà utteççe , i pobisce k ' czarrigradu. Posvidoxbi Bar
lezia , i Giammarie Brescanina , Mussa nebisce Magni junak od Skenderbega , i daje immao
sobom junakà virni, i slobodni, dvi , tri igliade kakvisu Arbanasi , moglobise dogoditi , dabi
Skenderbega dobijo . Kakomą damu Jure dobbii , a turraka okko dvajest igliad osta Martvi
na pogliu dibrenskom .
Doge Mussa smuchien à Czarigrad .
Ammo çetiri igliade turràki izragneni, karvavii , porusceni, i potamnili od straha , dugga
puta , glada , golotigne , i svake potribe doge Mussa ù Czarrigrad , czarrigragiani gledaju
chi onnò mallo vojske nagargene, i poruscene , jednoskupno na jadnoga Mussu zavikasce ,
psujuchiga Muscko i xensko , a czar Memed zanajvechie , kojimu bisce namislijo odsichi gla
vu , i tobimuse zgodilo , dagga neobranisce Turczi, koji scgnime bihu doscli , ukazujuchi czar
ru gnegovu velikò junasctvo , i dase nije mogao nachi na svitu çiovik , kojibise podnijo tàko
vitexki , kakose je Mussa podnijo . Sasvim tim czarga iztirà iz dovra svoga , i takkò bih od
svega grada zlo gledan , opsovan , i neposcten darxan . Nahodechise nesrichni Mussa ù takomu
nemillu stigniu , odluçii bixati ù Arbaniu i prossiti millosarge od svoga Bana , nascavsci pak
lipu prigodu utceççe , i doge ù svoju zemgliu , s' jednim singirom na vratu , ullize prid Sken
derbega , padde po nogam gnegovim , ter kao druggà Mandalina porçe gnegove noghe suszam
oblivati. Sva vojska , koja roh glenasce , pozçe suzze prolivati, gledajuchi svoga pogliubgie
noga Generala tollikò pokorna, ixalosna , a najvechie proplaka milostivii Skenderbegh , koji
ga zagarli , pogliubii , i utiscií , kakono Otacz sina izgubglenoga , i iznova nascastoga. Povra
timu Generalstvo , sve sto tih gnegovo od starinnè , i zapovidi svakomu pod izgublegne gla
ve , daga rizzim nejma nikko prikoriti , ni za gnime zło rechi.
Slia
 Sliidij pisma od ovvoga strasnoga Boja .
V Gniggu piiscè Otmanovich czarre
N Po imenu Memed Sulemane
Terje scagle Mussi Capetanu
Skenderbega Bana Generalu .
· Kàxù Menni Mussa Capetang .
Da takoga neima Junaka . . Ter polletih kanno sokò siivii ,
U ' turçinà ni ù kaurina
Allitije zaludu Junasctvo ,
• Zaséto dvorisc slipa gospodara
Koji nezná za junasctvo tvoje
Da tih dovorisc czarra çestitoga
Odavnabi bijo za vezira .
Oddi k' menni Mussa Capetane
Evvo tebbi tyardu virru dajem
Dachiu tebbi blago nebrojeno
I Pascaluk od Macedonije .
Akkolimi tih pogubisc Bana
Skenderbega tuoga gospodará
Dachju tebbi krunnu pozlachienu
Od liepe zemgle Arbanije .
Kadje Mussa kgniggu proucijo
Priyarise ujidega zmija
Ter ostavii Juru gospodara
Odde dvorit Otmanovich czarra .
Kada dòge czarru çestitomu
Lipogaje czarre pricekao
Uzzaseje Mussu postavijo
Damu slùxe Pasce i veziri. .
Poffàlise Mussa Capetane
Virra moja moi cestiti czarre
Kakko zgledam Bana Skenderbega
Pozvachiuga na Mejdan junascki.
Odsichiumu glavu na mejdanu
Osvoichiu ravnu Arbaniu
Vechte mollim moj cestiti czarre
Dami dadesc siilnù voisku tvoju .
Seto zapiita Mussa Capetane
Seto zapita tomu czarre daje
Dvajest i scest iglià dà kogniika
lazabrani po izbor vojniika .
Priko ravne zemgle Romanije
Kadie dosca ù zemgliu Jurinu
Na dibrije Tabor uçginnijo.
Mallenoje vrime postajalo
Alto igge Skenderbexe Bane
I Sogniin voijske dvanajest igliåda
Arbanàsa poizbor kognikà.
Stadde vojska Arbanasa Bana
Blizu turske na srid Poglia ravna
• Alli prija negse uddarisce
Dvi ognene na srid poglia vojske .
Viice Junak iz Vojske czarreve
Po imenu Athinaçxa Delija
Jelli kogga porrodila Majka . .
Dam ' izzage na mejdan junascki,
Toje çujò Groppa Zakaria
Knez , i vitez , junak od starine
O ’ n nemoxe sarczu odollitj
Uddariiga çizmam i Mamuzam
I polloxii kopje od mejdana
Kubascliju nad oçci nadmice
, Suproch gnemu Athmaçxa delija
Udriscese kakkose sritosce :
Jedan druggom ranne nezadaje
Jer ù sdriise kopja uddarisce .
Alevoti goleme xalosti
Obba Kogna zemgli pokleknusce
Od velike snaghe i itrosti
Mejdançije na zemgliu baczisce ;
A lse skaçiu na , noghe junascke
Terse sviitliim sabgliam uddarisce
Akadase sabglie izlomisce
Po bilese uffatisce ruke
Evvo Bratte i gorrè xalosti
Jedan druggom doharvat nemoxe
Na ustajim bila pinna skàçe
Al turçinu bila i karvava.
Harvascese od jutra do podne
Kadalije po podnevu bilo
Kleknu turcin na zemgliczu czamu
Ter izgubii rùsù glavu svoju .
Poggùbiga Groppa Zakaria
Arbanasin silnii Meidangxia
Odnesemu glavu i odoru ,
Prikazaje Skenderbegu Banu ;
A òn gnemu krilo pozlachieno
I na krilu dva draga kamena
Joscmu daje od zlata kolajnu
Kojanoje u Mleczii kovana . -
Kadli viddii Mussa Capetane :
Daje gnemu vitez poghinuo
inuo
Onse skace na kogna golema
Ter izlazii na srid poglia ravna ;
Pàk zaviika izza svegga glasa
Ter dozivglè Skenderbega Bana
Kakko viçe Mussa Capetane
Razlixuse Barda i doline ;
Skenderbexe od krojana Bane
Akkosi tih vitez od posctegna .
Izzagimi namejdan junascki
Zove rebbe Mussa Capetane.
Mùçii Bane negovorii niseta .
Vechse mislii i ù zemgliu gleddà
Al nemùçü Arbanassin Mussa
Vechga psuje i xennom nazivgle ..
Kadagaje Bane razumijo .
Na inose gnemu nemogasce :
Vech poside dobra Kogna svoga
Po imenu sarcza vellikoga , z
Vuçju kappu nad oççi nadinice
Bije kagna srebarnim Mamuzama
I polloxii kopje od Mejdana
Ter polletih kanpo lastavicza ;
 Iz zubamu vatrà possipasce
Iz oççiju Mugna uddarasce
Kadagaje Mussa ugledao
Pristrascise xalosnamu majka.
Ter pobixe ù voisku czarrevu
Osramotiù czarrà cestitoga . Nitsu markii iz goricze vuczi
Strah zadade svoj voiczi czarrevoj.
Tuxan Mussa Kammo tvoja fala
· Al evoti boja xestokoga i
Udriscese dvi vojske ognege
Na srid Dibre Poglia scirrokoga
Terse biju prahom i ollovom .
Tuse bisce trii debela sàta r i
S ' obbi strane mnoghji izghibosce
Joscse nezna çiji Mejdan bisce
Alli Turskii alli Arbanasckii.
Toje Juri i pomucno bilo
Zubim skrinù a povadi chiordu
Na turskuje vojsku uddarijos
A zagnime ostàlliti kogniczi.
Lucih Jure kroz vojsku czarreyu
Kanno yaçe kroz bijele ovcze
Karvavemu ruke do ramena
Sarczu kogniu griva do strimena.. ". *
Sikuch jadne czarreve delije
Na srid dibre poglia vellikoga
Prisiiczàse kogne i kògnike
JOSc i onnè mlade oklopnike.
Gnega turczi podnit nemogahu .
Natrag bila plechia okrechiahu
Pobigosce úztoh pogle ravno
A zagnima Arbanasi mladi.
w
Sikosceji do markloga mraka
• Dvajest igliad odsikosce glava
Alli Mussa osta na Mejdanu
Z ' dvi igliade mladi Jagniçiàrà.
Terse brani od jutra do mraka
Allimuje loscia srichia bila
Umiiscàse skenderbexe Bane
Megiu turke Jagniçare mlade.
Terji kogle kanno Jagncze màle
i Al uttecce Mussa Capetane
Nebbi ni òn junak uttekao
Vechiegaje dobar kogn odnijo .
Bixxii Mussa od grada do grada
Dòge plaçu ,h czarru cestitomu
I Sognim vojske çetiri igliade
Mallo bratte i toh izragneno.
Kadagaje czarre ugledao
Sarditoje Mussi bessidijo
Bre disserri gidi Giaurine
Kammo voiska otmanovich czarra !
Kammo moje Pasce i kadije
Kammolimi Aghe i Spaije
Dije Mejdan dije tvoja fala
Dije Ba!!3 skenderbega glava ;
Zovitemi czarnogh ’ Arapina
Ibraima mojega çxelata
Da pogubii jednogh Aranzadu
kojimije ogulijo Bradu . .
1 Velle gremu , turczi Jagnicari .
Hi. Nemoj czarre millii gospodare
Jerje junak Arbanassin Mussa
Ka i vitez skenderbexe Bane ; ' ;
Al Junaczi niisu tvoji turtzi
Zasto bila plechia okrenusce ,
Ter uspogle ravno pobigosce ;
Sam ostade mussa namejdanu ,
· Z ' dvi igliade tvoji jagnciara . . . . !
. Sad promiscli czarre gospodare ,
• Jelli pravo pogubiti Mussuu
Kadaije czarre razzumijo : : 1 :.
Prostih xivot Mussi Capetanu : .' "
31 Alga tirrà iz dvora biloga
Neka umre od glada i od xégèr
Misliose Arbanasin Mussa
Kudalichie na kojuli stranu
Dabi bixà k czarru Tatarskomu '
f 's Pridachieme czarru nevirnomu.
Dabi bixà kraglu Ungarskomu .
Ungarczisu gliudi ponossiti . .
Nechie nikko ni gledati name
Kolik ' dasam ròdda horjatskoga
Da pobignem duxdu mletaskomů
Skoroseje s' Jurom pobratijo
Psovachieme i xenne i dicza
Terchie rechi dasam izdaicza .
Sada znadem sctochiu uccinniti
. Varchiu texak sincxir na garjocze
· I otichiu k ' momu gospodaru ,
Skenderbegu od krojana Banu. .
U gniegaje sarcze milostivo
Millostivo i Bogga Bojechie
Menichiese Jure smilovati
I oppetchiu Scgnime voevati.
Sctoje rekà toje uccinnijo in si
Nagarloje sincxir postavijo
Ter pobixe k ' Juri gospodaru
A zafali otmanovich czarru ,
" Paddà: Mussa na noghe Jurine
· Terji gorkim suzzam pollivasce
Svuje vojsku na plaç, okrenuo
A najvechie Bana skenderbega.
Dixxe Mussu za bijelu ruku i
Suzze tarrè scgnimese celivà
Mussu tiscii za zdravglega pità
A nekorrii kudaseje skità.
Povratimu sella i varosce
Ravna poglia zelene livade
Generalstvo koje imadisce
Prija neggo utrekao bisce.
Josje Jure tijo govorijo
Kobi moga mussu prikorijo
Prid Junaczim i prid vitezovim
Mojom sabglom odsichiumu glavu .
Poslii Mussa bogli Junak biisce
Barlecio i Sagredo piisce
Igladuje glava odsikao
Isramotu svoju osvitlao.
- Sino
 96
Sirovacz Jurin Ameçxa Immenom pobixe à czarigrad , za imati Kragliestvo od Arbanie ,
Na 1456 .
NTЕmogasce czar Memed imati miira bbdan ni obnoch , mislechi kakobisce Castriotichiu os
vetijo , kojimu na tollikò inistà vojsku issige , i mnoggo zla uççinnii. Znaduchi dakle
Amecxa sinovacz Jurin bisce pollèpan na kraglevagne , pisamu kniggu punno pozdravi , slat
ki besiidà , i laxgliva obechiagna , dachiega uççinniti kraglem od Arbanije , i svega Epyra ,
akko ostavii svoga stricza , i dòge na sluxbu gnegovu . Amecxa buduchi josc od davna zaceo
ù svojoj pameti svoga stricza poraziti, i gnegovu ugrabiti Banovinu , lasnose prignù za uççinni
ti na vogliu memedovu. Inascavsci lipu prigodu pobixe à czarrigrad , sxennòm , diczom , i
svòm familijom . Czar Memed lipoga zagarlii , i poffalii dillo izdajno , koje bisce. uzçinnijo .
Poslii pak nikoliko vrimena daddemu pedeset " igliżda kognika , i prid gnima Passu Issaka , -
varsna , i mudra Caperana , komu dadde naredbu da svu osvoji Arbaniju , ter uççinnii za kra
glia Amecxu sinovacza lure Castriotichia .
Skenderbegh kada razumii xalosne glase od svoga nevirnoga sinovcza , Ostade izvan sebe , a
sua Arhania punno smuchiena , oxaloschiena , i pristrascena navlastito kada razumii , s'koli
kom vojskom iggiasce ù Arbanju . Ma Skenderbeg , za nepoplasciti puka , ukazase vesseo ,
pak poççe nasve strane kuppiti vojsku , i sakuppi junaka , posvidoxbi sagredovoj , çeterna
jest igli.idà , s' kojimse diilii , za susritnut svoga sinovcza. Allà inaduchi da protiva tolliko
mu mnostvu nijese varstan opriiti , isete nàçine kakobiga sprivarom dobijo ; i poznajuchi do
'bro da Ameçxa bisce vojnik punno mùdar , i da za sve Arbanascke klancze , bussije , zůside ,
i privare znadisce , reççe vojnikom , daje potribito nové naçine od voevagna , i privare nachi,
skojimsé dosada nismo služili nigda å nacin novii bichie ovvii : kada ugledamo voisku tur
sku , ukazachiemose pristrasceni od mnostva turràka , pakchiemo , okrenausçi plechia , bixati
natragh ka moru Principovu , ma tollikò dalleko immamobixati , dasse nemogu domisliti, ni
sumgliti okakvoj privari, olli zasidi , onda turcziczinechi dasu dobitniczi, brez nikakva stra
ha rasedlachic kogne, pocechie jisti, pitti , igrati, i spavati , a mii , kadase noch uffati , oti
chiemo poglem naokolo ulischiemo izzagnih u planinu , udrichiemozorom nagne, i svichie bitti
nasci: ovvà Jure reççe glavarom najvirnijim , u kojese uzdasce , i kakoje rekao , takoje uççin
nijo , ugledavsci turke pobixe nizpogle k 'Moru duxdevu , koga Amexa gledajuchi veomase obè
selii czinechi daje pobigao od straha , i daseje utrekao Gospodi mletačkoj , za saranit xivot , i
takose turczi razpustisce po pogliu igrajuchi, jiduchi, i pijuchi brez nikakve straxe , ni straha.
Videchj Skenderbegh vrime svoje , diiliise obnoch svojskom , provedeje naokolo poglia , i
planiinaa , i ullize zad u planinu , pod kojomse bihu turczi utaborili , s' koje planine sve çių
jahu , i gledahu scto turczi govore i çinne , nebuduch dalleko od istih Turràkà ; çusce kako
turczi napijahu novomu kragliu od Arbanije govorechi: neka zive u vike Amecza kragl Ar
banaski ; ovva i mnoggà druggà gnemu turczi govorahu , a siromaha skenderbega pogargivahu
na gnegove usci, alli immade velliko,ustarpglegne , dok nage svoje vrime, za pokarari tur
sku oholost . i Amexinu nevirnost.
Skenderbegh uddarii na Turke.
DUduchise priblixalo vrime podobno , zà uççinnit onnò scto bisce namislio Skenderbegh ,
D sage pollagano sasvom vojskom s' planine , dadde naredbu da po igliadu , vojnikà ulize u
svakù dollinù , kojese nahogiahu okko vojske turske, terda sasvih stranà zatrube u trubgle ,
nekkase vechie poplasce turczi, i kakko bisce naredijo , onnako vojniczi obsluxisce , ù jedan
çias sasve çeviri strane zatrubivsci, zavikavsci, i udarivsci na nesrichne turke , koji czinechi
daje sva Arbanija , Bosna , i Dalmacia nagne uddarila , takose pristrascisce , i smetosce , da
neumihu kogne sedlat , sable , ni puscke ù ruke uzzeti. Pasca i Amecxa , kolliko bih mogu
chie nastojasce za metnuti vojsku ù rèd , i tvargiav , alli nebbi niposcto moguchie vojsku pri
strascenu u rèd metnuti, jer Arbanasi naglo uddarivsci , posceji brez broja nasve strane si
chi, i kopjiim probadati , navlastito genera Mussa , koji , za oprati svoju sramotu od izdaje ,
i nevirnosti , trii stotine glàvà tah dan odsiçe, po svidoxbi Barlecia , i Sagreda. A mecxa ne
strichni videchi da svak bixi, pobixe i on , ma zaludu , jerse otiscté za gnim Gropa Zakaria ,
uffatiga xiva , dovede prid Skenderbega , koimu ovvakò pocce: Kojesi zlo od mene primio moj
sinko neharni? Sctati Mankasce ù Arbaniji ter mene ostaviin ak momu nepriategliu pobire?
Pokaxider tuh krunnu , kojutije memed sakovao , posiavije na glavu , da vidimo , jeliti pri
stalo. Amecxa od velika stida , i straha bisce vas potamnijo , poxutijo , i zanimijo , druggò ne
znadisce izvan plakat, uzdisat, i suzze prolivat , koga gledajuchi Arbanasi svezana s' mnogom
gospodom turskom , poççesce i onni gorko plakati a gnih gledajuch Skenderbegh zaplakà i on
istih , oprostimu ruke , i povedega s' postegnem kuchi svojoj , i poslaga kragliu od Napu
gle .
 97
gle , da brez prikorà svoji Arbanasà moxe posteno xivot svårscit u zemgli tugicj. Ostade
martvi turràkà trideset igliada , kako ochie Barlecio , olli dvadeset igliàdà , kako drughi pissù ,
Bih uffachieno mnogo suxàgnà , meggiukoimse nahogiahu gospoda mnoggà , koje Skender
begh povede ù suxagnstvo , izagne primii punno igliàdà czekina , koje sve voisczi razdili,
Ostade takoger na pogliu sve tursko oružje , çiadorovi, Allajbarjaczi , jaspre , zaira , i sve
ostalo sto bihu sobom donili , za okrunit novoga kraglia , i toh sve vojsczi podilii.
Slidi pisma od ovogà Dogagiaja .
TOsc nebisce istekla danicza Vladà scgnome Issak capetane.
I Ni vlascichi gorru nadjitili • Kadje Bane vilu razumijo
Ranno rannii Memed czarre silni Od xalosti biisce zanimijo
Ranno ranni bilù kgniggu pisce ; Alse gnemu innò nemogasce
Terje scagle knezu i vitezu Vechie kuppi po Epyru vojsku .
Od liepe zemgle Arbanije Bisce Bane skuppijo vojnikà
Po imenu Amecxi vojvodi Çetarnajest igliada kognika
A sinovczu Bana od krojana . Pakje gnima Bane besidijo
U 'kgniziga czarre pozdravgliasce Posluscajte moji vitezovi.
Josc ovako gnemu govorasce Koji Menni nauke davasce
A neznascli Amexa vitexe I nàçine lipe naogiasce
Od starinè Plemichiu i knexe , Kakochiemo turke dobivati
Daje ravna zemglia Arbania Iz bussijaa nagne uddarari,
Po zakonu tvoja Banovina Evyomeje sada odbignuo
Tebijeje Babo ostavijo l' k ' memedu czarru pribignuo
• Siin stariji kraglia Ivanisca. Iscrè bratjo rusų glavu moju
Oddi kmenni moj sivi sokole I svu ravnu zemgliu Arbaniju ,
Dati pridam tvoju Banovinu Amexaje Mudra Aranzada
Kojutije striko ugrabijo Muçnochiemo pridobiti gnega
Na privati daga Bor ubijo . Jere znade za konake nasce
Kad Amexi bila kgnigga doge I bussije po gorri zelenoj.
Kgniggu scrije od Milase smije Mudro vaglià Mudra privariti
Samur kalpak k 'vedru nebu bàczà 1 s'nacinom scgnime bojak bitti
Samse sobom Junak rozgovara ; Evvo nauk starcza Skenderbega
Zafagliujem Boggu vellikomù Sadje vrime daga kaxem svega ,
I mojemu czarru çestitomu Kada tursku vojsku ugledamo
Kad doçeka ovogà veseglia Bixachiemo k 'moru Principovu
Ter immado scto od davna xegliàh . Po daleko priko Arbanije
pobixe g ’bilu czarrigradu Ottichiemo k ' skadru bijelomu
Sobom , voddii diczu i gliubovczu Pomislichie Amecxa voivoda
Lipogaje czarre docekao Pristrascise Skenderbexe Bane
Zlatnumuje krunnu sakovao ; . . I pobixe k 'moru Principovu
Postavije na glavu gnegovu Daga brane Vlastela Mletaçka.
Uçsinniga kraglem od Epyra Kogne svoje rasedlachie turczi
Daje gnemu silnu vojsku svoju Na srid poglia popechie ciadore
Sve kognìkà pedessec igliàda ; Oppichiese vinom i scerberom
I prid gnima Issak Pascu svoga Terchiè pospat kanno i poklani.
Terje gnemu czarre besidijo A kadali pogine sunascze
Kad osvojisc ravnu Arbaniu Orichiemo poglem naokolo
Okrunichiesc za kraglia Amecxu . Ullischiemo ù lùghe zelene
Kadje Issak czarra razumijo ! Izza vojske czarra çestitoga ;
Dixxe vojsku k 'ravnoj Arbaniji Udrichiemo nagne izza zada
Mallenoje vrime postajalo Izgoricze czarne iz nenada
Viknù vila s'Modrisse planine , Od kudase nenadaju turczi
Kuppi vojsku Arbanascki Bane Odonlemchie uddariti vuczi.
Etto nate silna turska vojska Alvas mollim millà bratjo moja
Prid gnomeje drago dite tvoje Kada turskú poriramo vojsku
Desno krilo Amecza vojvoda 9 Pazzitemi sinovcza Amecxu
Koji isctè rùsù glavu tvoju Raditega uffatiti xiva ,
I svu ravnu zemgliu Arbaniju Jerje
te
onno drago dite moje
SStahomeje izgubichie duscul
Immi vojske pedessét igliàdá G .
, Pro
-
. ga Bojna kopja , Maççi , i Angkàri ,
• Progoniechi stricza Skenderbega .
A dvorechi czarra nevirnoga : · Trijest igliad glàvà odsikosce .
Pak podixe svoje vitezove Per igliada xivi uffatisce
Priko lipe zemgle Skenderije Osvitlase Mussa capetane
Kadje bijo na pogle -Dibrensko Trii stotine posiçe turràkà .
Alto iggiu czarrevi kogniczi. Akad, viddii Amexa vojvoda
Nekti Bane s'turczim bojak bitti Bixii tuxan uz toh pogle ravno
Vech pobixe k ’moru Principova Zaluduie i Òn urtekao
Gledagaje Amecxa vojvoda Jerga stixxe groppa Zakaria ,
Vèxè gnemu ruke naopako
Gledaoje ' tetje bessidijo : Terga voddii Banu Skenderbegu
Dobra srichia túrozi vitezovi
Pristrascise Skenderbexe Bane Kadagaje striko ugledao
I pobixe na duxdevo more Amexije tijo besidijo :
Daga brane Vlastella Mletaçka . Dobro dosca Drago dite moje
Kad Amecxu razumisce turczi Jesilise sinko umorijo
Svoje barze kogne- rasedlasce Barjak nosseh priko Romanije
Prid svatovim czarra cestitoga ?
Pak popesce bile çiadorove . Nuder kaxi krunnu pozlachienu
Po srid Dibre poglia scirokoga
Divnà kolla uffatisce turczi Kojutije czarre sakovao
Liepesu pisme izvodili Postavije na glavu vitexku
Da vidimo jeliti pristalo .
Svaku pismu onni pripivasce
Novom kragliu od Epyra ravna : Pokaxider sazlatom koscugliu .
Piju turczi Vino i Muselez Kojutije dala sultania
Virna gliuba Ormanovich czarra
1 Rakiju od devet godina Posestrima kraglia od Epyra.
Oppiscese ujideji zmija Strikochiete lipsce darovati
Ter pospásce kanno i poklani. Na garjocze gvozdenu verugu
Al nespava Castriotich Bane.
Vech podixe svoje vitezove Narukvicze na bijele ruke
I na noghe neghve do kollini :
Ter otrigge poglem naokolo Klèci jadan Amecxa vojvoda
I ullize u gorru zelenu .
Kadalije zorra zabilila Prid kolinom Bana Skenderbega
Udrii Jure iz gorrè zelene Svezanemu ruke naopako
Na alaje turke razgognasce Texak sicxir vissi o garjòczů .
Terjim rùse glave odsiczasce . Svuje vojsku na plaç okrenuo
Çiudjose Amecxa vojvoda A najvechie stricza Skenderbega
Mlade Pasce Aghe i Spahije Gledajuchi sinovcza svojega
Odkud doge tah vojska nenadgna Kakko plagge i uzdisce tescko.
On nemoxe sarczu odoliti
Odkudlije od kojeli zemgle . Amexije ruke oprostijo .
Nechie Jure dasse razgovara , Terga scagle kragliu od Napugle
Neggo turke i kogle i para
Kud gnegova sabglia dopirasce · Ferdinandu Posinku svojemu.
Neka scèetà po dvoru gnegovu
Onda porok karvcze teczijasse . Brez prikora gospode Epyrske
Ne puczaju Svitli çeverdani Tose ciuddo i do czarra ciulo
Nitse çiuju Puscke talianke Ter poffali Skenderbega Bana.
Neggo zvece sebgle i kadare
Memed czar Nemoguchi dobiti Skenderbega Zapita Gnega Miir. Na 1459.
mizar Memed promiscgliajuchi s'jedne strane Srichiu Castriotichia , a z 'drughè strane Janka
U Sibignanina , kojiga razbi pod Bijogradom , i na vechiè miistah , bihussillovan pitaci
miir ù Castriotichia , i zaradi teh svarhe scaglè pametna Poklisåra y da sognime za punno vsi
menà miir urvardi. Uççinnii turçin lipo , i duggo govoregne prid Castriotichiem -, i gospo
dom Arbanaskom ussillujuchise , kolliko bih moguchie , za prighuti voglia gnégovu , na mijr
za desser godinà , ma odgnega immade ovvii odgovor: Koje pravi sluge Boxiji , nejma cinnit
mira s'nepriateglern gnegovim , kakavje tvoj czar , i svi ostali Turczi,Alhi videchi da Arba
nasi jednoglasno zavikasce , miir , miir , nemoxe druggò uççinniti , neggose prignut vògli svoji
vojnika , kojizìm rat svegerni bisce dodijao . Obechiase dakle Castriotich ståt u miru sturcziin
za desset , godisctàh , ma s'ovvim uggovorum , da za toh vrime neima niujednoga kraglia , ol
li Bana Karstjiànskoga krenuti , damu povratih Biograd Arbanaski , i Sverigrad , kogaje na
privari osvoijo . Poklisar prikaza Memedu Castriotichia odgovor , i odluku , kojise nekti na
tàkì
 taki ugovor prignuti, neggo sakupivsci dvi vojské poslaji da çiuvaju méjascah tunski od År
banasah , a prid gnima posla dvà varsna kapetana , jedanse svasce Amur Pasca , a drughi Sim
nam Pasca ; i ovvìm zapovidi pod izgubglegne glavah dasse neimadù niposcto bitti Skender
begom ; ni ù gnegovu zemgliu ullaziti , vechiabi on nagne nasarnuo. Masse Jure potrudi do
goiUh ’, toh vriirà
ter pot i razDuk
me ,Ivan Amur
bi ka Pasi cu
, ollit . ki Herczegh od Calabrie , immaduchi pomoch kraglia
nasc
od Fran cze se du
, dixe protiva Ferdinan kragliu od Napùgle , à sinu kraglia Alfonsa , velliko - *
ga prijateglia , i pomochnika Skenderbega ; termu osvoji gradove mnoghe i razbi na punno
· mistah vojsku . Prid vojskom Francexkom bisce jedan genera punno Srichian , i naucian u
voevagniu , premda malahan ù kipu , komu bisce imme Jacov Picinin , a tochie rechi naski
Jacou mdli . Buduchi dakle Castriotich moglen , tolliko od regenoga kraglia Ferdinanda , kol
liko od Pape Pija , damu doge datti pomnoch , idaga izbavi od Francezaa , kojiga bihu obsilli
- ù gradu Barletu , bih ussillovan dochi svojkom napomoch regenomu kragliu , koga u mallo
vrimena oslobodii od gniegovi nepriateglia , i cinnimu sve gradove povratiti , kakochiese vid
diti iz pisme ; i ovose dogodii na 1460. anda i Jure Castriotichia , s e
Slidi pisma od Ferdinanda i Jure Castrioticma. n
TUçer Jure razbi Amur Pascu Gledaoje terje bessidijo , da
Milli Boxxe cijesu Gemije
A Jutrosmu bila kgnigga doge Alsu lovczi alisu targovezi o
Od Posinka kraglia Puglickoga Alli meni dobra pomoch igge
Po imenu mlada Ferdinanda : Od mojega kraglia Ludovika ,
Poocime Skenderbexe Bane Da osvojim ravnu Italia n
Olli neznasc ol nehajesc zame Svu do Rima grada bijeloga
Francezimi krunnu ugrabisce Do Milana i Turina grada
I kragliestvo moje osvojisce . · Sctononamje Didovina stara .
Svissu Bani menne odbignuli Dozivglega vila Posestrima ,
Protivase menni uzdignuli Nebudăli Jako generales a
A evvome sada obsidosce Nitsu lovczi nitisu targovczi na
U Barletu gradu bijelomu . Nitje vojska kraglia Ludovica ,
Kog
Sczaarn
bijuim nigd a nepr
prah om ista ju im ollovom
i tesk Vechje onno Skenderbexe Bane
Kojinose slavi nasve strane
A najvechie z' bumbam i lumbardam I Nije dosça tebbi pomoch datti
I ostalim od boja oruxjem . Vechje dosca nate uddariti.
Bisce meni dobra pomoch doscla Ne ekaiga pod Barletom gradon
Milt ana i grad a or nanika
Od
Trijes igliad po izbTurivoi 1 8 Neggo bixi i neobzirisse sitt
Kuda znadesc priko Pugle ravne
I prid gnima od Milana Bane . Jerchiesc ludo izgubiti glavu . To
Po imenu slavni Hercegh Frane Kad razumnii vilu Posestrimu
Allimuje losca Srichia bila Picinine mlagian generale
Francezimu vojsku Issekosce Dixxe vojsku iz pod bila grada
W Ne daleko od Barlera grada .
Vechte mollim draghi Poo, ime Ter, pobixe priko Pugle ravne.
Olli sada olli vech ikada e Kadalijerlpoďa
era
leko bijo ga
Od Ba grada elo
bij
Da izbavisc iz nevogle mene Druxinije svojoj besidijo
Ferdinanda kraglia nesricehnoga , Posluscajte moji vitezovi ,
Koji civili nigde nepristai A
U ' Barletu gradu Bijelomu Prid namije Plan
emo
ine vissoka
Kodgnechi cinnit meterize
Med Cekajuchi od Bogga pomochi 2 ,
Skenderbega Bana docekati
da lºod tebbe poo ima svoga . Scgnimchiemose bratjo ogledati
Kadje Jure kgniggu razgledao debats so esee moji vit
Nemojtes vit ezovi 138
S E ON Milaje suzzam oborijo Pripadati Bana Skenderbega na
dixe svoje vitezove
Pak pose I Ni gniegovi kognà ni kognika 92153
Arbana e
Piscze i kognik . hr
1 Ter ottigge gradu Dubrovniku Ar anàså fagleni vojnika .
Arb
Kad uddarii vijar od sivera
I naodi tannene Galije Nassin darvole i tescko kamene
WEES Josc i drughe ob boia Gemile ,
moedrblii
glezaj
Någlo banne al barzo pristano
UTer Pukoolesig
izupri ora .
d mmor
Suna Onnakisu Arbanasi mladi.
Kadsu bili blizu Pugle ravne Nàglo udrų barzose ummore
v Ug Frji
Odleda skoe Pi
Jak
ance keegenerale
jsin
vocm R Pak pobignù natragh ù tabore
9 0 Pak
G2 Tur
100
Turski,nossè tùrski bojak biju " ; . '] Kada onni Bana razumjsce
Al od boja znagnia neimaju . Na Franczeze Skladno uddarisce
Isctom junak takko besidechi ... af S jedne strane Arbanasi mladi 4 .
Alto iggiù dvi ognene vojske Z drughè strane vojska Talianska .
Jedna vojska kraglia Ferdinanda I Mallo vrime postajalo bisce
A drugaje Skenderbega Bana Svi Francezi natragh pobigosce
Na Franceze Skladno uddarisce A za gnima Skenderbexe Bane
Jer prid gnima silnii Junak bisce.. Terjim rusè odsiczasce glave .
Kadalije Danak osvanuo Al ntteççe vitez generale
Družinije Jure, bessidijo Po imenu Jako Picinine s
n Bixi junak priko Italije . V
Arbanasi sivi sokolovi '
Sve uzdagne Bana Skenderbega Brez klobuka i brez sabgle britke.. i
Kammo vasce sabgle okkovane Zaluduje i on uttekao
Koje turske, odsiczasce glave Jerga stixxe od Milana Bane BOSA :
Dillisuvam kogni vitezovi Darrovaga kragliu od Napugles
Kammolivam kopja od Mejdana ? Allimuje losca srichia bila ,
Alste doscli ù taliju ravnu 5 Nikko kraglia umolit nemòxe
Izgubiti. Slavu i postegiten Daga pusrih gdvoru bijelomu IT
I vitescko imme od Junakà Vechmu růsu odsiege glavu
Kojenose: Slavi od Turràkà ? Terje Mechie gradu na Bedene.
Olli vaglia danas poghinuri Iggě Jure od grada do grada
Ol' Francesku vojsku pridobiti Svuje ravnu Pugliu osvoijo : 009
Miismo bratjo u zemgļi latinskoj I gradove aìlè priuzeo
Di nejmamo bratta ni Rodjaka : Terji daje Posinku svojemu:
Nit immamo draga prijateglia A on gnemu blago nebrojeno
Kojibinas na konak primijo I dva gradu u srin Puglie rayne
Nitti znamo pùte po Talii . U ' kojimse i sada, nalaze
S 'kojimbismo natragh pobignuli . Pra unuczi Bana Skenderbega.
Sadje vrime vitezovi inoji Kadse Bane natragh povrachiasce .
Da vii vasce imme proslavite , Sve zaplaka malo i veliko
I posinka moga osvetite A najvechie kragliu od Napugle
Ferdinanda kraglia Pugliçkoga. I Skenderbegh: Arbanascki Bane.
U ' ovomu dogagiaju neslaxuse pisaoczi , jer nikki ochiè daje Skenderbegh vojsku France
aku razbijo , svu Pugliu , i gradove , kojise bihu od kraglia . Ferdinanda odvargli , priuzeo
i ovyo svidovii Barlecio Arbanasin .; alli talianski pisaoczi , Castriotichiu . drughe slave ne
daju , neggo daje Franceze iztirao iz pod Barleta , pak daseje onicas natragh , povratijo . Ta
9 lianczi daju slavu svoicim Laizanom , à barlecijo svoizim , virujte komu ochiete , à ja slim
29.dím moje govoregne . u g rad
Posla Memed Sinam Piscu na Castriotichia na 1462.
T T ' Vrime u kojese nahogasce Castriotich ù Pugli , czar Memed u Assii osvoji mnoghe:
U gradove.. Immaduchi dakle srichiu na sve strane , nemiscgliasce o druggòmu., neggo _ ka- ,
ochie Arbaniu osvojiti , i dobiti Skenderbega , zaradi togga scagle protiva gnemų sinam Pascua
sammo dvajest igliàdà vojske. Jure zato znaduchi , uzzè sedam igliadà A .rbanåsa , i ullizze u
jednu Planinu kojase zvasce Mokra , kuda immadisce prochi vojska turskà , i buduchi jurve ulliz
ta ù recenù Planinu g uddarii Jure izbussije terji vechi dijo posiçe , à mnoghè joscter za suxgnii.
Posla. Memed druggoga pascu na Castriotichia , Assan . Bega immenom godista gorri,
Immenovanoga .
DOjunacise Assan Begh dachie dobiti Castriotichia , zapita od czarra trijest igliàdà vojske,
I ter ottigge scgnome à Arbaniu . Castriotich znaduchi za gnegove pùte , srittega s' vojskom
uddarii na gnegga termu vojsku issiige. A:ssan Pasca bi ragnen stràlom ú ruku , i nemoga
chise braniti, s nikoliko voiske , i spomochiu Markle nochi utte se na mejàsce turske, ullize
u jednu gustuli dubrivu , i lexe spavati ; allimu nevoglniku sannechie naoççi , jedno zarad
cughe , i xalosti , promiscgliajuch zlo kojese dogodii , druggò zaradi bolesti, kojumu ranna za
davasce. Ma kedase svannù bih gorrè oxaloschien , i sasvim pristrascen , jer ugleda Skender
bega , i vojsku gnegovu , gdi z golim sabgliam iggiu prama gnemu. Turczise tijahu braniti,
kollikoje moguchie , majim neddade Pasca Assun Begh , neggojim zapovidii da kleknuvsci
pitaju millosarge. A Pasca izzage prama Skender' egu , padde na zemgliu , i poççemu ovvako
razloxiti : Kud igėsc vitexe nepridobiveni? Na jogasi sabgliu povadijo . Na jednoga suxna
ragna
 Tot
ragnena , karvava ; i bolesna ? Vechiechie tvoje junasávo po svitu sinuti, tvojim neprijaa
teglem prostiosci, neggo stoh igliada gldud odsikausci. Vodinas ù suxagnstvo, nemojnas smi
czat, nelka moxemo kazivati svakomu neizreceno vitextvo tvoje. Videchiga Jure onnakò ,
poniża karvava , i nevoglna-, gnegovu vojsku takoger po zemgliu prostartu , i suzzam obliver
nu , nasminuse , pakmú reççe : Nestrascisce Assan Pasca , nechiesc poghinuti. Uzzega zaruku ,
zagarli , i pomilovà ; odvedega u kroju sasvim koji scgnime bihu , izligimu ranne , i primivsci
mnogo dugovagne zagn , i ostàlè ., poslaji u domove svoje .
Posia Memed Trechiega Pascu Immenom Giussup Begga na Castriotichia ,
. . . . : Godiscta Gorri Regenoga .
DOssillìse , i zareçe Giussup Begh prid czarrem , dachie .porrobiti Arbaniu , i pogubici Sken
I derbega s'mallo vojske. Czarmu daje ossamnajest igliadaa , kognikà , i dilise scgnima pùt
Arbanije. Jure razumivsci svakkà , i znaduchi kollikoje turràkà , i kudasu namislili , izzage
ga susristi , alli Giussup nesmiduchi naprid , utaborise na jednomu pogliu , sctoce zove Skopje .
Škenderbegh videchi da Giussup Kasnii , nemòxe immati uztarplegna çekatiga , neggose po
trùdii svojskom , ortiggega pohoditi , uddarii nagnega i razbiga prilasno. Giussup utteççe , al
limu izghibe vojska.

Slidii Pisma od ovvii Pascan.

Alilesé trì dellije mlade
I Trì dellije tri Pasce czarreve
Danam ochie dopustiti czarre
Gnegabismo osvetili lipo ,
Porrobili zemgliu Arbaniu
I doveli xiva Skenderbega
Tose fàle tri Pasce czarreve
Na divanu czarra çestitoga.
Kadaije czarre razumijo
Trije silnè vojske sakuppijo
Jednu daje sinam capetanu
Dvajest igliàd mladi kraiscnika.
Druggủ daje Pasci Assan Beggu Piri
Trijest igliàd piscacz i kognika
Trechiu pobre daje Giussup Beggu
Ossamnajesc igliadà kognika.
A lse Pasce pogodit nemogu ? Vojskumuje pod maç okrenuo
Kochie parvi s'vojskom uddariti
Na viteza Bana Skenderbega
I gnegovu zemgliu Porrobiti...
Govorijo sinam capetane
Evvo immà punno godin dànà
Da vojujem i da bojak bijem . Bieluje kgnigu napisao ,
Skenderbexe mojchie suxagn biti.
Almu vellì Pasca Assan Bexe
U 'meneje ruka od Mejdana
I prijasam glave odsiczao ,
Jachiu parvi girega uffatiti.
Govorijo Pasca Giussup Bexė.
' Junak jessam i pristalomije
U ’Menesu najbarxi kogniczi
Od liepe zemglè Romanije ;
Stignulibi sivoga sokola
. : Kamol' nebi Bana Skenderbega
Ja immadem parvi uddàrità
Moju sabgliu karvcze napoità.
A kad viddii Memed czarre silni,
Dasse Pisce pogodiç nemoggù
Lipoije czarte pogodijo
Terje gnima tijo govorijo .
Sinam Pasca virna sluga nasca
Na Banachie parvi uddariti
A za gnime Bexe Assan Bexe
Za Assanom Giussup capetane.
Kada Pasce czarrę razumisce . . .
Do czarnese zemgle poklonisce
Podigosce silne vojske svoje
Ter oddosce k 'ravnoj Arbanji.
Pervì dòge delli sinam Pasca
U ’liepu zemgliu skenderiju
Alje gnemu losca srichia bila
Doçekaga od krojano Bane ,
U 'bussiji kod Mokre Planine ,
Na gnegaje juriisc uççinnijo .
Sàm utteççe Delli sinam Pasca.
Mallenoje vrime postosalo
Alto igie silni Assan Pasca
I s' gnim vojske trideset igliàdà ,
Od axije i od Tatarije .
Terje scaglie Banu Skenderbega
Skenderbexe na glasu vitexer ,
: Ako jesi vitez od postegnia , so
,
Ne udaraj iz Busie h ale
name
Vech izagi na poglie Dibrensko
Da mi nascu srichiu prokuscamo
I vidimo koje boglì júnak
Gniemu Bane kgnigu odpisuje
Nebrinise Assan kapetane
Evvo tebi tvardu virru dajem
Dati nechiu ucinit nevire.
Nadajmise dorri bila danka
I çekajme nasrid Dibre ravne
Ondechiemo kognie proigrati
. I vitescku srichiu prokuscati.
G 3 Ka
 102
Kadalije k ' trechiem danku bilo
Alli igie Castriotich Bane
.6 Zdeset igliad svojczì kognikai
I cetiri igliade piscacza.
Doçekaga delli Assan Bexe
Nasrid ravna poglia Dibrenskoga
Alse bisce kruto poplascio
Od viteza Bana Skenderbega
Dozivgliega Skenderbexe Bane
Terje gniemu lipo besidijo
Sallamalech Assan capetane
19. Evvo dogie Skenderbexe Banesi
Riçi vexu mladei vitezove
Em A konopi kognie i volove
Nisam tebe privario Pobre
Darximese eto mene nate .
1. Pak povadi sabgliu okovanu se
I poloxi svoje bojno kopje
Ter uddari na vojsku czarevu
A zagnime mladi Arbanasi. on
Svaki sice koji koga moxe
Ban Skenderbegh nibrojase nezna
Utri sata boja xestokoga
Deset igliad glava odsikosce
Drughi kaxu dvadeset igliada e V
Viruj Pobre kakotije drago Ex
Uge ragnien Pasca Assan Bexe
Z 'deset igliad svoji vitezova
Kadje dosca ù zemgliu czarrevuol
On ulize ù gorru zelenu
Da pocine i ranne zavijet e !
Jerga bisce bolest obarvala.
Allimuje losca srichia bila
Dostixega Skenderbexe Banes
Kadagaje Pasca ugledao 19 o .
| Druxinije svojoi govorio : os
Odpascite britke sabglie vasce
Bacziteji na travu zelenu supleton
Svi kleknite na zemgliczu czarnù
Ter molite Skenderbega Bana
Danas vodi sobom u suxagnstvo
A rusinam neodsicza glava
Tòh govori na noghese skace
Ter i sceta prid Jurinu vojsku .
Kad ugleda Skenderbega Bana
Pade Pasca na zemgliczu czarnu
Suze ronj ovako govori v 123 [ or.
Diga slusca sva vojska Jurina.
Slavni Bane velliki vitexe
B 29
Nakogasi sabgliu povadjo
" Czar Memed Pisce Kgnigu Castriotichiu nà 1463.
Na jednoğa suxguia nevog noga .
. Iz ragniena , bona , i karvava
Smilujnamse Skenderbexe Bane . . .
Svismo tvoj suxgni siromasi
Povedinas g ’dvoru bijelomu
Dachiemoti blago nebroeno .
Vechiechieti sinuti posetegnie
Prid Junaczim i prid vitezovim
Oprostivsci duscmaninu tvomu:
Negh' da tursku svu isisese vojsku.
Osminuse Castriotich Jure
Terje Paści tijo govorio
Nebrinise Pasca Assan Bexe
Nechie tebe pogubiti Bane ,
Uffatiga za bijelu ruku
157 Po dixega od zemglicze czarne
Povedega g 'dvoru bijelomu
I ostale turke vitezove .
Kadlimuje ranne izlicijo
Scaglie gniega bilu dvoru svomu
A on gniemu tesko dugovagnie
I ostàle czarreve delije.
Tri stotine igliada frengia
Izvan srebra od suhoga zlata
Sve toh Bane Arbanasom daje
A ugniega nista neostaje.
Kad razumi silni Giussup Bexe
2 Bixi svojskom ù zemgliu czarrevu '
Na skopijuje Tabor ucinio . ,
!! Gniemu Bane bilu kgnigu pisce
Giussup Bexe czarrevo uzdagnie
: Kud to bixisc z 'glavom brez obzira
S ' çimchies dochỉ czarru gestitomu ?
Kad tih nechiesc pooditi mene
Jachiu tebbe viracije moja
r Pak podixe svoje vitezove
T'er otige priko turske zemglie.
Barzo dogie na skopje ponosno
Iznenada uddari nà turke
, Razbj Pascu i vojsku gniegovu
. Nasrid . skopja poglia vellikoga .
Bixe turczi uz to poglie ravno
5 A zagnima mladi A rbanasi: 1
Tirasceji do Jedrene grada
si Sikosceji od podne do mraka.
. Al uteçe Giussup capetane
Nazelenku dobru kogniu svomu
- ,'' Teschotiga svakomu Junaku
Bojak bijuch Skenderbegom Banom .

V Idechi Memed' då nije moguchie dobiti Castriotichia po kriposti Vojske , ni oruxija sa

V gle Kgniemu svoga Pokglisara s' kgnigom , i z' darovim , xelechi, i nastojechi dase
scagnjme pomiri za mochiga Lascgnie izkorenuti. A ù kgniczi kojumu scaglie , pisce ovako :
Memed Begh ; Amir suſtan od svih stranah svita od istoka , i zapada Vladaocz ,. i Gospo
99 dar , punno pozdravglia skenderbega vojvodu od A rbanasa , i Epyroca . . !
, Ja
 103
Ja darxim moj skenderbexe da nijedno priateglstvo nemoxe biti tvarge , draxe , ni veche
od onnoga koje reste megiu dva çovika do svarhe gniova restegnia ; buduchise dakle tako
priateglstvo u kazalo , megiu nami od pocela nascega ditinstya , snami reslo , i svegerse uz
, darxalo , kadanose naogiamo zajedno u Dvoru Ocza, moga Murata , Kojteje gliubijo ne ma
* gnie neggo mene svoga sina parvo rogenoga , a ja vechie neggo moga Brata . Nije dakle
99 lipo dase tako priateglstvo mėgiunami tarne, i da toliko godina u nepriteglstvu xivemo.
99 Znam dasi prav , i po praviczi priuzeo svoju Bangvinu ; zato ochiu dasi unapridak Gospo
9, dar, i kragi od sve Arbanije , kakotije bilo od starine Alli moj draghi Skenderbexe xe
99 lim dase pomirimo , i uskladu xivemo mi i nasca Dicza do svarhe svita , ma zayechu
99 tvargiav od vikovité gliubavi , vaglia dami paklonis ove male milosti , koje xelim od tebe
9, imati : parvo dami poscagliesc tvoga sina daga mogu zà xivota viditi , i ucinitimu çast i
postegnie , kako momu sinu istomu. Drugo da dogiesc kmeni , nekase moxemo za garli
94 ti, razgovoriti , i Pobratiti. Trechie da pustis priko tvoje zemglie vojsku moju , za udda
riti nà darxavu Mletaçku , ove male stvari xelim od tebe imati , kakochieti prikazat nau
snicze moj Pokglisar Mustapa komu moresc virrovat , sve onno sctoti bude kazivati , i da - -
99 siimi zdràvo . U Czarigradu nà 2. Maja 1463.
Odgovor Castriotichia nd Kgnigu Memedovu .
„ VOjnik Isusov Jure Castriotich , pridivkom Skenderbegh , 'Poglavicza od Arbanasah , i
V Epyrotah mnogo pozdravglia Memeda Poglaviczu od Turaka.
99 Nije moguchie Memede da Priategli Boxii moggu brez uvrigegnia svoga Bogga biti pria
tegli gniegovi nepriateglia , buduchi dakcle tih jedan ter najvechi od ovizi Boxii nepriate
99 glia , nemogu ja, kojisam sluga pravoga Bogga niposto stobom priateglstva imati. Da tvoj
99. Otacz bude gliubijo mene kakomi pisces , nebbi potrovao moju Bratju , nebbi posli smarti
Ocza. moga ugrabijo nà privari moje ozinstvo , nebbi toliko puta name Vojsku kupio , i
ja mene iskao pogubiti. Istinaje. dasam stobom uzrestao ; alli nisam nikada ů slodobu stao ,
- neggo vazda predao kao suxagn , dame tvoj Babo Murat ncsmakne , kakonoje, smakao i
* moju Bratju . VirujmiMemede nije to prava gliubav , neggo obijajne Turske privare. I
, masc dakle znati daja dok budem xiviti , stobom priateglstva nechiu . Akoli pak xelisc
samnom mirovati pokarstise , tachiuti i darovati moju Banovinu , kojarije tolliko omilila ,
i dasi zdrav ù kroji' nà 29. Maja 1463..

Jure Castriotich Bili Ussilovan od Arbanasà zd ucinit mirr s' Memertom , má zamato
dand nd 1463 .
Asvim da Jure Castriotich pomiritse s'Memedom nektiasce , kolikoje od gniegove strane ,
bi nista nemagnie usilovan uziniti miir , ma brez nikakva ugovora koga Memed otiasce .
Prikaza, gospodi i. Vojski mnoghe i nepridobitne razloghe protiva miiru S . Turzinom , alli
sve, zaludu , jer zavika sva Vojska ; miir , miir , Itako Castriotich nemoguchi drugo uciniti ,
podpisase na ugovor od miira , alli buduchi domallo dàná uddarila Turska vojska na Darxa
vu Mletasku , bihu poslani k ” Juri Pokglisari Principovi, za razbiti S ’Czarrem miir utvarge
ni , iza imati pomych od Skenderbega. Alli nemoguchi od Gospode Arbanascke opraviti nista .
bi potribito útechise k ” Arci-Biskupu od: Draca , koga sva Arbanija Darxasce za Sveta . Do
ge dakle reçeni Arci -Biskup ter u ini jedno skladno , i dugo govoregnie prid Gospodom Ar
banasckom , kojinemoguchi odgovorit nå velle razloxito govoregnie Arci- Biskupovo prigno
scese zà ucinit rat iznova protivà Czarru s velikim vesegliem skenederbegovim , koji neti,
kasniti , neggo uddarj, nà Mejasce Turske , ter porobi villaer , opali kuchie , isiçe mnoghe
Turke , poffata çegliad , i zaplini sceset igliadah vollovà , osamdeset , igliada kozà , i Ovaczah ,
i tri igliade kobilá olliti velliki Bedevija z * xdribegniem , i to bihu Bedevije Czarreve posta
wgliene nà Pasù za siniti raczu, odkognia velliki.. Posli dakle pèr miseczi mjira bih proglascem
mat ni 1403,
 10
Memed Rasargen Scaglie Voisku nd Skenderbega , nd 1464.
5 Ada Memed razumi zlo kojemu skenderbegh po nagovorų Arci-Biskupa od Draça bisce,
N opravio , veomase oxalosti, i rasardi, ma punno. vechie protiva Arci-Biskupu , neggo pro
tiva Castriotichiu , i zaradi togà obechia mnogo. igliàdà czeckinà kobimu glavu odsikao. Scaa
glie dakle à Arbaniju jednoga varsna , i mudra glavara , imenom , Balabana , olli Belana , ka ,
koga niki immenuju , porurgegnaka , Arbanasa, rodom , s'mnogo igliàdà kognikà i Piscàczł
Ovih doscaysci nà mejesce od Arbanije ; piscè kgnigų , Castriotichiu , punnu laxglive gliubas
vi, slatki, i medeni ricii , ù kojujmu ukazuje , da nije doscao prama gniemu boj: ciniti .
neggo daje usiļlovan od Czarra braniti Measce Turskej i ù isto vrime scagļiemu: darove
mnogo lipe , i plemenite. Alli Jure poznajuchi gniegov Aramzadluk , nekti u gniemu, ima
mati virre , neggomu pisa jednu kgnigu ostru , u kojoj istomaçi- vas gniegoy rèd , i pleme ,
kakose je rodijo od jednoga Texaka prosjaka , i kozara , svoga podloxnika , i za uzdara.
je scagliemu Rallo , Lemisc , i Motiku , koja uzdarja ucinisce Balabana punno, sardita , i
Šmuchiena.
Jure Castriotich Priblixase kiVoisci Turskoj za Uddariti, Nagniu .
Promisgliajuchi Skenderbegh , nevirnost Balabanovu , tojest dạse biasce pravė virrein i
I zakona odmetnuo , a poganj , i nevirni zakon zagarlio , nevigiasce fasa ni sàta ni
gniega udariti , zatose priblixà k ' gniemu, zà izvarsciti onnò , seto namislio bisce ; má
jer Balaban bisce namjslio na privari i brez boja pogubitiga , nekti izachi iz meteriza nipo
scto. Castriotich za izvidit sctose cini ù Taboru Turskomu , scaglie trii, svoja vojnika na
Tursku obuyena ù vojsku Balabanovu da svakà vidde , i çuju sētose govori , i ukomuse stas
gniu naodę , alli jedan od onnizi buduchi Rodjak, Pasce Balabana , okrenu za sobom onnă
avà , ter osiçovasce. Pasci, dasu , poslani od . Çastriotichia za uhode , itakose , ů vojskų Jurinų .
nepovratisce.
Castriotich , czinechi dasu uffachieni, i posiçeni, nemoxe svomu sarczu odolit , neggo .
sammo pet kognika orige da izvidj setose cini ù vojsczi Balabanovoi; mà buduchi Turczi
' obsili pute , i na sve strane postavili busie , nagiese ù vellikoj poghiblji , jer Turczi iz bus.
sija uddarisce na gniega sasvih strànà , allise nista nepoplasci, neggo povadivsci sabgliu , Siku .
chi Turke , otvorii pùt , ter pobixe natragh , Niscta nemagnie jedva glàvú iznese., a osta .
lii , koji scgninne biuh , izghibosce.
Turci Uffatisce Vellikoga Viteza Mússu , i Drughe Sgnime:
V Idechi Masa , Genera Castriotichia , gdise Turczi bihu razigrali po Pogliu , ucinii nagnie :
V jurisc samo stoh najbogli barzokognika ...potiraji i poçe sichi, alli odvelike naglosti neu
"midese natragh povratiti , neggo tirrajuchij , i sikuchi usårnù ù vojsku . Tursku , kojaga sa
svi strana okolisci, i za punno , vrimena s Turczimse bijuchi , i gniove odsiczajuchi glave ,
bih od Turakà uffachien , i scgnim sedam Gospode . Arbanascke , à ostale posikosce , Bi
tadà uffachien Netiak , Castriotichia , Musachia . kuchiom , zazvan , od Angelije Sestre Jurine
fogen. Uffatisce takoger Juriczu Vladenia , vellikoga kneza , i 'Plemechia , i scgnimà pete .
riczu od izvarşite Gospode , i vitezù và Arbanaski. koje s' vellikom kitrostjú povedosce Czar
ru ù Czarrigrad ; akadaji Czar ugleda navlastita , Generala . Mojsiju , alliti Musu , tollikose
obeseli , koliko daje istoga Skenderbegh uffation. i zà , ugasiti svoju sarcbu , koju prama Kar
striotichiu , Mussi , . È stalim Aroanosom nosasce , ottise nà Musi , i koji sgnime biju osve
tit ; Mu echij svakim mukam , zà dugo vrime, à najposlii cinii odriit na miih xive. Koliku
Turczi imadosce radost , tolikù , , i punno vechiu xalost imadosce Arbanasi, a Skenderbegh :
za najvechie , koji imaduchi u to vrime dva suxgnia Turcina , i buduchise , izporedili , jednim
udarczem obadvà prisige popolli.
Poznajuchi dakle Jure kako Balaban nastoji sprivarom pogubiriga , metnu svu pomgliu svar. .
hu sebe i svoje voiske , kakvu nije imao nikada , i neuzdajuchise ù virnost svoji straxana , ,
igiasce“po svugoch po vojsczi gledajuchi seto çine straxe. Dogodise pak jedno jutro, dà magla
bisce sve poglie pritisnula , tako dase nemogase jedna , ni droga vidità vojska , s' pomochiul
 105
koje magle Balabanse upùti s'vojskom za uddariti potajno nå Skenderbega ; má Skenderbeg
nadajuchise svakoga časa zlu kojese mogase dogoditi , nespavasce , neggo na kogniu tamo ,
amo obigravasce , i buduchi pò srichi çuo baat , i arzagnie Kognia Turski , dotarča ů vojsku
svoju , çini uddariti ù Bubgnie , i svirale , ter koliko bih moguchie postavi vojsku ù reed od
boja , à megiuto Balaban sasvom naglostju uddarii nà gniega , i takose xestoko udarisce da
ù mallo vrimena s ' jedne i drughe strane padde martvi dosta , niti mogasce jedan drugoga
smista pomistit. Skenderbegh nagiese ù vellikoj poghibih za izgubiti glavu , jer u isto vrime
scest naijaci Turakà nasarnu nà gniega sama, a jedan od gnih skoçi svoga kognià aà sape
kognia gniegova , uffatiga rukam zà garlo , terga otiasce bacit na zemgliu , i tobimuse zgo
dilo daga Arbanasi nebijau otteli , koji ne samo gniega izbavisce , neggoli joscter i onnd
- scest Turaka , posikosce . Videchi Skenderbegh jakost Tursku , i poznajuchi mudrost Balaba
novu , veomase bisce zamislio , kakva svarha imadiasce biti doga xestokoga boja , i poznajuchi
da srichia , į nesrichia stoji u Glavaru , namisli pogubiti Balabana , obode kognia usàrnu ù
Turke , iża. gnime sva vojska ostala ter snaxno nà Meteriz Balabanov uddarisce , sikuchi
Turke , i prodiruchi najvechiu tvargiav gniovu , zà nachi Balabana damu odsiçe glayu ; alli
se i on nagie ù stagniu mnogo nevoglnu , jer od vellike hitrostj kognmu posärnu , uddarii
glavom Ò jedno darvo , a gniegà báczi nà zemgliu , tako jako da zapuno vrimena zase znati
nemore , i u isto vrime bisce isctetio desnu ruku , dà scgniom krenuti nemogasce. Videchi
Turczi daje pao., Sasvim nà gniega nà sarnusce , damu odsiku glavu , allijm neizagie kako mia
scgljau jer budichiga Arbanasi okruxili , vitesckiga obranisce ; i opet istanovicze na kognia po
stvisce. Biscese razglasilo . pò vojsczi Turskoj , daje skenderbegh poghinuo , mà kadaga ugledasce
gdi z'golom sabgliom tarçe po vojsczi Turskoj, nosechije ù livoj, veomase poplasisce à vojska
Årbanascka priuze vechiu , slobod , ter seto mogahu , i nemogahu , onnò cigniaju Turske od
siczajuchi glave. Videchi pàk Turczi da sìlli Arbanasçkoj odoliti nije moguchie , poçesce na
tragh uzmniczati à jedni sasvim bixati , i tako do mallo vrimena sva vojska Turska okrenuvsci
plechia pobixe , alli nedogie trechi dijo doma scgniovim Passom Balabanom : i ovoje naj xeschi
boj,bio izmegju svih ostali , kojisu do toga vrimena slidili ù Arbanii , jer ù gniemu poghibe
velliko mnosčtvo Turaka , i Arbanàsà . Ban Jure jedno od bolesti , brugó od xalosti za svoj
zim , trechię od vellika umora bih punno neveseo , i lexe spavati, pod jednim Duboma zà pune
20: vrimena neprabudivscise.

Slidii Pisma od Ovoga Xestokega Boja .

Uncze zage à Misecz izagie Kadagaje Czarre razumijo

D U ' Czarigrad mlado momçe doge
Brez dolame , i brez kabanicze :
I brez kape , i brez opanaka.
Gliubi Czarnu ruke i kolina
Gorko place , i suze proliva .
- Kadalise naplakao, bisce .
Çestitomu Czarru besigiasce. .
Odºkadaje ravna Romania
Bulgarijà i.Maczedonija
Nije gorre zemglia porobgliena
Setoje tvojà Czarre Gospodare.
Nije vechie plina zaplignieno
Ni junachi glava odsiceno
Seto zaplini i odsiçe Bane
Skenderije zemglie Gospodare.
Osamdeset igliada Ovacza
A pedeset igliddha vollova
Tri igliade Turski Bedevia
Drughi kognia nibrojase nezna.
Odvedenam Momke i Divojke ,
Nasce lipe Bulle i kadune
Isiçenam Turke krajsnike
Sve nà miru i nà virri tvardoj.
Udrijose rukom pòkolinussite
Pak dozivglie Pascu Balabana :
Terje Czarre gniemu govorijo : '
Arbanase Balabane Pasca !
Kupi. vojsku stogod pria moresc
Terporobi zemgliu Arbaniju ?
Ipogubi Juru Aramiju .
Kojmije vechiè dodijao
Negh 'svi Bani kraglii , i Czesari
Darxaveje moje porobijo .' "
Krajsnike Turke isikao :
Sve namjrui i na tvardoj virri "
A nijemini nagniega xao i
Vech nà Oczu gniegova Biskupa :
Arbanasa od Draça biloga ,
Kojigaje nazlo nametnuo
Da pomoxe Duxda Mletačkoga
Vellikoga dasmanina moga
Ida scgnime uddari na mene
Priko mira skoro utvargena .
Osvetime virna slugo moja
Porobimi ravnu Arbaniju . .
-
 Dovedimi xiva Skenderbega
Donesimi glavu Biskupova ,
Kadje Pasca gniega razumijo
Sillenuje vojsku sakupio
Podixeje priko Romanije
Do, liepe zemglie Arbanije .
Kadli Pasca nà Mejasce dogie
Skenderbega Bană, od krojana
Cadór pegnie bilu kgnigu pisce
Terje scaglie Skenderbegu Bapu
Iscagliemu gosposke darove ,
Samur, chiurke skerletne dolame
i Britku sabgliu srebrom okovanu .
I Buzdoan od suoga zlata..
U Kgniziga Pasca pozdravgliasce :
Laxuch junak Banu govorasce .
Nisam dosca Skenderbexe Bane.
Robit tvoju ravnu Arbaniju
Vechsam dosca dase pomirimo
I josc dase lipo Pobratimo.
Pozdravgliate moj sestiti Czarre
Iscaglieti svega sarcza dare..
Sarditomu Jure odgovara
- Balabana ipsuje i kara
Odmetnice virre Isusove
Jeda czinisc dare nepoznajiem
Kako smides nepriliko moja
Zvati mene dase Pobratimo
Jedan Kozar svoga Gospodara
Skenderbega od krojana Bana
Ako, cznisc jedna Poturicze
Dachiesc ż’Darom privariti mene
Nechiesc mom e virațije moja
Neggo odi dase ogledamo
A za darti ja scagliem uzdarje
Arbanasko rallo , i moriku .
Setonotije. Didovina stàrà
I tvojega cestitoga Czarra ,
Kad Balaban bilu kgnigu primi
Muçi junak negovori niseta
Po nosuse parstom uddarijo ,
Busijeje svuda postavio ,
Alli Jure mudra zmija bisce
Za Busije Turske znadiasce
Obdan , spava obnoch straxu çva
Da neudru iz privare Turczi
Evo pobre. Taghe i xalosti
Nechie. Musa da pociva smirom
Vechse skace na kognià viteza
Ter - poleti ù vojsku Czarrevu ,
A zagnjme najbogli junakah :
Sto kognika mladi Arbanasan
Svę plemichia i svitli knezova
Josc i Netjak Skenderbega Bana .
Udarisce na Turske kognike
Pet stotina glavah odsikosce
Alli Pobre od ceske naglosti
Delliluka i od jogunlaka.
Nektiscese natragh povratiti:
Vech u Tursku vojsku uddarisce;
Sasvi strana bifu zatvoreni
Od kognika Czarra gestitoga .
Uffatisce Musu Generală
| Netjaka Skenderbega Bana
Peç knezova mladi Arbanasa
A ostale pod maç okrenusce.
Povedosce Musu , nesrichnoga
G 'bijelomu Gradu Czarigradu
Iscgnim Pobre sedam vitezova ,
Arbanascki poizbor knezova.
Kadje Czarre Musu ugledao
Sarditoje gniemu govorijo ,
Dobro dosca gorska Aramijo .
Vechie vrime dase okumimo.
Nare placu.Majke i gliubovcze.
Kojenosi ù czarno , zavijo
Ruse glave,moj vitezova
Kojenosi Musa odsikao
Ali Musa gorska Aramijo
Itvojachie barzo ostar Pustà
Tvojom sabgliom odsichiuti glavu
Koja smaçe igliadu Turaka.
Natoseje Musa nasmijao
Terje Czarru , tiho besidio
Ja nexalim rusu glavu moju
Neggo tvoje dije neodsiko ::
Ah moj Boxe goleme xalosti
Daje komu pogledati bilo
Gorku muku Muse Generala :
Koju primj od Memeda czarra ,
Mugi gniega nedigliu danaka
Na pe ; icze meso odrizuje
Na, kaisce koxu odkiduje.
Zalivaga paklom , i ollovom
Kolinamu xigom proxigasce
Iz podnokra , çavlim uddarasce
Xivagaje na mije derao:
Rusumuje glavu odşikao .
Sve ostale tako izmucisce
U ’ bijelu gradu . Czarigradu
Silni Musa krilo , Skenderevo
Kochie turske odsiczati glave..
Kad razumi Skenderbexe Bane .
Seto uzini od : Funaka, czarre
Place Jure kao , dite malo ,
Niti spava nitse razgovara:
Trechi danak Jure progovara
Davor Musa samovoglio moia :
Nisamlity Musa govorijo
Dase progesc jogunluka tvoga ..
Ah moj Mussa desna ruko moja
Sve uzdanje starcza Skenderbega:
Kochie moju sloboditi vojsku
Kolli turske odsiczati glave.
Pakje svojoi govorijo, vojsczi
Nepla ite milla : Bratjo moja
A kovamje i poghiba Musa.
Kojnovam desno krilo bisce ,
Josie vami uxivotu Jure
Kojnochie osvetiti Musu .
Imo. .
 50 %.
Imojega mlagiana Netjaka Allimuje srichia priskocila.
Od starine kneza i viteza. Otrescega mladi Arbanasi
Mallenoje vrime postojalo de Metnuscega na kognia viteza
Magla bisce poglie pritisnula Ipoleti kanosoko sivi
Iz magleje nisto govorilo Ter prolichie kroz vojsku czarrevu
Nà noghese Skenderbeve Bane , Desnu ruku podvezao bisce
Eto nate silna turska vojska S ' livom turske glave oilsiczasce
I pridgniome Pasca Balabane Pristrascise sva vojska czarreva
Kadje Jure glase razumijo Ter pobixe natragh brez obzira
Veseloje Pascu docekao. A zaġnima mladi Arbanasi
Pobiscese dvi vojske junacke Terji siku do markloga mraka
Sikoscese od jutra do podne A najvechiè Skenderbexe Bane
Iz ghibosce Karschiani , i Turczi Jerse bisce tescko razgliucija
Nasrid poglia nibrojase nezna , Arbanasi mnoghi izghibosce
Viknu Jure iza svega glasa A turaka nibrojase nezna
Disi Musa gliute ranne moje Al utece Pasca Balabane
Sckrinu zubi à obbode kognia Uge junah ' veselamu majka
Samur kalpak nad ' oci nadmice. Skenderbegse umorijo bisce
Pak ulleri ù vojsku czarrevu Sikuch Turke od jutra do mraka
A zagnime sva vojska gniegova . 1 . Zaspa Bane podjelom zelenom
Leti Bane kroz vojsku czarrevu Niko gniega probubit nesmide.
Kanno vuce krozbijele ovcze Kadalise odsna probudio
Iste Pascu mlada Balabana Druxinije svojoi govorio
Damu rusu odsieçe glavu Evvo im trideset godina
Alli mallo nepoghibe Bane Da vojujem i da bõjak bijem :
Şikuch mlade czarreve delije. - Ja nevidi xeschiega mejdana
Jerje podgnim kognícz pokleknuo Ni gorrega ni xalosnijega
Od barzine iteske itrosti Od ovoga boja donascgniega
Ozzemgliuje z ' Bánom uddarijo Kojmije dosta dodijao .
Desnumuje ruku iscetijo . Alli fala Bogú vellikom
Skenderbega Turczi obletisce Ai vamii moji vitezovi
Mladi pisczi i barzi kogniczius 1 . Koji danas pridobismo Turke
Da pogube Bana od krojana Vasce sabgle napojste karýczė.
Balaban drughi puut, 's' vechiom Pripravom iggie na Castriotichia Godista gorri reçenoga
1464. alli od Skenderbega bih itada Razbijen . .
DRemda Balaban s'mallo vojske dogie ù Czarigrad sasvim rizim bi od Memeda vechie po
I faglien , neggo nijedan od Pasca koji ù Arbaniju odisse poznajuchi dase nije mogao bow
glie vladati neggoseje vladao , i zatomu dade naredbu dà opér vojsku kupi, i di uddarj ne
Skenderbega. Balaban jedva togah doçekavsci skuppi, vojsku veltiku , i scgniom odde pùc Ar
banije za immati pokoji naçin Skenderbega ù ruke ; mà Castriotich buduchi Mudrija glava
odgniega , tojest od Balabana , zagniegove pute , govoregnia josc i odluke znadisce , izatose
sasvim metnu çuati sebbe i svoju vojsku , i jos suvisce namislj privariti Balabana , kojga
s' privarom nastojasce poghubiti. .
Buduchi dakle Balaban ulizao svojskom ù jednu dolinu , reçe svojzim ovako : ,, U 'ovoj dolini
ng çekachiemo Skenderbega , koji nechie mochi odoliti sarczu į da nedogie nà nàs ; michiemo
ng mallo posli arvagnia , i segnime yoevagna pobignuti uz dolinu natragh ; a on tirajuckis
9 nas ullischie ù tisne klancze megiu nasse busije kojachie sasvih strana uddarit nå gnie
ng ga , i takose uffam da nechie urechi sabglie nasce " . Svebise tako dogodilo , da: Jure nije
immao svoje virne dokaziteglie kojmu svu naredbu Balabanovu oçitovasce , itako òn pò isto
mu putu q i nazinu hotti privariti , kako i privari gniega. Podixe dakle vojsku , i ulliże z
drughe strane ù re ; enu dolinu ostavivsci izasebe Busiju , akada ugleda turke ukazase pristra
scen , ter pobixe natragh . Turczi czinechi daseje doistine pristrascio , poletis , e zà gnima ,
alliji doçeka busija , i uddari nà gnie , takoger , i Skenderbegh obratise natragh sasvom voj
skom koja bixasce. Alli Turczi smeteni, i pristrasceni , okrenuvsci plechia pocesce bixati na
tragh , à zagnima Arbanisi , terji sikosce , i tirasce dò onnoga mista gdi bihu Turczi û Bi
siji zasili, zakoju busiju znaduchi nektisce napridovati, neggose natragh povratisce , à Balaban
plaguchi ů Czarrigrad.
Memed
 108
Memed Sardit iggie sasvom vojskom na Skenderbega juna Nà 15. Nà 1465.
M Emed poznajuchi da nijedan Pasca nebbj varstan dobiti Skenderbega , odluci on istih
IVI pochi ù Arbaniju , i tako dade naredbu dase kupi vojska , i dase iggie na Skenderbe
ga. U mallo dakle vrimena skupise dvista igliadà vojske , olli stoh i pedeset kako drughi
ochie , à biscese pustijo glas po Arbanij , da czar jggie nagnie samo pèr stotina igliadah vojs
ke , i tako sva Arbanija nagiese ù jednomu strahu , i xalosti velikoj , neznaduchi kudlichie
bixat , nà koili naçin tolliko mn'osctvo Turaka çekati. Alli Skenderbegh iggiasce od maista do
mista , od grada do grada slobodechi Arbanase dase nestrasce , ukazujuch svakomu lasglivi
glàs od tollikoga mnosctva turrakàh , a pak ovako pove govoriti Skenderbegh : ,, Debij bilo
i tolliko kolikose govori bichie onni istih Turczi koisu i pria snami boj billi, i pridnami
bixali , à stoje vechie , tochie vechie biti martvi tilesa turski , i vechie smutgnie megiu
* gnima " . Ovako Jure svoje Arbanase slobogliasce , pak svaki gràd i kasteo hotti svojzim oçi
ma prigledati, vojnike i stoje od potribe Aamistiti. Ü ' Kroju gràd svoj poglaviti koga czar
najpri bisce namislio obsidnuti, postavi çeriri igliade , i pet stotina najbogh vojnika , kojzim
dade za glavara Tanusia Topiu Plemichia i Bana virna , i kriposna. Prah , ollovo , i zaird
zà trih godiscta , bojechise daga Turczà nechie ostavit doklenga po kriposti glada neosvoje .
Posla megiuto Zakariju Groppu ù Rim , varsna i pametna plemichia od Arbanije , da od Pape
prime kakvu pomoch , olli jaspre olli vojsku za mochise opriti tollikoj silli turskoi , allise
mallo okoristi , olli nimallo kako niki pisaoczi svidoge itakose vrati praznoruk nattiagh , a
Skenderbegh sammo osam igliadà vojnikah ullize u planinu nedaleko od Kroje , i stom mal
lom vojskom odluşi braniti gràd , sebbe , i svu Arbaniju .
Parvi doge Balaban pod kroju na 15. Juna Godista gori Reçenoga.
I TKazase Balaban s mnogo igliadah kognikah pod Krojom koju sasvi strana okoliscj dajoi
Uniodkuda pomoch dochi nemoxe à posli petnajest danah ukázase Memed sasvom snagom
koju imadisce . Podkrojom punno danah posta , dok vojska nepovine , i dok nemetne ured
svaka kakose pristoj , poklen pak izvarsci svaka , poçe pitat kgliuce od grada , comu kapea
tan Tanusio odgovori ovako : Nije meni mujo gospodar dao naredbu dati grad otvorim ,
neggo daga branim , i odtebe zatvorim . Videchi Memed da na lipe, nemore nista opraviti ,
poçe gràd biti s' Topovim , pak posli nikoliko danah , buduchi zidovi na punno mistah probla
jeni dade naredbu dase cini jurisc.
Slidi Parvi Jurisc.
V Ako zora zabili , Turczi Sasvih Strana uddarisce na kroju , alli pose uzaças , jer brez
I . nikakve koristi Turske poghibe purno igliadah . Czar hottiuchi da Juris nepristaje , nà
misto martvii , ragnieni , i umorni scagliasce çille i zdrave obechiajuchjm blago , i Gopost
vo ako gràd uzmu , ma sveto bih zaludu , jer kolikoj uzaskałe uzlazasce , onlikoj mar
Ivi nà zemgliu padasce. Videchi Memed Svojmoçimam kako mnostvo Turakah lexi mar
tvi oko Grada , brez nikakve koristi, dixese izpod kroje , ter sagie na poglie , i poçe pitati
svoje vitnike , sctose immadisce çiniti, olli grad ostavit , alliga bitti. Allimu bih receno od
Gospode da nije moguchie 'uzeti grada na Sillu , neggo dase imah darxati obsidnut zả punno
vrimena , doklen nepomagnka zajra , ter nebudu usilováni od glada pridarise , brez boja i
karvi. Nauk ovih bih primglien od Memeda , ter ostavivsci Balabana 's'mnogho igliada Yu
raka , dilise s' ostalom vojskom izpod kroje pùt Czarigrada. Ma parvo neggo iz Arhanije iza
gie ucini zla dosta , jerje porobi i opali , da neosta varose , sello nikuchia zdrava. Uzigia ta
kogier uzpùt jedan kasteo ù Arbanij blizu svoga measca na jednoj glaviczin kojase zove Val
ma , i ù tah Casteo pustavi mnogo Svojzi vojnika daga fuaju ad Arbanasah . Naogiascese ů
jednoj Dolini vellikoj oko trideset igliadah gliudih , Xenà , i Dicze , sve Texakahi çobana
koise bihu sakrili od Turskoga straha , alli ni ù takomu mistu tvardu , i skrovitu ostati ne
mogosce , jer poizdaji jednoga Arbanasa nevirnika , bihu nascasti , iznenada naskoceni , i
sui isiçeni.
Jure Castriotich ostaviusci Vojsku otigie u Rim iskati pomochi od Pape. .
DOznajuchi Castriotich da nije varstan istirati Balabana izpod kroje sonno mallo vojske , :
I priporucise Banom od Arbanije damu dadu pomoch koliko ikada mogu vechiu - ukazuju
chijm zlo kojesc imma svoj Arbanj dogoditi ako Turczi gniegovu osvoje darxavu , i bimu od
Ba
 109
Bana obechiana' pomoch kolikoje moguchie. Posli toga dillise pùt Rima da od Pape pita
novcze , bi s' vellikim vesegliem primglien od Pape , Cardinala , i Rimske Gospode , alli
drughe pomochi nejmade , neggo slatki riçi , itakose ne veseo vrati ù Arbanjiu. Allise obe
seli kada doge ù svoju Banovinu , jer nagie pomoch poslanu od Gospode Mletaske i Banah
Arbanaski, -tojest vojske setarnajest igliadah , à onji immadisce deset igliadah , toh çinih
usve dvadeset , i çetiri iglade vojnika , koj broj vidice gniemu zadovoglian za uddariti nà
Balabana. Dilise dakle skenderbegh svojskom pùt' kroje , allimu bih receno da Brata reçenoga
Balabana , innmenom Jonima , i gniègov sin Ederbassa s'mnogho Turakah iggiasce Balabanu
nà pomoch . Jureji ocige nachi skrovito , svej isice a Jonima i sina gniegova uffatih xive terji
povede Sobbom pod kroju , i pokazaj Balabanu s'mnogkim glavam Turskim koje odsikli biaju .
· Balaban videchi s'jedne strane Brata , i sinovcza u ruku Jurinim a z’ drughe strane vojsku
velliku , koja bisce namislilà uddariti na gniega , tollikose smurj, i pristrasči, da neznadisce
kudchie , ni kamoli ; alli naj posli buduchi izgubio sve uffagnie od saragniegnia xivota ; i do
bitja , namisli ludo poghinuti, nà ovi nacin koj slidi : Uzjasci na kognia ter s'nikoliko Ma
niti Turakż nasarnu na vrata ad grada , vicuchi damuj uta ças imadu otvorit , allimu bihu ot
vorena vrata Paklena , jerga uddari Puscka izgrada , terga' rastavi z’ Dusscom . Turczi naodechise
ů zlu stagniu , obnoch pobigosce izpod grada , ma tako muçem i potaino , da zagniovo bixa
gni Arbanasi znati nemogosce nista , alli ostavisce Topove ciadorove , Zajru , i ostalo sto
tescko bisce , i b:iduchi dosli na jedno Poglie kojese zovemala Tirana osam miglia daleko od
grada kroje , ondèse urvardisce jako, bojechise zasobom porire. Kadase svanu digoscese za pu
tovati put Turski meascà , alli putujuchi naprid nagiosce sve klancze zapriçene , od Arbanasah ,
i videchi dase uzlu stagniu naode; poslasce dva Glavara k 'Juri molechiga daj pusti brez oru
xija pochi smirom ù svoju zemgliu . Jurese prignu nà gniovu molbu , alli sva Vojska zavika
dase igiu Turczi sichi*kojzim on odgovori ovako: Kada nepriategljaci bisi , ne samo nej
mase tirati , neggolimu josåter mòst od zlata uciniti, neka lascgnie , i barce mogu pri
chi. Mismo immali Srichiu brez Karvi dobiti nepriateglia , nejmamo mechiat nd rizik
nascu Srichiu , jerse nezna kakva imd biti gniezina svarha , Pak od govori poklisarom
ovako : Kakosté brez moga testira u moju zemgliu ulizli , onnako i izagite , menese ne
bojte , akkolivas ad moj Arbanasah , cioband , i Texakah kakva napast nagie , javam
nechiu biti Kriv . Turczi primivsci taki odgovor , usarnusce na klancze , prodrisce ni sillu od
Oruxija , i pobighosce , nà Turske Measce , alliji velliko mnosétvo ostade inartvi ù klanczj
od Arbanije.
Slidi Pisma od Stvari Gorri regeni.
7 Akligniese Memed Czarre silni A od kroje grada Capetane
D U bijelu gradu Czarigradıı Akotije tvoja glava draga
Na chitapu svomu Alkoranu . Poscaglimi kgliuge kroje grada
I Feresi Azreta Allije Koga nigda obraniti nechiesc
Dachie silnu sakupiti' yojsku Ni svi Bani kragli ol Czesari.
I porobit raynu Arbaniju Capetanmu kgnigu od pisuje
Dachie bilu osvojti krojıı Posluiscajme Memed Czarre silni
Ipoghubit Bana Skenderbega Nije meni reka Skenderbexe
Setoje rekà toje ucinio Dati scagliem kgliuçe bila grada ,
Sillen : ije sakupio vojsku i Vechje meni Jure zapritijo
Dvi stotine igliadah Turaka Da zatvorim vrata od kiojana
Sve piscaczi , i barzi kognikah . Basc od tebbe Czarra silenoga
Pak podixe silnu vojsku svoju Ida braniin kroju ù Epìjru .
Priko ravne zemglie Romanije Kadje Czarre kgnigu prou jo
Barzo dogie pod kroju bijelu Toje gniemu punno xao bilo
Terje Czarre obsidnuo bisce . Poze biti kroju sasvi strana
Kolikoje poglie izpod kroje " Iz svojzi silní Lumbarada.
Okopoglia visoke planine Biojeje nedigliu danak ,
Jos i onne duboke doline . Ter uçini devetera vrata
Sve toh bihu pritisnuli Turczi U krojanu gradu bijelome
Kadli vojska bisçe pocinula Toh bih drago Czarru Silenomu
Memed Czarre bilu "kgnigu pisce Ter dozigvlie Pasce , i Vezire
Terje scaglie krojskom Kapetanu Terje gnimi Czarre govorijo.
Od starine vitezu , i Banu Kako bila zabijeli zora
Po immenu Topjch Janusi Udrichiemo na kroju bijelu .
Ukgnizije gniemu govorijo Neinojtese strascit vitezovi
Ej Topija od starini Banie Lasnochiemo kroju osvoji
110
Zidovisu krozju probijeni
I Bedeni na zemgliczu pali ,
Kadalije danak osvanuo
Uddarisce Bubgni , i svirale
Skociscese Pasce i kadije
Allaj Bezi Aghe , i spaije.
Razviscese zeleni Barjaczi
Poletisce Jagniçari Turczi
A zagnima Basce , i sejmeni
Sasvi strana onni uddarisce .
Alli bila grada neuzesce
Neggo podgnim ludo izghibosce
Oko grada Tilesa lexahu
Kanno gorra kadje posiçena.
Izghibosce Pasce i veziri
Silni Bezi Aghe , i spaije
Inne vojske nibroj se nesna
Pla e Memed i suze prolijva
Gledajuchi martve vitezove
Muhameda svecza vapiasce
Ter ovako gniemu govorasce.
Kammo tvoja sabglia okovana
Koja vlascke glave od siczasce
Kamoliti tvoj kognicz zelenko
Koj silne razgogniąsce vojske.
Kamoliti Buzdoan od zlata
Koj mlade uddarasce Bane
Alisise sveçe poplascio
Od A jduka Skenderbègha Bana
Probudise sveçe Muhamede
Zloga sijo í vino popijo
Ter osveti karyczu prolivenu
Od Jurisce vlasckogli Arambasce
Kadalise naplakao bisce
Balabana Pascu zoviasce
Terje gniemu Memed besidio
Balabane sve moje uzdagnie.
Litto progie czarna zima dogie
Nemogosmo osvojti kroje
Ni nà sillu niti nà privaru
Etro tebi sto igliada vojske
Ter obsidni kroju nasve strane
Ali nemoj nà Jurisc tarcari
Jerchiesc svoju pogubiti vojsku
Kad nestane ù gradu zajre
Czarna praha , i tescka olova
Samichiese gragiani pridati
lodkroje vrata otvoriti.
Toh govorech nà kogniase skace
Pakse dixe priko Arbanije
Sice koglie malo , i veliko
Robbi pali sela i varosce .
Dolinaje u srid Arbanije ,
Imenomse Kidna zoviasce
Uʻgnioj bise mladi Arbanaså
Jedno zdrughim trideset igliadah
Sve Texakà , i mladi ciobana
Divojaka mladi çobanicza
Uddoviczà xena müxaticza
· Idiçicze Skoro porogene
Po izdaji Arbanasa vuka
Boxijaga pogubila ruka
Sve toh Memed pod sabgliu okrenu ,
Pak pobixe bilu Czarigradu
Kad razumi Arbanase Bane
Seto ucini tah nevirni czarre
Mislijose Bane i mislijo
Kakobise osvetijo czarru .
Balabanu glavu odsikao
Iz pod Kroje turke istirao
Sveje misli na jednu smislio
Ute iese Duxdu Mleta,komu
Seto zapira Skenderbexe Bane ,
Seto zapita tomu Duxde dado
Svoje vojske pernajest igliadi
Mallo magnie Jure imadisce.
Dixe vojsku Arbanasin Bane
Priko ravne zemglie Skenderije ,
Namiraga namirila bisce
Nà mladoga Pascu Ederbascu.
A sinovcza Pasce Balabana
Koji striczu napomoch igiasce
U 'busij gniega doçekascę .
Svumu vojsku pod maç okrenusce
Na kopjajm glave na takosce
Ederbascu Xiva uffatisce
I Jonima gniegova Babajka
Terji vode pod Kraju bijelu
Balabanse pomamijo bisce
Od vellike tughe , i xalosti
Kad ugleda Skenderbega Bana
Iz pod grada nasrid poglia ravda.
Nosech glave turski vitezova
Koje uspür odsikao bisce
Jvidechi brata ù suxagnstvo
· I gniegova sina Ederbascu
Niti klagnia , nit abdest uzimglie
Vechse Skace na kognia golemas
Zulichiese gradu nà Bedene
Buzdoanom ù vrata uddara .
Alie gniemu losca srichia bila
Puçe puscka iz biela grada
I udari Pascu Balabana ,
Martav junak czarnoj zemgli pade
Kadalije sincze poginulo
Terse bisce nocza uffatila
Pobigosce Turczi iz pod grada
i Al potajno da neznade niko
Ostavisce silene Topove
C ,iadorove , i Alaj barjake
Svu zajru koja immadiju
Ter odosce priko Arbanije .
Alie Turkom losca sricha bila
Ciobanijm pute pritekosce
Arbanascke klancze zatuorisce
Mnogo igliad odsikosce glava
Sad dospivam Pisme , i Popivke
Od viteza Skenderbega Bana
Jerje barzo priminuo Jure
Boghmu dao nebesko spasegnie. Slim
 AH
Slidi smart Jurc Custrioticlia nd 1467.
PuduchiMemed , kadase dixe ispodkroje , sagredijo jedan Kasteo tvarlù Arbanij , i ù gaie
D ga stavio syoje vojnike , kakoje gorri reçeno ; Skenderbegh nemoguchi podnositi Turke à
svojoi Darxavi , origie od grada do grada kupit vojsku za osvojt receni Kasteo , allimu sinart
nedade iz puniti sto bisce zamislio . Jer kada doge ù grad Ales nagniegà bolest smarna , to
jest svegerni ogagn , xestoki kojga dixe s' ovoga svita nà bogli. Poznavsci dakte Jure' dase
bisce priblixalo vrime od gniegova putovagnia , svellikim skruscegniem açini velliku Ispovid ,

!
i svellikim ponixenstvom primi svete Sakramente , i veselo usvemu podloxise , vogli Boxijoi.
Ispunivsci pak sve stvari Duovne , sinj dochi pridase gospodu Arbanascku , i Poklisara Mle
taçkoga terjim poçe ovake govoriti : 4. Znateli dobro gospodo Arbanaska Turske privari, skoim
9, se utemeglisce , i punno snaxni usinisce , poznaliste gniove nevirnosti , progonstva , i vellia
ku nenavidost prama Karschianom ; Priporucujevam Sklad , i mjr dase imate zajedno darxa .
* ti , i skladno protiva obchienomu nepriategliu boj biti , xasto nesklad Kragliah , i Banah
45 Karschianski jest temegl od uzviscegnia , i rassiregnia Turskoga. Nisam ja såm Czarru odo
alijo , neggo ' svami zajedno , i akose budete uzdarxati ù gliubavi , istuchiete srichiu imimati .
kojuste samnom immali , ier kako nesklad Vladaocza Kanschianski , daje xivot , i uzviscegnie
. . Czarstvu Turskomu , tako Sklad gniov daje istomu smart , i skon çanje .
" Posli govoregnia obichienoga obrati o , i Poklisaru Mleta komu , termu ovako po - e razloxici :
„ Jasam vazda velliku gliubav nosijo Repupliczi Mletaçkoj, i Gospodu Mletaçku kakono mo
5 je Ocze gliubijo , i gniove darxave od naglosti Turske branijo , czinechi dakle brez nikakve
sumglie ; da i onni meni istugliubav nose ; zato moju Banovinu pridajem gnima ù ruke .
* priporucujuchije daje brane od nepriategliah , doklen moj sin Ivan dogie na godista od razu
ma , i ñà moguchstvo od vladagnia . , Svarscivsci ovo govoregne dozva pridase Xènu , i
sina Ivana , termu po , e pripovidati strah Boxij , obsluxegnie zapovidj gniegovi , i gliubav pra
ma svojm podloxnikom . , Alli moj sinko i masc znati reze Skenderbegh , dachie Turczi
iskati sve naçine zà imatite u ruke , i narebi radichie ispuniti svu onnu Osvetu , i sarditost
> kojusu imali zaludu protiva meni , i zato potribitoje dase dilisc ù drugo kragliestvo , a bu
», duchimimoj velliki priategl Ferdinando kragl od Napuglie poklonijo trih Gradichia ù svo
joi darxavi, imasc otich s' Majkom , i ondechiesc pribivati , dok nedoge':sc nà godista od
Vlali
» Pos
niaeno" ga- razgovora do mallo danà pogie s' ovoga svita , itakise plaç ucini po svoj Are
dagrec
banij , da nije moguchie izkazati . Texaczi. Voiniczi , i Gospoda sve coh jednoskupno zapla
ka , ina izasvega glasa , zraduchi, i promiscgliajuchi suxagostvo u koje posli gniegove Smarti
imadinu upasti. I ne samo svoizi Arbanasa bih gorko plakan , dalli joseter od svihu po svitu
Karschiana , a najvechie od Rimglianà , i Mleyana. Bih svellikim postegniem ukopan ù Czar
qui S . Nikole od A lesa grada ù Arbanij , koj gràd buzduchi posli deset godinah osvojti Turczi
sasvom Arbanijom , iz pitasce , gdise naodi greb Skenderbegov , koga nascavsci orvorisce da vid
de gniegovo martvo Tilo , bojechigase josc , i martva u grebu , pak razjagmisce gniegove ko
sti , darxechise çestiti onni koj mogasce setogod u jagmiti , koje u srebro okovahu ; ter uzase
svellikom pomgtiom darxaju , czinechi dachie biti nà voevagniu srichnin snaxnig i slobodni .
kakoje i on bijo . Trį igliade glava svojom sabgliom Jure odsiçe , sotoseje 0 ; ico vidilo od
yniegovi vojnikah , alli punno , i punnó vechie , setose znati nemoxe. Bisce lipa , visoka , i
posve ugodna struka . Imadisce taku snagu u rukam , di od jednoga maha vollové po poi,
oklopnike od vrata dò bedre , podva Turzina ù poregena s jednim uddarczem prisiczasce.
Bih moglien od Czarra Memeda , damu poscaglie svoju sabgliu , koja taka çudesa cigniasce .
alli videchi da ù gnjoj nebiasce teh Kriposti , kojase giasasce , poslaje natragh tuxechise , da
mu nije poslao onnu sabgliu koja vollove , i oklopaike prisiczasce . Juremu Odgovori daie
onnà istah , alli nije istà desnicza koja sgniome vlada. Pannose josc odgniega stvari pisce .
i setije , koje za neuzmnoxari sasvim moje govoregnie ostavgliam . Talianski, ko razumi, neka
sctije Sagreda , Barlecia , i Giammariu Biemi Brescanina , iz kojžimsam ukratko ovo izvadio
i ù Slovinski jezik sloxijo za siromahe Texake , i çobane , koj latinski neznada , i svarscujem
istimse priporucujuchi dami rekù :
- Pokojti dusci Mjelovane .

Sli_
- 112
Slide Pisme Vojvode Janka , Reçenoga sibignanina , Koji Voeva u Istoh Vrime Kada i
Jure Castriotich , Receñi Skenderbegh , Izvagène iz Razliciti Istorid .
Aje komu posluscati bilo
séto govore kraiscniczi turczi
Velle onni jao nasca Majko .
Pogubinas voevoda Janko.
Nevidiscli sveçe Muhamede .
setose finni od chispeta tvoga
Kammo tvoja sabglia okovana
Jer nesicesc duscmanina svoga .
Posli Bana Castriotich Jurja
Nije zmije nad vojvodu Janka .
Svuje tursku zemgliu porrobija
Do Jedrene grada bijeloga
Mnoghè Pasce i mladi vezyri
Bojak bisce s' vojvodom Jankom
Alli svoje pogubisce glave
Lani razbi czarra çestitoga
Pod bijelim gradom Bijogradom .
Vaglia bixat u zemgliu Arapsku
Jer od Janka xivit nemoxerno
Muhamede nasca milla Majko
Nevidjscli setonàm innih Janko ?
Tase tuxba i do czarra çulla
Ter dozivgle Issak Pascu svoga
Ovakoje gniemu govorijo
Issak Pasca virna slugo nasca ,
Etto tebi silna vojska moja
· Ter otriggi do Erdeglia ravna
I pogubi voevodu Janka
Ol pogubi ol dovedi xiva.
Jerje menni tusba dodijala
Od turraka moji kraiscnika
Da nemogù smirom vecerati
Od A jduka vojevode Janka ,
Koji razbi silne vojske moje
Pod Gradom i pod Bijogradom
Issiqemi turke Kraiscnike
I poffarà Momke i divojke.
Toh Issahu i pomucno bisce
Koje Janko jer dobro znadisce
Allimuse innò nemogasce
Vaglia słuscat czarra gestitogà , . Svachie nasca biti Ungaria
Dixxe vojsku priko Romanije
Barzo Passa do Erdeglia doge
Poççe pálit sella i varosce
Allimuje losca srichia bila ,
Viknu vila glasovito tanko
Nanogesc pobratime Janko
U ' Erdegliju turczi ullizosce .
I varosce ognem saxegosce.
Kadje Janko glase razumijo
Na passuje s' vojskom uddarijo
Sve issiçe nikkò neutece
Izvan Pasce vesselamu Majka.
Bixi Junak gorriczom zelenom
Plaçuch gorkò u Jedrenu doge
Ostademu Azna i zaira
Çadorovi i Alaj Barjaczi.
Kadje Murat glase razumijo
Bijascese tescko zamislijo
Kakochiese osvetiti Janku
I porrobit ravnu ungariu .
Tomuseje czarre domisclio
Zove 'k ' sebi Pasce i Vezyre
Terje gnima tiho besidijo
Ej vezyri moji vitezovi,
Nijel, koga porrodila Majka
Da otige do Erdeglia ravna
1 porrobi sella i gradove
I pogubl Sibignanin Janka .
Svi vezyri Mukom zamukose
Alli nekti Memede vezyre
Vechse fali ter czarru bessidi
Na divanu di sluscaju turczi ;
Dajmi czarre silnu vojsku tvoju
Jachiu pochi do Erdeglia ravna
Jankachiuti xiva uffatiti
Ugriçichie pod Maç okrenuti.
Osvoichiu Erdegl zemgliu ravnu
Slavoniu i svu Ungariu
Kadje Murat gnega razumijo
Svemu dadde stoje zapitao .
Podixese vezyr Memed Pasca .
Sobom voddì sina Ibraima
Podixese priko Romanije
Prid dellijam czarra çestitoga .
Zdravo doge do Erveglia ravna
"Pak po innù dva bijela danka
Lipo ugsì turke Janigare
Kako moggù poznavati lanka ,
Jankovojim obilicje kaxe.
Giogu kogna , savlatom A gline
Terje gnima Passa besidijo
Ko pogubì Sibignanin Janka
Bichie gestit do sudgnega danka.
U ' lankuje srichia i nesrichia
Akko sada gnega pogubimo
Slavonia , Lika , i Karbava .
Alli Janku dobra srichia bisce
Pobratima virna imadisce
Koji gnemu svaka kazivasce
Setose godir u vojsczi çigniasce.
Napisamu listak kgnieghe bile
Ter ù kgnizi Janku besigiasce
Pobratime Sibignanin Janko
Mnogò Passa obechiaje blago ,
Ko odsiçe rusu glavu tvoju .
Kaxe turkom tvoje obilicie
Giogu kogna sazlatom Agline
Krilo zlatno , Barke do Ramena .
Sjutrachiemo nate uddariti
Pazzi dobro neizgubi glave
I da
 I dasimi zdravo Pobratime te
Nemeinak iz vojske czarreve .
Kniggu scrije voevoda Janko
Kgniggu sctije à nagnuise smije
Akadlije danak osvanuo
Onse bisce vas priobrazijo .
Nagnemusu orjanske Agline
A pod gnime zecak Tataria . Gzar prokligne i suzze prolije
Mallenoje vrime postajaloo
Alto iggiu czarrevi Junaczi;
Dvise silne uddarisce vojske te
U ' Erdeglio nasrid Poglia ravna
Sikoscese od jutra do podne
A kadlije po podnevu bilo .
Razbi Janko turke lagniçare
I potirrà czarreve delije
Memed Pasci odsiece glava
I gniegovu sinu Ibraimu.
Dvajest igiiad glava odsikosce
Ossam igliad xivi uffatisce
Pade Martvi mladi ugriçichia
Trih igliade nasrid Poglia ravna.
Osta pusto blago memedovo 2
, I gniegova sina Ibraima
Samur chiurczi zelene dolame
Alaj Bègà , .ocxà , i Acxija ,
Sve toh Janko po vojsczi razdili for.
Rusu glavu scaglie Memedovu
I gniegova sina Ibraima
Vladislavu kragliu Ungarskomu
Kadje czarre glase razumijo
Od xalosti bisce zanimijo
Za trih danka niskim negovori
Niti klagnia nit Abdest uzimgle.
Poslih negse izjadao bisce
Oppet kuppih vojsku strahovitu
Ossamdeset igliada turraka
Sve najbogli Piscacz i kognika.
Saban Pascu pridase dozivgle
Ovakoje gnemu govorijo TV DE
Etto tebbi silna vojska moja
Ossamdeset igliad vitezovàs
Ter porrobi Erdegl zemgliu ravnu
Karavlascku i Karabogdansku
Sve pokogli malo i velliko
Pali ognem sella i gradove .
Akkollimi tih uffatisc lanka
Ol uffatisc ol odsiçesc glavu
Uccinnichiu tebe za vezyra
Najvechiega ù dvoru mojemu.
Kadagaje Pasca razumijo
Poklonise do zemglicze czarne
Pak podixe vojsku Muratovu : Da vidite çudda vellikoga
I ottigge da pogubih lanka.
Barzo doge u zemgliu lankovu
Poççè robbit zemgliu Karavlascku
Ognem pali sella i varosce
Kogle siçe malo i velliko.
Allimuje losca srichia bila
B Nagn uddarì voevoda Hankoài
I sgnim voiske petnajest igliada
Sve kognikà po izbor lunakà.
Razbi Pascu i vojsku gnegovu
Terga tirra us toh Pogle ravno
Do Jedrene grada bijeloga
Sice turke nibrojase nezná .
Evvo tughe evvo i xalosti
Ter vezyre pridase dozivgle
Ovakose scgnima razgovara :
Svitujteme virne slughe moje
Sctolichiemo i Kakolichiemo
Kudlichiemo na kojuli stranu
Svessu moje zemgle porrobglene.
I sielne vojske issiqene
Od Ajduka voevode lanka
Strahmeje sadchie uddariti.
Velle gniemu Pasce i Vezyri
Murat czarre milli gospodare
: Kuppi vojsku sctogod vechiu Moresc
Sve najbogle Piscze i kognike.
Kojichieti çuvati gradova
Od onizi Ungarski Vragòvà
, Czarje svoje poslucao slughe
Ter pokupi vojsku na sve strane
Stoh i dvàjest igliadà turraka
Kraiscnika po izbor Junaka
Terse silna utabori vojska
Kod Morave vodicze studene ?
Toje çuo kragliu Vladislave
I pódixe svoje ugrifichie
Karavlahe i Karabogdane
Ter ottigge da udari nagne. V
Kadje bijo blizu turske zemglie
Zove mlađa Sibignanin lanka
Terje gnemu lipo bessidijo
Generale Desno krilo moje ,
Scest igliada izberi Iunaka
Ter bttiggi uhoditi turke
Viddi Janko sve moje uzdagne
Kollikoje na okupn vojske.
Jedva Janko toggà doçekào
Scest igliadà izzabra kognika
62 Ter ottigge da razgleda vojsku
11 U ' poh nochi da nikko neznade.
Kadje bijo blizu turske vojsku
Druxinije lanko bessidijo
la neigem da uhodim vojsku v
Vech jah iggem da udrem na turke :
Svakkì buddi sarcza junasckògan
I descnicze Sibignanin Janka
Sctosse cinnih rochias od turraka.
Cuddichiese turczi i ungarcza
Scto uççinnih Sibignanin Ianko
Pak ullize u vojsku czarrevu
Da za gniega i nezrade nikko. 3.
Evvo Janku srichie i scichiara
Sve spavasce kanno i poklang .
H A izz
 A izage Missecz izzagorreth
Ter mogasce poznavati turke,
Povadisce sabgle Maçxarkignes
Pak po cesce sichi lagniçare
Sabglie siku , dobri kogni tarru
Tescho sadda Otmanovich czarru .
Possikosce ungarczi turràkà
Dvajest i pet igliada junaka
Per igliadà xivi uffatisce!
Vladislau kragliu daravasce .
Kragl ungarski zaçudise jako
Sđte ugginnìh voevoda Janko
Dixxe vojsku odde na Bugare
Ter osvoji zemgliu Bulgariu .
Iggè s' vojskom mallo po naprida
I porrobi ravnu Romaniu
Romaniu i Macedoniu
Do Jedrene grada bijeloga.
Al nagnega turczi uddarisce
99 Ovosu ratti, i Mejdani plogativi vojvode lankà , i czarra Murata , kojise zgodisce na 1442.
9 na 1443. a setoseje pria , i posli zgagialo , za neuzmnoxati vellika govoregna ; sve stvari ne
9, mechiemr ; neggo samo poglavitije . Sagredo drugo jacije imenuje reçene Pasce , moxe biti
q, dasusse i navechie naçiná zvali , kakose i sada vellika Gospoda obicaju zvati.
Pisma druggd vojvode Janka.
Doge kniga iz vojske czarreve
A na ruke Sibignanin janka
Bixi janko z ' glavom brez obzira
Etro nate sya sila czarreva.
Kadje Janko kgpiggu proucio
Sillenuje vojsku sakuppijo
Dvajest igliad Mladi ugrifichia
Sve junàkà i Barzà kognikà.
Odde svojskom czarra docekati
Sobom voddì sekula Nerjaka
Mlado momçe lipo i Ghizdavo
Kojenomu desno krilo bisce.
Kadje dosca na Kossovo bojno ..
Ravno pogle duggo i seiroko
Onde nage.Czarra sillenoga
I gniegovu strahovitu vojsku. "
Misliose Sibignanin Janko
Kudalichie na kojuli stranu
Al na turke naglo uddariti.
Ovakose Janko razgovara
Dabi s' vojskom natragh pobignuo
Svakbi reka dasàm strascivicza
Rugachiese i mallana dicza.
Dabbi snaxno udrijo na turke
Ponesrichi ter da izghinemo
Svakbi reka nut budale Janka
Sato uçsinnì od svoji junaka.
Sveje Mišli na jednu smislio
Na turkeje jurisc uçsinnijo :
Alli: udrií podeset Turraka '
Na svakoga Jankova Junaka.
Tuse vojske sedam danak, bisce
Po kossovu Pogliu prigonisce
I prid gnima Karabegh vezyret
Zer Muratov junak glassoviti
. Na oruxju punno ponnositi
Uzaqasie pose uddarijo
I po czarra silnoga Murata
Jankomuje vojsku issikao
A Pascuje xiya uffatijo .
-
-
Place Murat i tescho nabraja
Svoju srichiu proklignie i kara
Suzze ronnì ovako govori
Di sluscaju Pasce i vezyrt :
Dvime sabgle siku brez pristanka
Jedna sabglia voevođe Janka
A drugaje Castriotich Banan
Skenderbega primenkom zvana.
Nikakoji dobiti nemogu
Vaglia da mih vapijemo Bogu
Danas brani od ovvih vukovà
Gliustih zmajah nebeski gromova.
tore !
Jedan danak voevoda Janko
Petje puta pridobijo turke.
I pogubi trideset igliàdà elli
ja
Na kossovu czarrevi dellijà : .
Alli kochie silli odoliti
Kolli issich po svitu dubove.
Ah moj Boxxe goleme xalosti
Izghibosce Mladi Capetani
Sekul dite Jankovo uzdagne ·
I gnegova vojska svakolika ,
Kad toh viddi Sibignanin Janko
Napunise tughe i xalosti
Pak pobixe niz bojno kossovo
Na vitezu dobru kogiu svomu.
Tirrajuga najbarxi kogniczi .
Alga nebi ville dostignule
Kammolichie Czarreve delije
- I utteççe posctenamu majka.
Bixi Janko goriczom zelenom
Stramputicze kudse neputuje
Obdan , obnoch nigda nepociva
Niti jidde nit vodiczu pije . " ;
Alli evvo gnegove nesrichie '
Kognmu padde na zemgliczu Martav
Od umora , glada , i od xége
Kudechiesc sada Sibignanin Janko ?
Iggè Junak goriczom zelenom
Gladan , xedan , tuxan , i xalostan
Suzze ronni gyako govori ,
Jadna majko jersime rodila ,
I bijelim Mlikom zadojila
Ej Prokleta sabglio Muratova
Jerme nisi odsiekla glavu
Na kossovu pogliu scirrokomu.
Igis
 Igiuch Janko mallo ponapridade Ej neviro nigdite nebilo
Namiraga namirila bisce Davnotisi na svit postanula .
Na dva vuka dva Mlada Ajduka Poslih toggá do mallo danaka
I brez virre i brez millosargia , Sobet vinni Brankovichiu jure
Ter na Janka obba uddarisce Svu gospodu na sobet sazivgle
Uzzescemu sabgliu okkovanu Josc i suxgna sibignanin Janka.
Ovratumu zlatan krix vissasce Kadalise yincza ponapisce
Lupexise obagn zavadisce ; Brankovichje Janku bessidijo
Toje Janku dobra srichia bila Akko xelisc moj Plemichiu Janko
Jednomuse sabgle dobavija Ottich domma i odniti glayu ,
Rusumuje glavu odsikao Nuder uzmi lipu chierczu moju
Uge drughi ù gorru zelenu. Za tvojega sina ladislava
Janko iggè Mallo ponaprida Nainose janku nemogasce
Alli odglad zanimijo bisce Vech sve daje sito Brankovich pità.
Sidde staracz na stini studenoj I pustiga iz tamnicze tamne
Tud izlazi neznana dellija . Ter ottige g bilomu Budimu
Koji mallo za Boga znadisce Priko ravne zemglie ungarije
Poççe scgnega sadirat Agline Poczarnijo i vas potamnijo .
Staracz janko jedva izgovara ! Boxich Svannuh à ù Budim Bannuh
Nossi Bratte svu odoru moju . Swe zavika malo i velliko
Svetti dajem i josc blagosivglem Evvo nami nasce suncze xarko
Alminossi sctogod blagovati Meger nije poghinuo Janko .
Jervochiuti sada izdanuti Sve toh tarçe malo i velliko
Basc od glada vellikoga jadda. Da pozdravi i zagarli Janka
Smilovase neznana dellija Kolik daje skorro uskarsnuo
Uzzè Janka zabijelu ruku Iznovase opet porrodijo .
Terga voddi g'dvoru ubogomu Mallo Janko pocinuo bisce
Nevoginoje poçastijo Janka , Trì nediglie ni magne ni visce
Dadde gniemu sve sto imadisce Pakse skace na noghe junascke
Komad kruha i glaviczu lukka Ter ottige priko ungarie ,
Lipomuje janko zafalijo Kuppih vojsku sctogod vechiu moxxe
Pak ottigge priko sarmske zemglie , Kadalije sakuppijo bisce
Brez dolame i brez kabanicze Na sarbskuje zemgliu uddarijo
Brez çizamà i brez oppanaka Na darxayu Jure Brankovichia.
Naputumu losca srichia bisce Robbih pàli sella i varosce
Rischianimu ruke savezasce , Siçe kogle malo i velliko
Terga voddè svomu Gospodaru Iscte Jurt damiodsige glavu
Po imenu Juri Brancovichiu Al utteçe ù gorru zellenu .
Vellikoma Banu i Plemichiu Svuje sarbsku zemgliu porrobijo
Od Rascije i ravne servije. I gradove mnogħe osvoijo
Mechie Janka ù tamniczu tamnu | Ovakose svakomu zgodilo
Terga morrì i xegiom i gladom Koji nejima virre ni gliubavi.
7. Pisaoczi koji Jankova junasctva pissasce ù svemuse neslaxu ; kakonoti ù dogagiaju Janko
99 vu kadaga uffatisce bixechi priko sarbske zemglie , jer nikki govore dagaje uffatijo Branko
» vich onda , kadaga pod Varnom turczj razbisce , i kraglia Vladislava pogubisce , à drughi
99 daga uffatih onda , kadno na kossovu bih sva gniegova issiqena vojska.
199 Tedni piscu daje Brankovich ussillovao Janka uzzeti chier gnegovu za Vladislava , kakoje
9 gorri u pismi; a drughi da immah Matijasc sin drughi Jankov uzzeti. Brankovichia unnu
ng ku , a eħier Uldrika , kneza od sicilie , kakoje spomenuto à parvim kgnixiczam od pissa
ng mah , na listu 153. Virruj kakko ochiesc nije sglianak od virre.
Pisma trechia vojvoda Janka .
Uncze zage à Misec izage Jerga pustih iz tamnicze tamne.
D Viknu vila svisoki Planina Nateseje czarre rasardijo -
Ter dozivglie Juru Brankovichia Terje silnu voisku sakuppijo
Od starine svoga Pobratima. Svuchie tvoju osvojit darxavu
Brànkovichiu zlo vino popijo " I joschieti odsich rusu glavu .
Samsi sebbi glavu odsikao Prid vojskomje Passa Frigibexe
· Kad uffatih voevodu Janka Od starinne junak i vitexe
H 2 Bila

u6
Bixxi Pobre kudagodir znadesc
Nemoj ludo izgubiti glave.
Kadje Jure glasę razumio
Golemose bisce poplascijo
Mislijosse i mislijo Bane
Kudalichie na kojeli strane
I tomuse domislijo bisce .
Ranno rannih bilu kgniggu pisce
Nepisceje czarnim Murechiepom
Neggo czarnom karvczom iz obraza ,
Terje scaglie k ’ravnoj ungari
A na ruke sibignanin Janka
U ’kgniziga lipo pozdravgliasce
Ter ovvako Janka zaklignasce:
Bogom Bratte sibignanin Janko
Olli sada olli vech ikada
Muratseje name rasardijo ,
I silenu vojsku sakuppijo
Jerti nisam glave odsikao
Kadno bijah tebbe uffatijo
Zaklignese postom ramazanom
I chitapom zlatnim Alkoranom ,
Dachie moju osvojit darxavu
I odsichi moju rusu glavu
Vecte mollim Bogom Pobratime
Da sakupisc tuoje ugriçichie ,
I da dogesc izbaviti menne Con ci
Od Murata czarra nevirnoga
Zetta moga duscumanina tvoga
Koji nejma virre ni zakona .
Punnosamte u vridio Janko
I svu ravnu zemgliu ungariu .
Branech czarra zetta nevirnoga.
A izdajuch Bratta Karstjanina ..
Alje vechie Milosargie tuoje
Negsu Janko opaçine moje
Odsadachiu tebbi viran bitri
I protiva czarru vojevati.
Janko bisce sarcza millostiva.
Pravi sluga Bogga vellikoga.
Virni sinak Pape vellikoga
Pisma C ,etvarta vojode janka i s. Ivana Capistrana , kako razbisce czarra
, Memeda , sina Muratova pod Bijogradom , Na 1456.
n Ivan çinnih otmanovich czarre
Po imenu Memed sultane
U 'bijelu gradu czarrigradu
Koga bisce skorro osvoijo .
Gospoduje na divan sazvao
Sve po izbor Passe i Kadije
Usseina vellikogh vezyra
Mufri oçxu i Jagniçaragu ..
Czarse seètà uz divan niz divan
A Gospoda podviv ruke stahu
Svitlù krunnu k ' vedru nebbu bacza
'Tersc czarre s’krunnom razgovara :
Virra moja svitla krunno moja
Ollichiute barzo izgubiti
Olli czarstvo moje rasciriti
itol
Obsluxitegl zakona pravoga ; uist
Onse skaçe na noghe junascke .
Kuppih vojsku po zemgli ungarskoj
Ter sakuppih maladi ugriçjchia
Oko dvajest igliàdà kognika ,
Pak ottigge priko ungarije
Pivajuchi kogna igrajuchi
docesu;
doge
Petih danak ù Rasciju 408
U ’darxayu Jure Brankovichia :
Malenoje vrime postojalo mooi
Alto ige Passa Frigibesce
Poççe robit sella i yarosce
I goniti bile vlascke ovcze.
Nagnegaje Janko uddarijo
Prija zorre kanno Marki vuce :
Pobiscese dvi ognene vojske
Nasrid Poglia ù Russii ravnoj.
ynojo
Alje Janku dobra srjchia bila
Jer potirà Passu sillenogaaku a
I gnegovu svukoliku vojsku
Terji sice uz toh poglie ravno
Sikosceji od podne do mraka
Sve izghibe nikko neutece
Izvan Passe mlada Frigibega
Bixxi tuxan gorriczom zellenom
Zaluduje i on üttekao
Za gnimese Janko otiskao
Dichie vranna uttecchi sokolu
Stixxe Passu u gorri zelenoj.
Nekti gniemu odsiczati glave
Vechga voddi sobom u suxagnstvo
Darrivaga Banu Brankovichiù
Daga czinìh i zagn Blago pità.
Poslih toggà boja xestokoga
Iggé lanko v zemgliu czarrevu
Ter porrobih sella i varosce
I odvede Robglie nebrojeno j
Nije Majka rodila Junakan
Śctoje Majka voevodu Janka
I gnegova Bogom Pobratima
Po imenu skenderbega Jurja.
. · Setomi babo nije rascirijo .
Joscse svojom sabgliom razgovara
Ovvih sabglìa osvoji czarrigrad
I pogubih Garçkoga czesara
Od istocni stranah Gospodara ,
Osvoichie i Bosnu ponosnu
Visce Bosne ravnu ungariu
Dalmacziu do signega mora
Italiu do Rima biloga.
Po imenu Murata silnog?
Koji bisce Bijograd obsijo.
Alli gnjega uzzeti nemoxe ,
Neggo svoju svu izgubih vojsku
Ter sramotan ù Jedrenu doge
Dubi
- Dabi mene roddila vlahigna ,"
A ne Mlada kaduna turkigna ,
Ako sada nepogubim Janka
Koji moga potirrah Babajka ,
I Issiçe Jagniçare turke.
Pod bijelim bijogradom gradom .
Joscje Memed tiho bessidijo
Nanoghese Pasce i kadije .
Barzo silnu vojsku sakuppite
Malade Piscze i- barze kognike
Sceset igliada moji Jagniçara
A toltiko i vechie sejmena
Cgetardeset tanneni Galijah
Steh i trijes tanki ormanicza...
Ortichiemo uz dunaj vodiczu ,
Do bijela grada bijograka .
Barzochiemo osvetiti gniega
I svu ravnu zemgliu urrgariu .
Kada Passe gniega razumisce
Silmu vojsku barzo sakupisce
Ter oddosce k 'ravnoj ungarii
I pridgnima memed ponnositi.
Alie mallo vrime postajalo
Ĝias dopade Kragliu ungarskomu
Po imenu mladu vladislavu
U 'Poxunu skorro okrugnienu .
Zloga Kragliu igru zaigrao
I na glavu krunuu postavijo
Etto nate memed czare silni
Nitchiesc utrech ni odniti glave.
Kragl vladislav mlado dite bisce
Voevati joscter neznadisce
Neggo mollih voevodu Janka
Da Kragliuje i zagn bojak bije.
Josc vladislav Janku bessigiasce
Kaxi pravo desno krilo moje
Smidemoli czarra docekati
Doçekati i scgnim bojak bitti.
Vellik gnemu sibignanin Janko
Ovde immà Fratar Francesckane
Po imenu Ivo Capistrane
Koji sinnih ciudessa vellikà ,
Onchie tebbe svitovati lipo
Moxemoli s'turczim bojak bitti
Kadje kragliu riçi razumijo
Ivanuje riho bessidijo :
Slugo Boxja Ivo Capistrane
Kaxi pravo tako bijo zdravo
Smidemoli czarra . doçekati
I na gnega skladno uddariti ?
Allimuje svetacz bèssidijo
Nebrinise svitla krunno moja
Jachiu pochi s'turczim bojak bitti
Za Issussa moju karv proliti , .
Janko immah dvajest igliad , vojske
Mallo magne jachiu sakupiti
Krix Issussov nagne postaviti
Zvatichiese odsada maçxaring
Božja vojska imenom krixari. ,
Toh govori nanoghese skace
Ter otrigge priko ugarije
Mnogo igliad sakuppi junàkà. .
Sve ciobånd i mladi texaka .
Sastadese svojevodom Jankom
Terje gnemu tiho , bessidijo
Potribnoje sibignanin Janko
Da naçignasc od boja Gemije ,
Barze, scajke , tannenne Galije
' Koje Moggù s'turczim bojak bitti
Na dunaju studenoj vodiczi
Blizu bila grada bijograda ,
Jerchie dunaj voddu zapriçiti
Turske scajke , tannene Callije
Terchie nami pute zatvoriti
Da nedamno pomoch Bijogradu .
Zaveschiemo niz dunaj vodiczu
Razbichiemo turske orman icze
I dachiemo pomoch Bijogradu
Nastramotu czarra sillenoga.
Kadje gnega Janko razumijo
Ivanaje lipo poslascao
Od Budima scajke dojedrisce
Iznovase mnoghe sagradisce ,
Stuh i sceset mali i velliki
Koje moggu s' turczim bojak bitci
Megiu gnima Jankova Gemija
Strahovita kanno sultania.
Mallenoje vrime postajalo
Glas dopade voevodi Janku
Generale odvojske ungarske
Turska vojska pod Bijograd doge ?
Obsidega sa ceriri strane
Od istoka turczi Jagnicari
in Od zapada czarni Arnauti
Od dunaja tannene Galije
A od save ohole Balije .
, Dunaj voddu scajke zatvorisce
Verugamse teskim izvezasce
Bijogradje ù nevogli tesckoj
Nemoxemu dobra pomoch dochi
Kadje Janko glase razumijo ,
Ormanicze bisce oruxao
Nagne mechie ognene Topave
I oruxje sitoje od potribe.
Svetih Ive slavnu missu reççe
Kadje reçse nakollina klece
Blagosivgle voevodu Janka
I gniegovu sabgliu Maçxarkigniu .
Pakse skàçe na noghe vitexke
Uzzè barjak ù desniczu ruku
Na Barjaku imme Issussovo
Ter prid vojskom g ’Bijogradu poge.
Zavezosce scajke ormanicze
A niz dunaj vodiczu studenu
I prid gnima voevoda Janko
U vellikoi od boja Gemii.
Kadalise blizu sastadosce
Bojne scajke turske i Ungarske
Potresese Dunaj vodda ladna
Od onnizih bojni lumbaradà.
IH 5 Evvo
 118
Evvo Bratte boja xestokoga
. Na dunaju ognia Paklenoga
Stoji jauk ragneni dellijà
Lomgliavina tanneni Galija .
A kadlise lipo sastadosce
Ormanicze turske i ungarske
Nepuczaju Puscke ni Topovi
Vech zvekchiu sabgle i kadare.
Sikoscese po bijela danka
Na dunaju dvi ognene vojske
Dunaj ladni vas karvav bijasce
Ugnegase karvcza salivasce .
Bisce Janku srichia pristupila
Jer potopi dvadeset Gallija
I osvoji mnoggo ormaniczà
Dvajest igliad poggubi turràkà
Dokse Janko s'turczim prigognasce
Svetih Ivo na kollinim kleci
K 'vedru nebbu ruke uzdizasce
Ter za Janka molti brez pristanka.
Molli Ivo i domoli Bogga
Razbi Janko na dunaju turke
Zdravo doge à Bijograd svojskom
Nasramotu czarra sillenoga ;
Kad toh viddi otmanovich czarre
Poççe bitti s'Topoyim Bijograd
Uasse bili grade tresijasce
Od Topòvà turski i ungarski. 1 .
Akadali probisce Bedene
I'scirroke laze otvorisce
Prohuscace srichiu od Mejdana
Uddarisce turczi sasvih strana.
Doçekaji na oruxuju Janko
Turke sice nemilo i Jako
Kollikoji na grad uddarasce
Onlikoji starmoglav padasce
Alli turczi nigda nepristaju
Jurisc cinne lagum podkopaju
Tescko onni Viciu i Allaçu
Listve nossè na bedene skaçu .
Kanno soko Janko prilichiasce
Ter popoli turke prisiczasce
Bedenisu s'Glavam okichieni ;
I svi s turskom karvju polliveni.
Teh xalosti Czar Memed gledasce
Bradu guli suzze prolivasce
Kruto Je i jedva izgovara
S'Jagniçarim terse razgovara.
Dicza moja turczi Jagnijari
Sve uzdagne czarra çestittoga
Kakko sjutra zoricza zabili
Na Bijograd snaxno uddarite :
Ako nami Bogh i srichia dade
Ter bijograd sjutra osvojite
Issicite malo i velliko
· A Jankami xiya uffatite ,
I Papaza, Fra Ivana Fratra
• Muçichiui godinu danaka
Jersu menni punno dodijali
I svu rusu Bradu ogulili.
Kadalije zora zabitita
Sasvih stràná uddarisce turczi
Prislonisce skalle uz Bedene
Z 'gollim sabgliam skaçů na zidove.
Milli Boxe tughe i xalosti !
Daje komu progledati bilo
Disse brani malo i velliko o n
Slipo , rommo , starro , i Bolesno.
Janka nikko poznat nemogasce
Vas ù karvi ogreznuo biscelta
Bihumuse umorile ruke 354
Prisiczajuch Jagniçare turke.
Alli kochie silli odolitico
02:41 Kol' issichi svu vojsku czarrevu
Parve sanze turczi osvojisce ?
Ter barjake nagne postavisce
Nazidove drughè uddarrisce
. Nasilluji Pobre osvojisce ) Dhe
Martyi turczi za skalle sluxahu ;
Ugrad živi prikognih skakahu.
Czvilih Janko kanno zmija gliuta
Poghibosmo Ivo Capistrane
Lipogaje svetacz slobodijo
Neplascise Generale Janko.
Branimose do markloga mraka
Pakchiesc vidit çuddo od turraka
Kakko xarko oppoçine suncze
Jaxichiemo Bakovite juncze.
Kadli poççe Missu govoriti
Za gragiane Boggu uzdissati
2 Zgodiscese vellika çudessa d
Letih strila ozgar od nebèsà ,
· Na otarje prid Ivana palla
Lipa dara nascem Boggu fala
Svetih Ive uzzeje ù Ruke
Na gnoj setije dobichiere turke. ,
Ovvò Pismo svi gragiani sctisce
Ter jedino Boggu zafalisce
Sabgle ostrè gorke suzze tarru
Jao Sada otmanovich czarru .
Kakko xarko oppoçinù suncze
Svesse skoççih mallo i velliko
Nossè grede , Daske oppakgliene
Sieno , slamú , gorru svakojaku .
Uxegosce na turke baczisce
Vojniczii straga zatekosce il
Koji turçin od vatre bixasce
On od sabgle uttech nemogasce ,
Koji Pobre od sabgle bixahun
Onnih xivi ù vatru skakahu
Sve izgorih nikko neutece
Kanno misci izgorili jeçe.
s Poslih toggà jurisc uççinnisce
Na Top ije i na kumbarcije
Ter ottesce czarrevo oruxjer .
Ognenite scibbe i lumbarde.
Sjajni Missecz pomarçao bisce !
Od czarnoga praha i ollova a
Setogod turrak okko grada bisce
Sve ungarczi pod Maç okrenusce. Kao :
 Kadalje danak osvanuto Na vas Tabor czarra sillenoga.
: Za scest url s ' turczim bojak bisce
Govorijo Ive Capistrhe . ""
Kojegodir sarcza junasckoga Od Prahase nista nevigiascer
Neka sada nasliduje menne. Od Toppòvà nisēta neçujasceu
Turczim zovu svecza Muhameda
Dunajchiemo voddu priboditi A Karstjani imme issussovo.
I na czarrev dundar uddariti Alli kochie z ' Bogom bojak bitti
Toje çuo vojevoda janko Kol' Boxiju vojsku pridobiti
Terje svojoj govorio vojsczi Pobigosce turczi lagniçari
Kosse nage od sve vojske moje Alji siku Boxii krixàri. od 12
Da pribrodi dunaj voddu ladau Ottescjim Aznu i zairu 29333 :
· U uddari Juriscem na turke Cadorove i Allaj Barjake our
Mojom sabgliom odsichiumu glavu . Sve oruxje , ognene Toppovede
Zadostaje nascega junasetva Tambalase Bubgne i svirale.
Koje nochias jesmo uccinnili
Neka turczi sinirom domma igiu Tuh Gospoda mnoggå izghibosce
Nedajmo srichiu za nesrichiu . Sve poizbor Aghe i spahije
Svaje vojska Janka posluscala Mlagian Uezyr l' Agom Jagnicarskim
Inne vojske nibrojase nezna .
Alli nekti Ivan Capistrane Al uttecce Memed czarre silnika
Ni gnegovi krixari Junatzi Uge ragnen vessellamu Majka
Neggo dunaj voddu pribrodisce . Ovvò u vik nekse pripovida
Pèt igliadà ni magne ni visce
Svega glasa Jezus zavikasce Kakko Ivan Turke pridobivali
Ter udrisce jedino na turke
Recena pisma bih izvagena iz razliciti Istorija latinski, i talianski. Kolli xell vas dogagjaj
obilato , i svarsceno znati, neka stije sagreda , kronike reda S . Frane , i kgnike kojese zovu :
Joannes triunsans. Nahodise recéna pisma i ù parvim Mojim kgnixiczam od Pissamà , masu ù
gnoj mnoggà pomagukagna , i errori naylastito ů broju od godisctaa , i ù imenovagniu czarra ,
koja bih brez moje voglie i znagnia na stampu Metnuta , kakono , i drughe mnoghe stvari.
Slide pisme Vojvode Janka , koje opichienito pivdiù Dalmatini, Bosgnaczi , Liçani
i Ostalbl od Slovinskoga jezika na rodi lipesu sluscati akko i nije moguchie
dassu posve istinite . Parva pisma. .
5 Adse xeraih Sibignanin Janko I obuczi Bugarske Agtine
W Sve obage zemglie i Gradove Ponazuru oddi za svatovim .
Slaynu Bosnu i Erczegovino Akko Janku do potribe budde
Dalmacziu , Liko i Karbavu ; Nekmu moresc ù pomochi biti
Al nenage zase dievojke Kadje sekuł Majku razumijo
Vechie tipu Jagniu Temiscvarku Skociose na noghe junascke ,
Prossijoje i Parstenovao Ter ossedla kognia od mejdana
Izdravose natragh povratijo . I oblaci Bugarske Agline
Mahenoje vrime postajalo Za svatovim iggè nazoricze
Od su remu bila knigga dogo Daga nikko poznat nemogasce,
Kuppi Janko Gospodu svattove Kadsu doscli g dvoru divojcinu
Kuppi"svarte oddi po divojku ; Pridagnesu slughre izstetafe
Primajuim kogne i oruxje
Al nevodi sekula netjaka .
U ' vinaga kabgacijom Karu . Na sekula i negleda nikko.
Kadje Janko kniggu progledao. Sve svatove ù dvor uvedosce
Svoga suru bisce posluscao. Terij lipo za stoh postavisce .
Na Bugara i negleda nikkó -
Kuppih svatte igge po divojku !
Al nezove sekula Natjaka Ostaa sidech na stini studenoj
Sekuluje Majka govorila Kadalise vincza ponapiste
Setochie rechi drago dite moje Sure zettu igre zametnusce
Date yiko u svatte nezove Tznesosce na kopju Jabuku
Ovvo cuddo nechie 'biti mani Tersu gnemu tiho bessjdili.
Strahomeje poghinuchie ludo Strilaj Janko na kopju jabuku
Jerje bijo uzavadi surom . Akkolije ustrilit nemoresc
Sedlaj sinko kognia najbogliega ! Nitchiesc ottich ni odniti glavu
Kojnoti stoj i apotafi Ni odvesti liporu divojku ,
120
Kadje Janko riçi razumijo -
Udrijose po kollinu rukom
Ajme menni sekule Netjace
Ludorisam izgubijo glavu .
Toje Çuo czarni Bugarine
Terje Janku tihe bessidijo
Neplascise Sibignanin Janko
Jachiu strilaç na kopju Jabuku.
Pakse skoççi na kogna viteza
Ter polietih kanno soko sivi
I ustrili na kopju Jobuku
Oslobodi od napasti Janka.
Druggù onni igru zaigrasce
Izvedosce devet dobri kognià
Ter govo . è voevodi Janku
Sad priska , i devet dobri kognia .
Akkolliji nepriskocisc Janko
Nitchiesc ottich ni odvest divojku:
Bugarinje Janku, govorijo
Nebrinise Mladoxégnia Janko ,
Ituchiuti biti do patribe
Zalletise kanno lastavicza .
Ter prisko ih devet dobri kognia
Dessetomu na sedlo skocijo .
• Trechiu onni igru zametnusce
Izvedosce devet divojaka
Ter govorè voevodi Janku
Sad poznaji tuoju dievojku ,
Akkolije poznavat nemoresc
Nitchiesc otrich ni odvest divojku
Pisma od Sekule Jankova Netjake , Divojke Dragomana , i Passe Mustai bega .
Inoch Passa padde na Graovo
W Passalije okolo Graova
A ostale Passine deltije
U ' Nikole kneza od Graova.
Kadalije za vegerom bilo
Turczi ladne vodde zapitasce
Alli turski nikko neumnide
Neggo jedna dragoman divojka.
Lipa Chiercza kneza Nikolicze
Ter dozivglie millu Majku svoju
Nanoghese draga Nene moja
Turczi ladne vodde zapitasce.
Skocilase gliuba Nikolina
Terje turkom voddu dodavala
Svisse Turczi vodicze napisce
Alli nekti çelebija mujo .
Vechje mujo tiho bessidijo
Borja tebi gliubo Nikolina
Poklonimi dragoman divojku
Za viernu moju zarucniczu .
Allimuje onna govorila
Nebudali Passina delijo
Dragomanje dire izprosceno . .
Za sekula Jankovo Nerjaka.
Nagniu Metnu lipo abilixje
Trih sadaka od svile czarglene
Teschioseje Janko zamislijo ,'
Almu velli czarni Bugarine
Nebrinise Giuveglia Janko
Jachiu tvoju poznavat divojku
Skidde sebbe Bugarske Agline
Sinuh sekul kanno suncze xarko .
Svlagi sebbe skerlernu dollamu .
Terje sterre izprid divojaka
Pak prosipglie od zlata parstene
Ter divojkam sekul govorasce
Kuppi sada od zlata parstene,
Ujuo moja Jankova divojko
Akkolise koja drugga masci
Odsichiujoj ruku dolakàtà ..
Sve divojke nase odstupisce
Alli nekti Jankova divojka
Vech pokuppih od zlata parstene
Terji mechie na bijele ruke.. .
Uzzè sekul za ruku divojku
Terje daje voevodi Janku .
Etto ujse lipota divojka
Gliuba tvoja draga ujna moja .
Odmilaje Janko, zaplakao
Sekoluje tiho govorijo
Tescko ujczu brez svoga netjaka .
A netjaku brez svoga Brajena.
Ottolemse svatti podigosce.
Dievojku Jagniu povedosce
Pivajuchi kogne igrajuchi
Onda bila sadse spomignalo .
I trih Burme od suoga zlata
A na gnima trih draga Kamena ,
Prikoimbi moggà ve ,erari
I dvanajest kognia podkovati
U ’ poh nochi kinno i ù podne.
Nije zate dragoman divojka.
Kadajeie mujo razumijo .
Nevesseo odde ù loxniczu
Niti spava nitse razgovara
Jedva zore bisce do ekao ,
Kadalije zorra zabilila .
Sko , iose na noghe junascke
Ter otcigge Passi pod gadore
Pakje gnemu tiho govorijo :
Muscai Passa milli Gospodare
Setogod immasc Passiluka tvoga
Neimade lipsce dievojke
Sitoje chiercza od Graova knecza ,
Poimenu dragoman divojka
Moglabiti za gliubovczu biti,
Kadje gnega Passa razumijo
Zove sebbi od Graova kneza ,
Terje gnemu Passa bessidijo
Kaxi pravo tako bijo zdravo
Jel' istina scto gliudi govore
Da tih immasc jedno dite lipo.
Lipo
 Lipo dite dragoman divojku . . Kammo virra kammo dusca tvoja . .
Nebilije menni poklonijo Dije Issus lipa dika tvoja
Zvatichiese mlada Passinicza i Povratimi trih Burme od zlata
A michiemo biti Priategli. A tih ajde zakogati drago. '
Brez stidamu odgovora knexe Pruzi ruku neviro divojko
Istinaje milli Gospodare - Da poznajem obilixje moje
Istinaje scto Gliudi govore, Privarise dragoman 'divojka
Da ja immam ghizdavu divojku , Pruzi ruku ujideje zmija .
Alje onna davno izproscena Manuh Sabgliom sekul dite mlado
Za Sekula Jankova Netjaka Odsicejoj ruku pri ramenu .
Koji Metnù nagniu obilixje Pakje Passi sekul bessidijo
Trie Burme od suohoga zlata. Tuoja srichia moj çestiti Passa , ...
Kadagaje Passa razumijo Menni ruka a tebi divojka
Nikolije tiho govorijo Svakom svoje a scto komù Bogdi
Dovedimi Dragoman divojku Sarditoje Passa govorijo
I sekula Jankova Netjaka , Bre sekule jedna Aranzado ,
· Vidichiemo kadse saslanemo Toli cinnis na divanu momu .
Komu Vollih dragoman divojka Di gledaju Aghe i Spahije ,
Ali Passi ai sekulu tvomu Kadsi junak i takà dellija
Nikolise innoh nemogasce Izzagimi na Mejdan junaski.
Vech napisa listak kgnighe bile Alje gnemu sekul govorijo
Terje scaglie Jankovu Netjaku Sluxichiute moj ( estiti Passa
Nekka znadesc sekul dite .mlado Obba dobra kogne possidosce
Datti Pàssa ottimglie divojku . I brijetke sabglie povadisce.
Potexise g ’bilu . dvoru momu Razigrasce kognie od Mejdana
Da igemo k 'Passi na divane Po Graovu pogliu scirrokomu
Na divanu pitachie divojku Pakse z'britkiin sahgliam uddarisce
Da obberrè kogajo je drago . Alje Pasci losca srichia bila ;
Kadje sekul glase razumijo Nanesega kogniz na Junaka
Sko, iose na kognia golemaovo . , Bascña desnu ruku sekulovu
ezu na
· Ter ottigge knezu na G ra
Graovo Uddariga sabgliom Ma xarkignom
Sobom voddih trista karavlaha. Kakogaje lako uddarijo
Tuje sekul nochczu prinochijo Dviga polle okko kognia palle
Kadalije danak osvanuo Pod gnimeje sedlo prissikao
Iggè junak Passi çestitomu Josc i kognia bisce zafarijo
Sobbom voddih dragoman divojku Nekka Pobre vessellàmu majka
Kadaje je Passa ugledao Kadje Janko glase razumijo
Divojczije tiho bessidijo Kakko Pascu bisce pogubijo
Sadmi reczi dragoman divojko Niiga xali nìtmuse radduje
Alli vollis pochi za sekułu Vechse smije terse podruguje .
Alse zvatti mlada Passinicza. . Nerjakuje svom bessidijo
Onnamuje tiho govorila Strasna momka lipa Mejdancije
Virra moja Passa Gospodare Ussalati ruka do ramena
Vollim scobom útravi zellenoi; Onnakoli siçesc poturriczu ;
Negh sekulom u svili czarglienoj. Da toh sice voevoda Janko
Toje majka nau ,ila bisce Prissikabi kognia i kognika
Da prominih virru za nevirru Joschi sabgliom zemglie zaffatijo
Seküljojetiho bessidijo Mejdangijam Pisina naposctegne.
Bre nevirro dragoman divojko ,
, Ovose pivah od nascega naroda , kochie virrovat nekka virruje , konechienekka miruje.
Slidi Govoregne od Uze:ija czarrigradskoga Kojese na 1453 .
Puduch dosclo vrime od Boga zabilixeno à koje odredijo bisce pedipsati holost Garçku ,
D çinnih gannuti memeda " opchienitoga nepriateglia protiva Garkom sammo trista igliada
vojske po zemgli , a sluh igliada po moru , kako pisce Florian Campi, olli trista i pedeset
igliadi , kako ochie sagredo. Ukazase dakle vojska turska pod czarrigradom 1453. drughi dan
Aprila Missecza , a dumalo dinà dojedrise brodovi od boja , stoh Gallijah i dvista od svak
ke varste ostali Bujni Brudova
Imadisce Memed jednoga ungarcza , Mestra varspa , koi znadisce salivati Tupove , ovvih iz
Megiu
 çigtahu czar
Megiu ostali topova sallih dva puno vellika, i strahovita , koji najvechie zlo jedanse
rigradu , alliga pokara barzo pravda Boxijah , jer on istih scgnima vladajuchi; razki
de , terga odnese ù Ater. Viddise dakle nesrichni czarrigrad , koga okolisc bìsce miglià ose
sammnajest , sasvih stranah ukruuxen od turràkà. Takoger i vas konalich czarrigradski napu
. . gnen brodòvà Bojni. A poslih nikoliko danà ugledascesc çetiri darva , olliti Nave vedlike,
kao četiri kastela , jedan poslan od czesara Rimskóga , a trih od Republike Genuexke czarri
- gradu napomnoch ; i ovvih spomochiu vitra ullizosce u tisnii konnalich czarrigradski , alli bu
duchi pristao vitar , i açinnitose tiho kao mliko more , stadosce na moru iz pod czarrigrada ,
kakono çetiri sckoglia , dasse nemogahu pomaknuti natragh , ni naprid . Turske Galije sasvih
stranah gni obbletisce , spomochiu vessalah , allisse tolliki ogagn prossù iz Navah , da izlo .
mii , saçarga , i potoppih moghe Galije turske. Nesrichni gragiani bibuse popeli na kule , i
zvonike za viditi tah xestoki na moru ogagn . Czar Memed gledajuchi svojim ogzima stose
od gnegovih Gallijah Cignasce , mallo od jadda neczarce .
I buduchi uddarijo vitar pomochnik , Brodov i latinski otvorivsci jidra , zajedrisce pùt czar
rigrada po srid Galià , i navah turski , nasve strane ogagn prosipgliuchi , Galije Fuscte , i or
manicze turske topechi, zdravo , i vesselo ù czarrigrad dogiosce. Tarràkà , kakko onni istih
kazasce poslih , poghinulo bisce dvanajest igliàda , a karstjànà sasvim mallo . Memed rasargen
zove pridase Passu Capetana od boini brodova s' odlukomt damu svojom rukom glavu odsice
jermu nije bastalo dobiti latinski Brodova , neggo mnoghe izgubih Galije i vojsku , alli vide
chiga svegga karvava , i brez jendoga okka , uztexe sabgliu , alli neuzmaçe Buzdohan , neg
goga òn istih poççe nemillo bitti. Bisce Constantin czesar zapri io konalch czarrigradski s'jede
nom verrugom , gvozdenom , i zada postavijo nikkolliko Gallijah , i Navah , dasse curski Brod -
di nemogu priblixati Gradu , masse i tommu memed domisli jer cinnich jednu noch , brez buk
ke i oglascegnia , priniti poglem mnoggo nàvah , i Gallijah ' ų porrat od czarrigrada ; s'vel
likim strahom , izaçugegnem gragianah . Poslih tògga poççè sasvih stranah , s kopna i mora
grad bitti, SES

Slidi Goveregne od Jurisca Parvoga.

MTesrichni Constantin neimadisce u gradu izvan scest iglià dà svoji vìrnt vojnika , i trih
IV igliade Genuexà , i Mlecichia , koji bihu na pomoch czarrigradu• doschi , a ostalo sve:
Gospode , kalugerà , Pòpà , i ostaloga Puka czarrigradskoga , u kojim Mallo uffagne darxasce
buduchise protiva ġnemu sve uzdiglo , ne za druggò , neggo jer nastojasce sjedinti Garke.
slatinim , scto smutglivczi podniti nenibgahu , vollechi izgubiti sebbe , grad , czesara , i cze
sarstvo , negga dassè dvi czarque , istocna , i zapagnia sjedini, kakose ofçito oglasi Luka No
taro Senatur ezarrigradski, i Ġenera od Brodòvà bojni, koji reççe Puká pristrascenu ovvè ri
çi ; Scto plaçete grágiani , svakakonamje boglie gledati turske saruke po Czarigradu , neggo.
Rimski Cardinàld cžar gliene klobuke. Ali Bogh pravevni barzo hotti pokarati spavaocza , i
smutglivcza , jer kada czar osvoji grad : iggè pridagn receni Luka svoizim sinovim , terga .
possè moliti daga pustih Mirno uxivati zemgle i possidovagnia svoja stàrà , adachiemu oççi
tovati misto gdi bisce zakopao mnoggò blago , to jest jaspre i drago kamegne , mallo prija
neggo turczi grad uzesce. Ma poslusaj sctíocé draghi scto pravda Boxijah uççinnih , czarmu
recse ovve rici : Ah pse brez dusce , jer toh Blago nisi dao tvomu nesrichnomu czessaru do
moxe vojnike kuppiti , tebbe , i sebbe od moje sabgle braniti ? Kako tih moresc obetavatu
menni onnd sctoje moje ? Kakosam grad osvoijo gospodarsam od svegga sotose u gradu
nabodih . Zapovidih dasse possiçe on , i opaki porrod , i toh bih izvarsceno .
U 'svakò. vrime Çarczi latinski nepriategli bihumu nigda vechie scto ù vrime gniová skon
çagnia : Ganutije na dospitku barxeje , govore Mudraczi; a od ovvè smutgne bih najvechi
uzrok jedan kaluger immenom Genadio , koga vas puk za sveta darxasce , ovvih nigda nepri
stavasce podbune cinechi , psujuchi jadnoga Constantina , Patriarui, Poppe, i sve ostale , koji
oskladu nastojahu . I ne samo bih ù ' gnima holost , i nenavidost , dalli joster i vellika lako

chiati vojnike, premdaje od mnoghi pitao , alliga dadosce nasramotu zglavom czarru svo
mu dusčmaninu . I ostavivsci za sada svaka , kojase tadda dogodisce od jürissa parvoga çin :
pim govoregne.
4 . Videchi czar Memed daje grad 'na punno mistah probijen , dadde naredbu dase jurisc çin
nih , i on istih , za dati vojsczi slobod i priliku , uzjasczì na kognia , pak prid vojskom uppu
tise praina gradu , a zagnime sva ostala vojska , ter sasvih stranah gnegga okoliscisse i na
gnega uddarisce , mnoggo stotinah skala uzgrád prislonivsci, ter uzza skalle na Bedene od grada
Skaguchi , alli koHikojise uzza skable pegnahu , tollikoji suinoyrar lechiasce, A najpirvi , koji jurise .
signahaides
cigniahu , bihu nesrichni Czarzi , i Enneni, podloxniczi czarrevi , na sillu dignuti i najur"
usillovani za primiti parvů xestinu od ognia. Od jutra do mraka türczi nepristasće na grad
taçati ; mase - graġiani vitexki podnesosce , jedno mnostvo neizbrojeno pobivsci turraka.
Czar Constantin preinda mallo vojske imadisce viteszkise podnosasce , a imadisce i Varsne
generale , navlastito od Genue , i Mletaka , kojizim Constantin zabilixi mistà , gdi koji ima
disce stati, i protivase turczim harvati. Za braniteglia dvora kod Blankèrne_ bils postavglien
Jerolim Minio Poklisar Mletački. Za çuvalcza vellikoga dvora , recenoga kod ustal lavski ,
bih postavglien Petar Julian , velliki, vojnik , i Capetan Catalanin . Za braniti Casteo od se
dam kùlà , bih postavglien Theofil Paleologh , Rodijak czessarov. Manuel Genuex , Gospodia
çich i Varsni vitez , imade naredbu braniti vrata Zlatna. Justinian Genuex , shaxņi Vitez , j
Plemich , Genera na mistc czesarovo , imade naredbu braniti vrata S . Romana , prama ko
jimse bisce czar s'Jagniçarim uttaborijo , i na koja najvechia snaga uddarasce. Dva bratta
Troita od Genue , Pava i Antun , bragniahu vrata pram Jedreni , i ovvih tollikò pobisce
turràkà , dasse nemoxe vechie ? Dvá Capetana Genuexka , Jerolim i Leonardo bragnalu vrata
Silocernu zvana. Todor Caniscto Capitan czarrigragianin . bragnasce vrata,_ Karsiu zvanat
Luka Notaro Garçki Genera bragniasce vrata od turski Gallijah , . i Navah . Dimitar Cantar
cuzen , i Nicefor Palleologh zet gnegov , Principi Czarrigradski s' ostalim Plemichim Garckim ,
bragnahu velliku czarkvu od dvanajest Apostolah reçenu. Kalugeri , Popi, i ostalih sveçeni
czi, obdan çuvahu mista od czesara zabilixena , obnoch s ' Pukom karpgliahu zidove razyaglier
ne , i probijene od turski toppovah . Svisse reçenih Generali tolliko junascki na svakomu ju
riscu takko vitexki podnisce , dasse izrechi nemoxe. Za pedeset i vechie dànà turczi nepzi
sfasce bitti czarrigrad , i na jurisc tarcati , alli nebuduchi jose dosclo vrime od Bogga ząbili
xeno , uzzetiga nemogosce , dalli mnoggo , i mnoggo ighàdà pod gnim osta martvi. Dogiosce
Duhovi , i taddà bih od mnozzih vigenna jedna svitlost , gdi izletih iz grada , ter knebesih
polletih , Ovvò çuddo uzzesce turczi za sve u srichiu , a Garchu Nesrichiu , kakose i dogodib .
Na dvadeset i sedam maja , a nadan prisvotoga trojstva , prosvitlise sve Poglie okko czarri
grada ù veger recenoga dneva , turczi poçesce cinniti molbe Boggu i svomu lasczu, sveczu
dajim daddu dobrų srichiu za osvojiti Czarrigrad , à sjutra dan uççinisce velliki procession
za dobru srichiu . Gragiani toh gledajuchi vehomaše bihu pristfascili , i onni poistih nacin
mogliahu Bogga i processione cignahu , alli jurve bisce Gospodin zatvorijo svoje oççi i usci,
da nevidì , i neguje gniove rughe, i xalosti. Constantin poznajuchi dasse turczi spremahu za
uççinniti velliki , opchieniti , i najposlidgni jurisc na grad , dozvà pridase sve Glavare , Go
spodu , i ostalih Puk od Czarrigrada pakjim ovako govoriti posçe : Doscioje czarrìgra
n giani vrime , olli dasse , spomochiu boxijom obranimo olli da svi poghinemo svak dakle
yg snaxno , kripko , sardito , i jako opchienitoga nepriateglia çekaj , i na gnega uddari. Şju
y trachiese viditi vasca gliubav prama Boggu , svetoj virri , vascoj diczi, Rodbini, otacbini
og vascemu częsaru , i svemu czesarstvu . Akose obranimo , tochie nasci uzrokovat grisi .
ng Slava Boggu i Bogorodiczi, primimo dobrovoglno za grije nasce . Svakse pokaj, skrusci , i
no pravo izpovidi , ter akko nasce i poghinè umarlo tilo , nekaje spasena dasca. Svak svako
mu prosti uyrigegnia stari , à ja od svihu vas oprostegnie pitam . I nemojtecziniti da
og samse pristrascio , olli uffagne od oslobogegnia izgubijo , jer s pomochiu Bogga , dobichie
yn mo nepriateglie nasce . Akkoliseie pak priblixalo vrime od nascega skon çagna , falà Boggu ,
ng i Bogorodiczi z samo ovvò xelim , da svakki od vas budde osvetiti Bogga proliveci karv
ng za poganika , a sctochiu jah uççinniti, akko Bogda ter svanemno zdravo vidichiete " . Gospoda
Redovniczi , i vas Puk sluscajuchi take rici , gorko proplakasce. A Constantin naredivsci sya
kà , koja potribita bihu za doçekati svu snagu vojske czarreve , ottigge u svetu Sofiju , uççin
nih svellikim skruscegnern izpovid Generalu , kolliko da znadisce , dachiese barzo s'ovoga svita
diliti , i takò uççinisce mnoghi ostalih . Ottigge poslih togga u svoj Palacz olliti dvờr , dozva
pridase dvorane ter poççe od gnih prostegnie pitati, i ovde bih velliko prolitje suzzà od
gnegove obiteli , sluga , i-dvorana , koje punno placne , i xalosne ostavivsci , dilise k ' vojniczim
za pobitisse sczarrem Ormanovichiem .
Purczi Uccinnisce Velliki Juris na Grad .
N A trih sata prija zorre brez vikke , bubagnia , i svirala uddarih vechie od stoh igliada
turraka na grad , alli sve furde , to jest stose .najgore i nevaglialije u vojsczi nahogia
sce , ne za druggo , neggo da gragiani gnih sikuchi izmorese , i uççinne slabbi, da nisu liarnihar
vatise prama jakosti , koja immadisce nagne dochi. Ovvih parvinczi nesrichni tako iz
ghibosce , dasse od gniovih tilesah napunisce Jarughe czarrigradske. Kada pak zorra za - .
bili , uddarisce turski bubgni, i tambalasi , zavikasce vojnicri turski, uputiscese protiva grada ,
& me
 124
a megiu gnima czar , na jednomu kogniu plemenitu i oholu ; donisce mnoggo igliádå skàlà ,
dassakà , grèdà , mascklină , pollùgà , motikà , i ostàli çudesa za uzzetti Czarrigrad pripravglie
nih , na koga sasvih stranah , s' mora , i s' kopna -bibu udarili. Gragianise takko snaxno tur
kom oprisce , da nije moguchie virrovati, bijuchi turke stopovim , granatam , puškam , stri
lam , stinam , svrillim Paklom i sumporom , ter pobisce turrakà dasse ni broja nezna. Trih de
bela sata turczi nepristasce z' gollim sabgliam uzza skalle na zidove skakati, alli kollikoji uz
lazasce , onlikoji niz bedene starmoglav padasce, koji brez ruku , koji brez noggù , koji brez
glave. Najvechiu Mukku podnese Justinian Genuex , jer na . gnegova vrata czar sasvom snagomi
od Jagniçarà uddarasce , i tollikò turski glavà odsiçe , dabise od gnegova junasctva kgnighe po
svitu setampale kao od vojvode Janka , dasse na poslidku nebude osramotijo kakochiese viditi sada.
Nemoguchi turczi uzzeti Czarrigrada , pocesce bixati natragh svellikom gnievom , scțetom ,
i sramotom . Alli , ah moj Boxxe vellike xalostí , holost Garçka nektise smiriti dokse neizko
renuh , jer uzzage sve muscko i xenko , malò i vellik ) na Bedene od grada , ter setobi imali
zafaliti Boggu daije od smarti izbavijo , onnò istu smart nemilu zoviju daji umorih viçuchi
izza svega glasa , i rugajuchise turkom dasu xenne , dasu plascivicze , i daimse nebastà povra - -
citi natragh za pobitse scgnima; Tolliko czesar, kolliko receni Genera Justinian karahu nehar
ni Puk da muççè , alli nebbih moguchie zamucikatiſh , i takko czar rasargen sinnih svu vojs .
ku nagne uddariti. A reçenih General Justinian rasargen protiva czarrigragianom , ostavivsci
vrata svetoga Romana pobixe sasvim svojim vojniczim u navu , tadda turczi recena vrata os
vojisce , kojase prozvasce od turraka Demir Capia Turczi ullizosce u grad ; i poçesce seb
bicze sichi gragiane. Czesar siromah u rukese xiv nedaje , neggo izvadivsci sabgliu odsiicza
sce po gradu turske glave , ma buduchi vas izragnen , i issigen , padde sikuchi turke na zem
gliu martav , komu glava bih odsiçena , i czarru prikazana. U ' czarovu S . Sofie bisce uttekao
Patriara , Kalugeri, svi Principi, sva Gospoda , Monake , Principesce , i sve Gospoje , czine
chi dachieji Majka Boxija braniti od turske sabglie , alli i onna bisce zatvorila oççi svoje ,
da nevidi gniove rughe , i neçuje gorkoga plaça , buduchi onni millo prija zatvorili recenù
czarkvu , dassé ù gnoj leturgije negovore , jer bijsce ù gnoj rekao S . Missu Cardinal Rimski .
Razbisce turczi yrata , ullizosce ú czarkvu , poçesce sichi , klatti , i nepocteno dillo zgospojain ,
i divojkam diilovati ; josc i drughe pogarde , kojese neimadu imenovati poçesce cinniti; Neiz
brojeno srebro , zlato , drago kamegne , i ostale stvari veproczignene , koje bihu unili ù recenu
czarkvu , sve pokupisce, i odnisce. Nisuga tilli dati svomu kragliu daji brànì, dadoscega na
sramotu czarru , koji gnih izkorenuh . Uzzesce dakle turczi Czarrigrad na 1453 . drughi dan po
SS. Trojstvu, i u gnemu czar utvardi svoje pristoglie do dneva danasgnega.
Pisma Svarhu Kgnighe, koju pisa Czesar Czarrigradski, imenom Constantin najposlidgnih ,
Papi Nikoli Petomu, i svarhu odgovora koji dadde recenomu Czessaru .
T7 Gniggu piscè czarre Constantine A evoti tvardu virru dajem s te
I Czarrigrada nesrichne godine u Neksam drughi akkote izdajem alce
Terie scaglie Papi vellikomuo t on Sillovachiu moje Podloxnike 2
Po imenu Nikoli Petomu , Patriare i sve sveçenike ,
U kgniziga lipo pozdravgliasce , mife
Da poznadu tebbe za glavara
Kanno oczu termuse klagniascę Issussoya Pravoga vikara
Niz obrazje suuzam oborijo Rimsku czarkvu josc za majku nascu
Ovakoje Papi govarijo :
Izpunichiu svu odluku vascu ,
Olli sada olli vech ikada Pozninomu odgovara Papa
Spomenise osçe czarrigrada s
Bilu kniggu suzziczam natapà 23
Turczichiega barzo osvojiti i Nije vrime czarre Constantine
Menne tvoga sinka pogubiti:
Vechte molliin kanno ocza moga . Zuat napomoch Nimcze ni latine
I vikara Bogga vellikoga
Jerste Boggu punno dodijali s er
I latine tescko izvarali
Tvoji sinczi u nevogli czvile
Nuder piscì listak knighe bile , Duha svetogh ù vami nejmade
Vaglia davam i czarrigrad pade.
I scaglije duxdu mletaçkomu ** Nije missecz ni godina dànà
Od Starinne Priategliu momu
I svim krunnam svittim od zapada : Odkadavas çekka vasca majka
Kojanoje od bogga vladana
Neka dogiu branit czarrigrada. Terchie xivit do sudgnega denka
Svetih osce potribaje taka Svetih oczi sabore cinnisce
Dame sada branisc od turraka A latini blago iztrarisce
Uzmi menne za svojega sina
Poscaglimi napomoch czekina. Da ù miru snami pribivate
I da vascu Majku poznavate ;
U saborim vise obetaste an :
I vlastitim perrom podpisaste
Dachietese snami milloyati ;
Kanno Bratja lipo skladovati.
Alse jadni vazda porekoste . ..
I od svete czarqve odpadoste
Govorite riçi svakojake
Darxitenas kanno marczignake.
Vih vollite gledat sarukąsca
Negh ' da svama vlada majkà vasca
Rimska czarkva Boxja zarucnicza
Koju Bràni Maria divicza.
Neposcteno latine psujete
Po svim mistim kudda putujete
Latinichie izgubiti Dusce
Iidduch xabbe i ballave spuxe.ne
Od Rimskese odmechiete czarque
Ter proklestvú na Papu mechiete .
Anathema buddi lukavomu
Nevirniku Papi latinskomu. '
Dichie Vranne orla pogubiti
Dil proklestva Papi nahuditi.
Vasce dusce nemilo trujete
Kada Papu pogardno psujete.
Zlo govorit , opsovat çovika ?!
Nije grija nitije griscichiar
Spuxe jisti zlassu privellika
Nichie vidit bogga ni Boxichja . !
Reczi menni czarre Constantine
Jelli taki nauk od istine
Dichie spuxi nauditi dusci
Dilli kozle kojese udusci ?
Nechije jichie duscu otrovati
Kogga buddè trizno blagovati
Neggo grisi i nevirnost vasca
Kazat pravo toje duxnost nasca .
Kochie rechi da pravedan nije
Svetih sabor od Calcedonie
uville .
Koji prokle jednogh poganina
Eutika czarrigragianina ,
Dioskora od Alexandrie
Patriaru josc i drughe scgnime
U koizim pravednosti nije
Jer boxije opsovasce imme ,
Na Issussa kada zavikasce
Dvi naravi ù gnem zanikasce
Da nejmade Issus çoviçanstva
Priuzeto bisce od Boxanstva .
Svetih oczi Bogga proslavisce
Anatheme nagne postavisce
Sjedinisce Garke i latine
Znadesc i sam czarre Constantine.
Al neproge punno godinicza
Megiusesse zavadisce dicza
Jer razdìli latina i Garka
Akaczio Garçki. Patriarka.
Czesar zenon takose zovisce
Patriari ù pomochi bisce
Papa gnemu scaglie Poklisare
Svete czarque duhovne likare.
Da sjedine dva millah brajenas
U jedinstvu virre odgojena
Alji czesar ù tamniczu mechie
Svetu czarovu vech za majku nechie.
Za cetarjest í vechie godinah
U tamnosti Garczi pribivasce
Boghjim dadde czessara Jusctina
Koji pravi zakon poznavasce ,
Bulgarskoga rodda i plemena
Slovinskoga nascega imena
Srichian bisce tad ovvih monarka
Scgnimse sloxi Ivan Patriarka.
Izbaviti Garke nastojahu 2009
Iz tamnostih ù koizim stahu
Bilu kgniggu onni nápisasce
Oczu Papi terje prikazasce .
Milosarge od gnega proscahu e l
Pomiritse scvarqvom nastojahu
Kadje Papa kgniggu progledao
On od milla bisce zaplakao ,
I zagarli kanno svoga sina
Pravovircza czessara Justina
Patriaru i sve svecenike ,
Issussove prave naslidnike. Nel
. Punno godin u skladu xivisce
Kanno bratja Garczi i latini
Najposlise onni zavadisces1304
Protivise Foczio istini , bo
Na silluse çinnih Patriara e crede
A špomochiu Mihjla czesara IV
Ignaczia ù tamniczu mechie
Sklad i gliubav od sebbe odmechie.
Morih gnega i xegiom i gladom
Patriaru ter muççih pod Bradom
Branih Papa svetogh Ignaczia
A prokligne i kara foczia ;
Al Foczio zatò i nemarito
Neggo gliubav bratinsku pokyàrih
Ter razdilih dva milla Brajena
Svete czarque Mlikom zadojena
A sctochiuri druggò govoriti
Kakolchiuri oççi otvoriti
Viddisc i sam u istoku tminne
Kako Garczi gledaju latine
Volleh vidit turke i ajduke
Neggo Rimske czarglene klobuke
Volleh dajim zapavidà Passa
Neggo Papa olli czarkva nasca.
I tvoi Bratacz punno nastojasce
Czesar Ivan imenomse zvesce
Da sjedini Gàrke i latine
I da od gnih nikko nepoghine. .
Ugenio tadà Papa biscen
Gnemu czesar bilu kgniggu pisce
Ginni sabor kuppi svete ocze
Primi Garke pod tvoje kriocze.
Na kgnigumu Papa odgovara
Ter czesara lipo nagovara
Nu podigni tvoje svecenike
Patriaru i Garçke vladike
Ter
 126
Ter dogite do grada Ferarea s?
I dovedi Bogoslovcze stares
Koji znadu Mudro bessiditi
Dva Naroda lipo sjedniti
Poslachiuti trih Galije tanke
Oddi k ' menni voddi Patriarke
Nestarajse czessare zairom
Neggo putuj k ' Italiji srimirom .
Rad gljubavi Boxijega sina
Stoh igliàdà stratichiu czekinà
Za spassegne jstogni czessàrà
I gniovih slavni Patriarà .
. Kada czesar bilů kniggu primi
Od vessaglia mallo nezanimi
. Pak podixe svoje Patriare
Mudre gliude Bogoslovcze stare.
On ostavih Svoje bile dvore
Ter ortigge niz toh signe more
Zdravo doge duxdu Mletackomu
Od starinne Priategliu svomu .
Gospodasu pridagn iz scetala l
U Gemmiju gnega postavila
Koja bisce svilom pokrivena
I sva çistim zlatom pozlachiena
Za Cantasce te deum Popovi
Zagarmisce silleni Topovj Dans
Potresese darvgle i kamegne
Od radosti svak daje zlamegne . I
Castih gnega dvadeset danaka
Svitla krunna duxde od Mletaka
Pak doprati Priateglia draga
Do Ferarepabije loga grada.
docekao
Lipogajee Pa
Papa doçekao
Prid czesara bisce izscetao
Kadje czesar Papu ugledaho
Prid gnimeje na kollina paho
Almu Papa kleçat nedadisce
Zarukuga uffatijo bisce
Terga gliubih kanno sinka svoga
Rad gliubavi Bogga vellikoga
Zagnim iggè Jozip Patriarka
Od istoka svitlost suncza xarka
Svi Biskupi i duhovni oczi
I ostalih Garçki vladaoczi.
Tuse s' Papom lipo pozdravisce
Pogliubisce i razgovorisce
Poslih neghsu onni poginuli
U saborse jessu podignuli.
Sidde Papa na stoczu zlatnomų
Na pristogliu punno vissokomu
Z ' Desnu gnega czesar od istoka
Izpod gnega Gospoda vissoka..
S ' lìyu stranu Jozip Patriarka Cins
Za pristogliem Rimskoga czesara.
Izpod gnega ostalih Biskupi
Sveteh czarqve temegliti stupii.
Tuh bijasce mudrost izzabrana
Od istocni i sapadgni strana
Tuh mudraczi tanko govorisce
Bogoslovczi Pisma otvorisce .
Izzabrase dvnnajest mudracza . .
Od latinah sve Bogoslovacza .
A dvanajest Garçki duhovnika ,
U nauku nebihim prilika. : .
Disputasce tanko i vissoko
Velleznano i punno duboko
Od izzoda duha Prisvetoga
Starescinstva Pape latinskoga , .
Od Pravednì duscah oççischiegnia '
Od sceniscna kruha posuechiegnia
Jostalah mnógah govorahu
U saboru lipu razloscahu .
Meggiu Garczim naj mudrihi bisce :
Bezarion takose zovisce
Arczibiskup od Niczea grada
U mudrosti posctenose ulada ,
A zagnime od Effexa Marko
Ter razloxì vissoko i tanko
Arczibiskup od offesa grada
Alli Marko negliubgliaasce sklada.
as
Dva bijahu od latinske strane
Naj mudrii koji razlogh brànè
Jedan bisce Mudri czesarine
Istinaje Czarre Constantine ,
A drughise dominikan pisce
Gnemu Ivan lipo imme bisce
Privissoko ovvih bessigiaha
I duboko vazda razloxahu .
U Ferari sabor nedospisce i
K ' Fiorenczi vechse uputisce
Tuh dispute vellike bijahu
Razlozise duboczi nossahu.
Mallo toggah postajalo vrime
Nu posluscaj czarre Constantine
. Razbolise Jozip Patriarka
Slavichiese da sudgnega danka ,
Jer uççinih dilla plemenita
Prija neghse dilih s' ovogh svita
Zove staracz slugu Nekteriju . .
Pak zapita divit i Artiju .
Na Rukuse naslonijo bisce
Staracz Jozip ter ovako pisce
la virrujem s' Právovirnim skuppau
Daje Papa Glava od Biskùpà .
I ovoje pravedna istina
Duh izlazi od ocza i sina
. .. Ispovidam joster temeglito
Dasse cistè dusce vrimenito , .
I zovese misto oggisetegnia
Disse Muççeh radi sagriscegnia
Oçcisctene na nebessa lette
• Vidde Bogga i gniegove svete.
U Prisanse posnetiti moxxe -
Ka i ù kvas ja vírrujem Boxxe
Toh izustih a dusciczu pustih
Imme Boxje spomigniuch ù ustih
Kada oczi svakka izvidisce
. Dvà norada lipo sjedinisce
Vesselise malo i veltiko
Nitse tommu suprotivi nikko.
Neg
 Neggo jedan od Efexa Marko Patriari i svim odmetnikom
Plakalobi josc i suncze Xarko Rimske czarqve Indim naslidnikom
Kada doge g ’bilu czarrigradu Josc divojke vasce koludricze
Guli Marko svoju rùsù Bradu. Joholò Garcke udovicza
Tuxbu çinnii groznè suzze orri Kunnuh menne odczarqve glavara
Staracz Marko ovako govorii Patriaru i tebbe czesara ;
Nasci otczi zakon pokvarisce Al gniove Anatheme gliute
S 'latinimse lipo pomirisce. Nisu varsne da pauka smute
Staracz Marko negliubgliasce skladan Kammolichie Boxjega Vikarar
Kuppil vojskú okko Czarrigrada Koji grije prokligne i kara.
Svecenike svoje naslidnike Ah moj boxxe golleme xalosti
Kallugere i Garcke Vladike. Kochie podnit Garçke oholosti
U Pustigni sabor uççinnisce Kolli gnima gliubav pokazari
Na czessara proklestvo stavisce Svitle kraglie ter napomoch zvati ;
Joscjim ni toh dosta nebijasce Mojomtise virrom obitujem
Vech na pomoch Herretike zvasce , Dochie vrime kakko niscto cujem
Dasse dignu protiva czessaru Dachie klagnat ù sofihi turczi
Od istocnih stranah Gospodaru Robbichievas gorrè negh Ajduczi.
Smiritise nighda nemogahu Alli neka znadesc Constantine 60
Patriaru svoga proklignahu Date punno gliubim doistine
Megiu nami daje gliubay starà - Mollitichiu duzda Mletačkoga ,
Poslaosam moga Poklisara Dati brànì czarrigrada tvoga ,
Cardinala Boxjegh namisnika u I mollichiu kraglie od zapada
Nekavamje posetegne i dika ; Nekti dadu pomoch iznenada
U sofiji kada Missu reççe so on Setoje rekka toje uççinnijom
Missu reççe al Jedva utteçse Sveje kraglie po redu molijo ,
Jer zavika malo i velliko Alji Papu umolit nemòxe l o :
Ajde nadvor gliudska nepriliko. Jerse bisce rasardijo Boxxe
Anathema Papi latiskom M Na nesrichno od Istoka czarstvo in
Constantinu czessaru Garçkomu Horti daim pomagnka czesarstvo.
,, Nerazumim ja moj blagodarni sctioçe Rischianine , zlo govoriti od Rischiàna , kojisu od
, , nascega mnogociasnoga , i Slavnoga Jezika i Naroda , jer nenahodim dassu onni pocetak od
* nesklada , smutgnie , i razdigliegnia bili neggo marzim na oholost Garçku koja bih uzrok
-99 od nesklada megiu Bratjom , od izgubgliegnia Czarstvą gniova , josc i od svii Banovina
im slovinskii , koje jeçè pod texkim Jarmom Turskim , razdilivsci Bratta od Bratta , i Prija
teglia od Prijateglia , neka moggù prija skonciati, i lascgnie sebbe , i svoje imagnie izgubi
ti. Nagnie dakle immamo marziti , jersu uzrok od svega zla duhovnoga , i Tilesnoga bili ,
ne samo svoga , negoli i nascega , protiva kojim sveti Pava piiscè i texkose tuxi , kakose
setije ù gniegovim kgniggam ; a vami nossim ciast i svako posetegnie , kakono Junakom
Vitezovim , i Gospodi slovinskoj , molechi Bogga , i Bogorodiczu dasse svi sjedinimo u
jedinstvu duhovnomu , pravovirstva , i gliubavi nascega Issukarsta , alliti povasc nacin ,
,Rista Amen .
Nahodise ù mojim proscastim kgnixiczam , ù govoregniu od kraglievichia Marka , daga
Rischiani za sveta darxè : onnò niisu riçi moje , neggo nadometak jednoga koije moje la
my storie pripisiivà , zatomi neprimi za zlo , jer ja kriv nisam .
Sliedi Pjesma od Uzetja Czarrigraskoga , Izvagena iz Kgniga' Floriana Campi, Prenesena u
Jezik Preoslavni, i Sloxena po Starczu Mjelovanu , a Prekazana Gospodi Rieschianskoi.
7 Gniggu pisce Momçe sveznadare Bulgarije i od Romanije
A Iz Jedrene grada bijeloga I ostalih mjestà i kragliestvå.
Na igliadu çetiri stotine Kad Costantin bielu kgniggu primi
I pedeset josc i trih godine , Kgniggu sctije a suzze prolije -
Terje scaglie g’bilu czarrigradu Pitajuga Rieschianska Gospodaj
A na ruke czarra Costantina Setoje rebbi czarre Costantine ,
Kuppi vojsku millih gospodare Kojatije czviliti nevoglia ini
Igge nate Otmanovich czarre. Á llitije netjak poghinno ic .
U ' gnegaje vojska siellovica Po imenu komnen dimitria
' Od Axije i od Tatarije Bojak bijuch s' czarrevim delijam .
 128
Odgovarà czarre Costantine
Progtemese Rieschianska Gospodo .
Nije menni netjak poghinuo
Bojak biiuch s' czarrevim delijam ;
Allimije czvielit nevoglia
Jer eyvomi liestak kgnighe doge
Od Elçije moga sveznadara
Iz ledrene bijeloga grada ,
Daje czarre vojsku sakuppijos
I da mjeslih uddarriti name to
A jah nesmim doçekati gnegga
Jere nejmam mochi ni pomochi.
Svissu Bani menne odbjegnuli ilo
Protivasè menni uzdjegnuli 12
Obborrichiè ù suxagnstvo menne ,
A barzochiè obborrit i sebbet
Svaje moja zemglia porrobgliena
Od Memeda czarrà neviernoga
Do bijela grada Czarrigrada
A brazochie osvojit i gnega SC
lere nejmam bratta ni rodjakato
Nitti immám draga priategliati
Kojibjmi u pomochi bijo
U ' Potribi novcze poklonijo .
Mallenoje vrieme postajalo 's son
Ugledase vojska sillovita p is
Okko bjela grada czarrigrada i Dachiesc branit svjetlu krunnu moju
Drughi danak aprila mjessecza ,
Sjelna vojska czarra neviernoga
Po imenu Memeda drugoga 38 13
Stoh igliadà po izbor kognikà
Dvi stotine igliadà pjescacza.
A na moru blizu Czarrigrada
Stoh gallijah dvista ormaniczah
Cinnih u sve siljenih turràkah
: Za çetiri stotine igliàdah I I
Gledaije czarre Costantine gozel
id Iz bijela grada Czarrigrada
Gledaoje terje govorijo
Gegga sluscah malo i veljeko.
- Ah moi Boxxe çudda privelieka
leli vechie na svietu çojeka t
Koji nije doscah Czarrigradu
Pohoditi czarra Costantina ? Ovog .
Turskoj vojscži kochie odolitian
Kol' onlikù sjellu doçekatiet vir
Scest igliàdà vech nejmam vojnika
Od mojega naroda Junàkà.
Trih igliade doge vjetezovah .
Od Mletákà i Genue grada
Uddarichie pedeset turràkà la
Na svakoga mojega lunàkà. 320
Al dokmije na ramenu glava 20 ball
Nechiu predat turkom Czarrigrada
Jedda Bogga i Bogorodicze
I Sofje u sred Czarrigrada.
Pakse skoççih na kognia golema
Ter ottigge preco Czarrigrada
I razgledà Czarrigradska Vrata
Nagne mechie najboglie Junake ,
00389 Theofila svoga Rodijaka regionas
Damu branih vrata pozlachiena
9816 I Casteo visce vràtà zlatnih ,
Koga Pobre sedam kùlà brani. 10
A Elçiju duxda mletaçkoga anty ud
Damu pazzih dvora bijeloga za
Od Sejmènà i od lagniçàra gol
Vjetezovah czarra sjellenoga.
Juliana mechie Catalana 06812
Od starinne çasna capetana og
oldi Lavska vrata da junascki brani ve
I da svoje postegne sarani.
A na vrata svetoga Romana
Czar Costantin postavijo bisce
Od Genue mlada generala ar
Justinian kojise zovisce ,
Pakje gnemu tiho bessidijo .
Generale sve moje uzdagne 10
Cuvai vratah svetoga Romana
Brani sjenko i sebe i menne ,
Jer najvechia sjella od turràkàsics
Na ovachie vrata uddariti og
Jagnicari ponnossiti turczici
Punnochie Bane dodijati ;
Alse uzdam ù viernost tvoju 202 I
I junasctvo tvoji vjetezovà Wats
I od gradàh bijeli zjedovah . se
Dva Trojla dva millà Brajena sa
U 'Genui gradu odgojena SALON
Antun jedno a Pavaje druggo
29 , If Od czesară naredbu primisee ,
Damu brane vrata od zapada A393251.
Pram Jedreni gradu bijelomu b ye
cint a Od kognikà czarra Tatarskoga 911 ...
pjescacza Pasce Bugarskoga teriyala .. .
Josc dozivgle Todora vjetezatori
[. . ! ? Od starinne Plemichia i kneza
25 l Niz obrazje suzzam oborijo o s
Ovakoje gnemu govorijo : site
Slugo vjerna Todore vjetexe o
Predajemti vrata od karscije - vante
Mnogochieti turczi dodijati s tes
Brani sebbe neizdaji menne. fr
. Dozivasce i Luku Notara i sistat ,
Generala od tanki Galia gtig in 2 . .
Scenatura czarrigragianina
LOvvakoje gnemu bessidijo : ihni
3) Generale sve moje uzdagnets sisal .
Pazzj grada od turski Galijah
Imasc dosta praha i ollova
I junaka kanno sokolovà.
Zovijasce dva Principa mlada
Od bijela Czarrigrada obbà 1
Niczefora svoga Rodijaka
I Todora silnoga junaka ,
l Terji scaglie damu czarkvu brane
A Od dvanajest Apostolah zvane
Kallugere ocze duhovnike
Mlade Poppe Garçke sveçenike , Pan

Ponnukuje czarre Costantine '
Dasse brane Prahoin i ollovom
I da molle Bogga brez pristanka
Od vecera ter do bila danka.
Al posluscaj moj milih Brajene
Sctori kaxe staracz mjelovane
Dojedrisce ceriri Gmeije
Iz daleka od zemglie lachienske ,
Svakà nossih ,po stoh Lumbarada
A Puscàkà ni brojase nezna
Punne bihu ogna xestokoga :
I junàkà od Genue grada.
Kadsu bili blia Czarrigrada
- Prista vjetar staddosce Gemije
Na sred mora kanno i Planine
Nitse mjeçù nitri naprid iggiu .
Evvo teska boja i Mejdana
Zavczosce czarreve Galije
Oblechiesce latiske Gemije
Na sred mora izpod Czarrigrada
Iz Gemijah puczaju Toppovi
Terse çuju kanno i Gromovi
Potopisce tanene Galije '
Izlomisce turske orinanicze.
Nebbi reka daje morski bojak
Vechbi rekao daje sudgni danak
Iz lachienski sillenih Brodovah
Sipglè ogágn nigda nepristaje.
Padde martvi Czarrevi junaka
Za dvanajest igliàdà turràka
Takò istih povidisce turczi
Kad Czarrigrad izgubisce Garczì
Lachienomje dobra srechia bila
Boghjim dadde vjetra maestrala
Zajedriste g' bjelu Czarrigradu
Po sred turski tannenih Galijah ,
Na sve strane vatru prosipgliuchi
I s' Toppovim galije bijuchi
Dojedrisce zdravo Czarrigradu
Pjevajuchi i popjevajuchi.
Memed czarre zanimijo bisce
Od vellike tughe i xalosti
Gledajuchi scajke i galije
Gesse toppè ù toh signe more.
Zove Czarre Pascu capetana
Damu rusù odsieçe glavu
A kadaga ugledao bisce
Izragnena i svega karvava , .
Nekti gnemu odsjeczati glave
Veckga bije teskim Buzdohanom
Bre dimsuze Pasca capetane
Kammo moje tannene galije ?
Pak namistih velljkè Toppove
Pram bijelu gradu Czarrigradu
Poççe gnega bitti sasvih stranah
I orriti do zemgle Bedene.
Pak dozivgle Pasce i Vezyre
Terje gnima Memed bessidijo
Sjutrah vagliah na grad uddarrjti
I na sillu gnegga osvojiti.
129
Koji parvi Skocsih na Bedene
· I nagn meine Allaj zelen Barjak
Za Pussuchiu gnegga ngcinniti
Od sve moje zemglè Romanie.
Kadalije danak osvanuo
Razviscese svilleni barjaczi
Uddarisce Bubgni i Svjerale
Za vjekasce po vojsczi çausci.
Pollechiesce uz Pogle kogniczi
u Uddarisce sasvich stranah pjesczi
Jurisc sinné od jutra do mraka
Czarrigrada uzzét neinogosce ,
Neggo pod gnim izghibosce mnoghi
A najvechte Garczi i Ermeni
Koji bihu sillom povedeni.
I na jurisc parvich odregeni.
Allise toh mallo i znadisce
Prama sjelli koja doscla bisce
Za pedesser i vech dannakà
Neprestasce bitti Czarrigrada.
Evvo Bratte i gorreh xalosti
Bogh ostavi nesrechne grescnike
Ugledase svjetlost na duhove
U bijelu gradu Czarrigradu ,
Iz gradaje onna izlechiela
Terje 'k 'vedru Nebbu pollechiela
* Kad toh guddo turczi ugledasce
Od veseglia skuppa závikasce:
Slava buddi Boggu veljekoinu
Dobra srechia Czarru çestitomu
Bogh pobjexe iz stambola grada
Predadega czarru Sillenomu.
Toje çuddo i Czar ugledao
Pred seje o ;xe dozivao
Terje czarre gnima govorijo
Posluscajte oçxe zakonosce , . .
Sjutrachiemo Davu proučiti .
I ramazan xestok uççinniti
Da akonam Bogh i srechia dađe
Ter Czarrigrad barzò osvojimo.
Kadalije danak osvanuo
Turczi svoju Dovu pronçisce
I Roinazan xestok uçcinnisce -
Nebiliim dobra srechia bila .
Toje gledà Czarre Costantine
Gledaoje terje bessidijo
Gegga slusca mallo i velliko
Patriara i svi sveçeniczi:
Uççè dovu turczi vjetezovi
Baschie sjutra na grad uddarritti
Svaki svoje izpovjedi grije
Pokajmose dok imamo vrieme,
Gliubimose i pomjerimose
Kanno Bratja i Rieschiani pravi
Akko nasce i poghine Tjelo
Nebilinam dusci boglie bjelo ;
Preoslavni otacz Patriara
Kojinovas i uççih i kara
Dachie nami blaosove svete
T'erchie ginnit dasse Memed smece ?
Sve
130 . .
Syakì buddi sarcza junasekoga s Al zavjeka malo i veljeko
- A desnicze Marka kraglievichia
Ter slobodno turke docekajte
I gniove glave odsjeczajte.
Akolse Preblixalo vrieme d o Odbaczite svietle sabgle vasce
Da mih nasce pogubimo glave
Ràd posctegnia vjerre i zakona
Slava Boggù i Bogorodiczi.
Boglenamje poghinut poscteno
Negh na svietu xivit neposcteno
Svakkj raddi osvetiti Bogga
Jachiu Bogga i Bogorodiczu .
Kad vojniczi gnega razumisce
Sve zaplaka malo i velliko
Svakse kaje i prosctegne pita
A najvechie Czarre Costantine.
Mallenoje postajalo vrieme
Sasvih stranah uddarisce turczi
Desset igliad Skalah preslonisce
Uz Bedene bila Czarrigrada .
Stoji jauk ragnenih dellijah
Stoji viska turski Bedevija
A zemgliase tresijasce krutos
Okko bila grada. Czarrigrada ,
Od Toppovah Turski i Rieschianski
Od Bubagnah i od Tambalasah
Od Kumbarà i silni Puscaka
Od Gallijah Turski , i Laschienski ,
Od svjeralah , i turski Piffarah
I od trubgliah Garçki i Lachienski
Od zveçagna maçah i sabagliae
Alla kagnia czarrevih dellijah .
Izghibosce Jagniçari turczi
I sejmeni ni brojase nezna
A niz Poglie karycza teczijasce
U signese morre salivasce.
Kollikosu visoczi zjedovi
Od bijela grad Czarrigrada
Martvisuji turczi nadjetili
Virruj Pobre mudri gliudi kaxu.
Czarrigrada nitad neuxesce
Vech sramotno natragh pobjegosce
Slidi Pisma Drugga od Czarrigrada.
Zvililaje Garçka czessaricza
u Constantina kraglia zarucnicza
U ' suxagnstvu Ormanovich czarra
Od Istogni stranà Gospodara .
Constantina cesto spomignasce
Suzze ronech termu govorasce
Dacje ustat milli gospodare
Constantine velliki czesare ,
Ter da vidisc sad xalosti moje
Ah nesrichne zarucnicze tvoje
Nezovume vechie czesariczom
Vech nevoglnom turskom robigniczom .
Nitme zovu Gospojom Garkignom
Vech Arapkom czarnom Prosjackignom
Koja nejma Bratta ni Rodjaka
Iz bijela grada Czarrigrada:
Jagniçari yiliste levente
I dellije Otmanovich czarra
Prepascite xenske opreghliace ,
Kad nesmite snami bojak bitti
Vech bixite kanno strasciveze
Poffalise Memede Salutane
Kollikoj glàvà odsjakao .
Ah moj Boxxe goleme xalosti
Tescketisu Garcke oholosti
Kadaije czarre razumijo
Svuje vojsku natragh okrenuo
Jagniçiari silloviti Turczi
Uddarisce kanno Marki Vuczi
Czarrigradska osvoj sce vrata
U Czarrigrad sjellom uljezosce ;
Isjekosce malo i velliko
Poggubisce Czarra Costantina
AT vjetescki poghìnuo bisce
Sikuch mlade turke lagniçare
Dyista ranah na gnemu bijasce
Al popoli turke pressiczasce
Pak najposlih czarnoj zemgli padde
Zemgli padde Boggu duscu dadde.
Sidde Memed na srid Czarrigrada
Na Pristogliu czessara Garçoga
Ter od tadà Ormanovich czarre
Sve ponnizih kraglie i czessarre
Sve po redu pozdravglia Rieschiane
Po imenu Staracz Mjelovane
Mollitemu vih Bogga za zdravglie
Nebilivam Pjesme iz vodio ,
Od Stambola grada bijeloga
Romanije i od Bulgarije
Od Mostara i ravna Kotara
Slavonije i od Ungarije.
Od lunakà lieke i karbave
I od Bosne vjetexke darxave
Na sabgliyam dobra srechia bila
I turskese karvcze napojila .
Nitti immah Sestre ni Netjaka.
Obilicja nejmam czessaricze
Terje moje potamnilo licze
Nemiloga dvorech Gospodara
Po imenu Otmanovich czarra .
Zlatnu krunnu nenossim na glavi
Svakme psuje i nemilo davi
Od Gospoje neimam zlameenia
Nitti nossim dragoga kamegnia .
Sctobi rekka draghi Pobratime
· Koji nossisc od Arvata imme
Koja s’koro bisce czessaricza
Constantina czarra zarusnicza ?. .
Posluscajme Kazachiuri pravo
Ah takomi Pobre biti zdravo
Ova
 Ovvoh hisce binih Czarrigrade
Poslih neggo ù suxagnstvo padde
Nejma vechie slave ni posetegnia
U ' gnemuse nedile prostegnia
Nitse karstih nitse izpovidah
Nitje çutti da ko pripovida.
Vech nesčtuje czarque ni otăresc !
Negh çxamije i tuiske munare
U ’ Sofihi nije sveçenìkao
Nitje ù gnoj Boxihi Prilika
Nedola zih otacz Patriara wodaco
U ' Sofiju pricestit czesara9119
Neggo oçxe, silloviti turczius
Koji viju kanno Marki Vuczi. 58
Nego voresce visce leturgije
Sveceniczi nekaraju grije o
Neggo açxe stijú Alkorane
Ternam gliuteh zadavaju ranne.
Oh nesrichni grade czarrigradrei v
Kotte tako nemillo izdade (ov )
Kammo tvoji kragli i czesari
Kammoliti tvoji Bani stårì.
Kojino se po svitu slavisce.
Prija neghte ù zlo postavisce
Kudse disce czarque i otari
Kolli tvoju lipotu pokvari ,
Kamoliti tvoja lipah dika- 03
Patriarra velliki Vladika
Kudse disce Pripovidaoczi
Zakonosce i duhovni oczi ?
Dissu tvoji bilih Manastiri
Slidih Pisma' od Kuchie Frankopanovichia , Izvagena iz Pofale , Koju Dadde Fra
Krane Glavinichi Istrianin Gospodi od Reçene Kuchỉe. Na 1628.
Mudilase lika i karbava :
U , Seto govori Bugarine savak
Kuddih . Pleme Frankopanovichia
I viteza Bana zrinovichia.
Svoje imme uzdixè i fall
Kojenoje pocelo od lani
Pogargiuje stare vitezove .
Sve slovinské Bane i knezove ;
Sitoje vechie Pleme kraglevichia :
Kossarichia olli kobilichia
Od Moſega roddà vitexkoga
Ina glasu - vazda junastkoga ;
Svuda stávě zrinovichia Bana
I Mfadəga kneza Frankopana
Kanno dássu s nebba döllerili
I od vika na Nebessih - bili ,
A neznad ' dassu od Tessaka
Od Çobana olli Prossijáka
Do ja ersu uzbijali ovcze
I dvorili po svitu targovcze ;
A sadase svitlt Banj kaxu . Plemenite Bane i knezove.
Ter s' texaczim nechie dasse slaxu .
A nejmaduh ù xeppu nji novcza :
Neggo isetuh pommochod"targovcza.
Toje cuo liganin Bariscai
Kalugeri duhovni Pastiri bo
Kamino tvoja zvonna glassovità
Czarrigrade lipoto od svità ? 13
Plemenită dissuti Gospoda
Od Garchoga Mudroga naroda
Dillisuti Garkigne Gospoje
Koje bihu narascegne tvoje ?
Dije tvoja Mudrost i Mudraczi
Kammoliti bijelih Palaczi
Sad ù gnima pribivaju turczi
Sitobi srichia dasse legu chiuczi ?
Kunnuh tebbe svi narodi svitas
Josc i gnega kogod zate pita
A najvechie od Istoka straneb.
Jerjim gliutè tih zadade ranne. )
Kunne tevbe zemglia Arbania
Bulgaria i Maczedonia
Slavna Bosna i Erczegovina
Kossarichia lipa Bannevina.
U 'tebbise zmije porrodisce
Koje ovveh zemgle porrobisce
U 'suxagnstvu czvilè brez pristanka
I progonstvu do danasgnegh Dankı.
Radi tebbe grade czarrigrade
Istinaje toh i dite znade
Oholostje tebbe pokyarila .
I nervinost na zemgliu baczila . we
Setossi nascao onnoh i uxivaj
U 'turskomu suxagnstvu pribivaj su
) Kukatichiesc kanno kukavicza
. Suzze ronit kanno udovicza .
Terje gnemu tiho bessidijo
Nebudali Bugarin sayisca
Allisisse brexan pomamijo . .
Nije missecz ni godina dànah
Daje Pleme zrinovichia Bana
. Od igliadě vechieje godina
Dasse zvasce knexe od Nadina
Svassu takkah vellikà Gospoda:
Od nascega slavnoga Naroda
Nikko nezna od kadásu bili
Ni Gospodostvo kadsu zadobilf .
Nu poslascaj Frankopanovichia
Vellikoga Bána i Plemichia
Od kogaje rodda i plemena
I od koga izlazih vrimena.
Dvih igliade godiseta immide
Od kadase ovvoh Pleme znade
. U 'Trojanu Gradu pribivasce
Po svemuse syitu spomignasce .
Jer porrodì varsne vitezove .
Ovakonam svetih oczi kàxů
Josc i drughi kgnimamse prilaxy.
Aniczio starinomse zv sce
· Od Enea Pana izlazasce
i od
 132
I od Turna kraglia latinskoga ;
Najvechiega Plemichia Rimskoga .
Od gnegase roddisce Glavari
Cardinalj i Boxji vikari
Alexandro i Gargur deveti"
Innocenzo , Gargur Papa svetih .
Josc porrodih sveten i svericze :
Benedetta i mnoghe divicze
Issussove mnoghệ Mucenike
Xenne sveteh i Ispovidnike. , ;
Od gnegasu vitezovi stàri
Svitli Bani , kragli i czesarri
Czessaricze i mlade Banicze
I od syakke varstè Poglavicze
Po svem svitu Dante glasoviti
U ? nàuku punno ponnositi
Fiorentin kojise zovisce
Od kollina Frankopana bisce ,
A od kuchie na glasu viteza
Aldighera vellikoga kneza
Od bijela fiorenze grada
Kojanose nalazih i sada. ,
Od ovogà Jasnoga Plemena
Al po davno ù stara vrimena
Za duxdaje Mleta koga bijo
Imenomse zvasce Mijovijo .
Kad Tatari naglo uddarisce
Slidi pisma kako Ivan Bondumier , Ludovik Calbo , i Pava Erizzo Pogkibosce Branechi
Calcidu , Recenu Eubeu ú Arcipelagu na 1469. Izvagena iz sagredida.
Radse bili ù kraj signa mora
U U ' otoku od Arczipellaga
Calcidase od starinne zvasce
Ban Mletački ù gnoj pribivasce .
Gledascega otminovich czarre
Po imenu Memede sultane
Kadje ondà svojskom prolazio
Gledaoje terje bessidijo : . . ,
Lipa grada bogata otoka
Allimuje zaludu lipota
Kada dvorì duxda mletaçkoga
Od starinne duscmanina moga
A lakomi Bogh i srichia dade
Ter jah zdravo k ' czarrigradu dogem
Oruxachiu tannene Galije
Barzè scajke od boja Gemije ,
Zajedrichiu nizza signe more
Osvoichiu bijelu Calcidu
Sve otoke od Arcipellaga
Lipo gnima sella i varosce.
Satoje .reka porrekase nije
Kakko doge g ' bilu czarrìgradu
Naoruxà tannena Galije
Barze scajke , Bojne sultanije ;
Pak zajedri nizza signe more
Drughi danak pod Calcidu duge
Pak napisa listak kgnighe bile
Terje scagle mladu providuru
Po imenu Ivi Bonduniru ,
Ter Ungarsku zemgliu porrobisce
Potirasce kraglia ungarskoga ni 's
Do signega Mura latinskoga ;
U ? toh vrime Ban Arvatski bisce
Imenomse Nikola závisce -
Od Plemena Frankopanovichia
Imadisce sarcze kraglievichia .,
Ter sakuppih Arvate Junake
Na oruxju vitezove Jake
Sie vojsku czarra tatarskoga
Oslobodih kraglia Ungarskoga .
Od gnegase Bani porrodisce
Zaduxbine koji ugsinnisce
Setuju czarqvu i Boxje Pastires
. Sagradisce mnoghe manastire .
Sad promisli sava Bugarine
Koji kuddisc Bane od starine
Jelli vechie Pleme zrinovichia
I viteza Frankopanovichia ,
Od tvojega rodda i Plemena
Nemoj Pabre nabijat kabglicha
Ni garditi slovinski Plemichi ,
Gospodstvosu na sabgli dobili
A nisuga za novcze kupili
Ni pişuchi po planinam ovcze
Ni dvorechi po sviru targovcze .
U ’ kgnizije czarre bessidijo
Vlasteline Ive mle.Janine
Scagli kliuçe grada bijeloga
A nesardi czarra (estitoga.
Iervotise kunnem na chitapu
I na sabgli i na desnoj ruczi
Akko grada udigl nepridadesc
I brez boja i brez karvcze czarne ,
Xivachiùte na Mihe derrati ,
I nemilom smarczom umoriti
Scagli kliuce à negubi glave
Ni tvoizih 'ù gradu Gragianah .
Doveosam silnu vojsku nate . . . ,
Stoh igliadà Bassah i sejmenah :
Jagniçarah çetarjest igliadà is
Nitchiesc ostat ni obranit grada .
Kadı Ive billuh kgniggu primih
Onnuh scije druggù napissuje
Terje scagle czarru sillenomu .
Ovàkosce scgnime razgovara ; .
Jedda czinìsc otmanovich czarre
Dassu vrebczi vlastela Mletačka
Terji Mislisc z' bukkom poplassici
Iz Čalcide gradda iztirrati ?
Immım dosta praha i oilova
I junika kanno sokollòvà
Vladal scgnime Errizo viteze
I Ludovik Calbi caperane
Kojisuse na krixu zakleli.
Dachie
 Dachie prija izgubiti glave
Neggo tebbi pridati Calcidu
I izdati duxda Mletačkoga.
Kadje czarre gnega razumijo
Poçeh biti bijelu Calcidu
Iz svojizih tannenih Galija
I od boja sillenih Gemija .
Nepristasce za nedigliu dànah
Brez pristanka bitti bila grada
Oborisce kule i dvorove
Prolomisce od grada zidove.
Kadse svarcih nediglia danaka
Stadde vikka sillenih turraka
Iagniçari na grad uddarisce
Uz Bedene listve prislonisce .
2 ' golim sabgliam na Bedene skaçu
Na grad mechiu zelleneh Bariake
Alli svoje pogubisce glave
Na juriscu grada bijeloga.
Kollikoji pod gradom ghignasce
U ’ Vojskuji vechie dolazasce
Trijest danak nepristasce turczi
Iz Galijah puczaju Toppovi
Brez pristanka kanno i gromovi
Probijaju od grada zidove
Orreh bile do zemgle bedene
Pak pod gradom lagum uxegosce
I zidove na zemgliu bàczisce
Ah moj Boxe goleme xalosti
Kochie ostat od turske naglosti ?
Sasvih stranah uddarisce turczi
Osvojise bijelu Calcidu
Poghibosce dva Gospodicichia
Gundunier vitez od Mletaka
I Ludovik Balbi Capetane.
Erriczase turkom nepridaje
Vechjim ruse odsiecza glave
Zatvorise à Casteo tvardi
Od Calcide grada bijeloga.
Gnemu czarre bilù kgniggu pisce
Nusse pridaj mlagian Capetane
Jer Castela obraniti nechiesc .
Nemoj ludo izgubiti glave.
A evoti moju virru dajem
Çistuh virru moga muhameda .
Poslachiute g ’bilu dvoru tvomu
Orruxana zdrava i vessela.
Erriczise innoh nemogasce
Nestademu praha i ollava
Svamu vojska izghinula bisce
Bojak bijuch s' czarrevim deliam .
Lipu chierczu pridase dozivgle .
Po imenu Anniczu divojku
Svojoj chierczi placno govorasce
Posluscajme Anne chiercze moja , -
U ' Turçinu nigda virreh nije
Tisi Ane Nipa i pristala
Turczichiere gliubit nasramotu
Pazzi chiercze virru Issussovu .
Gnemu Ane tiho odgovarà
Nebrinise moj millih Babajko
Prijachiuti izgubiti glavu ,
Neggo gliubit Poturiczu mladu.
Kadajeje Babo razumijo
On od milla bisce zaplakao
Pak otvorih od Castela vrata
Pridadega czarru nevirnòmu .
Kad ù gnega turczi ullizosce
Tad Erriczi ruke savezasce
Terga vodde k ' czarru pod çadore
I Aniczu lipotu Divojku.
Josjim daje grosce i dukate
Da Aniczi odsieku glavu
Jerse bojih dasse nepoturçih .
Velleh gnemu mladi Jagniçari
Nebudali knexe , latinine
Kochie smaknur Mladu sultaniu
Virnuh gliubu czarra çestitoga ?
Kadaliga czerru dovedosce
Czarje gnemu tiho bessidijo
Silná glavo latinine Paule
Jer issice moje Jagniçare ?
lasam tebbi tvardu virru dao
Dari nechiu odsiczati glave
Tvoju glavu odsictati nechiu
Allichiuti zadat Mukku vechiu .
Errizaje gnemu govorijo
Neçudimse tvojoj virri czarre
Zasto virre ù turçinu nije
Kakva virra taka i zakletva.
Kadje Memed razumijo gnega
Vas od jida bisce poblidijo
Poççeh gnegga na Mukke mechiati
Terga cinnih Pilom pripilari
Pak dozovnu Aniczu divojku
Terse čzarre scgnome razgovarà
Dosadsise tih Annicza zvala
A od sadchiesc fatima kaduna
Virnah Gliuba Czarra çestitoga.
Sarditoru Ane odgovara
O Nakazo , gliuska nepriliko
Zatelisu latinke divojke
Zarucnicze Bogga vellikoga ?
Jachiu prija ù more skociti
I navatri xiva izgoriti
Negh zanikat stvoriteglia moga
I gliubiti czarra necistoga.
Toje czarru punno muceno bilo
Od Bedreje sabgliu povadijo
Divojczije glavu obsikao
U ' Calcidi gradu nesrichnomu.
I 3 : Pisma
 Pisma kako Ante Loredan Vlastelin mletački obrani skadar od turràkà
na 1475. Izvagena iz Sagreda.
Ivan çinnih otmanovich czarre
D Po imenu Memede Suitane
Svu Gospodu na Divan sazivgle
Terje Memed gnima govorio :
Nebilise koji Junak nasca cu
Da podigne silnu vojsku moju
I otigè priko Arbanije
Ter osvoji skadar kod Bojane.
Svi Vezyri Mukom zamukosce
Alli nekti vezyr sulemanes
Od Bosanske na glasu darxave
Vechje czarru tiho bessidijo.
Dajmì czarre Pisacz i kognikà
Ossamdeset igliadà vojnika te
Jachiu pochi k ' skadru bijelomu
Na silluchiu osvositi gnega .
seto zapita vezyr Boscgnanine
Seto zapita tomu czarre daje
Ossamdesset igliadà vojnika od
Sve po izbor najbogli Junakà.
Podixese priku Arbanije
Barzo doge skadaru bijelomu
u
Sasvigaje stranà obsidnuoo
Pak napisa listak kgnighe bileh
Terje scaglè Mladu Providuru
Mleqaninu Anti Loredanud
U ' kgniziga vezyr pozdravgliasce
Ter ovako gnemu govorasce :
Providure Ante Loredane
Poscaglimi kliuge skadra grada
Nemoj gubit rùsù glavu tvoju
Ni tvoizih Mladi vitezovah.
Loredanmu kgniggu odpisujer
Nebudali Passa Boscgnanine
Jasam duxdu tvardu virru dao
Dainu nechiu izdat skadra grada
Dokje moja na ramenu glava.
Kadje gnega Passa razumijo a Sczarnim prahom i tesckim ollovom .
Poçce bitti skadar sasvih stranah
· Bijogaje petnajest Danaka
Od zoricze ter do markla mraka.
Bileh kùle mnoghe oborisce
Nà trih mista Beden otvorisceobre
Kad toh viddih Passa Boscgnanine
Na skadarije Jurisc uççinnijo . it
Jedni turczi Beden podkopaju
Drughì skaçù gradu na Bedenen
Alli ludo pogubisce glave
Na juriscu skadra bijeloga.
Osta martyi çetiri igliades
Okko grada na juriscu parvom
Sve najboglih turrak kraiscnika
Piyaj Pobre junasckaje dikasvit
Kadalije danak osvanuo
Oppet turczi jurisc uççinisce
Od zorricze ter do markle Nochcze
Nepristasce nagrad uddarati ;
Alli bila neuzesce grada
Jerga branih Ante Loredane
Bisce ladne vodde ponestalo
Nascoj vojsczi ù skadru bilomu.
Loredanu toh inuçno bijasce
Ter glavarom tiho bessigiasce
Nijel kogga porodila majka
Da otige do Rike Bojane ,
S ' pet igliada najbogli Juhaka
I uddarrè jurisceem naturke
Ter donesú vodde iz Bojane
Za svu vojsku kojaje ù skadru .
et Svi junaczi zemgli pogledasce
Alli nektì vitez od starinne
Po imenu czarnoevich Ive
Ban od Zente i goricze czarne ,
Vech govorì mladu Providuru
Nebrinise Ante Loredane
Jachiu pochi do Rike Bojane
I donichiu voddeh za Junake.
Pak povede svoje czarnogorcze .
Erczegovcze i silne kotarcze
Ter na turke snaxno uddarrisce
? Dvih igliade glavah odsikosce.
Ottiggiosce do Rike Bojane
Terse ladne napisce vodicze
Zdravosusse natrag povratili
Za junake voddicze donili.
Mallo toggah vrime postajalo
Trechiom turczi na grad uddarisce
Prislonisce listve uzbedene
Na grad Mechiù Barjake zeliene ;
Loredanse turkom nepridaje
Vechjim ruse odsiecza glave
Vezyr bisce sabgliu povadijo
in Janiçare na grad natirrao .
387 Al gragiani zatoh i nehaju
Vechjim ruseh glave odsiczaju
Biju turke darvglemn i kamegnem
A kad viddih suleman vezyre
Da nemoxe skadra osvojiti
Dixxe vojsku izpod bila grada
Odde plaçiuch czarru gospodaru .
Osta martvi pod gradom turràkà
Za dvadeset igliadà Janàkà
Seto Loredan poggubijo bisce
Branech skadar toh Sagredo pisce.
Za Antino vellikò junasctvo
Gnemu dadde duxde Generalstvo
Od Levanta i lipe morije
Cipra ravna i zemgle Candije.
Vitexkije vazda vojevao
Po levantu turke razbijao
Kad levanat bili obsidosce
Terga bisce za ossam miseczih ,
Na turskuje vojsku uddarijo in
Desset igliad glavà odsikao
Iz pod grada on istira turke
Okarvavih svoje bile ruke.
Fis

Pisma od divoike Marule , kakkoje oslobodila grad levno imenom od turske vojske ,
kojaga bisce podšila na 1475. Izvagena iz Sagreda.
Luscaj Pobre koji znadesc nascki
D Dati kaxem mejdan dìvojascki
Koji immah biti ter ne mallo
Vitezovom sjajno ogledalo .
Kad na lemno turczi uddarisce
Po daleko gorri ù levantu
Jurisc cinne nigda nepristaju
Ter gragianom jadde zadavaju .
Tuh Gragiani mnoghi izghibosce
A turrakà ni brojase nezna
Colluneli i Mladí serdari. :
Alli evvo i gorrè xalosti
Jer poghibe mlagian Capetane
Zapovidnik od bijela grada
Sikuch mlade turske jagniçare.
Pripadese malo i velliko
Sve toh plaççe i suzze prolije
Al neplace Marula divojka
Lipa chiercza Mlada Capetana.
Posluscajte mladichi i starczi
Dalmatini i mladi ungarczi
Kada viddih Marula . divojka
Dajoj bisce Babo poghinuo ,
Divojacke Agline odbaczi
Svoga Bàbe odoru oblacih
Pak pripasah sabgliu na ajduscku
U ’ vojskuje uddarila tursku " Jer issice turke Jagnicare
Britkom sabgliom turke prisiczasce
Pisma kakko Ante Lezze Vlastelin Mletachi Obranih Skadar , Koga czar Memed bisce
obsidnuo , i podgnim stao Godisie Danah , na 1476. Izvagena iz Sagreda. .
A reçese Memed czarre silni
- U ' Stambulu gradu bijelomu
Podignuchiu vojsku nebrojeno
I otichiu skadru bijelomu..
Na silluchiu osvojiti gnegga
Pogubichiu lezu Providura
Osvetichiu karvczur prolivenu
Moju voisku lani issiqenu..
Zaveschiuse niz more duxdevo
Do bijela grada Venedika
Poffatachiu Gospodu Mietaçkur
I gniove kadune gliubovcze ;
Porrobichiu ravnu Italiu
Svu do Rima Grada bijeloga
Uffatichiu Papu latinskoga
I gnegove Mlade Cardinale
Toh govori al Bogga nemoli
Vech podise svoje vitezove
Priko ravne zemgle Arbanije
Barzo doge skadru kod Bojane
Terga czarre obsidnuo bisce
Sasvih stranah nemorese visce
Siedne strane bijuga Toppovi
2 ' drughè strane Bumbe ognevitè ,
135
I vojnike svoji slobogiasce
Bogli junak od Babajka bisce
Virruj Pobre toh Sagredo piscè .
Kadli viddih Principová vojska
sito uççinnih Marula divojka
Na turkeje skladno uddarila
Iz gradaji bisce iztirála .
Svaki junak glave odsiczasce i
Al najvechie Marula divojka
Karvavejoj ruke do ramena
I svietla sabglia do Balçaka .
Mallo poslih dobra pomoch doge
Od Viteza Bana Loredana.
Kadaliga turczi ugledasce
Brez obzirà natragh pobigosce
Al da nebbih Marule divolke
Tadbi turczi lemno osvojili .
Svije onna slava divojaka
Ogledalo po svitu junàkà .
Uzvisuje sva zemglia xudinska
Do nebesaa Judit udoviczu
Jer odsiçe glavu oloferni
Pod bijeliin gradom Betuliom . :
Uzvissuje i zemglia slovinska
Josc i lipa darxava latinska
Brez pristanka Marula divojku
A ù lemnu gradu bijelomu .
Strechie strànè lagum podkopaju
A s çervarte jurisc nepristaje
Allì grada osvojit nemoxe
Jerga branih lezze Providure ; '
I gniegovi vitezovi mladi .
Talianczi, Nimczi, i Arvati
Arbanasi , silnih czarnogorczi
I ostalih po izbor junaczi
Biju turke prahom i ollovom
Tesckim Bumbam , ognenim Granatana
Joscjim růseh odsiczaju glave
Terji mechiu gradu na Bedene.
Toje czarru i pomuçao bilo
Providuru biluh kgniggu pisce
Nusse pridaj lezze Providure
Bila grada obraniti nechiesc .
Evvotise kunnem na chitapa
I na mojoj sbgli okovanoj
Dame nechie vidit czarrigrade
Dok neuzmem skadar kod Bojane
Odpissuje Leze Providure
Virra moja otmanovih czarre
Nepridado cebbi skadra grada
Dokje Moja na ramenu glava .
Nije
136
Nije hader vlastelle Mletačke
Pridavati ù turke gradove
Brez vellika boja i xalosti
Brez vellike sille i naglosti:
Imam dosta praha i ollova
Izaire za devet godina
A i dobrih ù gradu vojnika
Kojinose. neboje turraka .
Sétolmi pritisc otmanovich czarre
Da tih nechiesc vidie czarrigrada
Dok nesidnesc ù skadru bilomu
Moju rusu neodsicesc glavu .
U ' tojtije xegli Babo umro
Strahomeje dachiesc umrit i tih
Prijachieti sva opasti Brada
Negchiesc imat kliuçe bila grada.
Kada czarru bija kgnigga doge
Kgniggu settije po nossusse bije
Pisma od fragtia Ungarskoga , Ludovica Immenom , kakko poghibe na Muaçkom
Pogliu , boj bijuchi sa czarem Sulemanom , Na 1576 . Izvägena iz Sagreda.
C Anak snilla ungarska kraglicza '
D Lipa Gliuba kraglia Ludovika
U ' Budimu gradu bijelomu
Sanak snilla ù sanku vidila ,
Dasse vedro nebbo prolomilo
Nad Budimom nad bijelim gradom
• Daje suncze na zemgliczu pallo
Daje jasni Missecz pomarçao ;
Svitlě zvizde Missecz odbignule
Tersu kraju nebba pribignule
Dassu utve dunaj priletile
Tersu palle na Pogle Muaçko.
Sveznavari sanak tomaçisce
Tomacise al nedomislisce
Neggo jedna mlagiana divojka
U ' Budimu gradu odgojena.
Kragliczije sanak tomaçila
Terjoj bisce tigo Bessidila
Sctono jessi ù sanku vidila
Dasse vedro nebbo prolomilo .
Nad Budimom nad bijelim gradom
Tochiè turczi Budin osvojiti
Sctolje suncze na zemgliu padnulo
Tochie turczi kraglia pogubiti.
Sctolje jasnih missecz pomarçao
Tochie gnemu potamniti liscze
setolsu zuizde missecz od bignule
Tochie gnegga odbignuti slughe
Sctoli utve dunaj priletisce
Ter paddosce na Poglie Muaçko
Onnoh turczi dunaj pribrodisce
Na Muaçu tabor uççinnisce .
Kollikoje Muaç Pogle ravno
Svegasuga turczi pristisnuli
Prid gnimamje otmanovich czarre
Po imenu silni sulemané .
Isitom onna sanak tomaçechi
Kgnigga doge kraglia ungarskomu
Pakse skaçè na noghe junascke
Ter povadih sabgliu okkovanu ;
lagniçare na grad natirruje
Alli gnega osvojit nemoxe
Jerga branih lezze Providure
I gnegovi mladi vitezovi.
Skadar bisce godinu danaka
Vitezovi tutczi brez pristanka
Al zaludu jere izghibosce
Sve najbogli pisczi i kogniczi.
A kad viddih ormanovich czarre.
Da nemoxe skadra osvojiti
Dixxe vojsku iggeh g' dvoru svomu
Nevessijo tuxan i xalostan .
Osta martvih pod gradom turraka
Za pedesser igliadà junàkà
Jadan czarre kammo tvoja fàla
Kammo Leze Providura glava .
Od silnoga czarra sulemana i
U ' kgnizije kragliu govorijo . .
Kad razgledasc biluh kyniggu moju
Poscaglimikliu e ad Bu lina
Olli oddi dasse ogledamo
Na Muaçu Pogliu scirrokomu .
Kad ludovik bilů kgniggu primin ,
Kuppih vojsku po Budimu gradu
Po Budimu i okolo gnegga
Skuppih vojske tridesser igliada
Alli jaddan somosvitan bisce
Mudrih gliudih nauk neprimasce
Za glavare nemechie vojnike
Vech Biskupe Fratre Redovnike ,
Koji nisu turrak ni vidili
Kammolisu signima bojak billi i
Mlada kraglia na zlo namernusce
Ungariu uzlo obborrisce.
Nije sabglia za Popa ni Fratra
Vech krunnicza i krix izpod Vrata
Discipline i pokora texkå
Redovnikah dillasu vitexka.
Fratar immah çuvat Manastira
Biskup çinnit dillo od Pastira
A Gospoda sabgle pripasati
I vițeyki vazda voevati.
Kragl ludovik mlado momçe bisce
Voevati joscter neznadisce
Nekti slúscar ungarske Gospode
Vech Biskupe uzzeh za vojvode
Zove kisebbi Tomorea Fratra
Franceskana poimenu Pavla
A rczibiskup od Coloca Grada
Terje gnemu tiho bessidijo :
Tichiesc mojom upravgliati vojskom
Sluscaschiete Pisczi i kogniczi .
Sva Gospoda i svi vladaoczi
- Od liepe zemgle ungarije
Puk
Pak podixe svoje vitezove
Trijest igliad mladi ugrisichia ,
Ter ottigge na Pogle Muacko
A kadaje turke ugledao
Bijascese kràgliu poplascio,
Govorijo ungarskoj Gospodi
Svitujeme moji vitezovi
Moxemoli s' turczim bojak bitti
Smidemoli nagne uddarriti.
Velleh gnemu ungarska Gospoda
Ludovi e nasca krunno svitla
Nemoj gubit i sebbe i vojsku
Isvu ravnu zemgliu Ungariu .
Trijest igliad vech nejmasc vojnikah
Trista igliad imade turraka '
Uddarrichie desset na jednoga
Pogubichie turczi dojednoga.
Poçekajmo trih bijela danka
Jer evvonam dobra pomoch igge
Zampugliane od Erdeglia Bane
I scgnim vojske trideset igliadah . -
Igge tebbi pomoch od Arvata ,
Za petnajest igliadah janaka
Prid gnimamje od Arvatah Bane
Poimenu vitez Frangipane.
Trijest igliad igge vitezovah
Od Prussije i od Bohemije
Prid gnimamje junak od starinne
Brandeburg Bane od Prussije .
Fra Pavamu Biskup govorasce
Nazlo kraglia ter nagovarasce
Neplascise svitla krunno moja
Dobichiemo Czarra Sulemana
Desniczaje nasca od Mejdana
Neçekajmo pomochi od Bànà
Vech udrimo slobodno na turke
Ter mih nasce posvetimo ruke.
Bichie tvoja dika i poffala '
Pridobivsci sillenoga Czarra
Brez vellike od Banah pomochi
Kojatije namislila dochi.
Posluscaga ujidega zmija
Ter uddarih na Czarrevu vojsku
Sve dopodne kragliev mejdan bisce
Pisma od Bana Zrinovichia , Czarra Sulemana Trechiega , koji obside Segket
Ungarski si pod gnim umrih Na 1567.
CUlemanse razbolijo bisce
D Ubijelu gradu czarrigradu
Pitajuga Pasce i vezyri
Setoje tebbi Czarre gospodare ,
Kojatije bolovat nevoglia
Allitije starost dodijala
A Mi junak Zrinovich Nikola
Devet godin stobom bojak bijuch .
Odgovarah czarre Sullemane
Progtamese Pasce 3 yeayir
Po podnevu turczi pridobisce. 1.
Izghibosce ungarska Gospoda dan
Branech svoga kraglia Ludovika
I poghibe Fratar Franceskane
Arcibiskup od kolloca grada.
Josc i Biskup od Bosne ponosne
Arcibiskup od Strogona Grada
I ostalih mnoghi Redovnicczi
Poznadosce sctochie rechi turczi.
Tuh poghibe kragliu od Budima
Uttopise ù voddu studenus
Utteççemu sluga Miovile
Ter pobixe g ’bilomu Budimu ;
Ter dozivgle Budimsku kragliczu
Pakijoj tijo govorijo bisce
Bixi jadna kuda godir znadesci
Poghibeti kragliu Ludovicæ . 06
Govorila Budimka kragliczak
Nebudali slugo miovile
Nisi jadan kraglia ni vidijo 21
Vech napijasc vino po Budimu ;
Vino pijesc a gliubisc Divojke
Alli vellih sluga Miovile this
Zloti vino a goreti bilo b a
Nijemise izlomilo perie
Napijajuch vino po Budimu
Ni gliabechi Budimke Divojke.
Vechse moje izlomilo perje
Bojak bijuch sczarrevim delijam
Kadagaje onna razumila
Niz obrazie suzzam oborila ;
Pak pokupih i srebro i zlato
Sitnig Bisser i drago kamegne
Ter pobixe k ' Poxunu bilomu
Dise krunne kragli od Budima.
Naputujoj losca srichia bisce
Pustahije nagniu uddarisce !
Ottescejoj i srebro i zlato
Sitnih Bisser i drago kamegne .
Osta plaçuch ù gorri zellenoj
Kukajuchi kanno kukavicza
Suzze ronech jadna udovicza
Ej neviro od Boga prokleta .
Nije menni starost dodijala
Vech nevirni Zrinovich Nikola.
Koji razbi alli Passu moga
Pod Seghetom onse nebilio
Ter issice svu vojsku gnegovu
I porroðih Bosnu do Fojnicze.
Sada nejma vech 'ega junaka
U Turçina ni ù kaurina
Ni xeschiega menni duscmanina
Od Nikole Zrinovichia Bana
Nit

238
Nitchiu xivit ni vesseo biti
Dok nesmaknem duscmanina moga
Zrinovichia. Bana Arvatskoga
Kojimije punno dodijao .
Pak dozivgle sokolovich Passu
Terje gnemu Czarre bessidijo
Amet Passa. vìrnah slugo nasca
Kuppi vojsku setogod vechiu moresc ,
Da igemo Seghet uzzimati
U liepoj zemgli ungarij
Kogamije Babo uzzimào
Alga nije osvojit mogao ..
Akko nami Bogh i srichia dadde
Ter mi sada, gnega osvoimo
Nikolu Bana pogubimo
Bichiesc vezyr od svih Passå moji..
Kadje Passa gnegga razumijo
Sillenuje vojsku sakuppijo
Stoh , igliadah po izbor kognìkì
Piscadije nibrojase nezna.
Odde vojska do Segheta grada
I prid gnomne czarre Sulemane
Gledagaje Zrinovichiu Bane
Gledaoje terje bessidijo .
Millih Boxxe na daruti fala
Kad doceka i ovoga danka
Da jah viddi ovliko junaka
Pohoditi Zrinovichia Bana ..
Sitosam Boxxe od tebbe prossijo
Sada viddim dassam izprossio
Blagosovi svitlu , sabgliu moju
Da osvetim svetuh virru tvoju .
Trih igliade vechnejmam vojniha .
A brez broja na Pogliu turraka.
Ali spomochiu Bogga , vellikoga .
Pridobichiu duscmanina moga.
Pakje svojoj vojsczi bessidija
Posluscajte milla Bratjo moja
Evvo na nas turska silla doge
I prid gnome Czarre Sulemane ,
Spomentese da jeste ungarczi
Mallonasje allismo junaczi
Svaki udri na deset turraka:
Sam Zrinovich ochie na dvadeset..
Akolseje priblixalo vrime
Da mih nascu karvczu prolijemo
Branech svetuh virru Issussovu ..
I svietlu krunnu Czessarovu .
Umrichiemo kanno muceniczi
Od slávnoga naroda vojniczi
2 golim sabgliam ù desniczì ruczi
Alchie platit i nevirnih turczi
Pak naperih tannenah viscala
Na Bedenu od bijela grada
Terje druxbi svojoj bessidijo
Posluscajte moji vitezovi,
Akobise koji junak nascàh :
Ter spomene dasse pridademo
Stavichiuga na viscala tanka.
Dabi bila istah moja Majka,
H
Akobime pogubili, turczi
Olli gliuteh ranne dopadnule
Sluscachiete mojega netjaka
Basc od menne boglega junaka.
Vih immate Praha i ollova
I zaire za trih godinicze
Branitese neizdaitese
Xivi turkom nepridaitese.
Akko starih Seghet izgubite
U novise oppet zatvorite
A kolibi novih izgubili
Bixachiete ù Casteo tvardi.
Isctom Bane takkò govorechi
I dellije svoje slobodechi
Potresesse Seghet grade bilih
Od czarrevih silnih lumbarada .
Bijogaje trih nediglie dànà
Pak uççinnih jurisc od mejdana
A lse branih Zrinovichiu Bane
Gliuteh turkom zadavasce Ranne.
Evvo Pobre gollemeh xalosti
Turczi xestok lagum uxegosce
Poh Segheta ù lagum digosce
Ter na Seghet jurisc uscinnisce.
Alji siku delije ungarczi
Zrinovichia po izbor jubaczi
Kollikoje ugodini dànah
Ban Zrinovich odsiece glàvah .
I pogubih dva zmaja ognenah
Bulvi Passu od Macedonie
. Tiluf Passu od Bagdata grada
Alli starih Seghet izgubisce
U novise oppet zatvorisce.
Ladnah vodda okko grada bisce
Alje zemgle turczi napunisce
Za tuh voddu neznadese ladnu
Jerje barzo turczi prisuscisce.
Namistisce ognene Toppove.
Novvij Seghet biju brez pristanka
Pak na gnegga jurisce signahu
Od zoricze ter do markle Nochcze
Mnoggo danàk i punno nedigliah
Seghet bisce i nagn uddarasce
Ungarczise turkom nepridaju
Vech sìkuh nigda nepristaju
Tuh poghibe silleni turrakah
Okko trijest i vechie igliadah
Al i vojska Zrinovichie Bana
Tad izghibe mallo i ostade ;
Ostademu scesk skursin vojnika
. Ungaracza na glasu junaka
Kad toh viddih Zrinovich Nikola
Zatvorisce à Casteo tvardi
Sulemanmu biluh kgniggu pjscè
zrinovichiu krilo Czesárovo
Nemoj ludo izgubiti glave
Vech otvor vrata od Castela .
i Gnemu Bana kgniggu odpissuje
Virra moja sulejmane czarre
Dokje menni naramenu glava
Bor Ne

Nechiu tebbi otvoriti vrata
Imam dosta praha i ollova
I zaire setoje od potrìbe.
Megiutochie dabra pomoc dochi
Od czessara Massimiliana .
Kadagaje czarre razumio
Od jaddase bisce razbolio
Pak dozivglè sokolovich Passil
Terje gnemu czarre bessidijo .
A met Passa desno krilo mojego
Akko menni sudgni danak doge 56
Postavime na kocije barze
Terme vozzi g 'bilu czarrigradu ,
Ukopajme virna slugo moja
Dinno devet Czarrah ukkopano
Dinno Barjak svecza Muhameda
I Fereçxa Azreta Alije .
Tog izzustih a dusciczu pustih
Na krioczu sokolovich Passce
Da od vojske i neznáde nikko
Pod seghetom pod bijelim gradom
Siçe Passa czarreve dvorane
I Mojsiju gnegova likara
Da zataji smarczu gospodara 55
Mechie gnegga ù kocije barzeh
Terga vozih g ’bilu czarrigradu
Lipogaje Passa ukoppoha
Dinno devet czarah ukopano , is
Dinno Barjak svecza Muhameda
I Fereçxa Azreta Alije
Obnoch poge obnoch oppet doge
Da od vojske nikko neznadisce.
Kadli poge pod seghet ù vojsku
Pustih Passa po vojsczi telare
Da telare od jutra do mraka -
I od mraka do bijela danka
Zapovidah czarre sullemane
Da Casteo tvardi osvoimo
A kkolliga osvojit nechiemo
Xivechienas Mechiat u Toppove
I snamichie gnega uzzimati.
Kad toh Çusce turczi lagnicari
Na Casteo tvardi uddarisce
Uzzagn tanke listve prislonisce
Ter Casctelu skaçuh na Bedene.
Za petnajest i visce danaka
Nepristade jurisc brez pristanka
Alli svoje pogubisce glave
Jerji siku ungarske dellije ,
· A najvechie zrinovichiu Bane
Slidi Pismo kakko Kragl Ulluzaly Doge SMnoggo Galijah , i ostalih od Boja Brodovah
pod grad Corculu Na 15 . Agusta , Olliti Kollovoza 157r. i Nemoxega Osvojiri.
7 Areçese Ulluzaly Bane s Urranichiu ranno prija zorretto
U Sakuppichiu turke Katalane
Oruxachiu tannene Galije
Barze scajke , od boja Gemije
139
$ 123 Allimuje vojska izghinulat
Ostademu dvista vitezovah koles
A poghibe çetiri stotine. 7020
Evvo Bratte i gorreh xalosti ?
C ' xabanumu turczi uppalisce
Kad toh viddih zrinovich nikola
Druxinije svojoj bessidijous
? Turczi nami Barut uppalisce s ia
Svu zairu ù lagum digosce r e
Od czarnoga Praha por czarnismo
Od xiyoga ogna izgorismo ; or
A nachienam dobra pomoch dochio
Od czesara Massimilianato
Obranitse turkom nemoxemo se
Da vitexko dilo occinnimo ,
! Otvorimo od castela vrata a toy
' Ter na sabgle docekajmo turke ofbel
Lipscenamje slavno poghinuriniste
Neggo xlvi uppasti ù turke , 50
Gollechienas po vojsczi vodditi
Pak najposlih na mihe derrati
Alli prija neggo izghinemo ,
Hotte Bratjo dasse zagarlimo.
Svi klekosce terse pogliubisce 2
Izagrihe svoje proplakascend
Naposluscaj Pobratime draghi
Seto cuccinnih zrinovichiu Bene
Oblacise setogod lipsce moxxer 1
Metnuh nase sazlatom Agline
I na glavu kappu kuabscliju.
Azo kappu scest Perah od xdrala
U xep mechie stoh zlatnih dukata
Ter ovvokò uppissao bisce r
Ko ukoppah zrinovichia Bana
Nekka nossih stoh zlatnih dukatah ,
Pak otvori vratta od Castelao
I povadi sabgliu od Bedricze
Na Caste turczi uddarisce di
Al Parvinczi glave pogubisce ,
Jerji sìçe zrinovich nikola
I gnegovi mladi vitezovi ,
A kad Bana ranne dopadosce ?
Kleknú vitez na kollino livory
U Rukese turhom nepridaje 200
Vechjim ruse - odsieczah glave
Alga bisce Puscka odarrilar )
U Zlo misto ù çello junascko. 7
Martav Bane czarnoj zemgli padde
Zemgli pàdde Boggu duscu dadde
Zrinovichiu pokojnati duscar
s Kochie turske odsiczati glave ?
Zaveschiuse uzza signe more y los
Osvojichiu Kotor i Korçulutby
I bijelu Barbarigu kulu meitsbl
Porro .
Porobichiu po moru ottoke
Razzorrichiu Palacze visoke
Od Kotora do bilih Mleraka
Poffatachiu dosta divojaka.
Razorichiu czarque i otare
Sagradichiu vissoke Munare
I cxamije krajem Dalmacije
Dichie klagnat Oçxe i Açxije .
Setoje rekah ulluzaly Bane
Setoje rekah porrekase nije
Vech pokuppih turke Karalane
I orruxah tannene Galije ,
Pak zajedrih priko signa mora
Barzo doge g ’Buczi od Kotora .
Al na Kotor uddarit nesmide
Vech z 'Galijam pod Korçulu jde.
Isctom zorra zabilila bisce
Bilah vila s'Peliscza zovisce
Od Korçule kneza latinina
Vlastelina Pobre Mleqanina.
Vlasteline od Korçule knexe
Etro nate Ulluzaly Bexe
Ossamdesser imade Galijah
Svessu punne oholi Balijah. . -
Korçuluchie turczi osvojiti
U 'suxagnstvo tebbe postaviti
Vech prigledaj silleneh Toppove
Svitleh Puscke scibbe Principove.
Nepridaji bila Grada tvoga
Neizdaji duxda Mletačkoga
Na grad bilih postavi Barjake
I orruxaj misnike i djake,
Sve gragiane , lovcze , i targovcze
Mlade momke , starcze i udovze
Dievojke , xenne Muxaticze :
Josc i onneh mlade uddovicze .
Svu Gospodu i Gospodicichie
Kojih stobom ullazeh u vichie
Pobignuchiè Katalani Turczi
Kada viddeh daste Markì vuczi.
Zovi knexe Antu Pomenichia
Od starinneh rodda Ugriçichia
U ’gnegaje sarcze od junaka
Nebojise sillenih turràkà ;
Nekka vladah scibbami s' Topovim
I s'Oruxjem svitlim Principovim
I prijaje s'turczim bojak bijo
Ter Mejdane gnima odnossijo .
Kadje vilu razumio knexe
Od Mletàkà po izbor vitexe
Korçulije vrata zatvorijo
Na Bedene Toppe nainistijo .
Pak razmotah svilene Barjake
. Ter slobodih po gradu junake
Da veselo doçekaju turke
I bijeleh okarvaveh ruke ,
Mallo vrime postajalo bisce
Pod Korçulu turczi dojedrisce
Uddarisce kanno Markih Vuczi
Na Korculu Katalani Turczi.
Terje bijuh kanno i gromovi
Iz Gallijah sillenih Toppovi
Al korçula lipo odgovarah
I Gallije s'Toppovim obàrah
Korçulase turkom napridaje
Neggo gnimam xalosti zadaje
Jerjeh braneh vitexki Gragiani
Po imenu inladi Korçulani,
Dicza , starczi , ghizdavi targovczi
Poppj , fratri , gospoda , i lovczi
Uddovicze , xenne , i divojke ,
I gniove josc staricze Majke.
Al posluscaj dati çuddo kaxem
Xensko guddo ter niscta nelaxem
Obukosce Agline na Muscku
Pripasasce sabglie na Ajducku ,
Terse branno kanno Muscke glave
A sadase od junaka slave
Puscke puneh Mechise ù turke
U ' gniove nedaduse ruke.
Dan Marije bisce uznescegne
Ugledase vellikoh zlamegne
Vedroseje nebbo otvorilo
Iz nebaje nisсto govorilo ;
Nemojtese strascit Korçulani
Iervas dobit nechie Katalani
Branichievas Maria divicza
Kojanoje vasca Pamochnicza .
Toh zlamegne i turczi viddisce
Ter bijela jedra otvorisce
Pobigosce iz pod bila grada
Ali varosc oppalisce tadda ,
U ’ varoscu dvore Pomenichia
Ungarskoga starinom Plemichia
Alse bisce lipo osvetijo
Jerje mnoghè turke pogubijo .
Zajedrisce nevesselli Turczi
Katalani nevirnih A juduczi
Prija zorieh k 'Visu dojedrisce
Ter bogatoh sello porrobisce .
Issikosce maloh i velliko
Ierse turkom nenadasce nikko
Kakoseje ondà rassellilo
Nì danasse nije nasellilo .
Tuh bih turkom pozlachiena Brada
Pak odosce do Staroga grada
Onde turczi mallo zadobisce
Vech Varbovsku sello porrobisce .
Na Jelsusu varosc uddarili
I ondesu mallo zadobili
Jer u jelsi bijasce lunaka
Slobodniji punno od turrakà.
Velleh turczi Gospodaru svomu
Da igemo g ’ Bollu bijelomu
Al Bol neddah ni gledati nase i
Kammoljchie gnih pustit pridase .
A kad viddih Ulluzaly Bane
Da nesrichian bisce nasve strane
Povretise uz toh signe more
Iggeh nachi svoje bileh dvore.
Sli ,

I lipatije gorra Romanija
I Joscje lipsci Cipar na srid mora.
Ugniem reste bilicza Psenicza
Rujno vijno kanno malvasija .
Po Cipruse bijele gradovi . . ...
Kanno bjile ticze laburovi "
Najlìpscasu dva grada bijela
Jednom imme Nicoxija bisce .
A drughise Famagoseta zvasce.
Pogniem scetà mlagian Providure
Po imenu Ante Bragadine
Iz scetao gradu na bedene
Ter pogleda niztoh poglie ravno .
Samse sobom Ante razgova ra
Ah moj Boxxe çudda velikoga
Setose viddi nasrid poglia ravna
Alje gorra al studena vodda.
Al po Pogliu zelene Narance
Alje . Poglie magla pritisnula .
C ,imliseje gorra nakitila
Al s' jabu kam ., al z'xutim Narançam .
Dozivgliega vila iz Planina
Terje gniemu ciho besidila
Nitje gorra nit studena vodda
Ni po Pogliu zelene Narance
Nitje magla poglie pritisnula .
Prid gniomeje mustapa vezire
Sinoch dogie iz pod Nicoxije
Kojuno je jucer osvoija , Dokje moja naramenu glavi.
Sve isilçe , nikko neutece
Jedno z 'drughim za trijest igliadà
Nexutese po granam Narance
Vech na kopjim glave odjunakaar
Kojenosu jucer odsiçene - -
U bijelu gradu Nicoxiji :
Najlipscaje glava dandulova
od bijela grada Providura.
S ' pored gniome glava Biskupova .
Contarina xalosnamu majka
Na glavimu mitra od Bisera
Kojanoję u Mleczł krojena.
Alsu glave lìpo osvechiene
· Od Arnalde lipote divojke
Kojà bisce czarru darovana
I josc sgniome trista divojaka
Unavije Barur uppalila
Sultaniju u lagum dighnula
Sve izgorii nikko neurece
Sama sebi lìpu slavu steççe.
Isctom vila tako besidechi
Silni Turczi na grad udarisce
- Vasse bill grade tresijasce
Od onizi bojni Lumbarada .
Pod gnim Tuczi litto littovasce
Od jurjeva do mioglia danką .
Cesto onni jurisce Jinnisce ".
Slidi Pisma od Cipra.
Z golim chìordam na beden şkakasce .
Sice Turke Ante Bràgadine
1 gniegovi mladi vitezovi
Mnoghè onni glave odsikosce
Terji Mechiu gradu na bedene.
Nighda Pobre Turczi nepristasce
Obdan obnoch jurisce cinechi
I pod gradom mine kopajuchi
Kule bilè u, lagum dixuchi. .
Tu gospoda mmogà izghibosce
Cölluneli i mladi serdari
Voevode i josc barjatari.
Inne vojske nibrojase nezna .
.. Alse bilì grade nepridaje
Jerga brani Ante Bragadine
Kad toh viddì, veliki vezire
On uzimglie divit i artiju
! Ter napísa listak kgnighe bile .
Pakje scaglie Anti Providuru
Terje gniemu tiho besidijo
Zloti jutro Ante Providure
Bila grada obràniti nechìesc
Scagli kliu ,e od bijela grada
A koliji ti poslati nechiesc
Golachiute po vojsczi vodici
Xivachịute na mije derati.
Gniema Anté kgniggu odpisuje
Neka znadesc mustapa vezire
Dari nechiu pridat bìlà grada
Jerchie meni dobra pomoch dochi
Od mojega Bana Generala
S :oh Galijaa duxda Mletačkoga
, I dvanajest Bojni Galijacza.
Scòh Galija kraglià Spagnolskoga
· Vlada gnimam dorija Principe
I dvanajest Bana Malteskoga.
A tollikò Pape velikoga ,
Kadje vezir kgniggu razgledao
Odjadaje bradu ogulijo
Nechie vezir da smirom miruje
Jagniçare na grad nariruje .
Podgradomje mine ukopao
I barzoji bisce uxegao
! Kadalise mineuregosce
Poh bijela grada oborisce .
Túse tescka karvcza prolivasce
Tescka .karvcza kognskà i lunaska
Tùse brànìmilo i veliko
. Kalugeri i svi sveçeniczi.
Udovicze xene i divojke
Dicza starczi i mladi targovczi
Tu brat bratta poznat nemogasce
Jer svakoga karvcza oblivasce ; ,
Daje komu pogledati bilo
Bragadina mlada Providura
Karvavemu ruke do ramena .
I svie
 I svitla chiorda do balçaka..
Vitesckise i tad podnesosce
Jer iz grada Turke iztirasce
Osta martvi sileni Turràkà
Oko trijest i vechie igliadà.
Opèr Vezir, bilù kgnìggu pisce
Terje scaglie Anti Bragadinu
Zloti bilo . Ante Providure
Setoli mislisc usctolide uzdasc .
Bila grada obraniti nechiesc
A nechieti dobra pomoch , dochi
Od tvojega Bana Generala .
Dorijae gnegà odbighnuo
Kadje Ante kgniggu progledao
Bijo barjak bìsce razmotao
Terga mechie gradu ,nabedener
Jerse inno : gniemu nemogasce
Nestademu Praha , ni olova
Ni zaire sctoje od potribe
Svamu voisca bisce izghinula
A bedeni na zemgliu padnuli..
Vézìruje kgniggu napisao
U kgnizije gniemu,besidijo
Zakunise na chitapu tvomu
Dajmi Jamcza Bogga , vallikoga..
Dachiesc, pustit moje vitezove
Zdrave pochi duxdu Mletačkomax
I pod pusckam i pod britkim chiordám :
Poslachiuti kliūçe bila grada ,
Kadje vezir, kgniggu , prouççijo
od veseglia czarnu zemgliu gliubi
Zakligniese na chitapu svomu
I dajemu jamcza: Bogga svoga..
Dachie pochi duxdu Mletaçkomu
I gnegovi mladi vitezovic
Kragliestvo od Cipras zvascese jedan Perivoj , olliti giardin od svira , radi gniegove lipos
gna tè' ravnine gi i Ploda . koga Porragiasce , kad1 ugniemu Kraglic Karschianskii staju , a
naylastito kadá uxivàsce , lìpi mir pod krilom Privedroga Principa , kojiga, izgubil na 1571. " ...
Oruxani zdravi i veseli
All virre u Turçinu,nije .
Privarise ujidega: zmija
Od gradaje vrata otvorijo igid
Veziruje kliuce poklonijos
Govorimu silleni. Vezire.
Dobro dosca Turska karvopijos
Kammo moje Pasce- i kadijes
Kammo moje Aghe: i spajienu
Kammolimi" dicza Jagniçari. vj
Kojenosi s vojskomiisikaowoche
Oko sceset i vechie igliadaub
Natoseje Ante nasmijaho. asico'
Veziruje tiho besidijo ..
Muç néluduj veliki Vezire
Ja neplacem Pasce i kadije
Nit' ja plaçem Aghe nis spahije
Josc ni tvoju diczu Jagnicare. A
Vech , ja plagem dási utekao og
Ditiglave nisam odsikao i
I poslaje k mleku bijelomuoc !
Za jabuku duxdu : Mletačkomu
Toh veziru punno mu no biscer
* Na svakega on mukkè mechiascens
Czarnemujer oççi izvadijo
I bijele ruke odšikajos
Viscà griega oslantini tankoil
Nekka viddl sua vojska czarrevai
Bragadina,mlada Providura sirs
Koji turske glave odšiczasce. 2017
Kadalije Suncze poginulog kins
S ' kidujega stanene lantinente
Xivagaje namije derao o
Bragadine pokojnarii dusca . 12
Sa 9231

Slidl Pisma od Strasenoga Boja , Kojise: Ussinni nazdar Svete Justine:

\Dkadasu : Mléczi zagrageni
U Nije liipsca ,vojska zakupgliena!
setoje vojška dúxda:Mletačkoga
Vrime ratta .Cipra nesrichnoga.
Dġi stotine tannenì Galija
Dvajest i pèr velliki Gemija
Scest, od boja silni:Galicza
Otmanicza nibrojase nezná .
Přidgnimamsu sivi sokolovi
Od latinske zemglie vitezovi
Od Mleràkà Bane Veniere
Od Genue Doria Andria ,
A . od Spagne Ivan Generale
I od Rima Colona Principes
Od liepe zemglie Sicilie ,
Svitli Båne Cardon Generales
Capetani Vlastela Mleraçka :
Kavaliri. Gospodá Maltexka
Od vellikai roddau ii Plemena,
Sve tò targè da. Turcina siçer.
Závezosce. uzcMore Duxdevo
Zajedrisce izpodiGarcke zemglie ,
Signièseje more:zapinilos
Od Galija i bojni Gemija:
Kadsu bili izpod svete mavre:
Govorijo dorija . Principe
Setose Billgori u istoka ,
Alsu snizi alli Labutovii.
Alije magla posrid poglia palla ,
Al popeti billi càdòravi ,
- Alse : vile : na planini bile ,
, Alsu Garcke na Plandistu overe ,
Velli gniemu: Bane: Veniere
· Nitsa snizi nisu bile vile
Nitje Magla nitsu Labutovi,
. Ni popeti bili Çarorovinu
Vechsu onnò Tarske ormanicze
Dvi stotine tanneni Galijar
Çetardeset bojnì Sultania
Stoh Galija Ulluzaly kraglia
I brez broja barzj ormaniczà.
Prid gnimamje morski Capetane
Alli Pasca od Missira grada
Scgnimchiemose danas ogledati
I vitexkù srechiu prokuscati.
Alli velli Doria Andria
Posluscajme Bane Veniere
Ludochiemo glave pogubiti
Minemojmo s' Turczim bojak bitti.
Veniermu tiho odgovarà
Nije vrime otom ' bessidici
Vaglià danas s' Turczim bojak bitti
Za Issussa nascu karv prolitj..
Nismo doscli scetati po moru
Ni gliubiti Garkignie divojke
Vech braniti Virru Issussovu
I nascega Duxda Mletaçkaga.
Pakje svoju vojsku razredijo
I Galije ù rèd postavijo
Od Galij, krila uççinnijo
Generale lipo namistijo .
Naprid scaglie bojne Galiſacze
Najednoije Duodo Providure
A na drugoj Gnoro Capetane
Na trechioije Ante Bragadine.
Pexarase çetyarta zovisce
Pixanova petoj immè bisce
A scestaje Ambrox Bragadina
Mleqanina svitla Gospodina.
Na desnoje krilo postavijo
Od Genue Andriu Doriu
I viteza Cardona Ivana
Latinina i Siciliana.
A na livo postavijo bisce
Tn Mexichia i Gospodicichia
Barbariga Generala Bana
I Querina po imenu zvana
Trechiega Danal Providara
U sriduje Bane postavio
Generala Ivana Spagnuola
I viteza Colonu Principa
Capetana Papini Galija.
Iz zasebbe ostavijo bìsce .
Dvajest i pet cannenà Galija
I prid gnima Alvar Generala
od starinnè silnoga junaka
Akkobijim dopotribe bilo
Nek ' uddarrà çilli na umorne
A Venier lipo upravgliasce
Sasvom vojskom Duxda Mletačkoga ,
Mallenoje vrime postajalo
Dojedrisce czarreve Galije
I prid gnima sìlni Capetane
Alli Pasca od Missira Grada.
Lipo jedrè turskè ormanicze
Po nacinu Mladoga Misecza
"Taki nacin od boja Morskoga
Darxi vojska Czarra vellikoga.
Akadali blizu dojedrisce
Uddarisce Passine Borije
Zavikasce Turczi Jagniçari
Galijacze xivi ogagn dasce .
Stoji Jekka Bubagn i Svirala
Garmgliavina sijini Lumbarada
Stoji Zvizxda Sciba i Puscàkà
Lomgliavina tanneni Galijà
Stoj jauk po moru dellija .
Kadalise Pobre sastadosce
Sve Galije Turske i Latinske
Rekaobi Nebessasse horrè
A Planine u Dubine norrè
Xarko Suncze pomarçalo bisce
Od czarnogal praha i olleva
Svesse signie more tressijasce
Od Toppòvà Turski i Latinski.
Po moruse druggò nevigiasce
Neggo vesla jedra i lantine
I Tillesa Turska 1 Karstjianska .
Po igliadu zajedno plivasce
Jedan druggòm smarczu zadavasce.
Necujusse Pisme ni Popivke
Nitse çuju Gusle ni Tainbure
Neggo jauk i plaç od junakà
Zveketagnia Maçà i Sabaglià .
Signiè More karvavo bijasce
Sve od karvcze Turske i Karstjanske
Najvechiase karvoza prolivaste
Di bijahu Mladi Generali.
Isctè Passa Veniera Bana
A Venier Passu Gapetana
Sritoscese terse uddarisce
Dvi Axdaje gliuto izrannisce
Vitezovi Bana Veniera
U ' Galiju tursku uskocisce
Dopolakje onni osvojisce
Druggù polla osvojit nemogu
Jer Aliji dobra pomoch doge
Od junaka Begga Karao xe
I Mamuta Passe Sillenoga
Izbavisce Alli Capetana
Od Vitéza Veniera Bara :
Alli Bane ù nevogli bisce
Galijega Turske obletisce
Venierse gnima nepridaje
Vechji s ' ognem bije na sve strane
A Megiutoh dobra pomoch dòge 1
Ter uddarrì sa çetiti strane
S ' jedne strane Iván Loredane
Z ’drughè strane Vitez Contarine ,
S ' trechie strane Alvar Kavalire
A s' çetvarte Malpier Catarine
Potopisce czarreve Galije
Pogubisce Begga Karaogxu .
Dva viteza skladno uddarisce
Ivan Bane i Dukka od Parme
Na Galiju Passè Capetana
Udda
144
Uddarrisce rerje osvojisce
Ugledase glava Alina
Na lantini od Galije tanke
Visce glave Barjak trepechiasce
Privedroga Duxda Mletačkoga.
Svezanamu dva sinka klečahu
Prid kollinom Bana Veniera
Scgnima mnoghè Pasce i Kadije
Silni Turczi Aghe i Spahije ,
Turska silla bisce dobivena
I najvechià silla satarvena
· Izvan trijest tannenì Galijà
I czarrevi bojni Sultanija .
Alli udri zmaje od dvì glave
Po imenu Qverin Generale
Razbi Turke poffatà Galije
Texko sice po moru Balije.
Livò krilo Mletački Galija
Barbarigo yitexki bragniasce
Alga bisce strila uddarrila
Gliuta strila u okko junackò ,
Zatò Bane haje i nehaje
Strilu nossì ù okku livomu
Britkù sabgliu ù Desniczi ruczi
Ter pod strilòm slobodi junake ,
A baržomu dobra pomoch doge
Od gniego a dragoga Nerjaka
Po imenu Marin Contarina
Ter osvetih Ujcza Barbariga
Na Turkeje jurisc uççinnijo
Bojak bijuch alje poghinuo
Trechì danak Bane Barbarigo
Od Bolesti dusciczu ispustih ,
Joseti kaxem silnoga vojnika
Po imenu Nani Federika
Vitexkije s Turczim bojak bijo
Kara Passu xiva uffatijo .
Junak bisce scilok Capetane
Vitexhise bráni na sve strane
Namiraga bisce namirila
Na Canala Mlada Providura ;
Xestokosse onni uddarrisce
I nemilo Brarte izkarvisce
Al pridobl·Canal Providure
I potopì tannene Galije .
Skoci Passa ù tò signie more
Krùto plivà alli neispliva
Jerga stixxe Ivan Contarine
Termu rusú odsieçe glavu ,
Desno krilo ù nevogli bisce
Jer Galije gniega oklopisce
Ulluzaly kraglia nevirnoga
Pomochnika Czarra çestitoga
Kruto hije Maltexxe Galije
I Vedroga Duxda Mletaskoga
Dvì Galije bojne izgubisce
Branitise visce nemogosce .
A kad viddi Andria Doria
Jadno stagnie Maltexki Galija
Na Turkeje -naglo uddarrijo
I Galije mnoghè potopijo .
Tuse bisce od jutra do podne
Silne vojske na signiemu moru
A kadlije po podnevu bilo
Na duxduje Mejdan ostanuo .
Jer gniegova vojska strahovita
Dobbi vojsku czarra sillenoga
Tòse zgoddì ratta Ciparskoga
Po Karstjane punno nesrichnoga.
Stòh Galija turskì uffatisce
Tollikoji ogniem saxegosce
Sàm utege kragliu od Algerà
Sammo svoji trideset Galijà .
Nebi ni on junak utekajo
Vechga pusti Dorija Principe
Koji Duxdu pomochi neddade
Ej neviro nighdite nebilo ,
Osta martvi silleni Turrakà
Za trideset i vechie igliadà
Pèr igliadà xivi uffatisce
Sedam Pasca Duxdu darrovasce
Osta martvì Duxdevi vojnika
Pèt igliadà po izbor junaka
Į Cetarnajest vlastele Mletačke
Punno vechie Rimske i Malteske.
Sve Principà varsni vitezová
Kavalìra pobre i knezová
Scto poghibe dan svete Justine
Zarad svete Virre Issussove
Glassovite po imenu kaxem
Vitezove Duxda Mletaçkoga
Bojak bijuch koji poghibosce.
I posctegnie Viçgnie zadobisce
Poghibenam slavni Generale
Barbarigo Vitez Augusctine
Bisce gniegga strila uddarrila
U ' zlo misto ù okko junascko.
Poghibosce i dva Contarina
Marin jedan , à Jerolim drughi
Alse onni lìpo zaminisce
Jer Galije mnoghè potopisce.
Poghibenam Ivan Loredane
I dellija Malpier Catarine
Frane Buono i Capetan Mezo
Providuri silleni junaczi
Dva viteza silna poghinusce
Marko Lando i junak Soranzo
Poghibosce i dva Barbariga
· Jure jedno , a Andrija druggò ,
Ostaleti kazivati nechiu
Jerbi pisma odvech dugga bila
Nekka pjeva komuje ugodna
Nek ostavì komuje neplodna.
Sil .
 145

Slidi Popjevka od Gospode Presvietle Dubrovačke , kako Razbisce , i Issiekosce Turke

Saracene , Na Moru Blizu Grada Corçule , Na 1033. Kraglia Bosaskoga Ostou
Kristichia No 14011 i Bana od Neretvé Uffatisce i Umorisce. Prekazana
Presviotloj Gospodi Dubrovackoj od Fra Andrie Cacichia ,
Reçenoga Mjelovana.

PLaçù gorko sviita Banovine .. I prid gnima Cerva Generale

I Jersu onne Tescko porrobgliene
Od Turràkà silni Sarecena
Al po davno ù starą vremena .
Porrobisce ravnu Italiu Ion
Garçkù zemgliu i svu Dalmacziu :
Dobrovaskù josc liepu Darxavu
Ravni kotar Lieku i karbavu . :
Mnoghii kragli scgnima bojak bisce
Na punnoji Miestà predobisce
Dubrovackà Prisvietla Gospoda
Od nascega slavnoga Naroda ,
Mnogokrassu scignima bojak billi
I Vitexki jessú predobili
Kod kòrçulè Grada bijeloga .
Na sred Mora duxda Mletaçkoga.
Imadihu Tanene Galije
Ivellike od boja Gemije
Vladaocze slavne Capetane
Vjetezove Mlade Dubrovcane. .
Sjelne vojske dvanajest igliada .
Od bijela Dubrovnika Grada
Od konavglia i Popova ravna
Sve vojnika od Naroda Slavna .
Ostavisce svoje biele dvore . I posliisu onni vojevali
Zavezosce uzza signie more
- Saraczene Turke dostigosce
Sassvii strànà nàgne uddarrisce.
Potopisce Turske Sultanie
Barzè scajke , tanene Galije
Isiekosce saracene Turke
Pod korçulom nevirne Ajduke ,
Neçiudise Pobratime millii
Jersu taddà Dubrovcani bili
Punno snaxni , i velle Bogati
Pitaj Mudrii akko xeliisc znati.
I nek znade josc dobrata tvoja
Kuppii Vojsku kristichiu Ostoja
Dvajest igliàd Pjescacz i kogniikà
Sve po izbor Bosanskij Vojnika.
Iggè s' Voiskom Gradu Dubrovniko
Ter nepraschià josc ni Duhovniku
Robbì pàlì Sella i Varosce
Dubrovçani alse podigosce.
Desset igliad po izbor Junaka
Kojinose neboje Boscgniaka
Dubrovcanin od starinnè Bane
Iggè Cerva kraglia docekati
I na gniega snaxno uddarriti
Mallo vrieme postojalo bisce
Sillenese Vojske sustritosce ,
, Kod Bargata Planine vjessoke
Bliezu jednę Dollìnè Duboke in
... , Od Bedriczè sabglie povadisce : :
. Dvisse Uojske silno uddarisce . . in
Tuse prolii karvcza od Junàkà , s cene
Dubrovcànà i Mladi Boscgniàkà . .
Xestokose vojske isjekose
S ' obbi strane mnoghi izghibosge.
Al predobì Cerva Generale
Silnii vjetez glassoviti Bane ,
- Kristichiaje Vojsku isjckao
I gniegabi alje uttekao . . ,
U ' tom boju poghinuo biisce
Cerva vjerez kako perro pjesce
, Dije radost tuje i xalosti
Neka nije prazne okolosti : :
Tose zgodi Draghi Pobratime . ,
Na igliadu cetiri stotine :
Ter Gradove bilè uzzimali .
Uffatisce Morskog Capetana .
Od Neretve vjereza i Bàna
U ’ tamniczu tamnu zatvorisce
I nemilom smarczom umorisce. .
Razbiscega terga predobisce
I Barschianik bili osvojisce
U ' Neretvi blizu oppuzona in
Al po davno ù stàrà vremena .
Poslii togga onni Vojveasce
I Spagnolské kraglie pomagasce
Trì stotine od Boja Gemija
Posclasсejim ù mallo godina.
Vjetexkisu onni vojevali
I po moru Vojske razbijali
Kragl od Spagnie poznadeji lipo
Ter zagarli Màlò i veliko .
Svoj Gospodi Grada Dubrovnika .
Cast , i dika , slava privelika
I Junascka Pjesma Davoria
Koju pjeva ravna Slavonia .

K ... . . . . . . .. Slia ,
 146
Slide Knezovi Ivlastella Naroda Slovinskoga .
A Glinich od Bobovcza. Tribignia , Popova , Conavglia .
11 Araçinovih od Brochna. Chiorich od Tvelle iz Bosne.
Alauppovich iz Bosne. Cukrecich od istoga Mista .
Burnazovich iz podbiglia od Imoskoga ke Coprich od Rame, sadasu Turczi.
Baoxich od Zente. Copjevich .
Bachich od Servie . Corjenich .
Barzoevich iz Rogoznicze megiu Omissem , Curjacich .
izadvarjem . Crassinovich .
Biloxievich od Mostara, Clupcovich .
Bogostinovich knezovi od Blagaja . Cvavcovich.
Barghelich knezovi od Podumja iz Livna. Cragunich . Od razliciti Mijstaah i Banovii
Boxinovich iz Glamoça . naa Bosne , i Herczegovine.
Bibich od Midenoga Barda iz Zagorja . fi Cnezovich od Herczegovine. .
Bogassinovich Knezovi od Popova. SHO Divoevich od Zagorja.
Branilovich od Risva . Debegilch od Lazarichia iz Servie .
Bielavich od Baboycza. list Dobrassinovich od Vavkova.
Bissaglich od Duvna . an Dugassinovich od gorgnie , Zenite u Epijru.
Brancovich Knezovi od Jacza . Dignich .
Bieloperjevich . Draskovich .
Boxichievich . Let's Dobrotovich .
Bogopancovich . Izrazliciti Banovina. Dignicich .
Bergnacovich starinom Grubissich , od Olova. Didlovich .
Cubretich iz Czetine , knezovi od Varglike. Deskoevich .
Cositerovich od Livna. Denovich .
Cacich , Knezovi Primorja , starinom Gospo Favkovich .
da Ungarska, € Francopanovich . Od razliciti Banovina i
Cossovich Knezovi od Czetine. Od ovogaje mijstae Slovinski.
Plemena Kuchia u Kotoru Prisvitloga , i Gradanovich iz Kozicze .
Pripositovanoga Gospodina Vicencza Cos Greblianovich knezovi od servije . .
sovichia Biskupa Corçulanskoga . Od isto Grubaçevich od Neretve iz çitluka.
ga Plemena nahodise Kuchiaā u zaostro Grubcovich od Neretve. Od ovogaje Plemena
gu , darveniku , i na veche Mijstaa. Puglian iz pod Jezera .
Cotromanovich od Milesseva iz Bosne , Bani, Garguricich .
i Kragli Bosanski. pl Giovich .
Cobilich od Novoga Pazara , od ovoga Pleme Giubibratich iz Tribigna Comites.
na bijh veliki vitez Millosc .cobilich , Koji Ghiendissaglich .
ubbi czarra Murata na cossovu Pogliú . Ghizdelinovich .
Starinom zvascese Obilich , alli zaradi Granich .
nenavidosti bijh od vuka Brancovichia Glavich .
zazvan Cobilich . Grubjessevich , od razliciti mijstdh . Od ovo
Cossarich Knezovi od Herczegovine. Bijh od gasu Plemena Grubissichi na makarskoj ,
ovoga Plemena Erczegh stipan , Ban od Knezovi od starine.
sve Herczegovine od istoga Plemena izode Hervoevich od Bagnie Luke , Bilisu od Ple
Gospoda Cossirichi u Sibeniku . A imadu mena ovoga dukke od splita , Corçule ,
Cossarichi Turczi u Gliubusckomu. Fara , i Braça.
Cruxich , Bani, dukke , i Markioni od Klissa . Hrabrenovich od Bagne Luke.
Castriotich , Poglavicze , olliti Principi od Jablanovich od Neretve.
Albanie . Od ovoga Plemena bijk JureGa Jugoevich od Jugova Poglia .
siriotich , reçeni skenderbegh , Koji svega Jakxich od velikoga Biograda .
Vrimena svoga zivota s' Turczim Rat im - Illinih od Mostara .
made , i vazdaji dobij. Jorinich iz çapgline.
Costanich Knezovi od Darvenika ugorgniemu , Jancometovich od Sutinske.
Primorju . Jelicich iz Mostara.
Ckrixich od Vigniana iz Posuscia . Janussaglich od Mostara .
Cklexich iz Rujanà od Poglia Livangskoga. Lubcovich od Foçe iz Erczegovine.
Covacich od Sella Covacichia iz Livna. Lignicich od Sibenika.
Carstilo , drugojacije Pavlovih knezovi , od Liubetich .
Lati,
Laticich . Simunich od Sibenike.
Lorkich . Sulich od Pogliczà.
Lovrecich . Od razliçiti Banovinaa . Stancovich od Vuçevicze.
Mirilovich od Mista Mirilovichia . " Sitnicich od Cossova Poglia .
Maravcich od Livna . Svimirovich od Neretve iz Regnicza .
Morovich od Zvornika. Sokolovich od Sasaeva .
Mucijevich od Smidereva . Zvizdoevich od Kognijcza Kod Rakitnicze u
Masnovich od Livna . Bofni.
Martinussevich od _ Buskoga Blata . Slatonosovich .
Marievkovich od Raska. Sagrilovich . "
Margnavçevich od Erczegovine. Bijh od on Sestricich .
voga Plemena Kraglievich Marko, Kakose Smoknonovich . Od miistaa razliciti.
nahodi u is& orijam Slovinskim . Svitloevich od Smidereva .
Mernarich . Subich od Pribijrà iz ostarvicze.Od ove Familije
Morovlassich . izagie Ban zrinovich , Sijlnij vitez na oruxju ,
Milienovich . Sençevich od Milesseva u Erczegovini.
Marulovich . Sestokrilovich od Perasta .
Mlàdjenovich . Svitloevich od Smidere a .
Mereglich . Thomanovich , drugojacije Tolenovich iz Er
Marghitich . Od razliciti .Banovinaa . • czegovine. .
Margheritich od Zaxabja . Tvartkovich od Popova iz Draçeva.
Novacovich od zaxabja , od ovoga plemena Babich Plemich iz Bosne, kojessce sada nao
izlaze maslardichi. Gospoda , od koj biih di Pleme Gosposko na Bollu , ovvi imma
mnoghi dobri Redomniczi na Braçu . dosce ,mnoghe Diplome od Kraglia, kada pri
Nimiçich od Gliubuschoga. dosce pod Vedrogha Principa , a posli od isto
Nemanich od Mostara. gha Principa primiDiplomu imedagliu , koje
Neorich Bani od Muchia . sce naode isada ù Duoru iste gospode naBollu .
Oblacich iz Lazarichia . Vojkovich iz Vojkovichia od Tribignia .
Orlovich iz Brochna. Vijlich od gorgniega Vacupe.
Omuchievich od Olova . Vukovich , drugacije Harvatni iz Livna.
Pokraiçich iz Travnika. Vukoslavich od czarreva iz Raska.
Predoevich od Pristoglia , recenoga sera. Vlassich , reçeni vlaich Uros , Nemagnich ,
Passovcich od Neretve sve jedno Pleme.
Paracich . Voinovich Knezovi od uxjcza . Od ovogasu
Parmezanovich . plemena Nakichi.
Palikuchia. Gospoda velika u Derveniku. Vladmirovich , Knezovi od Mostara. . .
Picolomenovich Xarkovich od Zaxabja .
Prelasovich . Od razliciti Banovinaa. Xdralovich od Sutinske.
Rupcich od mista Rupsichia , kod dubrave Xupanovich od xupancza , u Duvnu .
czarni varh . Ximrakovich od Zaxabja . -
Rajcovich ad Ogorja . Xanrich od Neretve.
Rexich od Bobovcza od ovizisce naode , mno - . . Xilich .
ghi dobri officiri , ů virnosti i postegniu , Xelcovich . Erczegovczi.
a najvechie ù straù Boxiemu . . Zarnoevich od Zaxabja , visce rijke
Radjelovich at Foinicze. Moraçevo , Principi od zente , i Czarne gore.
Rux je evich , Zoranuvich ' od Sarajeva.
Radojcevich . Zetignianin ,
Sladoevich od Imoskoga . Zuriatich . Od razliçiti miſstaa .
Slijdii : takoger kratko Zabilixegnie ; megiu Ostalòm Gospodòm Bosanskom , od jasne , i
prisvitle obtili i kuchè Kneza Reglie Omuchevichia Gargurichia , reçenoga Vlastelina Busan
ckoga , gdichesc vidit u kratko dobrovoglnii sctioçe trinaest , poròdà po musckoj karhvi , od
kojzij izajdosce Bàni od kostòra u Macedonii , namisto Bàni u Bosni , Vitezovi , illiti Kava
tiri Svetoga Jakova od Galíczie , Bojnií , i nedobitni Generali na moru , i na zemgli Krà
glia od Spagne , i Napuglie ; od istii izajdosce Czessaricze , buduchi da udåvaju svoje sestre ,
i suoje kcheri za kraglie , i Czessare Czarigradske , i Trapeczanske u kuchia Kammenovu , u
Beçu takoger kod czessara , i Ungarskii Kragliaa i madosce velika dostojanstva , i gospostva ,
Kakose setie u gnihovim dopusetegniim , illiti Diplomim , Kojebi dugo bilo ovde prikazati.
Sliide , dakle u kratko , ozgör reçeni porodi odiste kuchè.'
Porod parvi Knez Radivoj Gargurich , reçeni vladisaglich bijh knez od Grada Tuheglia ,
koise nalazi u srid Bosne megiu krescevom , i kogniczem ; koga possidovasce od toliko godi
K 2 na
 148
nà gnegovi stårii , od koi riicii moresc poznat , da nisam poceo od pocetka piissat stablo od
gniliovi porodaa , zasctobi odvisce dugo bilo govoregne, vech sàmo od onii koiisu bili malo
vrimena, Misto gdise ovùi grad nalazii zovesce Xuupa Smuzke , , od kuda starinoin izajdosce.
Ovii imade za xenu imenoin vladavu Boascichia . vii imet
• Diughi porod . Knez Gargur siin kneza Radivoja Gargurichia ozgor recenoga. OOvii imade
za xenu katu krassaevichia .
I : Trechi porod . Knèz Radivoj siìn Gargurev , namisco Baan od Jajcza , i gnegovi darxavaa .
Ovoiu Stipan Kotromanovich Baan , Bosanski potvardi svakolika possidovana koja uxivaju
gnegovi starii , i reçeni graad Tuhegl dade nagnegovu zapovid i uxivagnie , i to bij godisota
Gospodinova na 1268 . Ovii imade za xenu Aniczu Sviesdichìa .
Cetverti porod . Knez Gargur siin Radivoji , ovii bii prozvan Komutina , zascto biasce vrzum
goliast , a imadiasce dva brata , i muçechise , i vragujuchi segnima izmik lobiim scrogod izru .
kù pak izmùxgio kao riba i urekobi draxechij , zato jstà bratja nadiscemu ime homutina , i
tako koise odgnega rodisce prozvasce homuchevichi Gargurichi, ovii bii Voevoda od Jajcza , I
imade za xenu Ruxiczu Kostagnichia .,
Pèti porod . Knèz Reglia siin Gargura Homutine bij prozvan Homuessevich , ovi bi Baan od
kostura grada u Macedoni , i veliki Voivoda Czessara Stipana Nemagnichia godiseta Gospo .
dinova na 1349. bii tollikò hittar , i ne izreçeni junak , dabise moghle od gnegovi slavni dil
lovagnaa vellikè kgnighe napisati, almi nedà vrime, ni siromasctvo metnut na setampu . Sa
mochiu odgnega ovdi metnuti jedno dillo od gnegove hitrosti. Nahodechise ovi jedan puut
sgospodom na pogliu visce smúzke mègiu krescevom , i kogniczem blizu Czarkve Padigmanske ,
: , ucini nanoguu trii skoka toliko çudnovita da svi ostasce izvan sebe , kako govore dae smist ?
; - skocio suaki skok po trideset i dui stope ; tako da zavikoviçgnu uspomenu ussadisce velliko
. stupove od kamena od jednoga skoka do drugoga , i nagoima upissasce slavnim slovima ove
riici. OVDI SKOCI VITEZ REGLIA HOMŮCHEVICH . Oviï kako reko bii kapetan generali
svarhu své Vojske Czesara Stipana Nemagaichia : imade za xenu Vidosavu Baosqichia . .
á . Slidi porod . Knèz Gargur Homuchevich drughi Baan od Kostura , i Gospodar, od popova ,
? Orahova , slanoga , i imade za xenu Màru Giupanovichia.
Sedmi porod. Knez _ Runissav Komuchevich , gospodar od Popova. Orakova , i, slànoga ,
ovomu potvardi kràgl Bosanski Tuarko. Svakolika Privilegia , dopusetegna , i possidovagna
kojasu uxivali gnegovi staari , godiseta Gospodinova na 1395. Ovi bì Voevada i : vladalacz od
Primorja namisto recenoga kraglia , i imade za zenu Radu Liubibratichia .
Osmi porod . Knèz Brajan Homuchevich Gospodar od Popova, i od Orahova , zasctamu Du
se brovcani naşsilu uzesce Basctine , i zapovid koju imadiasce u Slanomu , to jest na 1646 . i
imade za xenu Goisavu Kovacichia .
Deveti porod. Knez , i Voevoda Radivoj Homuchevich , Gospodar od Popova , Oraliova , i
od svi svoi starina , koemu potvardi krag! Mattiasc Ungarski na 1465. i imade za tenu Vie
-dossava Kostagnickia .
Desseti poroda Knez Milat Homuchevich Gospodar ad Popova , Orahova, i od sviu svaj di.
dovinaa , imade za xenu Bliczu T'assovichia .
Jedanesti porod. Knez Ivan Homuchèvich , Gospodar od Popova ; Orakova , i bi, poglavicza
od svì Bojni Drivaa kraglia od Napugije tojest General, i imade za xenu Radu Chiorichia .
Dvanaesti porod. Kněz Iveglia Homuchevich Gospodar od Popova , od Orahova , i opet od
Slanoga , i General od svì Bojni Lagiaa kraglia od Spagnie , i imade za xenu Jèlu Bogascinovichia ..
i Trinaesti porod . Knez Petar jveglin siin , Vitez , 'illiti kavalier svetoga Jakova Apostola
Galiczie , Coimissar iGeneral svarbu sve Vojske Filipa drugoga kràglia od Spagne , a navlastito
svarhu vojske Slavnoga naroda , koje mnogo imadiasce u ono vrimeposli razruscegna kragliestva
Bosanskoga , i gniegavi Banovinaa.
Od ove kuche na 1320. bì Radigost Arcibiskup Metropolitan u Bosni u Graadu imenom
Glasinczi ; takoger Drughi bị Metropolitan u istoj Czarkvi od iste kuche iminenom Dubro
slavus na 1366 . Poisti naçin bisce mnozi kanoniczi , i dekani u svetomu Nikoli u Baaru , i
u drughi misții : bisce tolikì , i toliki Redovnizi , Bogoslovczi, i nauçitegli u Rèdu svetoghi
ocza Dominika , i svetoga ocza Francesca , i jedan Blaxenì imenom Julian od Bosanske Pro
vinçzie , illiti darxove , Odkudachresc poznatdaje ovo bila kuchìa ne samo od uzviscenoga
gospostva , dalli joscter Bogoslavna , katoliçanska , i pravovirna.
Odve küche Jelina chier kneza Iveglie Homuchevichia udadese za Petra Komnenovichia sii
wa Aleksina . A , od kuche komenove izascloje dvanaest Czessaraà .
Ovo nek bude zasad zadosta za uspomenu od kuchiè Homuchevichia , a tko xelì znati visce
neka setie kgnighe koese ovako _ zovu. Le glorie cadute dell' antichissima , ed Augustissimi
Famiglia.Comjena , dell'Abbate Don Lorenzo Miniati, stampate in Venezia per Francesco.
Valvasense del 1663.. * Alli
 149
Alli imaš moj postovani sctioge znati da ovde sve Plemena Gospodska nijsu imenovana ,
buduchi dase nahode u razlicitim kartam , Dukalam , i Diplomam mnoga vlastela i knezovi od
Naroda slovinskoga , koji nijsu u broju Gospode gori immenovane , kakonotà ovij slijde , rdruggù .
Knez Mattich iz varvare starinom . S v Knez Milatovich . .. DEF L ES
Knez Radinovich . 00 K nez Divicich .
Knez Radosaglich . Knez Ostoich . Die
Knez Ivannovich . arno Knez Sviloevich . i bidhi
Knez Radivoglievich . Bo Knez Simunich .
Ovij Plemichi Bosanski , i mnoghì drughi nahodese koji u Diplomu , koji u Dukalam
Principovim , kakonoti nikki od ovizij u Diplomi kneza Costanichia iz gorgniega Primorja ,
U ' vrime kraglià Bosanski Marichi bilisu knezovi od Varvare , kojaje blizu Ramme u Bo
sni, alli poslì razasutija Bosanskoga doge u Petrovo Poglie , i u mistu , kojese zove Çipsich ,
nastanise , disse i sada vidde Temegli od gniegove kule . Od regenoga kneza matichia i sadase
nahodi kuchià ù çovoglavim , kojise istim Plemenom zovù . HAS
Uspomene mnoghi gospodski kuchiaa posvesuse utarnule , nitise znati mogu , i razloghje ov
vih , kada Turczi Bosnu osvojisce , koga mogosce uffatiti posikosce , i gniove uspomene saxe
gosce , a dogodise ovako , dozva czar na virru gospodu Bosansku pod Grad , kojise _ zoveja
icze , i obechiajim datti gniove Basetine ; sella , gospodstva , i potvardici sva onaa Privilegia ,
kojasu uxivali prija pod kragliin Bosanskim , naredivscijim da donesù sve svoje carte , kojese
u gniovim kuchiam nahogiaju , tollikò od gniova Gospodstva , koliko od zemagliaa , i vite
scki dillaa kojasu onni , i gniovi stàri uççinili. Doscavsci dakle stariscine od kuchiaa gospod
schi prid czarra pod Jajcze , prikazascemu karte svoje immaduchi czar u ruke , syeji çinnij
saxéchi , a gnijh na tvardoi virri , kojise nektisce izturviti cinnij pogubiti . Ostali puk dozva
pridase , ter izpromigniva immena gniova stàrà , i zapovidij dase unapridak immadu osçevim
immenonom zvati, na priliku komu otacz bijsce Petar , zapovidij dase unapridak zove Petro
vich ec .
Mnoga Gospoda kojise nektisce poturçiti , i koji imadosce srichiu sakritise od sabglie Otma
novichia , pobigosce kmoru u Primorje , kakose nahodi u pijsmu u Manastiru Bosanskomu ,
kojise zove Fojnicza , gdisce stiju ovvè ricj : Magna etiam Bosnensium pars ex eo turbine
in proximas craince plagas , oramque Maritimam fuga se salvavit ; quarumplereque fa
miliæ olim nobiles, nunc privatae sunt, Religionis quam Patriæ amantiorum . Bosanska
Arma jest jedan sctijt , i na gnemu po misecza i jedna zvijzda. U Primorju na mnoghim stàrim
grobniczam nahodise resena Armi, svaje prilika dasu take grobnicze uççigniene od Bosanski
uskokaa , za jednu uspomenu od svoga doscastja , i gospododstva .
Govoregne Kratko od Kuchie Uladmirovichia . it
TZ Istorià slovinski, Diploma Bana, i Kraglià Bosanski, i Ducalà Privedri Principà Mie
1 tacki , savise isztinita Plemenitost , 'velicanstvo , i Gospobstvo , Koje ústàrà Urimena uxia
vasce Kuchia knezovà Uladmirovichia , i ostavivsci istorie kojesu svitu osgite , u kazujem ono
sctose u Dukalam i Diplomam uzdarxii. i
Na 990. Maja na 20. knez Vukotin Vladmirovich , osobiti Gospodar od Castela Uladigncza ,
i Uladalacz od mnoghi Mistà i Castèla u Herczegovini , iminabe plemenitu Dukalu od Prive
droga Principa Petra Candiana , u kojojmu daje mnogà Privilegia , zaradi sluxbe , virnosti , i
pommochi , Kojumu bisce reçeni knez uççinijo .
* Na 1010. Knez Vukosav Vladmirovich immade izvarstitu Diplomu od Cotromàna Bana Bo- ,
sanskoga , u kojoi immenujese reçeni knez Vukosav , Gospodar , i zapovidnik od sve Nerérve ,
i kakoga vas zbor Plemichià Bosanski , i moguchi od kraglestva izbauglià, od opichienite tego
chie davagnià , kojase obicavahu kragliem Bosanskim davati. Biimu u istoj diplomi potrargena
oblast osobità , Vladagnie , i zapovid Svaru svii svoji Miistà , Sellà , i Castelá . Stijese takoger
ù istoj Diplomi kako dobbii pravdu Herczegu Stipanu , to jest misto , kojese zove krupà iza
çitluka , darvo Cammi, i voddu .
• Na 138%. Immade knez Rados Vladmirovich Diplomu od Stipana Tvartka Kraglia Bosansko
ga , u kojojmu blh dano , i potvargeno za vlastitu Basetinu Brochno , Gliubuski , i sva sella
do darxave Primorske.
Na 1446. Villemiro Vladmirovich Reda svetoga Basilia , alliti Vassillije oppata , bih Biskup
od Kressovie , i u Jeziku latinskomu , i Garçkomu punno nauçan , i razuman : Ovii bisce Vel
liki Cancelir , i Sveznadar kraglia Stipana Tomassevichia .
Na 1461. Knez Radivoj Vladmirovich immade ov Stipana Kristichia Kraglia Bosanskoga
mnoghe Bastine u Bojni, zaradi gniegove sluxbe , i vitexkoga voevagnia. Daddemu takogier
mlit u moru ne daleko od stona. K 3 Na
 150
Na 1551. Knez Uladislav stasce a Perczi i za Bachine , u darxavi Primorskoj i udarxase
& Gospostvu , alli ne u moguchstvu , ů komuse , gniegovi starinahogiaju , jer takkò hotti Tes
ka silla , koja nikkomu nepraschia . Slàgàsce sº knezovim od Primorja , s'kojizim - uççinni nik
kè zakone , i naredbe , na kojimuse Uladislav podpisuje Svojom rukom , na 1610.
Na 1563. Fra Daniel Uladmirovich Reda S . Frane , darxave Bossanske , çovich punno mu
dar , i nauçan , bih Biskupom od Duvna , podnese mnogà Progonstva od Taraka , od kojizii
bih ubijen najpoilii , koga Tiilo ad karsciana bih ukopano ù czarqui Nanastira Gliubusk oga .
Na 1620. Knez Simun xivgliasce à Perczi , i ovvoga ubbisce segniani, koji dosta zla ù svoj
Dalmaczji uççinisce. Ostamu sin Ivan , i ovoga vlasi zazvasce Simunovich , ' i takoše zazvascé.
svi onni koji odgniega izagiosce.
Na 1647 . Reçenni knez Ivan privede krainu do kule Norina , i zatomu od Privedroga Prin
cipa Franceska Molina , biisce rådi vitexki dillovagnià potvargena , sva Privilegia , tolliko
Bosanská , koliko Mletaçka. : . .
Na 1684. Otacz Mnogo Postovani F . Anton Uladmirovich proczvan Gabeglianin , Mudar
Redovnik , Velleznan , bih uççignien Provinczialom Bosanske Provinczie .
Na 1685. Knez Nikola Uladmirovich sammo çetiri druga virna , osvoji kulu od Norina ,
za koje vitexkò dillo immade Pofalu s' Plachiom od Principa. Ovvii punnokrat bih od Jero
lima Cornera poslan na mejasce_ Turskè da cinni ugovore z ' Bebichia Pukom , kako , i na koji
nacin imadisce bixati pod krilo Principovo , i nascavsci prigodu doge , i naselise ù darxavi ,
koja ù stårà Urimena bisce istih knezova Uladmirovichia . Řeçennii knez Nikola bih ù onnò
vrime Glassoviti junak , jer vitexki vojeva i mnoghè odsìçe Turske glave , alli i on na uzet
ju Gabele od Turske Puscke poghibe : qui Gladio cedit ec. . .Ovve sve stuari syidoce Atestati
Cornera Generala , i Dulfina 16go .
Na 1900. Fra Simun Uladmirovich bih Parocom ù Sarajevu , koga radi Virre S. ubbisce
Turczi , kako svidoge karte noscene na kapituo Generali ù Milan 1722. ,
· Na 1704 . Knez Jura Vladmirovich od Generala Zanne bih uççignien Capetanom od krais
nikà , prid kojim vojevà , Tursků zemgliu porrobih , Plino zaplini, scgnima Glave odsicza ,
i mnoggo Robja dovède .
Na 1751. Knez Luca i Ivan Uladmirovich immadosce , ù kriposti Starii dostojanstva , duka
lu od Principa ; u kojoj porvargiuje gniove diplome, kojejim kragli Bosanski dali bihu , dan
juchi gnima, i gniovim poslidgnim uvike plemenitò imme od knextva , sasvin onnim uxiva
gniem , koje Gospoda ostàlà od te varste uxivati obicaju od ove kuchie i sadasu dya Redov
nika S . Frane, Jedanje za lectura Generaloga ù Scibeniku , Immenom Fra Luca , çovik u svo .
mu zanatu kripostan , i nauçan ; a drughi à Ungarii studenat ; immenom Fra Paska , sino
vacz recenoga ocza Posetovanoga Fra Luke Boghjim dao srechiu , i vazda poscten glas .
Pisma od Vukotina Uladmirovichia Prikazana knezu Luci Uladmirovichiu .

Donosisce lika zrinovichiem Tomu dadde Duxde Mlečanine

I Novi Pazar Millosc kobilichiem
Czarna Gorra Erczegom Stipanom
A neretva Uladmir Vukotinom . . .
Koji bisce dika od knezova
Svitlii Bana Snaxnii Vitezova
Svè uffagnie kragtia Bossanskoga
Briitka sabglia duxda Mletačkoga.
Po porodu Bogga Gospodina
Josc neproge liità ni godiinà
Devedesset , i devet stotina
Kad Neretva roddii Vukotina.
Poznadega duxde Mleçanine
Po imenu Petar Candiane
Kada s' vojskom u Nerevu doge
Vukotina ù Vladinczu nage.
• Vukotinse sloxii s?Mleqaninom
· Sasvom svojom starom Banovinom
Pomoxemu podloxit krainu
Slavu dadde duxdu Mleçaninu.
Seto zapita Vladmir Vukotine.
Potvardiga Banom od Vladincza
Neksu Bani i gniegova dicza .
Porvardimu i sva Piisma Starà
Setoje jmmà od Rimski Czessårà
Da Banuje vazda brez Araça
Da na Boju neuskrati Maçça .
Mailo zatim vrime postajalo
Dvajest godin josc nebisce proslo
Kad u Bosnu doge Cotromane
Tèr uççinni vichle i Divane.
Vukotina Zove najparvoga
Od Gospode i kragliestva svoga
Hotti daje parvi ù saboru
I gniegovu bijelomu dvoru,
Rascirimu stàrù Banovinu
I gniegovu lipù didovinu
Odklem Vrije Vodda xarvnovnicza
Svu Neretvu do biloga stočza.
Od klem Norin uddàrà ù more go sye
r
Sve Papovo siak do Czarne goree

Sve darxàve od Mostara gradaa
Da ù vike brez Araça Vlada,
Sviitla krunna Tvartkovich Stipane
Kragl od Bosne slavne vazda Zuane
-- Punno fàli Vladimira Radossas
Vechie neggc kobilich Millossa.
i Jerje gnemu u pomochi bijo tistid
Fol I ungarskù Vojsku pridobio voi ilse.
Prid kojomno klessevichiu bisce adse
Pava Bane
Pava Bane takose Zoviisce ,a
takose Zoviisce
Zato kragliu pomilova gniega
Vechie neggo Bana i jednogach bis
Rascirimu staru Banovinu -
I potvàrdi liipù Diddovinu .
Darroyamu sello Tiaglinu
Josc Vegliake klobuk a i Plinu o inic
Sve Zvirichie strughe , i Borovczec
Izvan toggà darrovamu Novcze .
Ravno Brochno sve do Gliubusckoga
I Gliubusckii çak do Imotskoga
Da Banuje iz grada sladincza
Radosceva slavna porrodicza.
O v
Kadse pobbi Czarre sulemanes
151
t : I Kragt sviitlii kristichiu Stipane
Na kossovu Pogliu Velikomu ive
Ravnu , Duggu punno scirokomu
Toggà stipe neucinii Boja
Brez svogh Ujcza Vladimir Radivoja
I rusubi glavu izgubijo
Daga Vladmir nije izbavijo .
Zato Kragliu pomilovà gniega ?
Vechie néggo Bana i jednoga
Jermu dadde mista i darxavet . .
Do kraini bijelè gradove , i to
Tessagn , Viisu , i komotin biilii 13,
9 L Josc i Graçacz Pobratime millii
Od Melide koju toppii mores
Zve darxave çak do Czarne gore . .
i o Akolimi Pobro nevirujesc .
Poslachiute da diplome Setijesco!
Od Bosanski kraglia upisane
Od Mletacki Duxdà potvargene,
Millii Boxxe na daruri Fala . .
Dies e Jel Neretva igda na sy.t dàlà son .
os U toliko Stotina godina
t i Od Vladmira vechiegh Gospodina.

the Kratka Pjesma od Jasnekuchie , i Vitexkoga plemena Ivanovichia , Prikazana

Pris. Gosp. knezu , i Kavaliru Jozi Ivanovichiu .
7 Apjevajte slovinske kraine . Drughii svitla Czarra Moskovskoga
i u Sva kragliestva i sve Banovine Koji slave Duxda Mletaçkoga
Davorije Vascii Vjetezòvà Onnii jessu rodda Junas koga “
Svitlii Bànà i mladi knezòvà . Terse zovù i sada knezovi
= Meggiu gnima kneza vellikoga Od Dobrote Mjesta Vjetezovi
Principa od Nissa bilogai Kavaliri,od svetoga Marka
; . Po imenu Ivannoyich Jurja , .. . Slavichiese do sudgniega Danka.
Kojinose glasi do Primorja . . . . Jer poscteno jessu vojevali . . !
Po svoj Bosni lieczi i karbavi , Cesto Turske glave odsjeczali
Dalmaczii vjetexkoj darxayi • Pod Barjakom Duxda Mjetaçkoga
Po svoj ravnoj zemgli Ungarii I nascega kraglia Privedroga .
Slavonii , i po Bulgării Gospodstvósu nå sabgli dobili
. . Jerje Junak na oruxju bijo A niisuga za novcze kupili
I vjetexki Turke pridobijo Vech vojujuch i Bojak bijuchi
Terse slavii svuda od Junàkà Za Issussa karvczu prolijuchi.
Dalmatinà i mladii Boscgniàkà. ' Tò svidoşii Duxde Mleqanine
A najvechie od Jankova siina ., ; .. I Junaczi kotorske kraine
Matijassa kraglia od Budima , Dalmazia Lieka i Karbava
Koji gniemy poklognia darrove . Ud Starinne slovinska darxava.
Ravna Poglia sella i Gradove, ' , Koji slave Czarra Moskovskoga
Izvan stomu biisce Djedovina Od starinne rodda slovinskoga
Od starinnè liepa Banovina - Onno jessu velikà Gospoda
Darivamu Niisc Grad na kraini i Principi slavnoga Naroda .
I varosce ù Erczegovini Protasio Ivannovich biisce
Principomga Matijas zovisce . Poglavicza kako Perro piisce
Kakonomu od starinnè biisce . . . ' Za Elçiju punnokratje bijo
TÒ Mernavich Mudrii svido asee K ' Leopoldu ù Beç odlazijo .
Imenomse Tomko zovijasce. si ! , Od Czessara on primii posetegnie
Od gnegova rodda i Plemena ! Za gnegova Gospodstva zlamegnie
Izzagiosce ù svakà vrimena Ciast i Diiku darrove Gospodske
Glasovità po svietu Gospoda Tò primaju Elçije Mosckovske.
Od nascega slavnoga Naroda. I sadasu
Pierre
Gospoda vellikà
Jedni slave Duxda Mletaçkoga Pievaj Pobro toje tvoja diika :
K4 U ’ ļie
 152
U ' liepoj zemagli Moskoviji . Slovinskoga na glasu vjeteza ,
Sviitli Bani na glasu knezovi . A Rodbina Joze kavalira . . .
Od kogliena Ivannovich kneza Na Maçiumu dobra srechia bila. ?
Slidi Kratko Govoregnie od Jasne Kuckie i Vitexkoga Plemena Kneza Nakichia Bossan
skogà Plemichia , Nastelina Sada , i Vichnika Skradinskoga. . .
I Nez Ivizza voinich , recenii Nakich , na 1551. bih vlastiti Gospodar od mista Voinichia ,
1 Rompoyichià , Buovichià , Ovina , i Drughi selà , i ovise prozvà Nakich od Matere , kojoj
Nako inme bisce. Ovvì ostavì per sinovà nakon sebe , to jest Gargura , kojise roddi na 1590 .
Mitra , rogena na 1602. Tomu , kojise roddi na 1603. Pavla rogena na 1605. Matija , kojise
porodi na 1607.
Knez Mirar ostavi çètiri sina nakon sebe , Matija na 1628 . rogena Stipana , kojise na 1629.
roddì , Martina , kojise poroddi na 1630 . i Ivana rogena na 1633 .
Knez Serdar Matij immade scest sinova. Fra Antuna Reda S . Frane , Provinzie Bossan
ske , roddise na 1660. i bih velliki Nauçitegl, Jubilat , i Theologh Gonzaghe Dukke od Man
tue. Antun , kojise roddi na 1652. i ovvi bih kapitan od piscàcza. Pavà na 1665. rogen. Gar
gur Colluneo , sopraintendente , i Kavalir S. Marka rogen na 1680. Nikola Serdar , i Coliuneo
od Kraine , rogen na 1687. Illia Alfir , rogen na 1689. .
Knez Gargur immade çetiri sina , Fra Antuna Reda S . Frane , koje bisce punno nauçan ,
radise na 1701. Marija , koji bih Capetan , i Serdar , ' i ovise 'roddì na 1708. Stipana , i Sera
dara , rogena na 1710. Ivana Alfira , rogena na 1715 .
Knez Nikola ostavi nakon sebe pet sinòvà ; Pavla rogena na 1750. ovvì bih Capetan od pi
scàczà , Vice-Governatur od Oruxija , i Colluneo Sopraintendente od Kraine: Matija kojise
roddi na 1722. i ovvì bih Capetàn Tenente od piscaczà , i Magior od piacze Kninske. Gar
gura pa 1724. porrocena , i ovvì bih Alfir od kognika. Miju , kojise roddì na 1728 . Stipa
na , kojise na 1733. porrodi ; i ovvi bih Kader od kavalarie .
Nektijuchi knez Matij Nakich , i Bratja gniegova podnossiti Turskoga Zulumi, ni biti
gniov podloxnik , i xelechi protive gnima vojevati pod slavnim Barjakom Principovim , osta
vi svoju didovinu , i sve sto od Starine uxivasce ; dixese z ’ Bratjom , i privede pod krilo
Privedroga Principa blizu dvì igliàde kuchià , nad kojizim Matij bisce Glavar , i Vladalacz .
Privedri Princip nadàrl gniega , i Bratju gniegovu s privilegiam , medagliam od zlats , i z' dia
van kabaniczam , koje obicaje divati knezovom vellike sasti dostojnin . -
Dadejim zemglie , i mnogå possidovagnia ù Darniscu , i Pogliu Petrovu . Uççinini Matija
Serdarom od svi Darniski krajsnikà , s' kojizim svega svoga xivota vojevà , Robechi Turskù
zemgliu , i mnoghè odsiczajuchi glave z' Bratiom svojom , à navlastito s'Martinom , glassovi
cim ù annà vrimena vitezom . Vojevasce reçenà Bratja pod Foskulom , Cornerom , i Molinom
Generalim od Dalmazie , ter neizrecena zla Turkom uççinisce. Darnis , zadvarje , Sign , Knin ,
i ostale mnoghè kùle , i Gradove osvojiti pomogosce.
Porrobisce punno påtà Brochno do Mostara , Ďuvno , Livno , Rammu , Majdan , Glamog ,
ï druggà mista turskå ; oppalivsci sella , varosce , i mnoghe çardake. Udarxavi Scibenisckoj
svojizim Krajscniczim razbisce Turke , ottescejim Robje , devedeset odsikosce glavà , a ves
chieji xivà urfatisce. Nà Graovu razbisce Passu , stoh i trijest , i pet glava 'odsikavsci. Na Kos - -
SOVU si malla svoje druxine udarisce na Turke , ter vechie od devedeset Turràkà , possikosce.
Serdar Matij sammo dvista svoji Krajsenikà na bilaju porrobi, i popati turske kuchie , osvoji
kalu Pascinu , possiçe mnoggo Turràkà , i dovede u Scibenik mnoggo robje Tursko , koje dade
Generalu Jerolimu Corneru . Ottigge u Livno prid svojim Krajscniczim i odsiçe Turski glava
pedeset i sedam , a setardeset i sedam suxagnia dovede. Serdar Matij z' Bratom Martinom
razbi Turke ù Ruppam , gdi triest glàvà Turski asikosce , mnoggò plino , i suxgnie dovedo
sce . U ' Varpogliu odsikosce çetardeset glàvà , megiu kojim possige Martin Begga Dagovichia ,
chiaju Passe Atlaghichia ,
Pod Glamoçoin uççini Turkom mnoggo zla ; na Graovu pomoxe razbiti Massil Passu . Pod
Signiem , pod Zadvarjem , pod Darniscom , Kninscom , i pod Gabelom ovv Bratja mnoghè
glave odsikosce , robje poffatasce , i Karstiàná pod krilo Privedroga Principa privedosceg,meggiu
kojim Pridostojnu kuchiu Vuckovichia , iz koje izzagiosce varsni na oruxja vitezovi.
Serdar giassoviti Marj sikuch Turke pod Gabelom , od istih poghibe na 1694 . i bih od sve ,
vojske Principave gorko opplakan , i obxaglien , vitexkije xivijo , vitexkije , i svarsciją .
Sin gniegov Gargur Colluneo , į kavalir , ù junasctvu , naslidòvà stoppe Ocza svoga jer tol
liki Bečkoga , kolliko Maloga ratta mnoghè Turske odsijçe glave , Sella , i Varosce porrobìs
kule i çardake Turske osvoji , i zaradi gniegova vitextva immade kavalirstvo , medaglie , i
kolajne zlatné od Privatroga Principa.
Sli

Slidi Pisma od Vitezova gorri Immenovani Prikazana Pris. Gosp . Knezii ,
i Collunelu Pavlu Voinichiu , Reçenom
nOrko czvile dva milla Brajena ,
U U ' bogatoj zemgli odgojena .
Dva Nakichia kneza i plemichia
Od starinnè rodda Voinichia .
Knez Matijasc jednom imme bisce
Vitez Martin drughise zovisce
Czvilech onni Jessu bessidili
Megiusobom lipo razloxili
Lipatije nasca Didovina
Kako znade sva Erczegovina
Voinichi 2 i Rompovichi ,
Ovin sello josc i Buovichi
U ' gnimamsu zelene livade
Ravna Poglia Plemenite vode
Alje gnimam zaludu lìpota
Ladni vodà zdravglie , i dobrota ,
Kadje tarre Otmanovich Czarre
Koji smaçe nasce Bane stare
care .
I gniegove Aghe i Spaije
Silne Basce , Ocxe , i Kadije.
Ter ottèsce nascu Didovinu
Od starinne lipu Banovinu
· Ravna Poglia livade zelene
Kud restiju Jabuke rumene ;
Sve Bogatstvo i nasce Gospodstvo
Uppadosmo Bratte ù suxagnstvo
Nemiloga dvorech Gospodara
Po imenu Otmanovich Czarra.
Od Zuluma xivit nemoxemo
Vech sanemo , i tescko venemo
Sve dadosmo sctogod imadosmo
U ’nevogliu Bratte uppadosmo,
Nasci Kmetti sadsu Gospodàri
I Czarrevi virni Aznadàri
Koji svettu virru ostavisce
A pogani Zakon zagarlisce.
Da biximo k ' moru latinskomu
Pod Kriocze Duxda Mletačkoga
Larinina kraglia Çestitoga ;
Kojinoje majka odºJunaka
Dachie nami prah , i ollova
I za kalpak krila Sokolova.
Robichiemo Czarreve derxave
Do Bijachia like i karbave
Bichiemose kanno Czarnogorczi
Virra moja platichienam Turczi,
Sabgliechiemo karvcze napojiti
Issussovu Virru rasciriti
Issichiemo nasce Zulumçare
Silne Basse , Turke Jagniçare.
Vodichichemo'suxgnie à latine
Platichienam Turczi do istine
Seto zborisce onnò ucinnisce
Na Latinsko more pobigosce.
153
Nakichiu .
Dovedosce igliadu Junàkà
Sve Ditichià , i mladi Momàkà
Pod Kriocze Duxda Mletaçkoga
Odbigosce Czarra Sillenoga .
Lipoije Duxde pricekao
Darrovao , i pomilovao
I dajeim praha i ollova
A Nakichiem krila Sokolova .
Nakichisu sarcza Junasckoga
Od starinne rodda Vitexkoga
I Svoje britke sabglie naostrisce
Na Czarrevu zemgliu uddarrisce :
· Porrobisce Duvno i Xupagniacz
Livno ravno Kupris ; i Brochianacz
in Oppálisce Sella i Varosce .
Mnoghè Turske glave odsikosee.
Osvojisce Kule i Gradove .
Pridobisce Turke vitezove
Poffatasce Momke i divojke
Uczvilisce starre Turske Majke.
Osvojisce Kotar i Zagorje
Knin bijeli Damisc i Zadvarje
I Gabelu ù Neretvi mutnoj
Josc sign tvardi ù Czerini ravnoj.
Na Kossovu Turke potirrasce
Devedeset glàvà odsikosce
Kad razbisce Pascu Bosanskoga ir
_Massul Passu zmaja Xestokoga ,
Na Bilaju Pogliu scirokomu .
. . I Mejdanu yazda Junasckomu · -
Dvi stotine glavà odsikosce
Punno vechie xivi uffatisce
Oppèt svoje posvetisce Ruke
Jer nevirne issikosce Turke
U ' Varpoglczu visse Scibenika -
Pivaj Pobro Junaçkaje Dika ;
I prid gnima Czarreva Plemichia
Po imenu Begga Dagovichìa
Possiçega vitez od starinne
Po imenu Nakichiu Martine.
Kad u Livnu turczi izghibosce
Nakichise i tad namirisce
Possikosce çetarjest Turràka
Kraiscnikà po izbor Junaki,
Porrobisce Ruppe u Kotaru
Immadosce svoju srichiu stárů
Jer Rupgliane Turke issikosce
Mnoggo Tursko robje zarobisce.
Nebbi nigdi boja Xestokoga
i NiMejdana Pobre vellikoga
Brez Nakichià stàri Voinichia
Glassoviti Bosanski Plemichia .
Al poghibe Serdar od kraine .
Mate Nakich vitez od starine
Sikuch mlade Turke Gabegliane
Mostarane i Pogitegliane..
Pla
 Plaçù gniega Latinska Gospoda Kojim dadde Duxde za Junasctvo
I delije nascega Naroda Na kraini vellikò Gospodstvo
Alje gniega sinak osvetijo Ravna poglia i zelene livade
Jerje mnoghe Turke pogubijo , Svitlà krila od zlata medaglie.
Po imenu Nakichiu Gargure Samur Churke , Divan kabanicze
Od Dernissa grada kavalire Koje nossè Bani na Vojnicze ,
I gniegova Bratja i Rodjaczi Gnimam piesma xdravglie Mjelovanu
Kraiscniczi na glasu Junaczi. Cesticajim srechia na Mejdanu. ..
Kratak Razgovor od Gospodske Kuchie Krussevichia , Starinom Knexevichia .
TEggiu ostalim Slovinskim Plemichim , nahodise knexevich , alliti Krussevich , koja ku
VI chia ù stara vrimena bisce vellika, i moguchia , od razliciti kraglià punno uzveličana ,
i nadarena smnogghim Blagodarstvim navlastito od Matijassa kraglia Ungarskoga , sina velli
koga Bana , i Viteza , Vojvode Janka ; od koga immade plemenitu diplomu, u Budimu na
2 . kolovoza 1400. datu , u kojoj dopuschia knezu Ivanu Krussevichiu ' knexevichiu ossobito
sudstvo , da moxe od svake varste gliude suditi, i seto. Òn odsuditi bude , koliko daje od i
stoga kraglia odsugeno , imase darxati. U ’istoj diplomi izbavglia od svakoga potroska , ar
ca , i davagnia ,, kojese kragliu davati običaja , reçenoga kneza Ivana , i kuchiu gniegovu ,
imenujuchiga iz megiu Gospode Ungarske za najparvoga Plemichia. Reçena diploma bih po
tvargena od Privedroga Duxda Mletačkoga , Petra Grimmana A2 1751. Decembra na 25 . s'je
dnom plemenitom dukalom , ù kojoj daje imme od knexstva , i staroga Vlastelstva Gospodi.
nu Pris. Anti Kruxevichiu , knexevichiu , Tenente Collunel , i gniegovim poslidgnim nakon
gniega. Od ovoga Plemena Gospodskoga na punnose mistà kuchie nahodè , iz kojizi izzagio
sce glassoviti na oruxju vitezovi, i slavni officiali , i kakonoti knexevichi ù Liczi , kojisu od
kraine Vladavczi, Coiluneli , i Obarstari , Vitezovj, i silnì Junaczi, vazda na 'sluxbi Czes
sarovoj. Takoger à Darxãvi Privedroga Principa Mletačkoga nahodese Knexevichi, koji po
scteno vojevasce , i krainu razmiczasce , kakonoti onni, kojise u Kninu gradu nahodè , i na
drughim mistim , kakono Gospodin Prisvitli Antun , reseni Krussevich , koji od svoga distin ,
stva bih na sluxbi Principovoj, svega proscastoga Ratta vojevà , ragnien bih , i od priprostico .
ga Vojnika izzage za Vojvodu , za Magiora , i za Tenente Colluncla ; komu, i svim ostalim
çestitu nazivgliem srechiu .
Pisma od Gospodè Knexevichid Alliti Krussevichid Prikazana Prisvitlom Gospodina
Kneza Anti Krusseviehiu .
V Ellikoje Pleme krussevichia Seto odsudii dobro odsugeno
Od starinne jerje knexevichia Tò od kraglia bisce potvargeno
Ungarskoga Plemichia i kneza Josc dopust) kneza krussevichia
: I na glasu po izbor viteza. Daje parvi ù gniegovu vichia .
Od gniegase rodisce Gospoda Tò potvardii Duxde Mleçanine
Vladaoczi slavnoga Naroda Petar Griman vitez od starine
Banovinam koji upravgliasce Ter poznade Antu krussevichia
Kad u Bosni kragli pribivasce . Za viteza , kneza , i Plemichia
Od gniegase rodisce Junaczi I gniegovim poslìdgnim ù vike
Vitezovi po izbor kogniczi Nekese slave od skadra tolike
Capetani i mladi serdari Od Junàkà i od vitezovà .
Colluneli Alaj Barjaktari. Od Gospode Banà i knezova.
". Prid vojniczim koji vojevasce Kakonoji kragli proslavisce
I Gradove bilè uzzimasce Kadda onni u Bosni vladasce
Vitexkoje Pleme krussevichia I ostale krunne i Czessari .
Od starinnè jerje knexevichia . Vladaoczi svita Gospodari.
Dassu bili vitezovi scàrii Od kojise i sada nahode
Tò svidoze kragli , i zessari Colluneli i mlade vojvode
I Diploina kraglia ungarskoga Vitezovi na glasu Junaczi
Matijassa rodda Junasckoga. Tò svidoçe iTurczi Boscgniacin.
Koju dadde krussevih Ivanu Jedni slave Czessara Beçkoga
Od starinnè knexevichiu zvanu I Jozipa kraglia Ungarskoga
Za sudczaga çinii vellikoga Ter boj biju skragliem od Prussije .
I Plemichia kaxe najparvoga . U srid ravne zemglie Germanije .
Kne

Kne xevichi iggiù pria liçanint
Ter boj biju smladim Prussianim
B ojak bijuch ragnienisu bili
Prussiane alsu pridobili.
Drughii slave Duxda Mletaçkoga
Latina kraglia vellikoga
155
Vojujuchi i Bajah bijuchi
I za gniega karvczu prolijuchi.
Knexevichiem Pjesma na postegnie
Mjelovanų nebesko spassegnie
. Svim Junakom zdravglie i Vesseglie
I na sabgli srechno vojevagnie.

Slidi Kratko Ġovoregne od Vitezòvà Gospodske Kuchie Surichich.

I T ' Kgnigam Pavla Vitezovichia na liistu 108. nahodese ovè rici , u slovinski Jezik uppisa.
U ne : Fridrik Bubel Dalmatinski, i Arvatski Ban , i Suricó Ban ovo vrime bilisu .
Na 1645. Bih odové kuchie silni Junak , i Glasovir vítez Don Stipan Surich , od koga La
tini Cudne stvari piiscu , i gniegovà Junasctva na svitlost daju . Privedrii Duxd Mletačkì ù
Dukalam punnoga Fàlì , takoger , i Bratju gniegovu Matija , Nikolu , Franu , i Petra , koj
zim , zarad junasctva , dadde vojvodstva , i Arambasctva. Ko xeli znatti gniegova vojevagnia
junastva , nekka sctije kgnighe Talianske , kojese zovù Framenti Istorici della Guerra in
Dalmazia & c. na listu 135. 138. 168. 184. 190. 192. 202. 207..212. 217. 224. 232. 242. 254.
258. 290. 300. ù reçenim kgnixicza Dom Stipanova vojevagnia , i smart sctijuse. Ovvl glas
soviti Vitéž nahodechise ù kotaru , darxavi tåddà Czarrevoj , za Paroka od Karstjana , dòge
u pocetku ratta od Candije Generalu Jerolimu Foskulu , ter scgniine uççinni ugovor kakochie
svoj Pyk dovesti pod krilo Principovo , i utvardivsci svakkà sreçenim Generalom , pobixe iz
kotora , i dovede sobòm sedam stotìnà karstjànà , od kojizi on bisce Serdar i Vojvoda Tilesnl,
i Duhovni , prid kojizim boj bijuchi S ' Twczim brez pristanka , ucini gnima zla neizreçena ,
porobivsci mnoggà sella , i varosce , zaplinivsci Blago , pofatavsci suxgne, i napunoji mistä
issikavsci , tako da do mallo vrimena vas kotar podloxii pod oblast Privedroga Principa .
Pomoxé osvojiti Klis , i razbiti Passu Techieliu , Skradin , Zemunik , Darnis i mnoghe dru
ghe kule , i Gradove. Pomoxe Braniti scibenik , kada na gniega Turska Vojska uddarrila bii
sce, i pod reçenim gradom mnoghe Turske odsiçe glave. Alli i on bih ù liczi ragnien , od
svoji Vojnikà ostavglien , i od Turràkà uffachien , koga svakim Mukkam muçisce, pak naj
poslii xiva na Miih odriisce , i na kolacz nabisce ; a tò òn svelikim ustrarpgtiegniem podné
se radi Virre , i gliubavi Issussove , za koga boj bijašce. Gniegova Desnicza , koja T'urske
odsiiczasce , sadase Czila nahodi ù Sukossanu visce Žadra , Bih uccignien od duxda Prive
droga kavalirom svetoga Marka.
Nebihu magnii na Oruxju Vitezovi Bratja gniegova , gorri recenà , kojiga xestokim nacin
nom osvetisce , i zaradi gniova junasetva , Privedrii Princip daddejim Cunpagnie , i na sellim
uladagnia ; i Plachiu od kojizi jedan , immenom Petar bih possičen od Turràkà.
Na 1696. Siin Petrov , a sinovacz Don Stipana , imenom Ivan Surich , Dovede sobom pe
desset kuchià pod krilo Principovo , ostavivsci sva svoja dobra , i donese sobom dva Toppa
od Tucca , i druggà dva kojise zovu , i dvanajest bojnii Puścàkà , zapeçachieni Toppi , i Pu
scke peçcatom S. Marka , kojisu jedan put bili ù vranni , Gradu Durat-Begovichia , xestoko
ga vojnika.
Sin gpiegov Čapetan Frane , à Unuk Don Stipana Surichia , bih od Turrakà uffachien rat
ta Beçkogà , josc Momce mlado , allise barzo odkupii , ter vitexki poççè vojevata i u Livan
skomu Pogliu pogubi jednoga silna Junáka , i vellika zulumcàra e Açxi Glogiu imenom od
Grada Saraeva , koji mnoghề karstjanske glave odsikað bisce. "
Maloga Ratta kod Atlaghichia Dvora uffatj jednoga ' sejmenina od Mostarà , à druggoga
ù Lucani, od koga ruzuinisce nasci stagnie Turske vojske. Podsigniem izlazi na Mejdan s'
ostalim serdarim , i Mejdançxijam , terse vitexki podnese , i mejdane odnése . Pod signiem na
Pogliu , kada poghinusce dva Viteza Lovrichia , reçenii Capitan Frano uddarii Turçina kopa
•jem ù çelo , jednoga od onnizii, koji lovrichie possikosce , pribimuse kopje ù Çelu , i odnes
se na gniemu kulpak Turski, à Turçin osta martav , scto od udarcza kopja Surichia , sito od
Pusckèº Garghe Bakovichia , kada sìgn Turczi obsidosce , tadase Capitan Frano smaoghini
mernù ù Bussiju blizu Grada , zatvorivsci pute Turkom Da nemogů pochi ù Robiju . Võjeva
svega Ratta Beckoga ; i Maloga , koga Princip uççinni Capetanom od sve krainè Signské ; a
po gniegovu dostojanstvu gniegov sin stari , Ante imenom , bih uççigniem za Collunela od
reçene kraine ; i Mlagi, Simun imenom , za Capetana od iste kraine , kojise i sada xivinahode
zdravi, i mladi, i vesseli, Boghjim dao sctojim xelli staracz Mjelovan : Trechi sin recenoga
Capitana Frane jest Frátar : Frane , Otacz Posc. Fra Marian imenom , Redovnik za dosta nau
çal ,
 156
çan , i kripostan , koji bih ussignien za Vikara Foranea , od Gosp . Pris. Biskupa Troghirsko
ga. Sve stvari gorri regene , izvadio jessam iz Attestata , i Dukàlà , kojise ù surichia nahode.
Slidi Pisma od Vitezova Gorri recennii Prikazana Pris. Gosp. Collunelu Anti ,
i Capetanu Simi, Brattu Griegovu .
SUrichiàje Pleme glasovito
D U ' junasctvu punno ponnosito
Od gniegase zmije porodisce
Koji Tursku zemgliu perrobisce .
Jedan bisce Surich Bon Stipane
Koji mnoghe odnese Mejdane
· Svu podloxii kotarsků krainu
Privedromu Duxdu Mleçaoinu .
Prid Junaczim na vojsku igiasce
Turke siçe Robje dovgiásce
Vechie neghje u godini dana
Don Stipanje odnijo mejdànà .
Scibenikje branit pomogao
Pod gnim Turske Glave odsiczao
A kad Foskul klis Grad uzzimasce
Pod gnimese Surich naogiasce ,
Koji razbi Czarrevu delliju
Po imenu Passu Techieliu
Na srid Bora Poglia scirrokoga
Od kandije Ratta ognienoga
Neçudise draghi Pobratime
Koji nossisc od Junaka imme
Jerje Vitez surich Don Stipane
Kanno i Mladi Castriotich Bane.
Davascemu Duxde od Mletaka
Sve na Missècz po trijest Dukata
I dademu slavno kavalirstvo
Za gniegovo vellikò junasctvo . . .
Jer osvoji bijele Gradove
I pridobii Turke Vitezove
Mnoggó surich possiçe Turràkà
Svojom sabgliom najbogli Junaka.
Alli gniega ranne dopadosce
I druxina svoja odbigosce
Ragnienaga uffatisce Turczi
Kanno markì iz goriczè Vuczi.
Muçiscega trii bijela danka
Svakim Mukkam Bratte brez pristanka
Najposliga na mije derrasce
I na kollacz tvardì nabijasce
Czvalla gniemu ù Raju duscicza
I sadmuse nahodii desnicza
U ’Mallenu sellu Sukossanu
Pokoj Vicgni surich Don stipanu .
I Bratjamu Junaczi bijahu
Za Junasctvo dukate primahu
Petar , Frane , Matty , i Nikola -
Osvetisce sivoga sokola. "
Cesto onnì ù Çettu igiaju
' I brez broja Robje dovogiaju
Ovò bihu mladi Capetani
Vitezovi na kraini zvani
Al poghibe Petar Capetane
Bojak bijuch s' Turczim nasve stran e
Ej vitexe pokojnati dusca
Desno krilo Mladi kraiscinika.
Lipogaje sinak osvetijo
Ivan Surich onse posvetijo :
Jer ostavi Czarra sillenoga
Od Morije Ratta ognienoga
I dovede mnoghè Vitezove
Krascnike sive sokolove
Pod kriocze duxda Mletaçkoga
Robbii zemgliu Czarra Cestitoga.
Bilè dvore durat Begovichia
Bossanskoga na glasu Piemichia ,
I donese od boja Toppove
Koje prija biju Principove.
I porrodii zmaja od Mejdana
Po imenu Franu Capetana
Vojevaje Ratta od Morije
Kad na svitu bihu Mejdançxije.
Alli Mlagian osuxgnio bisce
Surich Frane kako Perro piscè
Alliseje barzo odkupijo
I lipose Turkom osvetijo
Jer u settu s vojniczim igiasce
Turke sice Robje dovogiasce .
- I poggubii silnoga Junaka
Koji biisce Glava od Turraka
Açxi Glogiu Zmaja ognienoga
Zulum çara Czarra cestitoga
od bijela sarajeva Grada
Istinaje xiva moja Brada.
I uffarj Muju semenina
Kod bijela dvora Atlaghichia
Druggogaje Frano uffatijo
U luçani tako zdravo bijo .
Koji kaza stagnie od Turràkà
Silne vojske Czarrevi Junàkà
Pokoj viçgni Frani Capetanu
Lipo zdravglie starczu Mjelovanu .

Kratko Govoregne od Kospodske Kuchie Bergheglichia , izvageno iz Gniegovii

Karatà į Diploma.

DErgheglichi starinomsu Gospoda Ungarska , i pribivalisu ù mistu , kojise Osiek zove, ů

D kraj vode Bergo zvane , od koje ovò Pleme imme primii. Bihu ù vrime kraglià Ungar
ski veličzi, na Gospodstva , i Uladagnia uzdignuti, a ù vriime kraglia Belle servartoga , ù
ovim stranam yladalisu darxavam , i xùpam , terse xupani zvaju . Kada pàk Tatari prido
bisce
 157
bisce kraglia ungarskoga, kojise Bella wasce , i porobisce, sva Ungariu , razorivsci Gradove ,
i opalivsci kuchie , Sella i Varosce , taddà , i Gospoda Bergheglichi, smnoghim Ungarczim ù
ovè dogiosce srràneg terse ù razlicitim mistim namistisce ; a mnoghi z'Berghglichiein ù Po
gliu livagnskomu na 1241. olli , kako drughi achie , na 1235. Gdi na jednoj Plannini velle
vissokoj , kojase Tribansticza zvasce , Grad sagradisce , koji od Ungaracza bih gniegovim im
menom zazvan Hum , a posli do sadascgniega vrimena zazvase podhum . Biisce dakle kuchia
kneza Bergheglichia moguchia , vellika , i Plemenita , ne samo u Ungarii , neggoli joster i ù
Bosni, koju Bani Bosanski ù broju ostale Gospode , knezovà i Plemichia Bossanski darxahu ,
i na uladagnia vellika uzdizahu , kakono Ban stipan Cotromanovich , koji uççinni ostoju Ber
gheglichia Generalissimom , alliti Voivodom od sve gniegove vojske , , davscimu naredbu da
porobii Dalmacziu , i Arvatsku zengliu , i takose ostoja vitexki podnese , da ù mallo Vrinne
mena sve receně porrobii darxave ; i slavodobitniki povratise u Bosnu ; koga Ban Cotromano
- vich s velikim vesegliem primii , i zagarlli , i lipo darrovà , davscimu jednoga sokola od zla
ca s'krilim - rastvorenim , kogase prilika u gniegovoj Arini gledà. Taddemu kriilo od Ticze
-- nikke , modra kolura , i villiczu , olliti kosririczii od zlata , koizii prilika gledase na kappi
Vojnisckoj, alliti Elmu ù gniegovoj Aimi. Daddemu Podhum Grad , Podhumje , i drugga
- sella , gniemu , i gniegovim poslidgnim ù vike. Ovva kuchia i sadase ů Dalmaczii, u Gradu
Splittu nahodil , .terse u Gospodstvu . Moguchstvu , i immenu od knextya uzdarxii , buduchi
5 Privedrii Princip potvardijo gniegove stare Diplome, i poslidgnim gniegoviin ù vike. Od ovo
- ga Plemena bilisu kavaliri Rimski , kojişe obicaju u dvoru lateranskomu sinniti od Duhovnii
uladalacza , kakoniti Gosp . Pris. knez i Çollinen Marchiol, i gniegov Brat knez Ulka , uçj
gnien Juna na 28. 1631. Biliu recenii knezovi postavglieni à broj vlastele od staroga , i ple
- menitoga Grada Ossera ,i takoger, i kerse , Na 1719. Juna na 7 . da mogù , kakono i ostàlà
Gospoda od reçenii Gradovà , ù vichie scgnima ullaziri , i naredbe obiçiajne davati. Bih reçe
nii knez , i Collunel Marchiol uççignien za Governatura od oruxjā ù Splitru na 1743. Poistih
· · naçin bih od Privedroga Principa uçsignien Governatur od oruxja u Gradu klissu , na 1755 .
Cu Pisma od Inezova Kuchie Gospodske Bergheglichia prikazana Pris. Gosp. Knezu .
- 1, "... ;' * " * pod wil on Collunelu Marchiolu Bergheglichiu ., . innes
im AKO neznasc 11a glası Vitexe Svadiscese Arvari Junaczi .
A Odkudaje Bergheglichiu knexe • Dalmatini i Mladi Boscgniaczişi . . .,
· Kazachiuti pravo do istine tv Okragliestvo i kraglievine
Ungaraczje bijo od starine. darxave į od Banovine
Od Osjeka Grada bijeloga i Kad tò viddii Cotromani Stipane ::
jani Slavioje kraglia Ungarskoga i Slayne Bosne vitexe i Bane ,
Odavnaje Pleme Bergheglichia Zove k 'sebi, kneza Bergheglichia i
Vitexkoje kaano zrinovichia " , Po imenu ostoju Plemichia , "
Kad Tatari naglo uddarrisce Terje gniemu bessididijo Bane
Ungariu ravnù porobisce 1 pk . Kuppi knexe vojsku na sve strane.
Potirrasce kraglia Ungarskoga . . Tichiesc bitti prid vojskom Vojvoda
• Po imenu Bellu vellikoga.
AUS . i Jerte kaxu vitexkoga rodda i
I scgnim mnoghè mlade ugrifichie I Porobichiesc Arvatsku darxavu
Vitezove Bane i Plemichie | Dalmacziju . Liiku i karbavu.
· I mladoga Bergheglichia kneza ; Kadje knexe Bana razumijo ;
Ungarskoga na glasu viteza Po Bosnie vojsku pokuppijo
Ottiggiosce k Pogliu Livanskomu ' I os. Pak porrobi Arvatsku darxavu
Slavu darti Banu Bosanskomu - Do Gliubgliane Liiku i karbavu :
Tu Planina visoka bijasce · Do Neretve xupu i Primorje
Tribansticza imenomse zvasce . . Vas do mora kotar i Zagorje
Na gnioj onni Sello nasellistesi Povrațise natrag pivajuchi .
Od Tatàrà kada pobigosce a Vino pijuch kogni: igrajuchi;
Sagradisce i Grad Glassoviti Lipogajé Bane pričekao
Na Planini punno stanoviti, A josc lipsde biisce darovao
Ungarskomu imme postavisce Garlii gniega ķanno svoga Brata
i Hum bijeli kadga sagradisce I daddemu sokola od zlata.
Posli gniemu Podhum imme biisce Joscını daje krilo poslachieno
Od Boscgnià kà takose zoviisse . . Sve kamegniem draghimn nakichienos
Alli Pobro do mallo godinà Darrovamu Podhum i Podhumje
U ’ şlovinekii viime Banovina i I . Jer porrobii kotar izagorje .
Do
 158
Do Gliubglianė ličku i karbavu A ù splitta Gardu bijelomu
Od starrinne Arvatsku darxavu Slavu daju Duxdu Mletaçkomu
Josemu Bane poklonijo bisce Koji svuda jessu vojevali
Mnoggà sella kako Perro piisce, I Gradove bile uzzimali. '
Od ovvogà rodda Gospodskoga Od gniegasu bili vladaoczi
Ungarskoga , a i Bossanskoga Cöllunelli Duxdevi Vojniczi
I sadase nahode knezovi , Od gniegasu kavaliri bili
Bargheglichi mladi Vitezovi, Gospodstvasu na Sabgli dobili.
Slidi Govoregnie od Pridostojne , i Gospodské kuchie Vuckovichia , i Gniezini Vitezova .
TTU kovichi starinomsu iz Duvna , mista sada czarra Otmanovichia , ù komu mistu , za
Y rad Zuluma Turskoga , stati nebiscejim obicno, i zaradi tè svarhe , a najvechie za mo
chise s' Turczim bitti , i osvetiti Karstjane od gnij mucene , i prognate , namislisce ostaviti
svoju , Starinu , Poglia , Kuchie , i sve scto imadihu , terse pod krilo Privedroga Duxda ute
shi, i scto bihu namislili : onnò izvarscisce.
Na 1687. Dògie Arambassa Misse Vuckovich Gospodinu Priuzviscenomu Generalu Corner
ru , molechiga damu dade vojsku zaporobit Livno , Duvno , i Xupagniacz . General prignuse
na gniegovu molbu , ter posla kavalira , Jankovichia , Serdara Nakichia , Sinobada , i mnoghè
drvghe, koji porrobisce reçenė Darxave , i mnoghè Turske odsikosce glave ; a reçeniArambas
sa , Misse , buduchise sagnima dogovoria podixe iz Duvna çetiri stotine Kuchia Karstjanski ,
takoger i od Livna , Rame, i drughimìstå podigosce mnoghe Kuchie , a prid gnima bihu Gla
vari , knez Nicola Vuckovich , Arambassa Mijsse , Tadia , Pavao , Boxe , i Ivan regeni Zecz
Arambassom Tomascevichiem , koji nasselisce czecinu ravnú , i druga mista , okolo czerine.
Uskogisce tadda scgnima Fratri Ramski, kojise pod signiem namistisce.
Mijsse reçenj bih uşçignien za Serdara , i Glavar od Puka , koji scgnime doge ter od 1687.
do 1690. Poçe vojevati, i opali mnoggà Sella , i Varosce , porrobi Duvno , Livno , Kupris ,
Ramu , Gliubuski, Brochno , Xupagniacz , i mnoggá druggà misca , koji prija neggo poghibe
dosta Turski odsì e glàvà , i suxagnia pod Sign dovede. A posli gniegove smarti , bih uççi
gnien za Serdàra gniegoy Brat Tadia silni Junak , i Vitez glassoviti, koji svoizim sinovczim ,
Boxom , i Ivanom , reçenim Zeczom Vitexki Vojeva , Tursku zemgliu porrobi , i gniove od
sicza glave.
Na 1690. Marcza na 2. Dogie à Czetinu sedam igliadà Turràkà , koje Vuckovichi, i osta
l}, czetigniani , razbisce , mnoghe odsikosce glave , i sramotno iz czerine iztirasce . Poslì tog
gà porrobivsci oppet Livno , Duvno , Ramu , Xupagniacz , Kupris , Brochno , Gliubuski, Imo
ski, i mnogga druggà mistà , Dornasce neizbrojenò Plino , possikosce mnoggò Turràkà , i
brez broja dovedosce suxagnià . .
Na 1691. Otcobra na 10. pod Glamocem , i Kuprissom cetiri stotine Turski opalisce Kuchia
osvoivsci jednu kulu , i poffatavsci Turke koji ù gnioj bihu . Po isti nacin osvojisce jednu
Karaulu i pobisce Turke koji ù gnioj bihu.
Na 15. Juna 1692. Serdar Tadia Vuckovich , Boxe , i Ivan Zecz , gniegovi. sinovczi s' osta
lim Krajscniczjm _ oppet otigiosce pod Livno , ter scest stotina upalisce Kuchià , i stò i dva
deset possikosce Turraka.
Na 5 . Maja otigiosce na Borovo Poglie , koga porrabisce , i dosta Turkom zla uççinisce.
Tadda Ivan Zecz silnoga possige Junaka, po imenu Garbu Ameta Bugliumbassu , ù komu
boju isti Zecz ragnien bisce.
Na 1604. Razvalisce most na Struzi , uzesce jednu Kulu , od Turrakà bragnienu .
Na 1695. razbisce na Kuprisu Ismail Passu ,' i uffati , Zecz silna Barlàktara . Oppet razbi
sce pod Livnom Selma Passu , i mnoghè Turske odsikosce glave , Zecz Vuckovich possige
Aggu Knexevichia , a drugoga Aggu uffatà xiva.
Na 1695. ottigiosce oppet" pod Glamos , ter mnogge Kuchie porrobisce , i upalisce , possi
kavsci Turràka dosta , gdi Zecz Vuckovich najbogliese podnese koji uffati silnoga Turyina
omera A lakovichia , i mnoghe possiçe. Iggiù oppèt pod Livno , ter razbisce Alajbega Kliscko
ga , po imenu Rustan Passichia , issikavsci gniegove Spaje. Isti Zecz uddari s' kopjem Passu
Klisckoga , koje bisce otteo Passi tirrajuchiga. Bih º tom boju ragnien i Zecz od koji do
mallo vrimena pòge s' ovogà svita. Poscienoje Vojeva postenoje , i umro pokojnamu dussa .
Recenoga godiscta Bòxe Vuckovich Viteskise podnosasce robéchi Turskú zemgliu , i glave
odsìczajuch Turske, iz megiu ostali uffatì pod Liynom Nubega Cussiterovichia ; alliga barzo
uffatisce Turczi , i ù suxagnstvo povedosce , ma poscteno utteçe , ter oppèr vojevati poce , Svojim
Striczem Tadiom Serdarom , robechibrez pristanka zemgliu Tursku , i gnjove odsiczajuchi glave.
Na
 1597
Na 1697. uddarrisce Turczi ù Czecinu na Çitluk , osvojisce Kulu , i uffatisce Fra Pavia
Vuckovichia , Bratta Tadie Serdara , i bih suxågn ù Bagdátu , za koga pitasce scest igliadi
Czekinà ; suxgnieva scest godina, poslì togga junascki utresse ; doge pod Sign nacini Mana
stir , i Czarqvu pod Signiem . Poççe vojevati protiva nepriateglia , i dostamu zla uççini. Bila
u Levantu Capelan z 'Generalom Muginigom , skoizim pomoxe uzimati gradove ; i od isto
ga bih poslan pod Bijograd , za izviditi kollikoje Czesarove , i Turske vojske. Kadà Sign
obsidosce Turczi, zatvorise ù grad , pomoxega braniti , Slobodechi junake ; i Svakujim pomo
ch dojuchi.
Na 1706. Umri Serdar Tadia , i bih uzsignien za Serdara gniegov , Sinovacz Bòxe , koji
otigge prid vojniczim u Italiu za Kapetana , terse poscteno podnesē .
Na 1715 . ucinivsce Rat , pobisce Turske Emine na Mostu , i uzzèsce Tursku Kulu ; od
docse na Çaçvinu Gradich tvard mnoggo , terga osvojisce , i parvi bih Serdar Boxe , koji
Barjak kapetanov odnese. Vojevasce caddà scgnime ostali Vuckovichi, to jest Stipan sin
Serdara Tadije , Mate sin Serdara Mijsce gorri imenovanoga , Jerko , Frane , i Lovre. Svisce
Ovvi junascki Vladasce , i Vitescki Vojevasce. Kada Turska vojska grad obside , Serdar
Boxe , i Alfir Mati ù gradse zatvorisce , s'Turczim bisce , i Viteskiga obranisce. Posli tog
gà porobisce zemglu Tursku , Glamos , i Livno , ter dosta Turski odsikosce glavà , robia
dovedosce , i Plina zaplinisce.
Na 1716 . umri Serdar Boxe , i bih ucignien za Serdara Stipan , koji s'ostalim Rodiaczim Vo
jeva , dok Rat durrà , opàlì , i porrobi mnoggà Sella Turska , i pomoxe uzzeti Imoski na 1918 .
Na 1748. poge Serdar Boxe , i bili ucignien za Serdara Stipan , koji s' ostalim Rodiaczim
Vojevà , dok Rat durrà , opali , i porrobi mnoggá Sella Turska, i pomoxe uzzeri Imoski na 1717.
Na 1748. poge Serdar Stipan s ovoga svita , i stadde na gniegovo misto Ivan Sin . gniegov
koji barzo poscavsci s'ovoga svita , bih ucignien za Serdara Capitan Justin , sin Serdara
Boxe , gorri imenovanoga , kojise i sada nahodi na ovomu svitu , Boga produxijo , i ù svemu
blagosovijo . Od gniega , nebuduchi Ratta druggo negovorim neggo daje Gospodicich dobar ,
i posten , i daje vazda na Sluxbi Principovoj bijo , i posetene , ů svako vrime krainom Vla
dao , i gniu od kughe , koja morasce po Dalmaczii branijo.
Pleme Vuckovichià izlazi od Nemana , kakose nahodì ù gniegovim starim Pisinin , od gnie :
ga izage Vucko , ter onni, kojise poslì rodisce , prozvascese Vuckovichi. Poslì razasutja Bos
sanskoga punno godina ovvise podilisce , ter jednì u Panoniu , à drughi k 'moru otiggiosce ,
a trechi ostadosce u Duvnu , gniovoj Diddi svojizim oczem Petrom Vuckovichiem , i tò bi
sce godiscta Gospod . 1506 . Poslì toggá vratise iz Ungarie Toma Vuckovich , buduchi sti
gniegovi pomarli ù recenoj Darxavi, i ovi stadde svojim Rodijakom Matijom , koji xivisce
skladno zajedno , i od gnì izlazè ovvi koji slide. .
Mari , Gargo , Simun , i Toma , sinovi recenoga gorri Petra .
Od Marija roddise Serdar Tadia , knez Simun , Serdar Mijssce , i Fra Pavao.
Od Tadije izlazi Alfir Toma ,, i Serdar Stipan ; od Stipana Serdar Ivan , od Ivana Pavao.
Od Simuna drugoga sina Matijeva roddise Capitan i Serdar Boxe.
Od Boxe Capitan , Serdar , i Vice Colluneo Justin , od Justina Matti , Iozip , i Fra Pavao :
od Iozipa Ivan , i Stipan .
Od Mijsse trechiega sina Matijeva roddise Alfir Mati , i F . Barno. Od Matija Alfir Mijo.
od Mije Jure .
Od Simuna Bratta Matijeva a sina Petrova roddise Ivan , reçeni Bile. Od Bile Ivan Zecz
junak proglasceni. Od Ivana Petar , reçen Vukasin . Od Petra Ivan .
Od Tome servartoga Bratta Matjeva a sina Petrova , izzodi Juré , Simun , i Nikola knez.
Od Jure Lúka , Martin , Jerolim , i Frane. Od lure Luka . Od Luke Ivan , i Simun . Od
Ivana Fra Frane , i Luka.
Od Martina drugoga sina Jurina izlazi Andria. Od Andrie Marko.
Od Jerolima trechiega sina Jurina izzodo Illia . Od Illie Stipan
Od Frane cetvartoga sina Jurina izlazi Bartuo . i Ivan . Od Bartula Matty , i Jozip .
Od Simuna drugoga Bratta Jurina a sina Tomina izodi Ivan , Jure , i Gargo. "Od Ivana
Simun , i Toma.
Od Nikole trechiega Bratta Jurina a sina Tomina izlazi Pavao , i Juré. Od Pavla Marin ,
Nikola , i Petar. Od lure lakov.
Ovoje moj sctiojoçe ; Arbor ; alli Czablo Stdrè , Gospodske , i Pridostojne Kuchie Vucko
vichia ; akoii nebude ugodan , a ty nesctj.

. : . . I prid
160 , .. .
Pişma od Vitezova Gori Imenovani Prikazana Gosp. Pris. Serdaru Justi Puckovichiu . :
R Anno rannì Vuckovichiu Mysse
I Prija zorre uranio bisce .
Pak otige k 'moru latinskomu
Generalu Banu Mletaçkomu.
Klagniamuse termu govorasce
Generale sve uzdagnie nasce
Daj tj Menni tvoje kraiscnike
Dalmatine Piscze i kognike ,
I prid gniina Jankovich stojana
i Od Darnissa Nakichia Matija
Ad od knina Grada Sinobada
Trii serdara trii sokola Mlada,
Porrobichiu Livno poglie ravno
Do xupagncza Duvno poglie slavno
I ostalà Darxave Czarreve
Issichiemo Turke Vitezove.
Doveschiuti Czarrevu Iraju
Koji gniemu texak Araç dajiu
Pod kriocze duxda Mletačkoga
Od starinne kragli Çestitoga.
seto zapiita Vuckovichiu Mysse
Tomu Bane Darrovao biisce
Daje gniemu mlade kraiscnike
Sve po izbor Piscze i kognike.
I prid gnima trii Mlada serdara "
Jankovichia od ravna kotara
od Damissa Nakichia Matija
I od knina serdar Sinobada .
Origiosce ù zemgliu czarrevu
Porrobisce gniegovu darxa vu
Livno ravno , Duvno , i xupagniacz
Rammu lipù , kupris i Gorancze.
Mnoggò onni Robje zarobisce
I Junascki glàvà odsikosce
Dovedosce Iraju Czarrevu
Proslavisce krunnu Principovu .
Sve Junàkà mladi vitezová
, Devet stotin kanno sokolava
Sillenoga Czarra ostavisce
Ter Czetinu ravnu nasellisce .
Koji çesto ù çertu igiahu
. Sella robbè glave odsiczaha
I prid gnima sivi sokolovi
Vuckovichi Mladi Vitezovi. -
Serdar Mysse jednom imme bisce
Tadiase drughii zoviasce i
Trechi biisce po imenu Boxe
A çetvarti Vuckovichiu Xeçe.
Robbè zemgliu Czarra çestitoga
Pod barjakom Duxda Mletačkoga
Kud gniova sabglia dopirasce
Onda czarna karvoza tecijasce.
Porobisce czarreve kraine
Ravno Brochno do Vele Planine
Zaplinisce Robje pofatasce
Dosta rùsì glàvà odsikosce
A najvechiè Vuckovichiu Mysse
Virruj Pobro tako Perro piiscè
I gniegova dva sinovcza Mlada .
Terse glàsè çak do Czarrigrada .
Al poghibe Mysse Vuckovichiu
Silni Junak kanno zrinovichiu ?
Bojak bijuch s'czarrevjm delijam
· U ' Rajuse uvik vesselija .
Lipogajé Bratacz osvetija 1 . 1
Po imenu Vuckovich Tadia .'
Prid Junaczim çesto vojujuchi
Turke sikuch i bojak bijuchi. "
Doge Passa ù Czetinu ravnu
Da poróbì Mlade Czetigniane
Alje gniemu losca srichia bila i
Jer uddarrii Vuckovich Tadia
I gniegovi mladi kraiscniczi
Czecigniani na glasu kogniczi
Razbi Passu , potirramu vojsku
A uz Prologh Vissokù Planinu .
Otigiosce k ' Livnu bijelomu
Jadde davat Czarru sillenomu .
Scest stotina kuchià upalìsce
Stò i dvajest glàvà odsikosce,
Uddarrisce na Poglie Borovo
Od starinne gnizdo sokolovo
Uddarrisce terga porrobisce ,
Mnoggo rusi glàvà odsikosce .
I Prid gnima Amet Bugliumbassa
:: Pogubiga Vuckovich jvane
A pridivkom Arambassa zece
Virra moja izgoricze Vuçe .
Na kuprisu potirrasce Turke "
A prid gnima Passu Ismaila
Potirrase terji issikosce
A najboglie Vuçkovichiu zece.
Turke tirrà glavejim odisczà
Posctenamu sabglia i Desnicza .
I uffarj Mlada Barjaktàra
Po imenu Mussu zulumçara .
Mallo poslii Glamos porobisce
I bijele Dvore oppålisce
· Turke siku à Robje faraju
Plino gonnè ter po dva pivaju .
Silna Zmaja uffatijo bisce
Zecz Vuckovich kako Perro piisce
Allakovich mlada omeragu
Terga voddì ù - Czetinu ravnu .
Oppèt iggiu k ’livnu bijelomu -
.. Jadde daju Czarru sillenomu
Na klisckoga Passu uddarrisce
Spaijemu Mlade issikosce.
Tirrà Passu Vuckovichiu zece.
Terga rannji allimu utece
: Z ' bojnimgaje kopjem udarijo
U ' gniemuje kopje ulomijo .
Alli zecza Ranne dopadosce
Sikuch mlade kraiscnike Turke
O ’a

O ' n od Rannà pribolit nemore
Vech bolujuch Dusciczu izpustj
Lipogaje Bratacz osvetijo
Serdar Boxe onse posvetijo
Jerje Tursku zemgliu porobijo ;
Dosta rusi glàvà odsikao .
I uffati Begga i Plemichia
Po imenu kossiterovichia
Mallo vrime postojalo bisce
Serdar Boxu Turczi uffarisce. . .
Alje Boxe barzo utekao
Terje oppèt Vojevat poceo
I porrobii Brochno do mostàra :
Do Gabele i Blagaja Grada
Livno ravno Duvno i Jabuku ,
161
I ostalu 'svu krainu Tursku
Od Mostara do Udbine Grada
Dosta Turkom on za dade jadda.
On pomoxe i Sign obraniti
Iz Czerine Turke isztirati
Posctenoje vazda vojevao
Mnoghệ Turske glave odsikao .
Joseti kaxem Tomu Vuckovichia
. Da bijasce sarcza Smiglianichia
Po Levantu onje vojevao
Svitlu sabgliu harvcze napoijo . .
i Junak bisce Alje poghinuo .
Kraf branechi Sturczim bojak bijuch .
Vuckovichiem pisina na posctegnie
Mellovanu sctomu millà Bogh dao .

Henri Kratko Govoregnie od Gosp. Kuchie Grabovçeve.

Taju Grabovczi u Roskom Pogliu , ù Erczegovini, gdi biisce gniova stårà Didovina , alli
nemoguchi Turskè podnositi Globè, ni Zuluma, ostavivsci u pocetku Ratta Beckoga sva
svoja dobra , pobigosce pod krilo Privedroga Duxda Mletaçkoga , i staddosce à Ravnoj °Czeti
ni. Scest bisce Bratje Grabovaza , koji Czarra odbigosce , to jest Marko , Martin , Marian ,
Anton , Ivan , i Matry , ovvii vitexki svega Bezkoga Ratta vojevasce , Gradove uzzet pomo
gosce , i Turske odsiiczasce glave , jos suvisce izlazisce na Mejdan Turkom pod Gabelom ,
i na vechie mistà , ter gniove odsieczasce glavi ; i za gnioyo vellikò junasctvo od Privedroga
Principa , bihu nadareni z 'Gospodstvom , i Plachiom , onni i gniovi poslidgni u vike , budu
chi od gnii izlazili Vojvode , alliti Capitani od vojnikà plachieni, i Serdarī na kraini Sign
skoj, od kojise i sada nahodii Gospodin Serdar Ante Grabovacz , siin glassovitoga junaka , i
viteza , Ante Grabovcza , komu naziugliem pokoj viçgni, a sinumu Zdravglie , vességlie ,
dugh xivot , i srechiu na oruxju .
: : Sliidii Pisma od Vitezèvà Pridostojne Kuchie Grabovçeve i .
Prikazana Gosp. Pris. Serdaru Anti Grabovczu .
A Kko neznasc moj milli Brajene Uskogisce silnè mejdançxije
A I vitexe od Signske kraine ; Na pocetku Ratta od Morije
Od kudasu starinom Grabovczi . Pod krijocze duxda mletaçkoga
Kaxem tebbi dassu Erczegcvzi. Latina kraglia çestitoga.
Po daleko od Poglia Roskoga Vitexkisu onni vojevali
A starinom rodda Gospodskoga
Od Lazara Grabglianovich kneza Ovvò bihu zmije na kraini
Vellikoga Bana i Viteza . Marki Vuczi ù ravnoj Czetini.
Od kogase rodisce Junaczi Darxavesu Turske porobili
Vitezovi kanno i Boscgnaczi I Varosce ogniem opalili
Koji punno s Turczim bojak bisce Svitle sabglie karycze napojisce
Prija neggo Bosnu osvojisce. Mnoggò onni Plino zaplinisce .
A kad Turczi Bosnu osvojisce Kad Gabelu Princip uzzimasce
Pod Aragje tescki podloxisce , ! . Terse pod gniom karvcza prolivàsce
Grabovczisu pod Gabelom bili
Kossarichia lipu Banovinu. I na mejdan Turkom izlazili.
Ter Grabovczi Araçe Davaju Jedan bìsce sìlnì Mariane
Czarra dvorrè termuse klagniaju On izlazì Turkom na Mejdane .
Al’ ù vrime Ratta od Candije Çetirije mejdana odnijo
Goji Majka silne Mejdançxije . I 'viteški Túrke pridobijo . : :
Scest Junàkà sivii sokolova Drughii bijsce Marko Arambassa a
Grabovacza mladi Vitezova Koga fali sva kraina nasca
Kadli gnima kriila narestosce Na mejdanje i on izlazio
Sillenoga czarra odbigosce. Svitlù sabgliu karvcze naipoijo .
Ali
 162
Alli ovvà Bratja izghibosce
Pod Gabeloin kada Vojevasce
Sam ostade Grabovacz Antone
Od Junàkà mlagian Capetane.
Vitexkije i òn vojevao
S ' kraiscniczim Glave odsiczao
Uzzimao kule i Çardake
Zazivao na Mejdan Junake.
U ' czetini silni Junak bìsce
Terse Giaka immenom zovisce
Nebijasce takogh ' zulumcara :
U ’ Svoi zemgli Çestitoga Czarra .
Tò Grabovacz podnit nemogasce
Vech na mejdan gniega pozivasce
Udriscese dva mlada kognika .
Dva na glasu sillenà Vojnika.
Udriscese terse izkarvisce
Al Grabovacz bogli Junak biisce
Turçinuje Glavu odsikao
I posctegnie vellikò stekao .
Posll togga Ante Vojevasce
S’ Czetignianim glave odsíczasce
Vojujuchi onje ragien bijo
Josć i livò okkò izgubijo. . Dosta lipa Plina zaplinijo
Kada na Sign Turczi uddarrisce
Stò igliàdà kako Perro pisce
I Grabovacz ù Gradu bijasce
Gliutè ranne Turkom zadavasce. .
Kada na Grad Juriisce çigniaju
Ter Signiani Glave odsiczaju
PismaMarka Bobouçichia , Uskoka, Ratta od Candie , Silnoga Viteza i Junaka , Prikazancı
Pris. Gosp. Vojvodi, i Magioru Pavi Bobovcichiu , Řecenom Matutinovichiu
pră unuku Marka Bovcichia .
TUnaczisu bili Bobovcichi
1 Sokolovi kanno Jankovichi
Vellikoga Ratta od Candije
Poslì gniega Beça i Morije. '
Akkolimi nechiesc virovati
Posluscajnie jachiuti kazati
Kgniggu pisce sillenì Balija
Po imenu Turçin Duralija .
Terje scaglie Bobovcichiu Marku
Od kraine silnomu Junaku
Ovakomu upisao bisce
Duralija takose zovisce.
Bre Gidio Bobovcichiu Marko
Nate viçe josc i suncze xarko . Tuoje Ovcze niisu nigda bide
Jer ostavi Çestitoga Czarra ; Neggo moje ubilete striile.
Od Starinně tvoga Gospodara.
Ter issìçe Sarajske Targovcze
I zaplinà moje bile ovcze
Josc poffatà Momke , i Divojke
Vechje tvoja silla dodijala
Dodijala , i Do Vojevala ' .
Virra moja Vlaskì Arambassa
Barzochiete sichi sabglia nasca .
Kgniggu sctije Bobovcichiu Marko
I Grabovacz okarvavi Ruke :' ?
Sikuch mlade kraiscnike Turke.
Nad Topsijam bisce Topçibassa :
Kako smìrà zacudise Passa .
U ' Zagorje gniegov uddarrija
Kapiçiju mlada pogubijo . De
Poslì togga boja xestokoga
Koji bisce Rata mallenoga
Govorijo Grabovacz Antone
Od Czetine Mlade Capitane :
Rodbinumi Turczi zarobisce
I çetiri Bratca pogubisce
Ollichiuji lìpo osvetiti
Olli moju Glava izgubiti.
Pak podixe mlade Czerigniane
Na kraini vitezove zvane
Ter porrobi Livno Poglie slavno
Duggo , liposciroko i ravno.
I pogubì zmaja xestokoga . .
. Zulumcara Pobro vellikoga ir im
Po immenu Ugarkovich Alu
; Rusumuje odsikao glavu
· Drugogaje xiva uffatijo -
Termu Duxde dadde za Junasctvo
- U ' czerini Plachiu i serdarstvo.
Svitlò Perje od zlata medaglie
Ravne zemglie zelene livade ;
I gniegovu Roddu i Plemenu . .
U 'Czetini ravnoj odgojenu. ...
Pak uzzimglie svoje Perro tanko
Drugù Marko bisce napisao
Durralii tiho bessidijo .
Virra moja silni duralia
Joscse nije Turçin porodija
Kojichiemi odsich rusu glavu
I ucinit taku sebi slavu .
Sito ja jessam odbigao Czarra
Boglieyasam steka Gospodara
Svitlu krunnu duxda Mletačkoga
Latinina vazda çestitoga.
setosam bile zaplinio Ovcze
I issika Sarajske Targovcze
Sarajlije texki Zulumçari
Nagnie plaçiu Svi vlascki Ovçari
Jer nemogu smirom veserati
Seto imadù vaglia gnima dati.
sitolmi pritis Czarreva delijo
Durralija sillena Balijo
Dachiesc odsich rusu glavu moju
Cinimise jachiu barzo tvoju .
Pak neproge nediglia Danaka
Nu posluscaj silnoga Junaka
Kuppi

Kuppi Marko çettu kraiscnika
Sve junàkà i silni vojnika . eus
Na Turskuje zemgliu udarijo
Terje 5isce kruto porobijo
Duralije josc uppali dvorende
Slidii malana pismicza od vitezova pridostojne kuchie Tomasevichia .
TRaiscniczi kada uskocisce . tzi&
Ter Czerinu ravnu nasellisce
Tad uskoci Tomascevich Jakob
Bisce drughi Vojevoda Janko
I dovede pedesset oçxàkà 2011
Kraisnika od Duvna Junàkà 10
Pod kriocze Duxda Mletačkoga
Vrime Bega Ratta xestokoga.
Bisce Jakov zmaje od dvì glave
Koga mladi Czetigniani slave !"
Cesto iggè k ' livnu bijelomu 2016
Jadde daje Czarru sillenomu, bet
Turskù zemgliu brez pristanka robbi
Plino gonni Mlado Robbje voddì
Na Mejdanje Turkom izlazijo
Britku sabgliu karvcze napoijo .
Imadiscę silne Arambasce v o
Koji robbè Sella i Varosce or
On prid gnima Turke razgogniasce
Irusejim glave odsiczasce. I Krunnu Brani duxda Mletačkoga.
Signje bili branit pomogao u U
Pod gnime Turske glave odsiczao
Tò svidoze Bani Generali JLR
I od Signa Mladi Providuri,
Gniemu Duxde za Junasctvo dadde
Lipe Zemglię zelene Livade
U Czetini liepo Serdarstvo
Nakraini vellikò Gospodstvo.
Sliidii Pisma Vitezòvd Dostojne Kuchie Lovrichia , koji Vitexgi Vojevasce,
i Vojujuchi na boju Poghibosce.
Pljokova nije brez , Oblaka
D Ni Czetina ravna brez Junaka
Jer poragià vazda vitezove
Kraiscnike sivè sokolove.
Czetigniani svijessu Junaczi
I na boju silni i junaczi
Vitexkisu vazda vojevali
Tescke jadde Turkom zadavali.
Sve nemogu brojit po imenu
Po imenu olli po Plemenu
Jerbi Pisme odvech dughe bile
Koje nebj izpjevale Vile . '
Samo kaxem trii mlada Lovrichia :
- Od Czetine trii Sokolicichia
Dassu bili sarcza Junackoga
Vitezovi duxda Mleta koga .
Jedan bisce Lovrichiu Filippe
Od kraine ghizdave i lipe
Koji Çesto na Vojsku igiasce
S 'kraišeniczim Glave odsiczasce.
163
Prija danka josc i bile zore i
A gniemuje glavu odsikao
I gliubovczu za Robba odvejo
Onda bilo Sadse spomignialo
Sinovaczmu josc Junak bijasce
Jlliase silla zovijasce
Vojevaje Ratta mallenoga
Pod Barjakom duxda Mierackoga.
Prid Junaczim Barjaktarje bijo
Tò na sabgli bisce zadobijo
U ' Turskuje zemgliu odlazijo
I od Livna Robbje dovodijo .
Na glasuje Tomassevich Lovre
Virruj meni istinaje Pohre
Silni junak vitez od starine : 1 ,
Josc i Serdar od ravne Czetine.
Vitexkije Lovre vojevao .
Prid Junaczim Çettu Çettovao
Cesto turskó Plino dogógniasce
| liepo Robbje dovogiasce. si
Sign bijeli hranit pomagasce
Po Czetini Turke razgogniasce
Bisce Junak Ratta malenoga ?
I possiçe silnoga Junaka ;
Koji gniemu potirrà Babajka
I tadbiga pogubijo Pobre
Daga nije possikao Lovre.
Boghmu dao zdravglie , i vesseglie
I sve sctomu xelli Mjelovne
I gnigoyim mladim kraiscniczim
Od Gzerine na glasu Junačzim .
lunak bisce Ratta od Morije
Robbi Filip Czarreve kraine
Malogaje Ratta doçekao
I vitexki vazda Vojevao .
Drughì bisce Lovrichiu Gargure .
Takò kaxe Balbi Providures
Z ' Babajkomje svojim Vojevao
I na Mejdan Turkom izlazio ,
Blizu signia Grada bijeloga
A ù vrime Ratta malenoga
Kada na Sign uddarrisce Turczii
Sasvì strana kanno Markì Vaczi,
Taddà onni kognje possicosce
Ter na Turke Jurisc uççinnisce
Polletisce kanno sokolovi
Dva Lovrichia Signski Vitezovi.
Po Czetini Turke razgogniàju .
I Gliutejim ranne zadavaju . .
Alli kochie silli odoliti
Kolli Tursku vojsku pridobiti. "
L2 Sikuch
164
*Sikuch Turke obba poghibosce
I posteno glave izgubisce
Vitexkisu vazda vojevali
Vitexkisu i dovojevali.
Babajkaje Sinak osvetijo
Lovrich Mate onse vesselijo
U ’Bosnuje Cesto odlazijo
Terje Tursk'ù Vojsku vodijo
I po Bosni kule i Gradove ..
Po gradovim sillene Tupove
Ter kazuje stagnie od Turràkà
Privedromu Duxdu od Mletaka .
Cesto Mate na vojsku iggiasce
S' kraiscniczim Glave odsiczasce
U 'Czetini pogubi Junaka
Koji bisce Dika od Turràkà.
Nebiasce boja ni Mejdana
Brez Junaka Lovrichia Matija
Jer S 'Junaczim svuda vojevasce
I Gradove bilè uzzimasce.
Kad osvoji Alvis Mucenigo
Grad Imotski gnizdo Erczegovo
Tadje Mate parvà uskoçijo .
Mucenigo toje svido, ijo .
Joseti kaxem dillo od lunaka
I silnoga Lovrichia kognika
Oblacise à Turske Agline
Ter uodì po Bosni kraine. i.
Na Kossovu Turska vojska bisce ,
Kudchie adrit joscse neznadisce
Iggè Mate ù vojsku Czarrevu i
Igrà kognia po Bojnom kossovu .
Turski nossì à Turski govori
Lullu pije ter z’delijam zbori
Pisma od Petra i Matija Barçichia , Vitezova Czetinski i Qloçana kako
Bihu Issiqeni od Turraka.
K Ossovoje Poglie glassovito
1 Kaxem tebi Bratte stanovito
Jerje na gniem texak Mejdan bija
Kadje Janka Czarre pridobijo . ..
A Czetinsko sasvim Plemenito
Ravno , liipo , panno ponnosito :
Jerje ù gniem vojska issigena,
I Junascka karvcza prolivena.
Xestokoga Ratta od Candije i Alli kochie silli odoliti
Mallo poslii Beça i Morije iz
A najvechie Ratta mallenoga
Mallenoga alli Manenoga. . A kogniczi sablie povadisce
Al posluscaj moj millii Brajene
Dati kaxem tughe i çemere is
U Czetini kojese zgodisce
Kadanoje Turczi porobisce. ;
Udrii vojska Czarra sillenoga
Na Czetinu Ratta mallenoga
U Czetini tvard otok bijasce
Oko gniega Riika teczijasce.
Ugniegase zbigosce Junaczi
Czetigniani Mladichi i Starczi
Kadli vojsku bisce razgledao
· Zdravoseje natragh povratijo .
Priko Bosne igé pivajuchi ,
I viteza kognia igrajuchi
Turski klagnia vlascki Boga moll
Iggè junak ù Czetinu dolli.
U Livenumu losca srichia bisce,
Jerga onde Turczi poznadosce
Bixi Lovrich niz Poglie Livagnsko
. Uzdajuchese u Sarcze Junacko .
. Za gnìm tarcu Turczi Vitezovi
Letiè onni kanno sokolovi
Dostigosce Lavrichia Junaka
Ubiscemu kognia iz Puscaka .
Kod Prologa viisoke Planine
. Blizu jedne Dubrave zelene
Alli Mate, u goriczu uge mit in
Ter Vesseo ù Czetinu doge. v ,
, To svidoçe Mletaçka Vlastela .. .
Bo Czetini Varosci i Sellai.
Vitezovi mladi od kraine
_ 1 Junaczi silni od starine.
Neçiudise draghi Pobratimet
Koji nossisc od junaka ime
Lovrichisu Rodda Juna koga .
, Krunnu Brane duxda Mletaçkoga.
Posctenosu vazda vojevali in
I Gradove bile uzzimali .
U Turskusu zemgliu odlazili , .?
I S ' junaczim Robje dovodili.
Martvim pokoj xivim zdravglie lipo
I na svitu imme glassovito
Sabglia gnima vazda srechna bila
I Turskese karvze napoila . i
Dasse brane od vojske czarreve
U srid vodè studene Czerine.
Mallo vriime postojalo bisce
Sasvii strånà Turczi uddarrisce
7 Stò igliàdà Pissacz i kognikà
Sve po izbor czarrevi vojnika.
Vitexkise otto cani brane
S 'ogniem Túrke biju na sve strane
Kolli siilne vojske pridobiti
Barzii Kogni Voddù priplivasce
Issikosce malo i velliko
Od gnii taddà neutece nikko.
Vech dva Bratta dva mlada Bar ichia
Koji bihu sarcza Jancovichia
Petar jedan , Mate drughii hiisce
Siikù Turké nenorese viscè.
Kroz Czarrevu vojsku pobigosce
Zgoliim sabgliam udesniczi ruczi
U Czetinu voddu uplivasce
, Terse çudde kraiscniczi Turcz .
Urie

Uttekosce k ' Signiu bijelomu
Zafalisce Boggu velſikomu
Poslii toggà S’ Turcim bojak bisce
Sign branisce glave odsiczasce .
A kadali pobigosce Turczi
Iz Czerine kanno gladni Vuczi
Gesto Petar suzze prolivasce
Ter ovakò Braczu govorasce,
Diczu nascu Turczi zarobisce
Ivanami sinka pogubisce
Odnesosce setogod imadosmo
U suxagnstvo Bratte upadosmo.
Da mii lilpu çettu sakupiimo
I livagnsko Poglie porrobimo
Ollichiemo glave pogubiti
OiRodbinu nascu osvetiri.
Sito rekosce onnò uççinnisce
Po Gzetini çettu pokuppisce
Pisma od Glassoviti Junaka Bratje Millanovichia , Paula , Boxe , i Gargura .
N A igliadu josc i scest stotina
IV Ossamdesser i sedam godina
Trii sokola Prologh priletisce
U Czetinu rávnu dolerisce .
Trii Brajena trii Milanolvichia
Koji bihu sarcza zrinovichia
Pava jedan , Boxe drughii biisce
A trechise Gargur zovijasce
Silnogasu Czarra ostavili
Pod duxdevo kriilo pribignuli
Sobbom trijest kuchia dovedosce
U Czetini Sello nasellisce.
Tai bijasce Bane Generale
Po imenu Corner Jerolime
Pavlu daje lipò Arambasctvo
Za gniegovo vellikò Junasctvo.
Neka moxxe Çertu çertovati
Prid Junaczim svojim vojevati
Pava biisce sarcza Junackoga
Robbii zemgliu Czarra sillenoga.
Uzzè kulu Duratbugovichia :
Bossanskoga na glasu Plemichia ;
Rusumuje glavo odsikao
Svojom sabgliom Boghga pomogao .
Tò svidoçe Mletačka Vlastela
Po Czetini Varosci i Sella
A najvechie Corner Generale ,
Silnii Vitez od starine Bane .
Kad Sceraschier Czetinu robgliasce
Junasckise Pava podnossasce
Tirrà Turke iz Czetine ravne .
Terjim rùsè odsieczà glave ,
166
Porrobisce Livno Poglie ravno
U sarczujim tò biisce odavno.
Mnoggò Robje jessu zarobili in
I liepo Plino zaplinili
Pakse natragh zdravi povratisce
Ottocane liipo osvetisce.
Za gnimamse ociskosce Turczi
Mladi Pisczi, i barzi Kogniczi
Alse onni Turkom nepridaju :
Vechjlm rùsè glave odsiczaju :
Dva Barcichia cette ostavisce ?
Ter ù Turke Juriisc uççinnisce
Trije Petar glave odsikao
I krainu svoju osvitlao.
Alli Pobre pognie biisce losce
Sikuch Turke obba poghibosce
Vjetezovi pokojneyam Dusce .
Mjelovana nekse neoglusce.
Po svidoxbi Muçeniga Bana
Po imenu Alvis Generala
Koji Paula uzdixè i fàlii
Kakonoga fàle i ostalii.
Vojevaje Ratta od Morije
Mallegoga nije doçekao
Vech gniegova dva millà Brajena
U livagnskom Pogliu odgojena. ,
Çesto onni k'Livnu odlazahu
I od Livna Robje dovogiahu
Kadli Turci na Sign uddarrisce
I tadàse Bratja namirisce.
Pomoch daju Signskim Vitezovom
Biju Turke Prahom i ollo vom
Alje Boxu Puscka uddarrila
S'Czarnomgaje zemgliam sastavila .
Lipogaje Bratacz osvetijo
Jerje sabgliu karvcze napoijo
Po imenu Gargo Arambasca
Pivaj Pobre toje diika nasca.
Brez pristanka Çettu çetrovasce
Turke farrà glave odsiiczasce
Drexniczuje Varosc porrobijo
I zmijagne ognem opalijo . . . ..
Pod Glåmogje sesto odlazijo
Terje Mlado 'Robje dovodijo
Kad razbisce pod Prologom Turke
I tad Gargo okarvavii ruke.
Tò svidoçe na glasu Junaczi
Czetigniani mladichi i starczi
I Vlastelin Balbi Providure
Po imenu Mleqanine Jure.
Slidi !
166
Slidi Pisma Vellikoga junaka , i Viteza Kavalira Don Ivana Filipovichia ,
Recenoga Garçichia iz pod Signia Prikazana Oczu Posctovanomu Fra Petru
Filipovichiu Sctioczu Bogoslouczu .
TT Otar Fall Jankovich stojana
N A Czetina Garcich Don Ivana
Kavalira duxda Mletačkoga i
Koji blisce sarcza vitexkoga .
A Plemena od Filipovichia
Bossanskoga na glasu Plemichia
Kojinoje svuda vojevao
I Junačke glave odsiczao.
Od Morije ratta ognienoga
Mallo poslii a i malenoga
Nebijasce xeschiega vojnika -
U ' Czerini Barxega kognika.
Kad Czetinu Turczi porobisce
Na Garçachia kulu uddarrisce
Osvojitje onni nemogosce
Neggo pod gniom mnoghi izghibosce .
Jerje brani Garcich Don Ivane
Od Czerine ravne kavalire
Mnoghè pobi Turke kraiscnike
Mlade Piscze i barze kognike.
Tò svidoce starczi od Czetine
A najvechie Zorzi Providure .
Al posluscaj draghi pobratime
Seto uççinnii Garcich Don Ivano.
Kad udrisce na Czetinu Turczi
Sasvii strànà kanno marki Vuczi
I prid gnima Pasca Atlaghichiu
Silni viteż kanno kobilichiu .
Garçich biisse sarcza Junackoga
Brànì krunnu duxda Mletaçkoga
Po Czetini Turke razgogniasce
Terjim rusè glave odsiczasce.
Najbogliega posiçe junaka
Mejdançxiju Turskoga kognika
Po svidoxbi Balbi Providura
Koji fali Garcich Don Ivana.
Kuda godir Çetta odlazasce
On .prid Certom Vojvoda bijasce
Svuje Tursku zemgliu porobijo
Bilu Livnu Vrata zatvorijo .
Tò syidoci Mlagian Trivisane
Od bijela Klissa Providure
Pisma Capetana , Alliti Vojvode Jure Culichia , i Gniegovi sinovd Petra i Filipa
K axi pravo izgorìcze vilo
1 Jelli lipo pogledati bilo
Capetane i mlade Serdare
Od Czetine Vjetezove stare.
Megiu gnima sive Sokolove
Trì Vojvode mlade Vitezove
Tr Culichia Sarcza Zrinovichia
A desnicze Milosc Kobilichia.
Jednom Jure Karsno imme bisce
Koji kaxe ratte i Mejdane
seto uççinnii Garcich Don Ivane
Çesto kuppii svoje Czetigniane
Bojak bije s' Turczim nasve strane
Nebijasce boja ni Mejdana
i Brez Viteza Garcich Don Ivana .
Po svi doxbi Dulfin Generala
1 Cavali Mletačkoga Bana
Koji gniega Fale brez pristanka
Daje bijo dika od Junàkà.
Kad u Grabu Turczi izghibosce
A prid gnima Recep Pasca bisce
Tadà Turske odsiczasce glave
Silni Junak Garcich Don Ivane.
I gniegovi Mladi Czetigniani
Vitezovi na kraini zvani
Kako kaxe Mucenigo Bane
Glassoviti Svitli Generale. .
. Lipi bihu dvori Atlaghichia
Atlaghichia i skendaraghichia
Alji Garcich upalio bisce
Virruj Pobro zlatno pero pisce .
Opper kuppii Mlade Czetigniane
Robbi Tursku zemgliu nasve strane
Mnogò Plino zaplinio bisce
Turke sige nemorose visce .
I pogubii zmaja ognienoga
Basc sinovcza Pasce Bosanskoga
Po imenu Mlada Allibega
I scgnim mnoggo _Agà i sejmena.
Tò svidogi Signski Providure
Po imenu Semitecul Ante
I ostali Mladi kraiscnjczi
Czetigniani Pisczi i kogniczi. ,
Kada nā Sign Turczi udarriso
Terga sa svi strànà obsidosce
Taddà Garcich ù Gradu bijasce
Ter vitexki glave odsiczasce .
Na Mejdanje Turkom izlazio
I Mejdanje vazda odnosio
Neçiudise draghi Pobratime
Silni Junak Filipovich bisce.
Silleni Vitezova. - -
Petar urughì imenomse zvasce
Trechi Filip Junak od Mejdana
Obba sina Jure Capetana.
Po Levantu onni vojevasce
Brez pristanka s' Turczim bojak bisce
Slavu daju Duzdu Mletačkomu
Texke jadde Czarru Çestitomu
Vojujuchi ‘i bojak bijuchi
Turke Sikuch karvcuz prolijuchi.
28

Za dvadeset i vechie godinamai
Branilisu Duxda Mlecanina.
Pomogosce osvojit Moriju
I porobit Ravnu Arbanija
Potopiti Czarreve Galije
I od boja silnè sultanije
Alli Juru ranne dopadosce
Terga barzo z'Duscom rastavisce
Vitesckije glave odsiczao
Vitesckije josc i poghibao,
Lipogaje "Sinak osvetijo
Petar Çulich onse Vesselio se
Jerje mnoggò godin Vojevao SPONSR
Svítlù Sabgliu karvcze napoijo ,
Vojujuchi i bojak bijuchi
Pod Valonom Turke razgonechi
Onje taddà texko ragnien bijonit ho
Alje Petar barzo pribolijo ;
Posli togà Petar vojevasce
Pisma Glassoviti Vitezova Ante , i Petra Bressanichia Topçibassà Duxdevi
Prikazanà Gosp . lozipu Topçibassi Signskomu.
DOsluscajte mladi Topçibasce
1 Ovu pjesmu 'posctegnieje vasce
Po imenu Ante Bressanina
A Viteza Duxda Mleçanina ;
Koji pobi Czarre delije
Vellikoga Ratta od Morije
Principove branechi Gradove
I gniegovo mlade Vitezove.
Nebijasce Grada bijeloga .
Na kraini Duxda Mletaçkoga
Koga nije branit pomogao
Iz pod gniega Turke izstirrao.
Kada na Klis Turczi uddarrisce
On ù Klissu Topcibassa bisce
Ter gniegovi silleni Toppovi
Biju Turke Kanno i Gromovi.
Kud Antino okko dopirasce
Ondà s' Toppom Turke obarasce
Tirrà Turke iz pod bila Grada
lunacziga Spomigniu i sàda. "
Kadli na Sign uddarrisce Turczi
Sa svì străná kanno Marki vuczi
U ’ pocetku Ratta od Morije
Nu poslusaj silnoga Topsije ,
Na Sign bili jurisc uççinniti
Toppánuje Tursku oborijo
Mnoghe silne Turke pogubijo .
TÒ Svidoce mladichi i starczi
Od Czetine po izbor junaczi
. A najvechie Corner Generale
I Vlastelin Zorzi Providure
Slidl Kratak Razgovor od Gospodske Kuchie kneza Liubibratichia iz Trebinia .
Broju Gospode Bossanske , alliti knezová Slovinski, nahodese Comites to jest Knezovi
jasne kuchie Liubibratichia , od Staroga , i Plemeni, toga Grada Trebignia ù Darxavi
• Erczegovackoj podloxan sada Czarru Otmanovichiu . U ’ ovomu dakle Gradu jest i sada kiya
167
8 Tosc i Turske glave odsiczasce a .
Svega Ratta Beca i Morije
I To svidoçe Pjesme davorije. 35
Trechi bisce Filippe Voivoda a
Od Çulichia Vjetexkoga rodda
11 Silni°Junak Kamu i Babajkole .
Olli Vjerez Kraglievichiu Marko.
Tunackije Filip Vojevao
Sign branijo glave odsiczao
Tako kaxe Duxde Mleçanine
I Junaczi Czetinske kraine.
A Cuosam di Gliudi govore
1 00 Ter ovakò megiu sobom zbore
Da nebisce Culichia kognika
Igniegovi "Plachieni Vojnikà fru '
Mucnobismo Sign Grad obranili SV .
I pod gnime Turke pridobili SSS
y Jerga Filip Vitexki þragniasco belo
l les Texke iadde Turkom zadavasce.
malac
'
Sina Petra Ante imadisce
- Od Babajka bogli junak bisce
S 'Kraiscniczim onje vojevao
I Gradove bile uzzimao
Kadli oppèr na Sign udarrisce
Silni Turczi terga obsidosce
I biscega za trijest danàkà
Sa syi stràná bratte brez pristanka.
Al’osvojit gniega nemogosce
Neggo pod gnim mnoghi izghibosce
Jerji bije Petar Bressanine
Kadli Turczi jurisce çignaju
Z golim sabgliam na Grad udaraju
Taddà s'kopjem Turke probadasce
I gliutejim ranne zadavasce .
TÒ Svidogi Bane Generale
1 Duxdeve liepe Dukale
Daje bijo Junak silloyiti
Na Oruxju Vjerez glassoviti. . .
Od gniegase rodisce Yunaczi
Vitezovi Kanno i Ungarczi
Ante jedan Gajtan drughi bisce
Trechi Jozip takose zovisce.
Po moruje Gajtan Vojevao .
1 Xestoko s Turczim bojak bijo
Bojak bijuch onje poghinuo
Alje mnoghè Túrke pogubijo ,
To Svidoci Bronza kavalire
Virruj Menni Pobro Radomire
Martvim pokoj xivim zdravglie lipo
Na Oruxju imme glassovito .
chia
 168
chia Gospode Liubibratichia , od kojizi ù Stara Vrimena izlazahu Vladaoczi od Gradova , i
Darxàvà na misto Bànà ; A od iste kuchie i sadase jedni nahode u Slavoni. Na sluxbi kra
glicze Ungarske, Officziali , i Varsni na oruxju Vjerezovi Kakonoti Colluneo Jeronim , i Ca
pitani Bratja gniegova. Izzagiosce od ovè kuchie Kriposni, i Velleznani Duhovniczi Svetoga
Basilia , Biskupi, alliti Vladike Sligegna Garçkoga , Kakono Presvitli Otacz Petronie Vladi.
ka u Slavoni , i Gospodin Sthafan Vladika ù Costaniczi; A trechi od regene kuchie jest o
tacz Pripostovani Nektaria Arkimandrit od Sabbine.
SLID ! ARBOR LIUBIBRATICHIA .
Genealogia Nobilis Familiæ Comitum Liubibratich .
· Porod Plemenite Obiteli Knezová Liubibratichia .
Darvi bih knez Liubibrat , od kogase roddi Liubimir , od Liubimira Stanislav , od Stanisla
I va Thoma, od Thome Radomir , od Radomira Theodor , od Theodora Ranifav , od Ra
nissava Liubimir , od Liubimira Radoslavo , od Radosla Milorad , i Petronie Vladika , od
Milorada Luka , i Simeon , koji bih Duovnik Svetoga Basilia , àllici Vassilie ; od Luke rodi
se Michael , Mathias, i Rados ; od Michaela Stanislav , i Cosman : od Mathiassa Voin , I
Sthefan Sthefan Vladika. Od Radossa Marko , i Lazar. Od Gosmana Luka , Nektaria Arki
mandriç od Sabbine , Colluneo Jeronim , Capitan Christofor , i Capitan Moise. Od Yoina iz
zodì Mathias , i lovan ; A od Marka roddise Maxim , i Simeon .

Sliedi Pjesma od Vjetezova Liubibratichia .

Prekazana Presvitlomu Gosp. Jeronimu Collunelu ..
" Rebign grade gnizdo Sokolovo:
1 Koje jednom bisce . Principova:
Svijenoje ù Erczegovini
Cossarichia lipoj Banovini
U ' tebisu stàrì Kragli stali
I Vjekòvà punno Kraglievali
i Slovinskoga Rodda i Plemena
Al po davno. ù starà Vrimena.
Sjelne vojske nate udorrasce
Alse onne vazda pokajasce
Jersu kruto bile isjeçene
Britke sabglie karvcze napojene.
· Trebign grade Majko od junaka
Kraiscnikà pjeszacz i kognikà.
Koji mnoghe Turke pogubisce ;
Prijà neggo tebbe osvojisce .
Iz tebesu Bani izlazili
Kojinosu po svietu vladali
Pred Junaczim na vojsku odili
Tersu kraglie mnoghe pridobili
U ’ tebise rodisce Gospoda
Od nascega slavnoga naroda
A od kuchie Liubibratich kneza
Trebignskoga na glasu Vjereza
Od kogase rodisce lunaczi
Gliute zmije kanno i Ungarczi
Gospodari od Trebinja Grada.
Kojinose naodì i sada .
Alli dvori Szàrra Sillenoga
Gospodara vazda nevirnoga
Kakonoti i drughe kraine
I Slovinskè: jadne Banovine.
I sadasu mnoghi Vjetezovi
Od ovogà Kolina knezovi
U ' Trebigniu Gradu bijelomu
Araç daju Czarru Sillenomu
Drughi slave Ungarsku kragliczu .
Teresiu Rimsku Czessarriczu
Vojujuchi i bojak bijuchi
Za kragliczu karvczu prolijuchi.
Iedan slavni Vjetez leronime
Od vojnika Mlagian Collunele
A dva Bratca dvasu Capetana
Dva Sokola Pobre od Mejdana .
Gospodstvosu na sabgli dobili
Jersu vazda na vojniczi bili
A nisuga kupili za Novcze
Ni pásůchi po Planinam ovcze.
Od ovogà rodda Gospodskoga
Na oruxju vazda lunaçkoga
Vladikesu vazda izlazili
I duvvni Vladaoczi bili
Od Istocne Czarque Bogoslovczi
Sveceniczi , i Duovni oczi
Igumani i Arkimandrite
Tò poznaje i malano dite .

Govoregnie od Starë , i Plemenite Kuchie Caçichia .

Açichi od punnosu Vikóvà ù Dalmaczi , kakose setije ů Lucziu , i ù Xivotu svetoga Arnin
ră Biha ù Vrime kraglia Ungarski Veliczi , i punno moguchi, zapovidajuchi ù Gradovim
od Dalmaczie Kakono Knezovi, à ù Nikà Vrimena na misto Bàná zapovidasce Banovinam ,
Ka
 169
Kakono Bani, navlastito Juran , Kikoła , Cajalisio , Coloman , Brencon , Saracen , Domal
do , Petar , Primislav , Osorio , Dragań , Sianoe , Vukmir , Ivan , i ostali mnoghì , koje ako
xelisc znati, sctì Lucziá , i ostàle Pissãocze Dalmatinske.
Niki od ovizì oddosce ù Ungariu , na sluxbu kraglià Ungarski, i immadosce Bogatstva , i
Gospodstya , alliti Vladagnia vellika , za sluxbu , virnost , i vitexstvo koje çigniahu . Ma posli
nikoliko vrimena zavadiscese ovvì Cacichi, koji stahu ù 'Ungarà , s jednom vissokom . Mogu
chiom , i punno Plemenitom Kuchiom , kojase Zagary zvasce , i dogodise , po nesrichi', da
Cacichi pobisce Gospodu reçene Kuchie , koji dogajaj bih uzrok , od gniova bixagnia iz Un
garije , u Dalmacziju . Kragl Ungarski , poznajuchi gniova dostojanstva , daddejim Kakono kne
zovom Vrarnu ù Kotaru , misto plemenito , alli nezdravo , i tò bih uzrok dasse dile iz Vran
ne ; jedan ottigge ù Zadar , drughiù Scibenik , a dva ù gorgnie Primorje , gdi uzigiasce , Kasteo ,
koga zazvasce Gradacz , à drughi ni Tarpgniu ,, visse Mora na Glaviczi, kogase zidovi , i sada
Gledaju czili.
Poslì toggi sagradisce Fuscte , ter poçesce Pugliu robit , koja bisce u Rattu s' kragliem Un
garskim . Ali znaduchi Rodbina onnè Gospode Ungarske , koja Caçichi pobili bihu , dassusse
na Graczki ustanovitili , dogiosce, na Rike , sagradisce Ormanicze , koje oruxavsci , zajedrisce
put Gracza , i nebuduchi ù tò vrime Cacichia domma , uppaliscejim kuchie , povedosce xenne
diczu , i odnisce sato nagiosce , alli mallo posle toggà dogagiaja buduchi döscli s' ormaniczan
svojim Cacichi, i videchi zlo uççignieno od Ugriçichia , otriggiosce za gnima ù potiru , i na
scavscii kod Bascke voddè gửi vessello blaguju , uddarisce nagne jedini s’kopna , drughi s'Mora ,
terji sve porazisce , Xenne diczu , i ostàlù çegliad povratisce , osvojivsc i josc i gniove ormani
cze , i sve sctò ù gnima bisce.
Od Jednoga Bratta Muscki porrod neostade , a od druggògà , immenom Varsajka , ostade sin
Baran immenom . Baran çetiri immade sina , to jest Vukassina , Vukichia , Andriassa , i Barana .
Ovise podilisce megiuse ter Uukassina zapa na dijo Brist , Lavçagn , i Podjezerje . Vukichia
Podacza , à ostale dojgnie Primorje do Vruglie ; kakose setije u staromu Arbóru , alliti Czablu
Cazichia , iz kogasam sve ovvò govoregne. virno izvadijo , akolije komu muçno virrovati , nekase
potrudi scritti recent Arbor ù Cancelari Makarskoj. I znaduchi dassu mnoghì out ovvoga Ple
mena , xeglni znati gniove Prasucundide , dakle , za izponiti gnjovu xegliu , evvo stàre Cacichie
na svitlost mechiem , kojise ù recenom Arboru nahode : Moje trud , moja Mukka , moji
rrasucundidi , narugatmise nikko nejma.
Stari Cacichi iz Lavçagnia .
1 Ukassin Unuk Varsajkov , å sin Baranov çetiri immade sina , to jest. Vukmira , Grubissing
Radogniu , į Radoia . Od Vukmira rodise Mikleas, i ovvì çetiri immade sina , to jest
Ivana , Stipana , Gargura , i Radichia. Od Ivana rodise Jurich , od Jurichia Rados, Nikolicza ,
Gargur , i Ivan , kojise prozvasce Jurichievichi, ad Jurichia rejenoga.
Oi Stipana drugoga sina Mikleusceva izzige Gargur , od Gargura Stipich , allici Stipe , od
kogase prozvasce Štipichi onni, kojise od gnega porrodisce .
Ou Gargura trechiega sina Mikleusceva izzodi Nikola , ì Novak , od Novaka Mitar, Jure
i Ivan .
Od Radichia cetvartoga sina Mikleusceva rodise Ravsav , alliti Radossav ; od Radassava ,
Peko , Ivan , Tadia , i Fra Jure , i od rezenaga Peke prozvascese Pekichi.
Stari Cagichi iz Brista.
V Ukassinov sin drughi bisce Grubissa , od kogase roddi Bartuo , od Bartula Xarko , i Mi
rian , od Xarka Mikleus , od gniega Nikolicza , i Franich , od Nikolicze Simun , Fra
Luka , koji bih Provincialom , Jura , Gargur', Pavà , Perich , i Fra Battuo Biskup Makarski
na 1616 . Ovvise ou Xarka recenoga prozvasce Xarkovichi.
Od Mariana Bratta Xarkova roddise Mijog i Radivoj ; -od Mije Gargur , od Gargura Ivan i
ovise zazva Miossich , od Mije gnegova Didda. ,
od Radivoja Brattá Miina roddise Alexa , od Alexe Gargur , a kojise od gniega roddisce ,
zazvascese Alexichi.
Trechì sin Vukassinov bih Radognia , od gniega Novak , od Novaka Sladoe , i Vladisav , nd
Sladoe Marian , od Mariana Stipan , kojise prozvà Sladoevich , i od ovizi izlazè Bartolovichi
na Suchiurju , kojise prija zvahu Cacichi Sladvevichi.
Od Vladisava bratta Siadoina izzodi Radisav , i Stipan , a od Radisava Jakov , i Vladisav.
Cetvarţi sin Vukassinov bìsce Radoe', od gniega Siipan , od Stipana Tadia , i Nikola . Ovo
vòsú stári Cacichi iz gorgniega Primorja , i ovvì naiposlidgni bilisu na svitu okko godis ta
Gosp . 1624. mallo visce , mallo magnie.
Stari
 170
Stari Cacichi od Kotiscine, ů Dojgniem Primorju .
\Rughi sin Baranov , Unuk Varsajkov , a Brat Vukassinov bisce Vukich , kojise namistih
ù Kotissini, i odgniegase roddi Juko , i Ivan , od Juke Vukich , od Vukichia Simun ,
od Simuna Barissa ; i od ovizì izlaze Terzichi.
Trechì sìn Baranov a Unuk Versajkov bih Andria , kojise à Kotissini nastàni, od gniega
se roddì Raddo , i Perich , od Rade Andria , od Andriassa Pava , i Siglie , od Siglie Toma,
i Simun ; ovise prozvasce Siglich .
- Od Perichia druggòga sina Andriasseva izlazi Barissa , Stipan , i Marko , od Barisse Fra
Petar Biskup Makarski na 1661. Lovre , Andria , Rados , Fra Ivan , i Fra Pava . -
Od Stipana drugoga sina Perichieva rodise Jure , receni Clarevich , od Jure Filip , i Stipan ,
kojise prozvasce Cavelichi,
Stari Cacichi od Makra .
Ervarti sìn Baranov , a Unuk Varsajkov bih Baran , od koga izzodì Marko , od Marka
u Stipan , od Stipana Jakov , i Jure , od Jakova Ivich , od Ivichia Stipane lakov , i
Marko , od Stipana Juro , i Ivan , a od Jakova Andria , terse od gniega prozvasce Andria
scevichi,
Od Jure gorri recenoga , praunuka Baranova , roddise Tadia , od Tadie Mitar , od Mitra
Ivan , i Tadia , od Tadie Gaspar ; i ovise prozvasce Mitrovichi, kojise , i sada nalaze u Var
bovskoj.
Ovvoje moj setioce Czablo od stari knezova Cacichia , i nemojse çudditi daije ovliko , jer
su odavna , a da tih svoje Pleme moresc ovakò skupit , punnobi vechiè na broijo gliudi neg .
goije ù ovomu Czablu .
Od ovizi opet oddosce jedni ù Ungariu na sluxbu kraglià Ungarski, ter immadosce Gospod
stva , i Diplomu od Massimiliana , u kojoj , kao Gospodi Staroj Bosanskoi, i Ungarskoj , po
kazuje çast , i posetegnie , porvardivsci sva gniova stàrà uxivagnia , i Mechiuchii , iznova ù
broj Ungarske Gospode , a recenù Diplomu dadde Miji , i Gasparu , Brattu gniegovi. . .
Sve Kuchie od ovogà Plemena darxe Svetoga Ivana za suoga Braniteglia , na razlicito , jer
ovvì ù gorgniem Primorju slavega na Rischianskù sjutra dàn po latinskom Vodokarstju , ù
koji dàn dolazi Rischianski Ivagn dàn ; a onni ù dogniem Primorju slavega na latinskù , po
nascemu Boxichiu Imadù ù Podaczi svoju vlastitu Czarqvu pod imenom Svetoga Ivana , i
ù gnioj çetiri Grebba , od kojisu Gospodari Miossichi, i Alexichi, koji na drugom mistu
nejmadu svoji Grebà od starinne , izvan ù recenoj Czargvi. Biskupi od Çaçichia Plemena ,
setose znatimore , bihu ovi: Valentin , Saracen , Fra Bartue iz Brista , °Fra Petar iz Ma
karske , i Don Antun iz Makarske , Arcibiskup Splitski.
U ' Bristu stadde Vukassin , od kógasu svi Cacichi iz gorgniega Primorja , a ù recenomu
mistu od starinne bihu ovve kuchie : Kuchia Bilopavlovichia , od koje izzagiosce Sarichi , Ve
xichi , Levrichi , i Kuluzovichi. Dogiosce Bilopavlovichi od Biloga Poglia izza Mostara , ù
Vrime Bossanskoga razasutja , i sagradisce ů Bristu Czargvu svete Mare ; od kojise lipa Pis
ma pivà , ter ovakò poçimglie.
Svunoch sjalla jasna Missecina I zarrobi dva Gospodicichia
U poh nochi' karvav daxdicz nage Mirka jedno à Milinka druggo ec.
- Czar porrobi Bilopavichie ;
Svu pismu nemechien , jerje i Dicza pivaju .
Druggà Kuchia bìsce Ostoichia , koja doge ù Brist iz Brochna , allise sada od gnie nenaodl
niko po karvi Musckoj.
zvascese Zoranovich , koji bih plemich Bosanski , i ová Kuchia bìsce punno Bogata ù stà rà
Vrimena , kako Svidoçe karte Biskupa Xarkovichia . Bihu od ovve Kuchie sudczi, i gliudi
Varsni. Kakonoti Ivanisc odabran od z' Bora , za sudcza Suchiuranskoga na 1676. i ostali
mnoghi prija gniega.
Czarnobor Pridivkom Borich , doge à Brist od zavojana , na 1610 . Bih od otogà Plemena
silni Junak , koji ratta od Candije Vojevà , i Turske odsicza glave , immenom Filip Czarno
bor , olliti Borich .
Marassich doge iz Dessana , akoje svoje Marussichiu iz Prockna , totse zovù Starinnòm
Milloradovichi.
Slin

Slidi Pisma od Stari Knezovà Caçichid , kako , i za koju Svarhu Dogiosce iz Ungarie ů
gorgnie Primorje. Prikazana Prisvitlomu Gospodinu , Inezu Ivanu Caçichiu , Reçeno
mu Bartulovichiu iz Suchiurja , darxave Farske .
Vadiscese knezovi Kaçichi
D I zagari Bani Ugriçichi
Svadiscese terse i pobisce
Al Kaçichi Ugre pogubisce
Evvo Pobre tuglie i xalosti
Svese skoçi malo i velliko
Da pogube knezove Kavichie
Jer smakosce Bane zagarichie .
Dobraimje srichia doskocila
Terje gnima u potribi bila , ay
Zafalisce Kragliu Ungarskomu
Pobigosce k moru latinskomu
Jedan iggè g' Zadru bijelomu
Drughi odde Gradu Scibeniku
Dva odosce ù gorgnie Primorje
Ter stadosce ù kraj signia mora ,
Visce mora Gradich sagradisce
Termu Gradacz imme postavisce
Sagradisce Fuste ormanicze
Porrobisce Pugliu , i Napugliu.
Drughì onni Gradich sagradisce
Blizu Tarpgnie visce mora signia
I sadase gledaju zidovi
Gdisu stáli Kaçichi knezovi.
A kad çusce mladi Ugriçichi
Dasse bihu knezovi Kaçichi
U ' Primorju lipo namistili
I Kastele tvarde sagradili
Svoje barze kognie ossedlasce
I na Rike barzo dojezdisce
Oruxasce barze ormanicze
me 0 .29
Zajedrisce gorri pod Primorje .
Prija zorré onni uddarisce
I Kaçichia dvore porrobisce
Slidi pisma od Grada Scibenika , kako doge Podagn Passa Bosanski sammo trideset iglia
dah Vojske , i bih Razbijen na 1646 Takogen od Vodiçanah , Parpoglianah . I Krapgnaa
nah , kakko issikosce Turke pod Sellom Vodicze , na 1645.
5 Gniggu pisce staracz Mjelovane
N Terje scagle u kotare ravne
A na ruke Boggom Pobratima
Od Karina Starza Radovana.
Spomignescse starçe Radovane
Kadno Vojska na Scibenik doge
U ' pocetku ratta od Candije
I prid gnome Bosanski Vezyre ?
Pegne Passa Bileh Çaddorove
Na Danilu visce ' Scibenika
Izzaberi najbogli junakah
Scest igliadah Mladi kraiscnika
Ter oppáli Varosc okko Grada
Do Castela Svetoga Ivana.
171
Svesse ovvo zgodilo bijasce ?
Jer Kaçiichia domma nebijasce .
Zarobisce Momke i divojke
Varsajkovu Dizzu i Gliubovczu
Bijelemu dvore uppálisce
Nebrojeno Blago odnessosce
Zavezosce krajem pod Primorje
Pivajuchi i popivajuchi
Alje malo vrime postajalo
Glas dopade Kaçichiu Varsajku.
Zluga kneze igru zaigrao
Ugrifichi zorom uddarrisce
Bijeleti dvore uppálisce
Zlatokossu Gliubu odvedosce.
Odvedosce malo i velliko
Odnesosce Blago nebrojeno 0224
Kadje Knexe riçi razumio
Po Primorju çettu pokupijo .
Pak zaveze dolli pod Primorje
Za Ungarczim ù potiru tarce
Barzoije Knexe dostigao
I na Baskoj voddi zatekao ,
Gdi Blaguju i smirom laduju
Okko voddè rujnò Vino piju
Sillovito nagnie uddarrijo
I sveije pod Maç okrenuo.
peab
On osvoji barze ormanicze
Oslobodi Diczu i Gliubovczu
Sve povratj Robje zarobglieno
Pakse vràti g ' Dvoru bijelomu ,
Pivajuchi i Pusckarajuchi
TL ! Scemluk çineck i vincze pijuchi |Sce ?
Svesse ovvÒ zgodilo bijasce ve
all o n Kad Primorje Ugrichie dvorasce.
| Kadje dervisc Passu razumio sni
Jedva toggah bisce doçekao 1 A
Ter izbirah po vojsczi junake
Sve najbogle Piscze i kognike ,
Allimuje losca srichia bila
Doçekaga voiska Principoyatoa
Prid gnomesu Axdaje glavari ;
Possidaracz od kotara knexe
I kavalir Surich Don Stipane
Od xegara Mitrovichiu Janko 1.
I delijā smiglianich Illija . 50
Prid ostalim Mladim kraiscniczim sis
Od bijela Sibenika Grada
Scibeniscka bijahu Gospoda 2011
Od nascega slavnoga naroda. NT
521 Od
 272
Od Makarske Delli Markovichiu
Ad od skadra krutta Collunele
Svim junaczim lipo upravgliasce
Silni Vitez Forcko Generale.
Prid Varoscem Turke doçekasce
Nagne xivih ogagn oborisce
Mallenoje vrime postajalo
Pobigosce Turczi vitezovi,
A zagnima mladi kraiscniczi
Kotarani i Scibeniçani
I ostalah vojska Principova
Terji siku nigda nepristaju ;
Alli Turkom dobra pomoch doge
Sage s'vojskom Bosanski vezyre
Terse silneh vojske uddarisce
Visce bila Sella Mandaline
Stoji jauk ragnenih dellijah
Stoih viska Turski Bedevijah
Garmgliavina silnih lumbarada
Iz Galijah duxda Mletačkoga.
Desset urih s' Turczim bojak bisce
S 'obbi strane mnoghi izghibosce
Pova
Alli dobbih vojska Principova
I potirrah od Bosne vezyra ,
Tuh nebisce mlada kraiscnika
Koji Turske neodsiçe glave
Svoju sabgliu nenapojih karycze
Pod'bijelim Scibenikom Gradom .
Spomignescse starçe Radovane
Mallo prija Çiudda i vechiega
Kadno Passa niz kotare proge
I scgnim vojske dvadesset igliadąh .
go Ovase junasctva nahode ù Brusonu , od Scibenika na karti 111. gdi ovaku poçimgle : Ma
9 il Bassà etc . Takoger na karti 114 . gdi govorih : da che innanimati i turki etc. Josc lipsce
39 na listu 115. gđi poçimglie : Percosso il Bassà ec . od Vodigana na listu 98. Setih priategliu
ng viddichiesc daje istina ” .
Be Sliidii Pisma Svarhu Odgovora Koji Dadde Radovan Mjelovanu.
lepa pozdrav starczu Mjelovanu
L Od gnegova draga Pobratima
Radovana od kotara ravna
Barjaktara duxda Mletačkoga .
Istinaje dassam ostarijo
Al Pameti niesam izgubijo
Trisam Ratta dosad zapantijo
I vazdasam s' Turczim bojak bijo .
Kada Passa na Scibenik doge
Bisce menni dvadeset godinah
Spomignemse dobro Pobrat ime -
Dassam i jah glave odsjeczao .
Akadali Turke Issikosce
Vodiçani ù kraj signa mora
I od Krapgna Sella vitezovi
Od Varpoglcza i od Jadretovcza ,
Na sabglejim glave natakosce
Generalu Banu prikazasce
I tosamti lipo úpantijo
Dasse zgoddì ratta od Candije .'
Necudise starce mjelovane
Za gnimese çetta otisnula
Malah çetta trista Vodicana
A tolliko od Krapgna dellijah
Varp
Od Varpoglcza
Od , i od Jadretovcza .
U ' Bussihi Turke doçekasce
Nagne xivih ogagn obborrisce
Mnoghè Turske odsikosce glave
Terse i sad od junakà slave .
03. Ottollemse natragh povratisce
I Pivajuchi i popivajuchi
Zdravo çetta ù Vodicze doge
Alji Passa sasvom vojskom nage.
Na Vodicze Turczi uddarrisce
Sasvih stranah jurisc uççinnisce
Vodicani vitexkise braneh
Turkom gliuteh zadavaju ranne.
Vazdan Turczi jurisce çinnisce
Al Mallenoh Sello neuzesce
Jerga branih Malo i velliko
Xenne , starczi, dicza , i divojke.
Padde Martvih igliadu turrakà
Sve najbogli na glasu junaka
Kod Voddicza u kraj signa mora
Kao gustah issigena Gorra .
Neçiudimse Gradu Scibeniku
Jerje onnoh sokoh na kraini
Vech Voddiczam Sellu ù kraj mora
Kakoseje Turkom obranilo ,
Brez nikakve mochi , ni pomochi
Brez Gallijah i brez lumbarada A
I dassimi zdravo pobratime
Od Carina starce Radovane.
Jer junaczi akko signa mora
Tadda jessu kraiscniczi bili
I na Mejdan Turkom izlazili.
Sve do mora Turczi osvojisce
Gnih osvojit nigda nemogosce
Olli ochiesc olli nechiesc Pobre
Nuder reczi, junacazissu bili
Al posluscaj da jah tebbe piitam
Billi menni umijo Kazati
Jesli ovvoh çiuddo uppantijo
Vellikoga ratta od Candije . .
Kadno Turczi na Split uddarrisce
I prid gnima seghdiichiu Passa
Al bijela neuzesce Grada
Vech sramotno natragh pobigosce,
Ter oddosce niz Castele ravne
Na Marinu Sello uddarisce
Sasvih stranah Pisczì i kogniczi
Alse Sello Turkom nepridaje ,
Jer ù gnemu tvard Casteo bisce
U ’ kraj mora kula Biskupova
Dosta
 773
Dosta praha i tescka ollova na Kakvo bisce sarcze Jerkovichia iu
I zaire sctoje odpotribe. O n Kao mlada Marka kraglevichia
Scest stotinah po izbor junaka 11 VI. Jerkovichiu pokojnati dusca l
Koji Turskù doçekasce voisku Tvoje imme neumire nigda. 1203
I prid gnima Mlagian Capetane Sve izghibbe neostade nikog Quy
Po imenu Jerkovich Jakove. Neggo kula punna divojaka
Jurisc çinneh na Marinu turcziejau Maleh diczè xena Muxaticzahl
Brez pristanka ter do markla Mraka I ù kuli trih Barila Praha ;
Alse branih Malo i vellikom Kadda ugniu Turczi ullizosce v
S ' czarnim prahom i teschim ollovom . Ter pocesce gliubiti divojke si
Kadli viddih silnih Amet Passa a st) £. Marunova Jele tuh bijascens
Da nemoxe osvojit Marinu soll - Koja vazda çistochiu gliubliasce. . .
S ' Toppovìmje poçseh uzzimati 1 Svoju duscu Boggu priporucih
Terje bije nedigliu Danaka , N : Vitexkoje dillo uççinnilaan 1
Pak dozivgle Jerkovich Jakova i U ' kulije Barut uppalila ,
Tihomuje Passa govorijo so 20 Sve izgòrih nikko neutece si
Nusse pridaj Mlagian Capetane ! Ter posteno imme u vik steçse. A
Nemoj ludo izgubiti glave. Do Joséti Pobre jednu çuddo kaxem
Vellih gnemu Jerkovich Jakove bei Kojeseje taddà dogodilo Glor
Virra moja sejdichiu Passameza Tuse nage trijest divojaka i
Jachiu prija izgubiti glavu s T Udoviczah i mladì Nevistah , 475
Neggo izdat duxda Mleta koga xt. Obukosce gachie na vojnisckute
Kadagaje Passa razumijote irpik Prepasase sabgle na Ajduscka
Po çěh bitti iznova Marinubbel Terse braneh kanno Muscke glave
Mallo vrime postajalo bisce Po kastelu od sella Marine , u
Od Castela Beden oborisce . nl Pride gniinamje mlada uddovicza &
Uccinnisce jurisce sasvih stranah 19T Po imenu kate Despotovao
U ' Marinu sillom ullizosce os 1 Scest turraka pogubila bisce
I Casteo bilih osvojisce sbs A çetiri striglina gliubovcza. dan
Alli mnoghi izghibosce Turczi. Kadaje Passa uffatijo to
Daje komu pogledati bilo 12SO . Ter poznade dassu xenske glave
Disse branih malo i velliko boy I samseje Passa zacudijo
U ' rukese xivi nepridaju istuu Gledujuchi dievojke mlade , oszd
Neggo siku po kastelu Turke , Kako passuh sabgle na ajduscku v
T A najvechie Jerkovich Jakove dula Nosseh gachie i odoru Musckur
I gnegova dva sinka pridraga o Odvedeji u Bosnu ponosnù ning
Ai onni Pobre izghibosce og / I pod Pusckam i pod sabgliam britkim .
Bojak bijuch glave odsiczajuch . 70 Nekka viddeh kadune Bosanke
Kakko nosseh mlade Dalmatinke
Kapetana kada pogubisce
Junasckomu sarcze izparasce o r d Dospivajuch pozdravgliamte lipo
Na bojnoga natakosce kopje em Pobratime starce Mjelovane.
Neka viddih sva vojska Passina.
Bih izvagena iz Istoriah Jerolima Bruzona na listu 28 . dilu drugoga gdi pocimglè talian
ng ski ovako : In tutte l' invasioni & c . Zovuse marignani drugacije Bossigliani. Ko neviruje ,
ng nekka sétije , vidichrie punno lipscih , i Cudnovatih .
Sliidii Pisma od Grada Splitta kako Dollazisce Podagn Turczi Na 1646. Izvagena
iz Istoriah Jerolima Brusona. de
T Ojsku kuppiħ Sejdìchiu Passa Allibismo poscli k ' Scibeniku
Po svoj Bosni i Erczegovini Za osvetit nasce vitezove
Po kotaru liczi i karbavi" Kojinosu skorro izghinuli bor
Vellikoga ratta od Candije. ito Pod bijelim gradom Scibenikom .
Kadalijè sakuppijo bisce una Albi Moju podignuo vojsku LÀ
Zové Passa Aghe i spaije TED Niz kotare g' Zadru bijelomu 19
Alajbeghe Oxe i kadijencists! ! Vellin gnemu Atlaghichiu Bexxe
Capetane i Mlade serdare , se Amer Passa Millih Gospodare
Terje gnima tiho besidijo Neodimų Grada ScibenikuA n
Svitujteme po izbor gospodobe Scibenikje nesrichian poturke
Allichiemo na Split uddartiti u I skorosu podagn dolazili
Al na Troghir ù Castelim ravnim Alsu svoje glave pogubili. Du
Nitti
 074
Nitti viddi silnuh vojsku tvoja
Niz kotare Zadru bijelomu
Jer da doge sva silla Czarreva
Josc i glavom Otmanovich Czarre
Nebbi gnegga osvojiti mohgah
Daga bije dvanajest godinah
Kammolichie tvoji kraiscniczi
Erczegovczi i Boscgnaczi Turczi, l'
Vech odimo k ' Splittu bijelomu she
Dije ràna kogniu , i kogniku
Rayno Pogle zelene livade
Xive yodde Vino i Scenicza . Ho
U ' gnemusu bogati Targovczi
I Gospoda punno Plemennita
A Gospoje kanno Talianke
Lipa struka i ù Pasu tanke.
A kadali Split Grad osvoimo
Otichiemo niz Castele ravne
Do Troghira Grada bijeloga
Làsnochiemo osvojiti gnegga.
Jermu nechie dobra pomoch dochi
Od Mladoga Bana Generala
Naodise u kotoru Gradu
Sasvom vojskom Duxda Mletaçkoga,
Kadagaje passa razumjo
Sillenuje vojsku podigao son !
Ter ottigge s vojskom na Latine
Barzo Doge k ' Splittu bijelomu.
Nedah Turkom ni dahnuti Passa
Vech uddarrih na Varosc od Grada
Varosc neddah ni gledeti nase
Jer iz gnega xivih ogagn sipgleh .
Brane gnegga vitexki Gospoda
Varoscani i mladi Gragiani
Tuh bijasce zmaje od dvih glave
Po imenu Tartaglich Vojvoda.
- Koji Turske glave odsiczasce !
Na mejdanu Pobre junasckomu
Slidii Pisma Drugga od Grada Scibenika , kako Doge Podagn Passa Techielia ,
Sammo pedesset igliadà vojske i Nemoxega Osvoiti , na 1747.
Izvagena iz Libra Kojise zove: Framenti Istorici della guerra in Dalmazia & c. :
Takoger iz Brussona , i ostalih istoriah ,
Tosc nebisce suncze poginulo.
J Doge kgnigga Czarru Çestitomu
Od Mladoga Passeh Ibrăjma
Kgniggu setije à uzdisce tesko.
Pirà gnegga gliuba Sultania , Kojibime osvotijo lipo.
şctoje tebbi millih Gospodare
Alje Pogliak nate uddarijo
Alje Açxam Bagdat osvoijo ?
Govorijoj Czarre gospodare
Progimese Sultanijo moja soil
Nitje Pogliak náme uddarijo ,
Nitje Açxam Bagdat osvoijo .
Allimije tugovat nevoglia
Jer évomi bilah kgnigga doge
Od Mojega Passe Bosanskoga
Drughi bisce Possidaracz knexe
Od kotara na glasu vitexe.
Na Turkesu jurisc uççinilico
Uzpoglejih ravno potirali
Mnoghe Turské odsikosce glave
Kod Margliana vissoke Planine
Uffatisce Passina sinovcza
Po imenu mlada Assan Begga
Almu rusųh glavu odsikosce
Terje mechiù Gradu na Bedene
Alje malo vrime postajalo
Doge pomoch Splittu bijelomu
Pèt vellikih od boja Gemijah
Punne Praka i tescka ollova.
I junakah duxda mletačkoga
Od kotara i od Scibenika
I Prid gnima Gonzaga Principe
Od oruxja Mlagian Generale ..
Ugledase na signemu moru odit
Ossamdesset tanki ormaniczah
Terse bileh kanno labutovios
Ix pod Braga otroka slavnoga. .
lidreh sajke k ' Splittu bijelomu .
Jadde daju Passi Bosanskomu
Kadaije Passa ugledaoce
Onse kruto bisce poplassijo , bo
1. Ter podixe svoje vitezove j
I pobixe uz toh Pogle ravno
Kada Turczi na Solin 'dogiosce
Na Suchiurascz Sello uddarisce
Uzzacassu pose uddarrili f e
Pod gnimesu mnoghi izghinuli
U ’ Suchiurczu vitezovah bisce
Od Castelah kakko Rruson pisce,
Gliutih zmijah ognenih junaka
Kojinosse neboje Turraka
Iz pod Sella iztirrasce Turke
Ottescejim oruxje i chiurke bio
Po imenu mlada Ibraima.
Daje moja vojska izghinula s' i'
Pod bijelim gradom Scibenikom
A nejmadem virna Cạpetana
Toje quo Memed Techielia
Pakje Czarru tiho bessidijo
Sultan Czarre millih gospodare
Dajmi vojske pedesset igliada
Jachiú pochi gradu Scibeniku .
Na silluchiu osvoiti gnegga
Osvetichiu karvczu prolivenu
Pod bijelim gradom Scibenikom .
Doveschiuti xiva Generala
I Gospodu Grada Scibenika i
A ka
 A kadune gniove gliubovcze
Cliubichieji Oçxe i Açxije. '
Joscti Czarré tvardu virru dajem
Pogubichiu Franu Posidarcza
I silnoga Surich Don Stipana
Kavalira od ravna kotara ;
Od Makarske delli Markovichia
Arbanasa kruttu kollunela
Capetane i Mlade Serdare
Koji tvoju issikosce vojsku.
Kadja Czarre gnegga razumijo
Svemu dadde setoje zapitao
Silné Vojske pedessét igliadah ,
I ottigge g 'bilu Scibeniku . ' '
Sobom voddih dvajest Lumbarada
A tollikò ogneni Pitàrah
Kadje doscah na Pogle Petrovo
Onde pegneh bile çadorove. i Kadalije danak osvanuo
Nedixese ză trijest danakah
Dokmu dobro nepocinuh Vojska
- Kadalije onna poginula
Podixese Gradu Scibeniku .
Alje Mallo postajalo vrime "
Viknuh Vila s'kamentar Planine
Ter dozivglè Mlada Providura ;
Po imenu lomu Contarina ;
Zloga lega i zoriczu zaspah
Alli neznasc al nehajesc zase
Etto nate Passa Techielia
I scgnim Vojske pedeset igliàdà .
Contarinacz vili odgovara
Nebudali vilo Posestrimo
Nebojimse Passe Techielije
Dokje menni tvardi Sibenice ,
I kastéo svetoga Ivana , On napisa listak kgnighe Biler
Visce bila Sibenika Grada
I prijask podagn dolazili
Alga nisu osvojiti mogli.
Nechie ni sad virratije moja
Jer imadem Plachien ih Soldatah
Za cetiri igliad vognikah
A tollikò mladi kraiscnikah . Nedadumi nigda poginuti
• Kotaraczah i Sibeniçanah
I Prid gnima Franu Possidarcza
Od kotara kneza vellikoga
Smiglianichia , Janka Mitrovichià
I viteza Surich Don Stipana.
Isetom Tomma takò bessidechi
Alto igge Passa Techielia
Pegneh caddor visce Sibenika
Okko gnega mladi A laji Bezzi ;
A Topsije Toppe namistisce
Dva vellikah punno glassovitah
Pram Castelu svetoga Ivana
Terga biju kanno i gromovi. ba
A ostaleh scibbe i lumbarde
Pram bijelu Scibeniku Gradu
Od istoka i zapada suncza
Bijuh gnega nigda nepristaju .
Petih danak jurisc uçsinnisce
Na Casteo svetoga Ivana
I tarcasçe Turczi brez pristanka
Od vegera ter do bila danka.
Osvojitga onni nemogosce ,
Jerga braneh Njmczi i Latini
A kotarczi jurisc uççinnisce
Iz pod gnega Turke iztirrasce.
Kadalije danak osvanuo t i
Oppet Turczi jurisc uççinnisce
Al Cašteo Svetoga Ivana
Neddah gnima ni gledati nase. )
A kotarczi i Sibeniçania
Siku Turke ni brojase nezna
Mnoghe onni odsikošce glavery
Terji mechiu grado na bedene ;
Nekka viddih Passa Techielija
Martve glave svojizih dellijah
ni
Uddarisce Bubgni i svirale,
Allaj Bezzi sabgle povadisce
Jagniçare na Grad natirrasce
Alli svoje pogubisce glave
Na juriscu grada Sibenika ;
Terji sikuh mladi kraiscniczi
A bijujih scibbe i Lumbarde
Iz kastela svetoga Ivana
Iz Gallijah duxda Mletachoga va
Iz Gemije Miagustovichia . avi
Alli Turczi nigda nepristajuato
Jurisc çinnéch od jutra do mraka
Tu izghibe vojska Principova 5
Turska Pobre ni brojase nezna.
Kad toh viddih Tomma Contarine
Od Duxdeve vojske Providure
Terje sagle g ' Zadru bijelomu
A na Ruke Fosckul Generalu .
U ' kgnizije gnemu bessidijo
Geneale millih Gospodare
Ovvo immah dvadeset danaka
Dasse s'turczim bijem brez pristanka
Nimi dadduh smirom blagovati
Akkoli jah kadğod i pocinem
U 'sem oddim u tomu i spavam .
Scagli pomoch Gradu Scibeniku
Kojinoje ù nevogli teskoj
Mnogamije vojska izghinula
Bojak bijuch s'czarrevim delijam ,
Bisce Bana bolest obarvala
Sardeboglia vellikahi nevogija
Kadje bilvli kgniggu razumijo
Pridaseje slughe dozivao ,
Terje gnima bessidio Bane
Nossiteme u Galiju tanku
Da igemo g 'bilu Sibeniku
Kojinoje ù nevogli tesckoj.
Virneh slughe Bana posluscasce
U ' Galiju tanku unnessosceres
Boghmu dadde vitra Maestrala
Ter
176
Ter zajedrih Gradu Scibeniku ,
I Sognim mnogliè od boja Gemije ,
Ormanicze i barze Gallije
Kadsu bili blizu Sibenika
Zagarmisce sillenih Toppovi,
Iz Gallijah Duxda Mletaçkkoga
I Gemiah vellikih Brodovah
A Sibenik lipo odgovara
I Casteo Svetogà Ivana :
Turse tresuh Barda i doline
Okko bila Scibenika grada .
Cudiose Passa Techielia
C udiose terje bessidijo ;
Odkadsamse od Majke roddijo
I na bedru sabgliu pripasaº
Ja nevidi ogna xestokoga
Ni vechiega ni çemernijega
sito na bilu gradu Scibeniku
Iz nebaga strile uddarale
Sliidii Pisma od Beça.
D Anno rannì Techielia Bane
N Bilè kgnighe pisce nasve strane
Jednu scagle Erdeglichiu Banu
I Gospodi od zemgle Harvatske.
Erdeglichiu od Harvata Bane i Alse bojim duscmanina tvoga
Evvo immà punno godin Dana
Odkadasmo kraglia izgubili
Od nascega Slavnoga Naroda ,
A duorimo kraglia tuginina : :
Po imenu Czarra Leopolda
Kammò nasca uxivagina stara
Dije Slava ungarske Gospode ?
Vechje vrime dasse probudimo
I nascega Kraglia okrunimo
Kojichienas, millovati lipo
Kanno majka sinove jedine.
Evvo nauk Techielie Bana
Odbignite Beckoga Czesara .
Ter za Kraglia okrunite menne
U ' Poxunu gradu bijelomu.
Ja imadem dosta lipa blaga
Sakuppichiu moje ugriçichie
Osvoichiu , bijele grăde .
Sve do Beca i okolo gnega.
Dachiu vami Poglia i livade
Lipa Sella bogate Varosce
1 bijele kule i gradove
Sitonomje didovína stàrà ,
Akkolime posluscat nechiere
Podignuchiu ungarske Katane
Porrobichiu Harvatske darxave
Do Gliubglane grada bijeloga . .
Nuder ludo negubite glave
Vechse mojoj Krunni podloxite
Kakonose skorro podloxisce
Vitezovi Ungarski knevovi.
Druggù bisce kgniggu napisao
Terje scagle Czarru gestitomu
Kada Bagdat bili osvojismo
Ovakoga ognia nebijasce. .
Akadlije suncze pocinulo
i I marklase nocheza uffatila mnie :
, Dixxe Passa svoje vitezove
Ter pobixe natragh brez obzira ,
Kadje, doscà na Pogle Petrovo
Onde pegneh bile çadorove.
A kad svoju on pribroji vojsku .
Almu nejma pollovićzu vojske.
Plaçceh Passa i suzze prolije
Bradu gulih u parsesse bije ,
Na rukuse naslonijo bisce
Ter ovvako tuxan Bessigiasce :
Setome nije Puschì uddarila
Pod bijelim Scibenikom gradom
Sçimchiu dochi Czarru gestitomu
I Muftiji oçxi vellikomu ?
Sultan Czarre syita gospodare
L
Ervo tebbi dobre glase kaxem . ;
Za kragliasu menne uççinnili
Ugriçichi moji vitezovi.
Leopolda Czarra nimasckoga .
Vechte mollìm moj cestiti Czarre .
Da sakuppisc silnu vojsku tvoju
Jachiu moje mlade ugrivichie
Erdegl ravni i svu Ungariu .
Ottichiemo g’ Beçu bijelomu
Laspochiemo osvojiti gnega
Germanin i svu Italiu
Basc do Rima grada bijeloga.;
Sadje vrime moj çestiti Czarre
Da osvetisc tvoje jagniçare.
I pogubisc Duscmanina tvoga
; Leopolda Czarra Nimasckoga.
Kojitije panno dodijao
Jagniçare tvoje issikao
Dospivajach klagnamtise lipo
Terti gliubim skuta i kollina.
Odpisuje Erdeglichiu Bane
I Gospoda od Harvatske strane
Nebudali momce sillovito
Mlado zdravo punno ponnosito
Drugomuse kragliu neklagnamo ,
Neg’ Czesaru starczu Leopoldu ,
Kojinoie milla majka nasca
Kako znade i dobrota vasca .
Prijachiemo glave pogubiti .
Neggo tebbe za kraglia poznati
Koji nejmasc virre ni zakona
Vech kalvina sctujesc kanno Boga.
Odpissuje Memed Czarre silni
Slugo virna Techielia Bane
Nechie prochi dva Missecza dànà
Dochie tebbi pomoch sasvih strana.
Seto
Sctoje rekkà porrekase nije
Sillenuje vojsku sakuppijo
Od Bagdata do Czarrevi vrata
Sve pokuppi po izbor junaka ,
Patestinu i Axiju ravnu
Romaniju i svu Bulgariu
Arbaniju i Macedoniju
Slavnu Bosnu i Erczegovinu
Karavlasku i karabogdansku
Tatariu do Bendera Grada : Nemoj ludo izgubiti glave
Slavoniju Liku i karbavu '
Kotar ravni i Signsku darxavu .
Kadalisé vojska podignula
Priko lipe zemgle Ungarie
Pribroitje nikko nemogasce
Doçekatje nikko nesmigiasce.
Odde vojska g' Beçu bijelomu
Pivajuchi kogne igrajuchi ·
Prid gnomesu Pasce i Vezyri ,
Gliutih zmaji Czarra çestitoga.
Silnì vitez velliki Vezyre
Po imenu karali Mustapa
Vezyr Passa od Grada Budima
Po imenu delli Ibraime. . . n
Ogli ogia Passa od sofie
Ametaga velliki chiehaja .
Karamemed Passa od A lepa
Chiorbegh Passa od Misyra Grada .
Chidir Passa od Bosne ponosne
Mustap Passa od Erczegovine
I Teftedar Czarra çestitoga ..
Po imenu Effendi Assane.
Osman Passa Vezyr od spahijah
Topçi Passa od svitla oruxja
Alli Passa od karamanie
Omer Passa od karaizara .
Mustaj Bexe Agga jagniçarski
Amet Passa Grada Temisvara
Chiorbegh Vezyr Passa od Damaska
Alli Passa od Bursie Grada.
Ogli Amet Passa od Agrie
Osman ogli Passa od chiutaja
Assan Passa od Garcke Darxave
Emir Passa od Edena Grada .
Islan Vezir Passa Nikopoglski
Od Marasa silni Amer Passa
Alli passa od Grada Ancira
Od Bolika Passa usseine.
Ostaleti pivati nemogu
Jerbi pisma odvech dugga bila
Al posluscaj moj Milli brajene
Dati kaxem tughe i çemere :
Turska vojska kuda prolazasce
Onda kugga moria morašce
Starro siku malu Diczu koglių
A Divojke voddè u suxagnstvo .
Doksu doscli do Beça biloga
Ston igliada Robglia zarobisce
Mallo magne glava odsikosce :
Tako Pobre Mudri gliudi piscu .
Mallenoje vrime postajalo
Leopoldu bila kgnigga doge
Od Lorene Dukke vellikoga
U ’kgnizije gnemu bessidijo :
Svitla krunno velllki Czesare
Etto nate sva silla Czarreva
Prid gnomeje velliki Vezyre
Po imenu Karali Mustapa.
Bixi starçe kudagodir znadesc
Kadje Czesar kgniggu progledao
Od xalosti bisce proplakao.
Pak dozivgle Kneza Staremberga
Ovvakoje gnemu govorio
Staremberxe od starinne Knexe
Tisi Menni vazda viran bijo ,
PridajemiKrunnu i Czesarstvo
Beç bijeli i moje Pristogle
Uzmi vojske kollikoti drago
Brani Grada kanno svoju glavu ,
A ja igem od Grada do Grada
Iskat pomoch od starra imlada ,
Meplascise moj sivi sokole
Barzochieri dobra pomoch dochi.
Kadliseje nochcza uffatila
Bixi Czesar iz bijela Grada
Sobom voddii Diczu i gliubovczu
Slughe svoje i dvorane mlade.
U ' Beçuse izdaicza nage
in Ter dokaza Techielii Banu
.
Utreceti Czesar Leopoldo.
Kadje Bane razumijo glase
Skociose na Kogna viteza
Za Czesarom u potiru tarce
Alga Bane dostignut nemoxe ,
Jer utreççe goriceom zelenom
Zdravo doge Linczu bijelomu ',
Naputumu losca srichia biscer ,
Pustaije iz gorre udrisce. : .
Otrescemu srebarne Tagniure
Zlatne kuppe skojim pije vino
Nicoh gnima dosta nebijasce
Vech Czarkovnu odoru ottesce. .
Mallo toggà vrime postajalo .
Glas dopade starczu Leopoldu
Bix Czesare etto vgri nate
Nitchiesc astat ni adniti glave.
Kadje Czesar glase razumijo
Prija zore bisce urranijo
Ter pobixe priko Germanije
Po daleko ù Grad Passavju .
Alii evvo jadda i gorega
Sve do Beça Turczi osvojisce
Oppalisce Tatari Varosce
Oborisce kule i Gradove.
Dimmoyisse do Nebba digosce
Od Budima do Beça biloga
Akadbisse nochcza uffatila
Svakogabi tuga obujala ,
198
Gledajuchi ogneire Plamene sooM
Disse dixù gorri ù vissine
Od onnoga ognia Paklenoga
Okko Beça Grada bijeloga.
Teh xalosti Beçani gledahu
Gorko czvile suzze prolivahu
Alji tisci Staremberg vitexe
Silni junak od starinne knexe
Nebojtese Begani gragianism
Nechie Turczi nauditi nami
Metnimose à Boxije Rukena
Lasnochiemo pridobiti Turke.
Za Issussa mih bojak bijemo
I za gnega karvezu prolijemo
Za nascega dobroga Czesera
Za Rodbinu i za Otaçxbinu .
Isctom vitez tako bessidechi
I Druxinu svoju slobodechi
Vidiscesse Pisczi i kogniizinap?
A Barjaczi kanno i oblaczi
Okko Beça Grada bijeloga.
Kollikoje Pogle na okolo 1 Na Turkeje ogagn oborila .
Po gnemuse druggo nevigiascet
Neggo Pisczi kogni' i kogniizi
Cadorovi i Alajbarjaczi.
Sarpgna danak trinajesti bisce
Kada pod Beç Turczi dojezdisce
Cador pegne velliki Vezyre
Pram bijelu dvoru Czesarovu .
Kaffu pije bilu kgniggu pisce
Terje scaglie mladu Generalu
varu
Starembergu od Beça Glavaru
Turski pisce termu jako priti :
Giaurine Beçki kapetane
Nevirniçe Bogga odmetnice
Kudchiesc sada na kojuli štranu
Boxja sarçxba evvo padde nate .
I na tvoga kraglia nevirnogar e
Leopolda Czarra Nimaçkoga
Koji bixi od Grada do Grada
All'ovvomu tvardu virru dajem
Nekse krije kudje gnemu drago
Po Planinam i gustim dubravam
Nitchie uttech ni odniti glave.
Tebbe Bane i tvoje gragiane
Ponnukujem kanno i sinove
Da baczite teh orle kartascean
Od dvi glave zlo uzdagne vasce.
A metnete Czarreve Barjakese
Na Bedene Beça bijeloga
Cekachiuvas poh bijela danka
jerje Vezyr vasca milla Majka.
Kniggu setije Beçki Generales
Kniggu sétije a nagniuse smije
Odgovori Mustapi Vezyru Stock
S' Czarniin prahom i tesckim ollovom .
Kad toh yiddi Mustapa Vezyre
Possè kopat tyarde Meterize
1 I namischiat goleme Toppovezane
Okko Beça Grada bijeloga. urte
Sasvih stranà xivi ogagn daje ho
Terga bije nigdi napristaje
Orre kule , Dvore czessarove .
Probijahu od Grada zidove.
Beç bijeli lipo odgovara
Nebojise sillenoga Czarra i
Xivi ogagn iz gnega sipasce
"Na Alaje Turke razgognasce . co
Alli Turczi nigda nepristaju ot2
Vech pod Gradom lagum podkopaju
Tri vellika punno strahovita
Uxegosce na dvadeset i tri.
Potresese Pogle naokolo
Dunaj voda darvgle i kamegne
Beç bijeli visoke Planine
Dimse dixe gorri ù visine.
Jagniçari jurisc uççinnisce
Z ' golim sbgliam na Grad uddarisce
U ' graduji vojska docekala prve
Granatiri s' ognenim granatam
A Pusckari s' Prahom i ollovom
Vitezovi sabglam i kadaram
A Gragiani z Darvglem i kamegne
Izghibosce Turczi jagniçari
Al bijela neuzesce Grada
Vech sramotni natragh pobigosee
Izbijeni gliuto izragneni.
Neprogiosce dva bijela danka
Tri laguma Turczi uxegosce e
Stadde vika à Gradu junàkàm
Silni Turczi na Grad uddarisce.
Od zoricze ter do Markle Nocheze
Nepristasce na jurisc tareati ..
Al uddari seren Generale
Ter potira Turke jagniçare ,
Potiraji niz toh Pogle ravno s
Terji sice nigda nepristaje ,
Mnoghe Turske odsieçe glave
Opposcteni Czesarovcze mlade.
Svega julla nepristasce Turczi
Jadde, dajuch Beçu bijelomu
, Lagumçxije lagume xeguchig en
Jagniçari jurisce cinnechi.
Alli ovvo vellike nevogle
Na getiri Agusta misecza
Velik Turczi lagum uxegosce
Ter sciroka vrata uççinnisce .
Uddarisce taddà jagniçari
Silne Basce i sejmeni Turczi
Sasvì stranah Pisczà i kogniczin
Kanno Marki iz gorricze vuczi.
Alli gnima losca srichia bisce
Jerji s' ognem Nimczi iztirasce
Osta martvi Czarrevi dellijah
Okko Grada ni brojase nezna.
Evvo oppet ogna i gorrega
U ' pohi

U ” poh nochř uddarisce Türczł 1
Perih danak Agusta misecza
Tochie rechi nascki kollovoza.
Sinuh svitlost po Beçu bilomu
I'po Begu i okolo gnega
U Põh nochi kanno i ů Podne
Od onnoga ognia Paklenoga.
Sarampove osvoisce Turczi
Nagne mechiu zelene Barjake
Alli Türczi tescko izghiboscete
A vechieji ranne dopadosce. id
Sice Turke lezle Generale
Po imenu knexe Aléxandro
Istiraji iz bijela Grada d
Terji tirra niz toh : Pogle ravno .
Kadalise natragh povratisce
Svaki nossi glavu od junaka
A1 poghibe lezle Generale
Ej vitexe pokojnati dusca . di
Joséti Pobre lipsce çiuddo kaxem
Skočiose Daun Generaled CV
U poh nochi uddarii na Türke .
Ter vitexke okarvavi ruke . I scgnim vojske trideset igliada.
Toh na sedam kolovoza bisce
Kadse nikko bojú nenadasce
Zdravoseje natragh povratijou
Jagniçare mnoghe pogubijo. Sant
Alli kochie silli odollitia su
Kol'Gradove bile obrániti1. sn
Turska vojska pod zemgliczom stascc
Terse na Grad bili naslogniasce.
Sastascese i Turczi i Nimezi:
Dabbi mogli skuppa veceratis
Jedan drugom Vincze dodavati" 1
Sed promisli tughe i xalosti oila
Jeçi zemglia pod bijelim Gradom
Lagumcxije lagum podkopaju
Ter gragianom tescke jadde daja
Cekajuchi teh smarti nenadgne. .. )
Govorio Starembexe knexe
Ko pridade bilu kgniggu moju .
Svitlu Banu dukki od Lorene
Dachiu gnemu Stoh xuti dukata xo
Svi junaczi Mukom zamukhuset
Alli nekti Mikalovich Jure T Ter po poli Türke izkosisce
Mlado momçe sarcza jünasckoga
Vechje gnemu junak besidio :
Pisci kgnieggu /milli gospodare
Jachiu pochi duczi od Lorene
Posrid vojke Czarra sillenoga
Govorichiu Turski i Arapski.
Kadje gnega razumijo knexes !
Pisce kgniggu suzzamje pollivà
Terje scagle Banu od Lorene
Ovvakose s' gnime razgovarà : :
Generale i Privedri Bane
Olli neznasc ol nehajesc za násos
Od Turràkà xivit nemoxemo rial
Ni braniti Beça Czessarova.
Evyo immà pedeset danaka l a s
179
Daga bijú Turczi brez pristanka
S jedne strane Bumbe i lumbarde
Orrè kule i Polaçe bile.
2 drughe strane lagum podkupaju
Strechie starne Iurisc nepristaje
Izghibosce Moji Generali
Capetani ,-mladi obarstari:
Da tih znadesc moj Privedri Bảne
Kakvi jessu kogni u Turraka
Daji gliutim uzdam neuztexus
Skoçilibi Gradu na bedene. b )
Turczi nammi gliute jadde daju
Brez pristanka beden podkopaju
Oddi svojskom setogod prija moresc
Jervosmoti ù nevogli tesckoj.
Odpissuje Dukka od Lorene
1 . Nebrinise Mlagian Generale
Nechieprochi ni nediglia danà
Dochie tebbi pomoch sasvih stranah ,
Na dvanajest Setembra Misecza
Uddarichie Bubgni od Istoka
Ivanisca kraglia Pogliaçkoga
Drughichieti uddariti Bubgni
Od zapada gdi pocivah suncze
Mcji Bubgni moja vojska silna
Trijest igliad po izbor Nimacza.
Terchichieti Bubgni uddariti
Od siyera Dukke Baviere :D
I scgnim vojske dvadeset igliadah
Allije tohogna xestokoga .
Is&tom ù Grad bilah kgnigga doge
Potresese darvgle i kamegnie A
Xivih lagum Turczi uxegosce
Tvardi Beden ù lagum digosce .
Vellikasse otvorisce vrata Sid
U ” scirrinu dvadeset lakatai
Britke, sabgle Turczi.povadisce
Sasvih strank na Grad uddarisce,
Evvo Bratte boja vellikogava
Evvo Ratta , ogna xestokoga i
Tusse sìku Pisczi i kogniczi
Tuse bodu silni kopjeniczi,
Gliute kosse kosczi donesosce ?
Tüse brani malo i velliko
Popi, Fratri Xenne i Divojke.
Biju Turke da'ryglem i kamegnem
Vrilom vodom , Paklom raztopglenim
Tuse kogliu noximi Ançxarim
A bijuse tesckim . Buzdohanim .
Skularise junascki'podnisce
Silovito na Turke udrisce
Jedni siku , jedni bodu Turke
Ter karvave svoje bile ruke.
Tad izghibe vojska Czessarova
Alli Turska nibrojase nezna
Bila Grada Turczi neuzesce
Gulech Brade natragh pobigosce :
1 Kadliseje nochcza uffarila
M 2 Griga
 180
Gragianise pagniu na vissines
K ? Nebbu Mechiù ognene Plamene
Iz zvonika Svetoga Stipana.
Nã glas daju Duczi od Lorene
Tuxno stagne Bega bieloga
Lipo gnima odgovarà Bane
Od Nimascki vissoki Planinah . ..
Od Pomochi zlamegnia davasce
Ter gragiane Dukka Slobogiasce
Dasse braneh za mallo danaka
Od onizih nevirni Turraka
Kadli doge danak dvanajestihis :0
Ogledase vojska Czessarova
Nă Planini Svetogh Leopolda
Silnab vojska Dukke od Lorene
U ’ Czargleno bisce obucena ! Z desnim krilom na dvanajest Passah
Drugaseje vojska ugledala zeinstra
Sva ù bilo Pobre obucena: insan
... Dvajest igliad sillenih junaka:
I prid gnima Dukka Baviera . 541
Trechiase ugledala vojska
U ' zeleno svaje obucena
Silnah vojska kraglia Poglia koga
Ivanisca zmaja agnenoga .
Sinuh Becko Pogle na okolo
Okko gnega vissoke Planine
Od oklopah i od oklopnika ! Tuse bisce od jutra do podne ces
Od pussakà kopjih i sabagliah ,
Generali vichie uççinnisce
Kakochiese uddarrit na Turke
Desno krilo onni odredisce
Vellikomu Kragliu. Pogliaçkomu.
A da gnemu pomochnicxi budduh
Mladi Vitez Erczegh od Saxena
Lavemburgo zmaje od dvih glave
I Rabata Bane Generale .
Josc dva kneza na glasa : viteza
Maçxaria Palfi Generale
I Gundula Vitez glasoviti
Dubrovçanin pumo. Plemeniti.
Ovvih , bihu slavni Generali
Pod Barjakom Kraglia Pogliaçkoga
Koji vojskom gnegovom vladahu.
I pod Beşem glave odsiczahu .
Livo krilo odregeno bisce
Vellikoia Banu od Lorenese
Pomochnike gnemu postavisce
Silneh . Lave , Orle od dvih glave ,
Od Badena slavnoga Erczega
Gliutuh zmiju Lezlu Generala
Gliubomyrka i Merczy Barona
Kroji Bana i Taf Generala .
Na vas Dundar Bani odredisce su
Dvi Axdaje od zemglie Nimascke
Bavieru Bana vellikoga
m U ' ovoj pismi imenujese Lesle Genera kakoje poghinuo Beç branechi, a ù istojse pismi
na pivah Lesle Genera kakoje parvih na Turke uddarrio kada doge voiska Beciu na pommoch :
99 Tomuse nejmasc çiuditi draghi scttioce , jersu dva bila od isteh Kuchie , à moxxe bitti Bra
32. tja , olli Rodiaczi. Ovvah Pisina bih izvagena iz kniga talianski , kojese zovu : Lega Sacra .
I Sassona Erczega slavnoga.
Daddoscejim dobre pomochnike
Jedanajest mladih Generala
A da gnima tipo zapovida
Svitlih Bane Princip od Valdeka.
Trise silneh upputisce vojske
Niz Planinu Svetogh Leopolda
Kadsu sascli na toh Poglie ravno
Generali ù rèd postavisce 1199
Silneh vojske dasse bijuh s Turczim .
Boj zametnuh Parela Principe
A za gnime Lezle Generate
Sasvim krilom uddarih na Turke
Silnih Vitez Erczeg od Lorene.
Kragl Pogliaçki uddarijo bisce jac !
Na Mustapu vellikogh Vezyrave
I na mladeh Turke Jagniçare. A
U ' drih Dindar Dukke Baviere
Na vas Dundar Czarra sillenogas.
Evvo boja evvo ogna tescka 03
Evvo Pobre Mejdana vitexka. U
Od Prahase nista nevigiascets
Od Toppovah nista necujascesa
Po svem Pogliu karvcza teczijasce
U ' Dunajsse voddu salivasce .
Joscse neznah ciji Mejdan bisce
Kad toh viddih Dukka od Lorene
Udrih kognia srebarnim mamuzam ;
U ' miscase u vojsku Czarrevu
Z gollom sablom ù desniczi ruczi
A za gnime sve krilo gnegovo
Ter potirrah Turke Vitezove.
Mallo poslih Dukka Baviera hoa
Razbi Dundar Czarra sillenoga jest
Kragl Poglaçki ù potribi bisce
Jagniçari jermuse oprisce ; ET
Nemoxeji smista pomistiti
Nitii moxxe junak pridobiti
Alli gnemu dobra pomoch doge
Od Lorene i od Baviere . Eva
Uddarisce jedino na Turke i
Potirrasce mlade Jagniçare
Terjih -sikù do markloga mraka
Alutteççe : Mustapa Vezyre. 124
Ostasceinu ognenih Toppovi
Cadorovi, Bubgni , i Svirale
Ostademu Azna i zaira
Martve vojske pedesset igliadà ,
Bixih Vezyr od Grada do Grada '
Jedva duhat û Bijograd dogen
Ondemuje gorrah srichia bila
Busamuje glava odsigena . si
Sli

Slidt Fisina Principa Eugenio kako Razbi Czarra Mustapu na Tissi Ratta Beckoga .
Izvagena iz Istorioah Petra Garzona , Vlastelina Mletačkoga .
Aje tebbi posluscat Czesare
sito govorih Otmanovich Czarre
Nejma lipa lova brez sokola
Ni brez Czarra Xestokoga boja .
Odde vojska g 'Beçu bijelomu
Trih stotine igliadà dellijah
I prid gnome Mustapa Vezyre
Da osvoji Beç û Germanij.
Beç bijelih Turczi neuzesce
Germaniju mallo i vidisce
Vech pod Beçem izghibosce tescko
• Izgubisce posctegne vitescho .
Odde vojska g'bilomu Budimu
Da obranih gnegga od Lorene
Koga tescko obsidnuo bisce
I na jurisc çesto uddarasce ;
Ai Budima obranit nemoxe
Vech izghibe silnah vojska moja
Od Lorene dukke nervirnoga
Karyolije naroda Turskoga.
Iggeh vojska do Grada Ossika
Daga branih od silleh nimasckeb .
Alga onna dbranit nemoxe
Vech izghibe u kraj Dravevoddeh . De
Disse godit vojske uddarisce
Moji Turczi vazda izghiboscevo!
Neostade Grada ni Varoscados
U ’ svoj ravnoj zemgli Ungarij , non
Seto neuzeh Dukka od Lorene
I nevirni Princip od Badena
Vech nemogu toggah podnositi
Jachiu pochi scgnima bojak bitti,
Toh govorih na noghese skace
Pak podixe silnu vojsku svoju
Ter ottigge priko Romanije ,
Do lippe zemgle Ungarije.
Razbi vojsku Bana veterana
Czesarova mlada Generala
I lzemu lippu na krainian
A uppalih Titul Varosc bilih .
Joscje Czarre tiho bessidijo .
Da igemo k ' Petru Varadinu
Na silluchiu osvojiti gnega
I svu ravnuh zemgliu Slavoniu .
Vellih gnemu Techielia Bane
Posluscajme millih Gospodare
Neodimo k ' Petru Varadinu
Muçnochiemo osvojiti gnega ,
U ' gnemuje zmaje od dvih glave
Mlado momce Princip Ugenio
Strahomeje issichieti vojsku
Jerje Princip rodda junaschoga .
Vech oddimo Erdegl osvojiti
I po gnemu bijele Gradove
Mustapaje gnega posluscao
Na Erdelje vojsku podignuo.
281
Kadje doscah na Tissu vodiczu
Çinnih Czarre na voddi chiupriju
Od svoizih scajka Ormaniczah
Dokje svoju pribrodijo vojsku .
Kadalise vojska pribrodilar
. Kod Tissese umeterizila
Toje çuo Princip Ugenio
Ter ottigge Czarra pozdraviti.
Dixxe vojsku punno ognevitu .
Çedardeset igliadah junaka
Iº poveze silleneh Topove
Pak ottigge uz toh Pogle ravno .
Kadje doscah blizu Turske vojske
Svoje lipo razredih vojnike
Zdesnim krilom uddarijo bisce
Na chiupriju da neugiu Turczi.
A slivimje krilom uddarijo . '. .
Na Meteriz Czarra sillenoga
Dvise jakè uddarisce vojske
U ' kraj Tisse na srid Poglla ravna.
Tuse xivah vatra Prossipasce
" Do nebassa dimovi digosce
Turczi zovuh svecza Muhameda
A Karstjani imme IssussOVO .
Nimczi ghinnuh alli naprid iggiuh
Turczi vicuh al natragh uzmicuh ,
! Turçin vellih jao moja majko
Nimacz vellih stan poçekaj Turko.
· Meterize parveh osvojisce i
? Pak na drughè snaxno uddarisce
Ovde Pobre xestok ogagn bisce ,
! Osvojisce i Meteriz drughi : Naib
Pak na trechi shaxno uddarisce
Potirrasce Turke Jagniçare
Do çadora Czarra cestitoga .
Evvo Bratte ogna Xestokoga
! Nimaçkoga i Jagniçarskoga
Jagniçari svoga Czarra brane
Ter nimacke odsiczaju glave.
Mnoggoh vrime scgnima bojak bisce
Alli i gnih Nimczi pridobisce
Potirrasce Turke Jagniçare
I Sejmene aiz toh Pogle rayno .
Evvo bratte plaça od Turràkà
Na tissuji Riku natirrasce
Sito od sabglie raddah uticzasce
Onnoh Tissa vodda proxdirasce .
Dvajest i scest igliadah Turrakah
Osta martvi na pogliu junakah
Izvan onnih stosse potopisce
I ù Tissi Riczi ostadosce.
Tuh poghibe velliki Vezire
Sedamnajest Passah i Vezyrah
I vellikih Agga Jagniçarski
Allaj Begah ni brojase nezna.
M° 3 **
 182
Al' utrece na kogniu Mustapa Josc ni Piscza Czarreva vojnika
09 Ter pobixe niz toh Pogle ravno . Sve pobixe û gorru zelenuh . the
Jedva duhat u Temiscvar doge Kollikoje pustoh Saraevo
Sammo svoji pèr virnih Dellijah .Soal Scer bijeli gnizdo Targova ko
Osetascemu velliki Toppovib sibed Svegagaje Princip osvoijo in
Ossamdesset i trih Strahovita Sa çetiri strane uxegao.
Cadorovi ì Allaj Barjaczi DOS T Vojskamuse ù Skerlet obuce
Srebro , zlato , i brez broja Novczi. Sve Bogatstvo ixgnega izvuçe
Ostademu i Peçcat od zlata Pakse vratih k ' ravnoj Slavonija
Na Vezyru Vissech okko vrata a Pivajuchi kogne igrajuchi.
Tescko Babbam kud Sejmeni progiuh Tad Karstjani mnoghi uskocisce
A Sejmenom kad na Tissu dogiuh . Sillenoga Czarra odbigosce
Evvo poççeh srichia i junasctyon U ’Broduse namistisce jedni
Ugenia slavno vellicanstvo U ’Sibjgniu i Sellu Kobascu.
9: 193 .
Razbi Czarra uzvisih Czessara T U ' Poxegu drughi 'ottigiosce
Millih Boxxe plemenita dara. Ter Poxexki Varosc naselisce
Iggè s' vojskom ů Bosnu ponosnu Bojak bisce , glave odsiczasce
Robbih , palih Sella i Varosce Pod krioczem Beçkoga Czesara.
Svasse Bosna poplascila bisce Cesto onni ù çettu iggiahu
Pridagn nikko izzach nesmidosce . Plino gonneh Tursko robje voddeh
Nitje çuttì Puscke ni Lumbarde 2 A I sadasu na glasu junaczi STER
Nitje viddit kognia ni kognika Terse zovah dellije Posavczi.
Sud
Slidł Pisma parva od Vitezova Ungarski, i Harvatski , koji ù starà Vrimena
Turske odsiczasce glave , Izva gena iz Razliçiti istorià sitampanii ,
Pogiamsci od Godisea Gosp. 1441. do Godista Gosp. 1641.
Prikazana Prisvitloj Gospodi Zagrebskoj; za Sargene Gliubavi Vikoviç gniu Uspomenu.
09 L ist
D Anno rannà staracz Mjelovane 1 Po svoj zemngli Turskoj i Slovinskoj.
N Ranno rannà bilù kgniggu pisce Jerje vechie possika Turraka
Terje scaglie Vuku Liçaninu muy Neggo imasc tj u Bradi dlakà !
01 Starinne prijategliu svomu. Na bojuje Janko ostarijo
Caic'ı Vuçe od Starinne Knexe Trijest pùtà Czarra predobijo .
Glissoviti na sabgli Vjetexe av A Cuosi i gniegova Sina
Od tebese pjevaju Popjevke je Matijassa kraglia Ungarskoga .
Jersi mnoghè pogubijo Turke. O Kakó Turske glave odsiczasce , .
A Çuosam od Babajka moga I Gradove bilè uzzimasce ;
Dåssi Knexe rodda Vjeligniega On porrobi Bosnu zemgliu ravnu Na 1458
Nuder pitaj Vjelu Possestrimus I osvoji po Bosni Gradove
Nebiliti kazala Junake. TÖ Punno kratje s' Turczim bojak bijo
Slavonije Like i Karbayer n I vazdaji bisce pridobijo .
Slavne Bosne Vjetexke darxave Boiſe bijo s'Nimaçkim Czes sarom
Sarbske zemglie i od Ungarije Dobbi gniega i Beçmu osvoji
Dalmacxije i od Bulgarije . Josc pridobi Kraglia Pogliaçkoga
Jerje menni korba dodijala I porrobi gniegove Darxave.
Od mojega draga Pobratima u Mnoghi Kragli nagnsu uddarrald .
Po imenu starcza Radovana. Allisuse barzo pokajali ,
Barjaktara od Kotara ravna. 1 Bogli Junak od Babajka bisce
Da Junaka nisam izpievao Pridobitga nikko nemogasce.
Kadsam od gnii Pjesmu za pjevao Dillitije starçe Mjelovane
Kaximiji Vuçe Liçanine Frangipane od Arvålà Bane
Da Junake pjevam od starine. Koji Turske vojske razbijasce
Odpisuje Vuçe Liçanine2 I Junačke glave odsjeczasce.
Ciudimtise Starçe Mjelovane Kammoliti Gereb Generale
Prosclotije stoh godinà danà 1 Kojinose pjeva na sve strane :
A Junake neznasc od Mejdana . 1 Nu posluscaj Sille od Junaka
Ta Çgosi Sibignianin Janka seto uççinni Bane od Turraka ,
Ungarskoga Bana i Junakan Kad Arvatsku zemgliu porrobisce . Na 1483
Od kogase pivaju Popivke Desset igliad Robja zarobisce
Terji
 Terji vodde u Bosnu ponosnum
Pivajuchi Kognie igrajuchi. . .
Alli Turkom Lösca srechia bisce
- Jer Arvati nagne uddarrisce
A prid gnima Gereb Generale
I Barnardin Bane Frangipane.
Uddarisce 'terji isjekosce . Ciuo jessi Starce Mjelovane
Mlado Robje natragh dovedosce
Bisce s' Passom silleni Turraka
Sedamnajest igliàdà Junáka.
Opèr Turczi vojsku sakupisce
I Arvatsku zemgliu porrob isce
ali
Alje gnima Losca srechi a bil
bila !
Dvasu Bana nagnie udarila . "
Jedan bìsce Derençichiu Bane
A drughije Barno Frangipane
Issikosce Czarreve delije
U ’ kraj Une Vodicze studene.
àđà oscee .
· Per igliàd
Izvan onnì glava
sctose odsjek
potopisc
Uffatisce igliadu Turraka
Pet stotina suviscè Junakà.
Na glasuje kolonik Nikola
Vicze Bane Segnia bijeloga
Junacziga ù Pjesmi spomigniu . .
Kad Goriczom Zelenom putuju .
Jerje Çesto na vojsku odijo
Terje Tursku zemgliu porrobijo
Junasckeje glave odsiczao ,
U ' Segn Turskò Robje dovodijo
Joseti Kaxem dva silna Junaka
Kojinose neboje Turraka
Dva Arvatska Baria i Plemichia .
Koji bihu Sarcza Kraglievichia .
Jedan' bisce Mislienovich Marko
A drughije Karlovich Ivane
Obba Turske glave odsìczasce : Na 1522
Obba sabglie karycze napojisce .
Al posluscaj Starçe Mjelovane :
Séto uççinni Karste Frangipan e
Pod laiczemie Turke isjekao
Iz pod bila Grada iztirao ..
Junak bisce Karste Frangipane ; .
Viruj meni Starçe Mjelovane
Kanno Vjetez Marko 'Kraglievichiu '
I delija Milosc Kobilichiu .
Sulemanje vojsku sakuppijo ,
Terje tvardi Kissek obsidnuo
Bijogaje trinajest nediglia
I uççinni trideset Jurìscà . ?
Alga Czarre osvojit nemòxe
Vech izgubi sìlnu voisku svoju
Jerga bràni Segnski Capetane
Po imenu' lurchichiu Nikola :
Ovo Junak sillenì bijasce
Zlatno krilo na gniem trepechiasce
Opposcteni Segnske Vitezove
Sve Arvatske Bane i Knezove.
Kaxè menni Vjela Possestrima
Gliuta zmaja Petra Keglievichia
e r! Od Arvátà Bana i Plemichia i
ir Daje Sjekà Turke Kraiscnike.
i n Prid Junaczim na vojsku odijo sty
. I Czarrevu zemgliu porrobjo . Na 1538
Dogonijo Plino nebrojeno Piste
Dovodijo Robje nekarstjeno. bet .
as the 1
Co sito uççinni Bakich Petre Banes
Prid Ungarskom vojskom vojevasce
Ter Saxonu jadde zadavasce. 19
Oslobodi Beckoga Czessara !
Od Saxona Dukke vellikoga d. 1
Gniegovuje vojsku isjekoao Na 1547
Po daleko u zemgli Nimaçkoi , la
. Mjelovane zlo vino popijo .
I ů Gusle Mukle uddarrijo
Ta Kammoti Zrinovich Nikolay ?
Od Arvátå Bane i Vjetexe, inasi
Koga Slavi ravna Ungaria sond .
! Na 1492 Slavonia Lika i Karbava O .
Terje Turske vojske razbijao
Na stotine glave odsjeczao.
Kammoliti Lenkovich Ivane te
Silnì Vitez od Arvátà Bane
Koji bisce Sarcza Tanchovichiar
. I n A desniczè Marka Kraglievichia .
Ko isjece pod Seghetom Turke
Na 1494 | Alli Passu i vojsku gniegovu Na 1550
Neggo Bane Zrinovich Nikola .
I delija Lenkovich Ivane .
Ko issice kod Rakovcza Turke
Za çetiri i vechie igliàdel . Na 1557
. I Neggo lunak Lenkovichiu Bane .
I dellija Allapichiu Janko.
Na 505 | Ko potirrà Turke Kraiscnike. Na 1558
" Terji stixxe blizu Vinodo la n g
Neggo Vitez Allapichiu Janko
Terji sice boglie neggo Marko. 35,
Ko isjece sillene Junake ' ſ
Na 1525 e
Kraiscnik pjescze i kognik e . Na 1565
." . Od Bijachia i od Costajnicze
Neggo Vitez Allapovich lanko.
Joscti Pobre lipe glasce Kaxem ho ' :
Podixese Sokolovich Passa on
Z ’dvajest i scest igliadà Turrakà .
Ter porrobi Liku i Karbavy .
r Allimuje Losca srechia bila
Na' i! Nagn uddarri Erdeglichiu Petretes
Od Arvata Bane i Vitexesen
Ter potirà Sokolovich Passu ..
I gniegovu vojsku sillovitur a
Tù Gospoda mhoggà izghiboSce Na 1565
om Mladi Bezzi silni AllajbeziD j
Inne vojske nibrojase nezna.
Al da znadesc Starce Mjelovane
Scto uccinnt Panovich ' Ivane pred
On Mallenů Cettu imadisce
Alli Cesto Turke razbijasce .
Pàli Turskà Sella i Varosce
! Plino gonniiMlado Robje voddi Na 1564
M4 Kud
 184
Kud gniegova sabglia dopirasce
Ondà czarna karycza tezijasce
Ellek vjedde silni Junak bàsce
Kako Vjela Posestrima pisce
Od Arvatà Vjetez Generale
Koji sjece Túrke na sve strane ;
Kuppi Bane svoje Vietezove
Ter osvoji po Liczi Gradove
Pålì Sella i bìlè Varosce .
Sice Turkę toje pognie losce.
Joseti Kaxem Juru Krixanichia
Koji bisce sarcza Smiglianichia
Ier na vojsku çesto odlazasce
Robje fascà glave odsiczàsce.
U ' Turskuje zemgliu odlazijo
I Varosce ogniem opalijo
Drexnik tvardì onje osvoija
Kraiscnike pod Maç okrenuo.
Zmija bisce Ristin Generale
Kojinose slavi na sve strane
Terje Tursku zemgliu porrobijo
Bossanskoga Passu pridobijo .
On isice pod Ostruczem Turke
Do Ramena okarvavi ruke Na 1580
Slavichiese do sudgniega danka.
Od Arvátà silleni Junakà ,
Kada Sissak Turczì podsidosce
Osvojitga onni nemogosce
Jerga bràni Poppe Dan Nikola
Micacichia rodda Vitexkoga.
Koji púnno possiçe Turràkà
Kraiscnikà najbogli Junàkà
Svoje bilè on posveti ruke
Jer istirrà iz pod Grada Turke.
Oppèc Turczi Sissak obsidosce
A prid gnima Assan Passa bisce
Allimuje Losca srechia bila
Na gniegaje vojska uddarrila ,
Erdeglichia Bana Arvatskoga
Kojinoje rodda Junackoga
Razbi Passu issi emu vojsko
Opposcteni svu zemgliu . Arvatsku ..
Scto od sabglie gniemu uticzasce
Onnò kuppa vodda proxdirasce.
Uttoppise Assane Vezire
Josc i gniegov Bratacz Capetane.
1 Mlad Netjak Czarra sillenoga
Sinan Passa rodda. Iunackoga
Poznadosce sillovici Turczi
Sctochie rechi Arvati Junaczi..
Drugogati Kaxem Jankovichia .
Slid . Pisma Druggà od Vitezoud Arvatski, Koji Viteški Vojevasce Ratta Candianskoga ,
A Kko xelisc znati Pobratime
A Mjelovane od Goricze czarne
Koji bihu na glasu Iunaczi -
Od Arvatske zemglie i darxave.
Vellikoga Ratta od Candije
Po imenu Pavla Lenkovichia
Generala Arvatskoga kneza .
Na oruxju silnoga Viteza.
Koji Turske vojske razbijasce Na 1594
Terjim rùsè glave odsiczasce
Arvachiane podixe Junake
Ter osvoji Kule i Çardake.
Na 1579 | Petriniu bisce osvoijo
I krainu Tursku porrobijo
Robbì zemgliu Czarra silenoga
Sve do Jaicza Grada bijeloga.
Ko usvoji bìlù Costajniczu
Neggo Videz. Lenkovichiu Pavle
Ko uppàlì Varosc pod Biachiem
Uppaliga Lenkovichiu Pavle ?
Na 1578 | Ko issiçe Turke Kraiscinike
Neggo Vitez Lenkovichiu Pavle
Ko privede Vlahe à Karstjane
Neggo Vjetez Lenkovichiu Pavle ?
Al posluscaj Starçe Mjelovane
Dati Kaxem i drughe Mejdane
Kad Arvaci naglo udarrisce
Ter kod Kuppe Turke issikosce ,
Tuse nage Vitez od kraine
Knez , i Junak silni od starine
Po imenu Marnavçevich Vuçe
Koji T'urke okko kuppe Tùçe.
Namiraga bisce namirila
Na Junaka Badankovich Begga .
Z 'brijetkimse sabgliam udarrisce
Ali Vuçe bogli Junak bìsce.
Na 1592 Jer pogubi Kognia i Kognìka
lednim Mahom Czarreva vojnika Na 2627
Istim Mahom dvi glave odsiçe ,
Silni Junak Marnav evich Vuçe
Vellikoje Pleme Draxkovichia
- Arvatskoga na glasu Plemichia
Jer porrodi Bane i Knezovę
Na oruxju silne Vitezove.
Na 1593 | Koji Czarru punno dodijasce
I gniegove vojske razbijasce
A najvechie Draxkovich Ivane
Slavni Vitez od Arvata Bane.
Koji robbi Liku i Karbavu
Ú 'tò Vrime Czarrevu Darxavu Na 164
On issi e Turke na sve strane
A najvechie mlade Kladuscane.
Svoj Gospodi od Arvatske strane
Prekazuje staracz Mellavane.
Ovù Pjesmu na çast i postegnie ,
Za gniovo vechič uzviscegnie. :
i Beckoga ,
Beça Grada olli od Morije
Posluscajme Kazachiuti pravo .
Po imenu tako bijo zdravo.
Najparvoga Vlatkovich Ivana
I lurissu Segnskogh Arambassu
Ко

Kojinose glase do Misyra
Do Baghdata i Grada Ancyra .
Jersu Tursku zemgliu porrobili
Visse Segnia Liku i Karbavu
Kotar ravni do Erczegovine
Sve Zagorje i Karscno Primorje .
Porrobisce i Mutnu Neretvu :
Do Gabele Grada bijeloga
Porrobisce Desne do Vratara
Ravno Brochno do Grada Mostara .
Kollikosu possikli Turràkà
U ’ Segn bill doveli Suxàgniä . A starinom od Makarske Gradą.
Sam Bogh znade i Bogorodicza
Drughì nikko xiva moja dicza.
Zareçese Dizdar od Vargorcza
Mlado Momze Czukarinovichiu
Dachie pozvat na Mejdan lunaçki "
Segnianina Vlatkovich Ivana.'
Setoje reki nijese poreka
Piscè kgniggu Segnianin Ivanu ,
Damu igge na Mejdan lumaçki :
U ' Primorje na Gradu Makarsku .
Kadje Ive kgniggu prou ijo
Ormaniczu fusctu oruxao '
Pak zaveze gorri u Primorje
Kadli junak na Makarsku doge
Na Mejdan Mlado turre nage .
Kgniemu Ivan bisce izscetao
I za zdravglie gniega upitao
Pakmu daje dva Maçà jednaka
Obba Maca jednoga kovaca ,
Terje gnemu tiho bessidijo :
Pobratime Czukarinovichiu
Izzaberi koga tebbi drago
Da junacku srechiu prokuscamo. "
Pak odstupi junak od junaka
Terse zbritkim Magim uddarrisce :
Ivanuje dobra srechia bila
Turcinuje ruku odsjekao . -
Kleçe dizdar na zemgliczu czarnu
Ter zakligne Vlatkovich Ivana
Damu ruse neodsjeczà glave
Ivan bisce sarcza milostiva
Nekti possich Czukarinovichia .
Mjelovane moj nevogini starce
Kammo tebbi Danicichiu Jure
Kojinose slavi od junaka
I å kollu josc od Divojaka. .
Jerje Tursku zemgliu porrobijo
Svitlu sabgliu karvcze napoijo
Kad junaczi goriczom putuju
Danicichia à Pismi spomigniu .
Kammoliti Reglianovich Toma
Mjelovane nebilote Doma .
- Koga Fale po svietu junaczi
Arvachiani i Mladi Ungarczi.
Terje Tomma silni junak bijo
I mejdane Turkom odnossijo
Toh svidoçe Pisme i Popivke
Kojenose od gnega pjevaju .
i 185
Zmije bihu i Vukasovichi g
Vjetezovi i Gospodiçichi
Posctenosu vazda vojevali
Josc i Turske glave odsjeczali , A
Od Kandije ratta xestokoga
I morije olliti Beçkoga
Bihu onni silne mejdançxije
Vjetezovi od Segnske kraine .
Josc deliju kaxem od mejdana
Po imenu Makar Capetana
Ovvò bisce Lave od dvi glave
On porrobi Sella i Varosce
Po krainam osvoji Gradove
Nebijasce boja ni Mejdana .
Brez vjecteza Makar Capetana,
Fonduk Passa gliutá zmija bisce
Alga dobii Makar Capetane
Osvojimu sillene Toppoveo
Çadorove i Allaj Barjake.
Mnoghe Turske odsieçe glave
Vechieije xivi uffatijo
Tose zgoddì kod oraovicze
A Beçkoga ratta xestokoga .
Vjerez bisce Erdeglichiu Frane
Gliute Turkom zadavasce ranne
Robbi pàlì Sella i Varosce
. Plino gonni Tursko Robje voddi
. Sedam stotin podixe Arvata
Sve ditichia i Mladi momaka
i
Ter namami na bussiju Turke
Pak vjetexke okarvavi ruke ;
I poggubi zmaja ognenoga
Po imenu Muratovich Begga in
A uffatih karamenich Aggu
I Jakupa Begh 'Giubanovichia . A
Joscti Pobre gliutu zmiju kaxem
Iinenomse Prebek zòviascere
Cuje junak di Bani govore
, Daje Muçno seghet osvoitier
Jer u gnemu tvard Casteo bisce
Okko Grada vodda teczijascer
Jedvagaje Czarre osvojo
Od Nikole Bana Zrinovichia . .
Nu posluscaj scto Prebet ugginni
Oblacise ù Turske Agline
Ter ottigge do -Segheta Grada
Turski klagnia vlascki Bogga mollii.
Pitajuga Turczi seghechiani
Odkudasi odkojeli zemglie r
Lipo Prebek Turski odgovara
Jasam Turçin od Filibe Grada
Od Baruta jessam zanatçija
Tervo iggem od Grada do Grada
Da naçign ' am Barut za Turraka
Nekse moggù branit od Arvata .
Vellè gnemu Turczi seghechiani
Oddi snami ù Casteo tvardi
Ondechiemo Barut naçigniati
I vesselo serbet izpijati.
Toh
186 i
Toh Prebeku punna drago bisce
Ter ullize u Kasteo tvardi
Parh naçignia po Kastelu scècà
Kadli svakà razgledao bisce ,ci
. Pjevajuchi kogne igrajuchi.
U ’ poh nochi kad spavahu Turczi
O ’ n uppali Barut ù Kastelu .
Terga baczi na zemgliczu czarnů
I pogubì igliadu Turraka ,
A on uge veselamu majka
Pjevajuchi ù zemgliu Arvatsku
Sitobi rekao draghi Pobratime
Jelli Prebek kakav. Junak bijo ,
Junak bisce Paracick Stjepane
Virruj Menni starçe mjelovane
Vjetexkije vazda voevao
Josc i Turske glave odsjeczao .
Al poghibe Stipe od Turraka
Silni vjetez dika odjunaka
Kod ossika Grada bijeloga
Beça Grada ratta , ognenoga.
Roddi Majka gollema junaka
Kojinose neboji Turràkà
Po imenu Orsich . Obarstara
Junak bisce i delijea scàrà ;
Svuje Tursku zemgliu porrobijo
Mnoggo rusi glava odsjekao
Tose zgoddi ratta , od Morije
Kad na svietu bihu Mejdancxije..
Sokò bisce Persilavich Knexe
A rvachianin na glasu vjetexe
C esto letih ù zemgliu Czarrevu .
Kruto robbi gnegovu darxayu. .
Turke chierrà glavejim odsjecza
Plino gonnì mlado Robje voddi
Risce sarcza Marka kraglievichia
A Desnicze Mjelosc Kobilichia .
Da tih znadesc starçe mjelovane
Scto uççini Bussichiu Jvane
I tibise starce zacudijo . Iz Segheta Grada bijeloga
Terbi reka daje junak bijo . .
On Capetan prid junaczim bisce
Nagn uddarrit nikko,nesmigiasce
Svu porrobì bilu kostajniczu
Ter isjeçe Turke,kraiscnike.
Pjevase pjesme davorije
Od Vjeteza Ranilovich Jurja
Jer vjetexki vojevao, bisce
Çesto turske Glave odsieczasce
Svů porrobi Lieku i karbavu
U ' toh vrime Czarrevu Darxavu .
1 . I osvoj tvardu Brekoviczu
A isjeçe Dellije Czarreve.
Na glasuje Ranilovich Frane
Terse Pobre pjeva na sve strane
Jerje junak glasoviti bijo
1 punnokrat Turke predobijo .
On poggubih dva silna junaka
Dva Turçina dya Bessirevichia
I gniovu Çettu svukoliku
Sammo svoji trista vjerezòvà..
Otteh Turkom Plieno zapliegneno :
I liepo Robje zarobglieno
Pakse vrati g 'dvoru bijelomu
Vjetez bisce voinovich Stiepo
Gospodicich od zemglie Arvatske
Prid junacim na vojsku iggiasce .
Cesto Stipe Turke razbijasće ,
Terjim ruse odsiecza glave
Razgonji po gorri zellenoj
Kanno sokkò bile golubove
Sve toh bisce ratta od Morije . ;
: Dokazuje vjela Planinkignia iisa
Vegliekoga Kneza i vjeteza .
Po imenu Keglievich Niekolu .
Dievojkega pjevaju u kollu ,
Jer junacki voevao bisce i
Kada na Beç Turczi uddarrisce ;
Mnoghe Turske odsiece glave . .)
I porrobi Czarreve Darxaye.
AL posluscaj, tih . Dellijo stàrà ? .
Datti kaxem do tri Obarstara s
Ivanovich jedanse zovisce ;
Voinovich drugom imme bisce ;
Terchi bisce, zmaje od dvi glave . .
Od Arvatske po izbor darxave ."
Po imenu Makar Obarstare ", ..
Koji tarre mlade Jagniçare . . .
Sva trì iggiu preko slavonije
Pred junaczim mladim kraiscnicim
Robech Turska Sèlla i Varosce . .
Turke siekuch Robje fatajuchi.
Joscjim ni toh dosta nebijasce
Vech oddosce do Segheta Grada
U ' poh nochi ù Grad uljezosce .
Ter igliadu glavà odsjekosce ; . "
Punno vechie uffatisce xiv
Odnessosce Blago nebrojeno
Vrime ratta Beca i morije.
Josc nebisce zorra zabjelila
Ni dagniecza liecza pomogliela
Izlechiesce sjevi sokolovi
Arvachiani djecza. Czessarova ,
I pred gnima dva . orla . karstasca
Dva vjeteza obba Generala ,
Jedan bisce Jelaschich Stiepane
A drughije Kamenia. Ive.
Odlechiesce ù zemgliu czarrevu .
Oppàlisce bijele Varosce .
Záplienisce ovcze na Alaje .
Isiekosce Turke vjetezove.
Drughì lette sjevi sokolovi
Od karlovcza , i od ' Segnia Grada."
Pred gnimamsu zmije krilaticze
Dva glavara dva Arvachianina .
Jedin bisce Bussich Baltazare :
A drughije Galiche Bernardine
Kadse godir s' Turczim uddarisce
. Vazda sabglie kárvze napojisce
Porroer

Porrobisce Lieku i karbavu in
Sve do Bosne Czarreve darxave
Osvojisce kule i çardakesbad
Bussim tvardi i drughe Gradovė.
Na glasuje Deskodich Barissa
Kanno Serdar Jankovich savissa
Jer na vojsczi bisce ostarijo
Svitlù sabgliu karvcze napojo .
Allaj Barjak prid vojskom nosasce
Junacziga spomigniu i Slave ide
Jer junacke odsieczasce glave
Gospodstvoje na sabgli dobije , Dije knexe Milinkovich Lovre
Vice Knezje od Goricze bijo 02
Starinomje od Erczégovine - A .
Gospodigich Pobre od starine. U
Dvi Axdaje gorru preletisce
Ter Aryatsku zemgliu porrobisce
Od Poxeghe Passa Ibraimed
Od Bijachia silni Mustaj Bexe.
Alje gnima losca srechia bila
Jer uddarri od tarsata Knexes
Po imenu Jurissa vjetexe iubule
Ter potirrà dva zmaja ognena. al
Razgogniji po gorri zelenoj
Kannovuçe po planini ovcze bet
Sve isjeçe mallo ko uteçe von
Varlo mallo i toh izragneno.
Uffatisce Bega Orosovichiainen
Nemedagu josc Besiraghichia
Usseina Begga sillenoga
I dva zmaja dodva Badgnevichia .
Vjetezaje porrodila Majka
Na oruxju silnoga junaka
Po imenu Balenovich Jurja 10
Capetana od signega mora ,
Koji ruse glave odsieczasce
I poffatà Turske ormanicze
Junak bisce ratta od Morije Sá
Takò kaxu starczi od kraine.
Joscmi kaxe vjela Posestrima
Gliutù zmiju Oriskovich Nikola
Daje Cesto ù Cettu oddjo
Josc i Turske glave odsjeczaa
Ko pogubi zmaja ognenogach
Mustaj Begga Pobre Biaçskoga
Neggo vjetez Oriskovich Niko
Toh sviedocì màlò i vellikò.
1 Na glasuje Borkovich Martine
Ban Arvatski junak od starine
Jer Czarreve vojske razbijasce
I junache glave odsjeczasce.
Krainuje Tursku porrobijo
Gradoveje mnoghè osvoijo
Toh syidoçe po svitu junaczi
Iosc ù kgniggam Mudri Talianczi.
Junak bisce Draghich Arambasca
Pievai Bratte toje dika nasca
Vjetexkije Vazad voevao
vazda vocvd o
I junacke glave odsjeczao .
187
Opposčtent-Arvatsku krainu
Zbritkom sabgliom i desniczom rukom
Vojujuchi i bojak bijuchi
Xestokoga ratta od Candije .
Kad zapjeva starçe mjelovane
Kavalira Surick Don Stiepana
Jer ostàvì Mesichia Don Marka
Koji bisce Dieka od Junàkà ?
Zajednosu obba voevali
Zajednosu Turke razbijali
Zajednosu glave odsjeczali O
' Al zajedno niesu poghinuli.
Koji sjelno cesto çettovasce
C ,esto Turke glave odjeczasce ,
A u vrieme ratta od Morije .
5 Nebbì nigdi boja ni Mejdanas
Brez vjeteza Milinkovich Kneza
Al poghibe s Turczim bojak bijuch
Ej delijo pokoinati dusca.
n Kammoliti sekule vojvoda
Od kobasca Sella Ghizdavoga
Koga slavi ravna Slavonia
A najvechie Posavczi junaczi,
Jerje dosta glava odsjekao AS
Branech krunnu Czasara Jozipa
Od kurùcza sillenii Maçxàrà to
I dellijah Otmanovich Czarra .
Dije vjetez Terzich Mariane
Kojinose glasi na sve strane
Od kobassa Sella Mallenoga
Blizu Broda Grada bijeloga .
On na Mejdan Turkom izlazasce
Terjim ruse glave odsjeczasce
Tose zgoddii ratta Mallenoga
here Na glasuje Rukavina Marko
Kanno vjetez Sibignianin Janko
Od bijela Perussichia Grada
Kojinoje u Liczi i sada.
s Posctenoje Marko voevao
, Pod Vákupom glave odsjeczao
Kad gnegova Bratja izhibosce
Ivan jedno a Pangaje druggos 2017
Lipoije Marko osvetijo
Trije Turske glave odsjekao
All’ i gnegga ranne dopadosce
Triga bojna Kopja uddarrisce.
Marko bisce sarcza junackoga
Britkom sabgliom kopja prisižasce
Pak útte e g ’dvoru bijelomnu
I trì kopja ù sebbi odnese.
Sokò bisce Oriskovich Mate
Od bijela Perussichia Grada
Vjerexkije s' Tuíczim bojak bijo
Pod vakupom glave odsjeczao .
. Alli evvo zmaja ognenoga
Po imenu starcevich Pakova
On na kogniu Turke razgogniasce
Koga stizzà po polli prissiczà. Pica
if
Pitalisu kliuckogh Capirana
Ko najboglie odsiczasce glave
Alse zakle libbom i chitapom
Najbogliaje sabglia Starcevichia ;
Pisma od Glassovitoga Viteza i Junaka Sekula Vojvode iz Koba ssa.
J Ipatije Sava voda Ladnà
U Kuda tece nije Zemglia gladna
Joscsu lipsci bijeli Gradovi
Krajem Save kanno Labutovi.
Megiu gnima Gnizdo sokolovo
Od starinne bisce Sekulovo
Kobasc Sello majka od Junàkà
Kojinose neboje Turràkà.'
U ' gniemuse zmije porrodisce
Tursku zemgliú koje porrobisce
Kobasclije na glasu Junaczi
Kraiscniczi prozvani Passayczi
Sve nemogu po imenu zvati
Ni gniova Junasctva kazati
Samo kaxem zmaja ognieroga -
I Viteza Pobre sillenoga . .
Po imenu Sekula Vojvodu
Kraglievichia Marka ù Slobodu i
Koji branj lozipa Czessara
Od Kurucza silleni Maçxara .
Al posluscaj Kazachiutì pravo
Vas dogagiaj tako bijo zdravo
Dvadeser gliutà Lava zavadisce
Czessar lozip , i Ban Rakoczijo .
Prid vojskomje Czessara lozipa
Prid gniome Sekule Vojvoda
A prid vojskom Bana Rakoczila
Príd gniomeje Balokadam Ive.
Robbi Ivan zeragliu Czessarovu
Ungariju i svu Slavoniu ;-
Nimaçkoga razbi Generala
I gniegovu svu issice vojsku .
Kad tò viddì Sekule Vojvada
Dixxe vojsku priko Slavonie
Sedam igliad Mladi Kraiscnika
Possaváczà na glasu kognìkà.
Mallo vrime postajalo bisce
Dvise silne vojske uddarrisce
Nebijuse prahom ni ollovom i Neçudise Draghì Pobratime
Vechse sjeku sabgliam i kadaram .
Pisma Mariana Terziichia iz Kobassa od Slavonije Glassovitoga
VOjska kuppi krunna Czessarova
Carlo petj rodda Sokolova
Po svoj ravnoj zemgli Ungarii
Slavonii Liczi, i Karbavi;
Terje scaglie na Bosnu ponosnù
Da osvoji po Bosni Gradove
Barzo vojska Varbas pribrodila
Terje Bagniu Luku obsidnula.
A za gnime Dossen Capetana i
Po imenu Dujma Liçanina ;
i Obbadvasu glave odsjeczali
Obadvašu na Mejdanu bili.
Possavja .
Sekuluje dobra srechia bila .
Gniegovaje voiska pridobila
Pobigosce Maçxari Ungarczi
A za gnima Possavczi Junaczi.
Tù nebisce mlada Kraiscnika
Koji rusu neodsiçe glavu
A nejvechiè Sekule Vojvoda
Od nascega slavnoga Naroda.
Karvavemu Ruke do Ramena
Zecku kogniu griva do Strimena
Sikuch jadne kurucze Maçxare
Ugriçichie i dellije stàre.
Bixxi Vitez Balokadam Ive
Brez obzira niz tò Poglie ravno
- Za luduje i òn uttekao
. Ierga Stixxe Sekule Vojvoda. -
Nekri gniemu odsiczati glave .
Vechga voddì g’bilomu Budimu
Darrovaga svou Gospodaru '
Po imenu lozipu Czessaru .
A òn gniemu daje Generalstvo
Za gniegovo vellikò lunasctvo
Al Gospodstvo Sekul neuxiva
Nitti gniega tad Zateçe xiva.
Lerga bisce Bapna dopadnula
Naglà smarcza barzo umorila
Bogh ubijo nevirna Likara
Kojimuje Rannu otrovao.
Imadisce virna Pobratima
Po imenu Mirkovich Ivana
Koji scgnime svuda 'vojevascer
I Junacke glave odsiczàsce ; o
Pod sentomje na Mejdanu bijo
· Svitlù sabgliu karvcze napoijo
Branijoje krunnu Czessarovu
Svojim Pobrom Sekulom Vojvodom .
Tòse gzodì Ratta Xestokoga
Od Morije alliti Beçkoga
I . Tunackoje Pleme Mirkovichia .
Junaka , i Viteza .
U ' toj Vojsczi silni lunak bisce
Mariąnse imenom zovisce
Kuchicm Pobre Vitez Terziichiu ;**
Silni lunak kanno Zrinovichiu .
Kadje doscao na Varbas Vodiczu
On nemoxe Sarczu odoliti
Vech priplivà Varbas voddu ladnu
Na Çilascu dobru kogniu svomu.
KO

Kogniczmuje rodda Viligniega
Krilasumu kanno u Sokola
Na gniem Letj iz pod Bagnie Luke
Ter na Mejdan pozjvasce Turke.
Na Mejdanmu Turczi izlazis ce
Alse viscè Domma neyratisce
Tò gledaja Ocxe i Açxije
I ostale Aghe i Spahije .
Gledalisu tersu bessidili
Josc i rùsè Brade ogulili 32
Odkudaje tà dellija mlada
Odkudlimu kognicz bilì Vila ?
Vaglià daje uskarsnuo Marko
Olli Marko ol Vojvoda Janko
Ter razgonii nasce Vitezove
Kanno sokò malè Golubove .
Alli Passa prid vojskom bijasce
Ter ovakò Turkom govorascetur
Nijel koga porrodila Majka
Da pogubi Katanu Iunaka. eu
Sve Dellije mukom zamuknuscenu
Alli nekti lunak od kraine
Silnì Vitez Bagnialucanine
Po imenu Giombegh Capetane.
Barzi gniemu bihů do Ramena
Xute oççi kanno u Sokola
Nesmii nikko na gnieh ni gledati
Kamolichie segnime bojak bitti.
Svuje vojsku glavom nadjtijos
Vaglià daje Rodda Goljatskoga
Nebijasce Xeschiega lunakas !
U svoj vojsczi Czarra Cestitoga.
Poklonise Passì Gospodaru
Pakje gniemu tiho bessidijo
Alli Passa millii Gospodarenie
Jachiu izzach na Mejdan Junaçki.
9. Akko moj sciroçe nagesc à Pismi recenoj, setogod , daje na drughì naçin bilo , nemnojmi
,, zazlo primiti , jer kakomi gliudi kazasce , onako ja sloxi , i Pismu u sinni. Dalekosim
no od tizzii strana , sve oçcitro kakoje bilo , znati nemogu ; i kollko znaddo , tollikò pridado ” .
: Slidi Pisma od Vitezova Kotarski, koji Ratta od Candije Turske
. ' . Odsiczasce Glave.
Posluscajte Slovinske kraine
1 Vitezove vasce od starine
Koje pjeva Staracz Mjelowane
Ter spomigne stare Kotarane ,
Od Xegara siłnoga Junaka
Po imenu Mitrovichia Janka
Britkù sabgliu Duxda Mletaçkoga
Od Candije Ratra xestokoga.
Vitexkije Janko Vojevào
Mnoggo Turski glava odsjekao
Zaplinijo Ovcze i Volove
Poffatao Turke 'Vitezove.
Nà Graovu razbi Vazli Passu
Opposctenù svu krainu nascht
Issìçemu Vojskų sillovitù
Na Graovu punno Straovita .
189
ajem
ddajem !
um Alli tebbi tvardu virru :
Pobignuchie Ungarska Katana ,
Kakko viddi Hatta Kognia moga
I na gniemu Giombegh Capetanz.
Akolime doçeka Katana
Radichiuga uffariri xiva
Zaverchiuse Kogniem , i kognikom
O Donichiuji ù vojsku Czarrevu .
To govori na Kogniase Skace
Pak polletj niz tò Poglie ravno
A pram gniemu Terzrich Mariane
Od Kobassa slavnì Capitane : :
Letj Junak na Çilassú svomu .
Kanno barza °Ticza Lastavicza
U ' Ruczimu svipla sabglia bisce
Za Kalpakom krilo trepechjasce.
Sritoscesse terše uddarrisce
Na srid Poglia iz pod Bagnie Luke
Krùto Turçin obrannijo bisce ;
Mariana po Ruczi Junackoji
Al Marian zatò í nehaje
Vech obletj Giombega Silnoga
Kanno Soko Orla vellikoga
Manù sabgliom odsiçemu glavu . '
Pak zapivá na srid Poglia ravna ;s :
Pofalise Giombegh Capetane )
Kada dogesc - Sveczu Muhamedu
Kakossimi glavu odsikao ,
Na Mejdanu iz pod Bagnie Luke :
Evvo sada ja odsiko tvoju .
Terje nossim u vojsku Ungarsku
I odvedo Hatta Kognia tvoga ,
Mariane slavni Capetane
Pozdravgliate Staracz Mjelovane
Iz daleka od Goricze czarne ,
Udri Pobre ko nale nasarne.
:
Duxde Jåniku dadde kavalírstvo
: Za gniegovo vellikÒ Junasctvo
Zlatno krilo Divani Kabanicza . .
Ravna Poglia zelene Livade. '
I pravoje jerje zadobijo . .
1 Gradove Turské osvoijo .
Bisce Janko rogeni Babajko
· Kavalira Jankovich Stojana wa
Josc Janaka pjeva od Mejdana -
Po imenu Surich Don Stipana ! 3
. Desno krilo Duída Mletačkoga
Duscmanina Czarra Sillenoga. . .. ! !
Od Mejdana kossugliu nossasce :
. Nagniem zlatno krilo trepechiasce
Devedesset possìçe Turràkì , '
. Svojom sabgliom silleni Junàkà .
1 S2
I sadmuse naodhi. Desnicza sa ika
Koja Turke Kraiscnike smiczà
U 'Mallenų Sellu Sukoscanu
Slava Boggu pokoj Don Stipanu .
Kaxe starczą silnoga Vjeteza
Od Kotara Possidarcza kneza
Komu Frane Karsno imme bisce
Prid lunaczim na vojsku igiasce.
Vitexkije Frane Vojevao Tome
Josc i Turske glave odsiczao
Robbi zemgliu Czarra Çestitoga.
Pod Barjakom Duxda Mletackoga.
Nebijasce Boja ni Mejdana
Brez Viteza Frane Possidarcza
Tò spidogii Foskul Generale
I Duxdeve sa zlatom Dukale. s
Josc i knighe Bruxon Latinina " 2016 2
Virruj Bratte ovoje istina
Koje kaxu Possidarcza Franu
Daje. Vazda bijo na Mejdanu , M
Zadru Grade Majko Vitezòvà ed
Fanfognichià Slovinski knezòyà
Kojinosu bili Mejdançxije
Xestokoga Ratta od Candije , vifa
Çolluneli , i mlade. Vojvode.
Generali od vojske Duxdeve
Tojim Duxde dadde za lynasctvu,
I svietlè kuchiè Velicanstvo.
Jer Viteski jessu vojevali
Josc i Turske glave odsjeczali
Uzzimali Çzarreve Gradove
Razbijali po moru . Brodove.
To Kazuju Bani Generali
Kojisujim svidocanstva dali
I Dukále . Duxda Mletačkoga
Kaxu dassu rodda Vitexkoga.
Pjeva Staracz Smiglianich Illiju ,
Zadranina na glasu Delliju tako
Daje Junak od Mejdana bijo si
Kraiscnike Turke pridobijo .
Bisce dika Zadra bijeloga
Krunnu brani Duxda Mletačkoga
Vechiè od sto possiçe Tarråká
Tò Sidoºii Duxde od Mletaka. .
loscnam kaxe Petra Smiglianichia
I na glasu kanno Kobilichia
Daje lunak od Mejdana bijo
Svitlù sabgliu karvecze napoijo.
Kada Petar na kogniu igrasce
Na gniem ' zlatno krilo trepechiasce
Krainuje Turskù porrobijon
Mnoggo ,rùsì glavà odeikao .
Zmija bisce Todore Kladdnichiu , 20
Silni lunak kanno Smiglianichio ,
Od gniegase piyaja Popiyke .
Todorchiese slaviti ù Vike
Jer na Mejdan Turkom izlazasce
Ter gniove glave odsiczàsce
Bisce dika Zadra bijeloga
Robbì zemgliu Czarra sillenoga.
Turczi gniegga à Pismi spomignia
U ' Tamburu kada uddarraju
Zovu gniega Todor Latinine
Virruj menni Bratte do istine ,
Jer pogubì silnoga Junaka
Koji bisce Glava od Turràkà
Po imenu Begh Filippovichia
Kod bijela Turna Mestroyichia
Na Mejdanu Pobre lunaçkomu
Slavu dadde Duxdu Mletačkomu
Tòse zgoddi Ratta od Candije
Kad na svitu bihu Mejdançxije .
Sokolaje porrodila Majka
Po imenu Miglkovichia Marka
Smiglianichiem glave odsiczasce
Po Kotarù Turke razgogniasce.
Kobbi Sella i Varosce bile
Tako kaxu Kotarskignie Vile
Turke siçe Mlado Robje voddi
Plino gonnì Druxinu Slobodi.
Junacziga ù Pismi spomigniu s
Na Sobetím kada vino piju
IÙ kollu ghizdave divojke
Kotarskignie a i Erczegovke.
Na glasuje Durut A rambassa
Od Kotara lipa Dika nassa .
Jerje s' Turczim vazda bojak bija
- I dvadeset glava odsikao.
Fàli gniegga Kotarska kraina w
Dalmaczija i Erczegovina
Jerje Duruş silni Junak bijo
Na Mejdane Turkom , izlazcio .
Evvo Bratte silla i Junaka
Od Kotara Moçivune Vuka 24
i Krainuje Tursků porrobijo
Devedeset glàvà odsikao ,
Nebijasce Junaka xeschiega
49U 'svoj vojsczi Duxda Mletaçkoga .
Takò kaxù Mletaçka Gospoda .
I dellije Slavnoga Naroda.
acts
Bagtiak Vuçe silni Junak bisce
Virruj Pobre zlatno Perro pisce
, Po Kotaru . Tarke razgognjasce
. Terjim ruse glave odsiczasce .
Vojevasce Ratta od Candije
Mallo , posli Beça i morije
S Pobratimom Smiglianich Illijom
1 z Vitezom Iankovich - Stojanom ,
Zmije bihu i Urenovichi
Vitezoyi kanno Zrinovichi
i Capetani Kotarske kraine
1.Serdari Ratta od Gandije ..
Kotaresu ravne porrobili
Jersu taddá kraiseniczi bili na
Dosta rùsì glàvà odsikosce
I liepa Robja dovedosce Blog
Pjeva Staracz Matkovich Jovana
1 Junaka silna od Mejdana
Jer Vitexki bisce Vojevao
Gliute ranne Turkom zadavao .
Neo

Nebijasce Boja xestokoga salita
Ni Mejdana Pobre Junackoga
Brez Viteza Matkovich Iovana
I delije Jankovich Stojana.
Ioscmi kaxe zmaja ognienoga
Capetana Pobre od Tisnoga
Po imenu sillu Andriassa
A Plemenom od Perinovichia .
om
Pisma drugà od Kotarskii Vitezova , koji Turske glave odsiczasce Ratta Bečkoga.
TIKotaru Vitezka Darxavo
Od Starinne gnizdo sokolovo
Tisi Majka silleni Junàkà 1102
Koji brane krunnu od Mlecàkàe bi
Poglavitè kaxem Vitezove pas
Najparvoga Jankovich Stojana
Gliutu zmiju Lava xestokoga
Kavalira Duxda Mletačkogazyta
Koga slavi Lika i karbava o I zatoga Kotarani slave
Slavna Bosna vitexka Darxava
Dalmaczija i Erczegovina in
Kossarichia lipa Banovina .
Ier neosta Sella ni Varossa
Koje nije ogniem saxegaossa
Vechie neghje u godini Dànày
Svojom Sabgliom on odsige glàvà
To Svidoçe Duxdeve Dukale
Svitla krila od zlata Medaglie
A zatizim Pisme, i Popivke
Kojenose od gniega pivaju.
Jer porrobi Liku i karbavu
Bosnu zemgliu i Erczegovinu
Vechse taki nerodi Delija
U 'kotaru ni okolo gniega .
Ponnosise Vranna ù kotaru
Jer porrodi zmiju od dvj glave
Po imenu Franu Mirçetichia
I Viteza kanno Jankovichia
Na mejdanje Turke pozivao
I gniove glave odsiczao
Krainuje Turskú porrobijo
I trideset glavà odsikao .
U ’Kotaru kaxu Bukoviczu
Koja roddi sivoga sokola
Po imenu Miglkovich Simunay .
Od kotara na glasu Serdara.
Koji cesto na vojsku igiasce
Plino gonni Robje dovogiasce
Na Mejdanje Turkom izlazijo
Britku sabgliu karvcze napoijo , os
Josc viteza kaxu od kotara
Po imenu Tintor Barjaktara
Tintor bisce Netjak Jankovichia
Silni Junak sarcza Kraglievichia . 3
Kad na Mejdan Turkom izlazasce
Nagniem zlatno krilo trepechiasce
Siçe Turke nemorese viscè IM
Boglì Junak od Stojana bisce.
Alje Tintor Ludo poghinuo
igt
Koji çesto u Çettu igiasce
. I Junačke glåve odsiczasce
On porrodi zmiju od Mejdans
Po imenu Martin Capetana . .
i Junaçkije Martin Vojevao
Gliutè ranne Turkom zadavao
Neçudise Pobratime milli
Jersu tadda na kraini blli :
Pod Gabelom u Neretvi mutnoj
Na dvadessèt igliàdà Turràkà
Sam uddarr) ter izgubi glavu .
Alli evo zmaja ognihnoga
Po imenu Klarcza od novoga
Silni Junak i Delija bisce
Po kotaru Turke razgagniasce ,
Terjim rùsè odsièczà glave
Jerje bijo Junak glassoviti
Mejdançxija Pobre silloviti ,
Sokolati kaxem od kotara
Po imenu Ressiczu Serdara
Od bijela Grada Zemunika
Poznajega karbava i Lika.
Jerje Tursků zemgliu porrobijo
Svitlu sabgliu Karvcze nepoijo
To svidoçe Starczi od kotara
I dellije Otmanovich Czarra .
Porrodisé silnì Mejdanxija
U ’ Kotaru Ghilima Andria
Na Mejdanje Turkom izlazijo
- I gniove glave odsiçzao .
On Kadse jednom Vojske sastadosce
Pod Gabelom Turskà i karstijanska
Prija neghse onne uddarrisce
Tursko Momce vice brez pristanka.
Nijel' koga porrodila Majka
Od sve vojske Duxda Mletačkoga
Dami igge na mejdan Junački
Na srid Poglià dasse ogledamo.
Nikko Sniemu izzach nesmigiasce
Neggo Vitex Ghilima Andria
Sedla kognia prija bila danka
Nu posluscaj silnoga Junaka.
Kognia bije ÇizmamiMamuzam
Samur kalpak nad oççi namice
Od Bedreje Sabgliu povadijo
Turçinuje glavu odsikao.
Na glasusu dva silna Junaka
od Skradina Grada bijeloga
Dva Junaka dva Pavassovichia
Marko jedan a Millovan drughi,
Obba bihu kotarski kogniczi
I duxdevi na glasu Vojniczi
Obba Turske glave odsiczasce
· I Czarrevu zemgliu porrobisce
Vojvodesu i Serdari bili
Gospodstvosu na sabgli dobili
Bihu
192
Bihu onni silè inejdançxije
Velikoga ra tta od mo
Ratta rije
morije
Trechien josc kaxem vojnika
Trechiegati
Koji bisce od skradina Dika
Po imenu Lachiu z Dubravicza
Bojegase Sva Czarreva Dicza
Sur à gorri gnima zasidasce
Sam iz gorrè nagnie uddarrasce
• Kanno Vuçe û bijele ovcze
Teriim růse odsiczàsce glave.
Zapjevasce iz goriczè Vjele
Junak bisee Vlaichi Mijovile
Vellikoga Ratra od Candije
A za gnime Beca i morije
U ' Czetini na Trigliu ravnomu
Slavu daje Duxdu Mletačkomu
Na mejdanje Turkom izlazijo
I Junačke glave odsiczao.
Imadisce snagu Sampsunoyu 329
Opposctenī Vojsku Principovu
Kadse s' Turczim Mijo umechiasce
Odmetnutmu nikko nemogasce .
Prija neggo Kamen uzzimascelte
Snijuchise Turkom bessigiasce
Daj tà Pigliak poturicze jedna
Koga dixesc ti na ramme jedva.
I od tadse Piglichi prozvasce . . Dvije zmije gliute pogubilo
Svi od gniega koji izzagiosce ve
Obiçaije taki u kraini
Das nezove nikko po starini
Posłì toggà onje vojevao
Pod Barjakom Duxda Mletaçkoga
Alje junak Glavu izgubijo
od Morije Ratta xestokoga.
Svitlà sabglia pokraicza Serdarah
Po imenu Pançxe od Kotara
Turskeseje karveze napoila
Maykaga je pod sabgliom rodila.
Kada Pançxa na vojsku igiasce
Vazda Turske glave odsiczàsce
Tako kaxu Mladi kraiscniczi
Od Kotara Pisczi i Kogniczi.
Sokò bisce vuce Perissichiu
Silni vitez kanno Smiglianichiu
O ’n na Mejdan Turkom izlazasce
Terjim růse glàve odsìczàsce.
Al posluscaj Draghi Pobratime
săto uççinnì Bartulacih Sime
Silni Serdar od Zadra bijasce
Ter popoli Turke prisiczasce .
Çuo jessam gdi starczi bessidè
Da onakè sabgłiè nebijasce
Ni Desnicze texxè ù junaka
U ' Svem Zadru ni okolo gnega.
Ah Moj Boxxe plemenita daraju
Dva Serdara kaxu od Kotara
Eva Pokrajcza dva orla karstasca
Giukku jedno Milosava druggò ,
Vitexkisu obba voevalier
Svitle sabglie karvcze napoili
o Obba bihu silne Mejdangkij
e da'!
Ognenoga Ratta od Morije MFA
Dva viteza porodisce Majke 1981
. Gliute zmnije i silne junakes .
! Po imenu Boxu Miglkovichiar
I Smogjiana Mlada Smiglianichia ;
Koji bihu na glasu kogniczi
A duxdevi po izbor vojniczi
Svussu Tursku zemgliu porrobili
' :. I Tarràkà dosta pogubili. ! ?
Novi Grade ù Kotaru ravnu
bo Od starinne gnizdo sokolo
U ’ tebise zmije porrodisce 30
92 Koji Czarru punno dodijasce.
all Jedan bisce Tomma sinovcichiu
Silni vitez kanno Jankovichiuve .
Drughì bisce Bandarich Ivicza
Pomoglaga marija Divicza .
Jer vitexki jessu vojevali
Josc i ruse glave odsiczaliresor ?
Bihu dika Kotarske kraine
I junaczi Pobre od starinne.
Trechi bisce zmaje od dvi glave
Ostrich Luka Serdar od Novoga
Junaçkije Luka voevao na siol.
Josc i Turske glave odsiczao ;
rave
Na Mejdanu posetenamu Majka
Mejdançxiju Tabakovich Muju in
! I delliju Main Bugliumbassu. Á
Naglasuje Medo Miglkovichiu ,
I Dellija Bajo Mitrovichiuso
Jer obadva glave odsiczasce
Plino gonne Robje poffatasce.
Mitrovichje na Mejdan odijo
I Mejdane Turkom zadobijoona 's
! Miglkovichje silni kognik bijo za
Po Kotaru Turke razgonijo . .
Punno fale zmaja od Kotara
Po imenu Vojavich Serdara iste
Jer u Tursku zemgliu odlazasce
Turke siçe Robje dovogiasce ,
! • Vellikoga Ratta od Morije
Tako kaxu starczi od kraine
A najvechie Kotarczi junaczi
Virruj Pobre jer nelaxu starczi.
Nekichiaje vitexko kollino
U 'Kotaru od starinne bilo
Od gnegase sivi soko roddj
.. Po imenu Nekichiu Anton
Icon e ,
Koji Turkom jadde zadavasce
I gniove glave odsiczasce
Bisce junak ratta od Morije
Tako kaxu starczi od kraine.
Ej delijo Zrilichiu Nikola
Tvoja svitla sabglia demisckignia
Turskeseje karvcze napoila
Mletačkoga Duxda proslavila
Tebbe. Fale Mladi kraisct niczi
Pazara e
Od Kotara do Novoghh Pazara Jer
 Jer neosta Sella nj Varosca 530
Koga nisi ognem saxegào.
Turke siçe vidde Jurjevichiu0 930
A ů vrime ratta od Morijela
Opposcteni Duxda Mletačkoga
Niscta Magne Jovichiu Jvesckoushun
Silni junak od kotara raynas y
Na vojsczije Jovich ostarrijo o
Svitlu sabgliu karveze napoijo .
Vitez bisce Řaspovich Don Viskool
Od liepa Sella Sukossana ilsibo V
Sivi soko i delija bisce a23160
Vellìkoga ratta od Morije ,
Prid junaczim na vojsku igiasce
Robje fattà glave odsiczascens
S' Pobratimom Jankovich stojanom
F z' delijom Smiglianich Smoglianom .
Ponnosise Sello Pakoschiane
Jer porrodl zmaja od dvi glave
Bakijase kuchiom zovijasceod
08 Pisma kako Kotarczi Issikosce Turke Ratta Beckoga .
K Gniggu piscè kuna Assanaga
A Basc ù kninu Gradu bijelomu
Terje 'scaglie Turkom od kraine
Vellaghichiu i Jelasckovichiu .
Ovvakoje kuna bessidijos
Na kraini moji sokolovi
Pokuppite vasce kraiscnike
Ter dogire Kninu bijelomu ,
Da igemo kotar porrobiti
I liepo Plino zapliniri
Vodichiemo vlaigne divojke
Xenichiemo vlaigniami Turke,
Lasnochiemo kotar porrobiti
Dosta lipa Plina zapliniti
Nije domma kotarski Serdàrà
Jankovichje ù Mlerke poscao ,
Miglkovichse bollom razbolijo . . . .
Moçivuna kognia izgubijo
A klanaczje ù svatte posao
Toie sluscà staracz Bugliumbassa :
Terje kuni tiho bessidijo
Ostanise kuna A ssanaga
Ostanise tarke niz kotare ,
Jersam nochias çudan san viddijo
Daje stojan doscà iz Mlecàkà
Klanacz junak od Ghizdavi svátà
· Miglkovichje bollak pribolijo
Moçivuna kognia dobavijo
À Mircerich Ruku izligijo .
Nusse progi sille i tarçagnia
Ter nesardi Mladi kotarànà .
Vellì gnemu kuna Assanaga
Strascivicze Bugliubassa care
Akko nesmisc tarçat niz kotare
A tih poggi z' Bullom ù Omare,
193
Kruto Turske glave odsiczasce.
Nebbi nigdi Boja ni Mejdana
Brez Bakije silnoga junaka
To svidoçè Duxdeve Dukale
Svitla krila od zlata kolajne. ar
Roddi Majka iz goriczè vuka . 9
Terse zvasse Pelaichiu luka
Malakanje vojevat poceo
Svă çetiri po izbor kognikacijos
Pivaj Pobre junaçkaje dikas
Alje luka Mlagian poghinuo 32
Visse Kgnina Grada bijeloga.
Ej vitexe Pletikossa Marko
Od Pascmana nasce suncze xarko
Velletisi glàvà odsikao HS
Ormanìcza Turski potopijo .
Tisi dika Arvatski vojnika
To svidoçi karbava i Lika w
Gospodstvosi na sabgli dobijo
A nisiga za Novcze kupijo . . .
Isctom onni takkò bessidechi
- U ' tah dobba dvi zmije Czarreve .
Vellaghichiu i Jelasckovichiu
Svakki voddl po trista kognika.
Tollikoji kuna sakuppijo .
Ter oddosce dolli ù korare ,
Barzo ravni kotar porrobisce ,
Od Nadinà do Grada Skradina . "
Poffatasce Momke i divojke
I kotarske zaplinisce ovcze
Pakse zdravi natragh poyrarisce
Pivajuchi kogne igrajuchi ? ,
Kadsu bili na otres Vodiczu
Silni Turczi kogne odsidosce : :
Po livadi terji izvezasce , . .
cese
Okko vodè uxinat poçese . :
Alje Turkom losca srichia bila .
Za gnimamse potos otisnula
Od kotara geriri Serdara ,
A okogni setiri Alaja . . : :
Uzzè stojan tri najboglia druga ,
Po imenu lukaçinovichia
I Jovana Zlokuchiarevickiai
Gliutu zmiju vidda Rosamçichia .
Nechie junak da çeka druxine
Vech za Turczim ù potjru targe
A za gnime tri druga gnegova
Trì junaka tri barzo kognìka. i
Turski Suxgni kogne provogiahu
Kogne voddè niz kotar gledahu
Maglovito pogle ugledasce i
Kroz magluse mallo nazirasce .
Jankovichia krilo pozlachieno .
Dimu Pobre za kalpakom siva
Kanno Mugnia iz gusta oblaka
Sadchiese Cutti
N
jauk od Turraka .
Me
Megiuseje Robje bessidilo
· Blaggo nami evvonam stojana niin
D ' Daleko kogne razvodimo
Jankovichiu pùte otvorimo. ..
Toje Çullo Turskò Momçe mlado
Ter®zavika tanko glasovito .
Zlu uxinu Turczi uxinalis
Prispi vammi Stojan na uxinu . .
Kada gnega razumisce Turczi ,
Skogiscese na noghe junacke
Na svezane kogne uzjauju
Smetoscese kanno i xádkalovin '
Utà dobba Jankovich Stojane
I gnegova tri barzokognika
Od bedricze sabglie povadisce
Siku onni po ocresu Turke.
U tà dobba ostàlì Serdàri . .
I junaczi od Kotara ravna
Potirrasce Turke kraiscnike
Uz vissoke od otressa strane.
Scest stotina glavà odsikosce
Do bijele kule od zeceva .
Slidii Pisma Moçivune Vuka.
DAlla Magla od Nabba do zemglie
I Kroz tú maglu Turska vojskaproge
Priko Karke priko yodè ladne
Ter otrigge ù Kotare ravne.
Kadsu doscli Turczi u Kotare
Porrobisce czarque i otàre
S' Paramentam kogne Pokrivaju :
A S 'kalexim rujno vino piju .
Muoghè Turczi glave odsikosce
A josc vechie Robja zarobisce .
Uffatisce seku Miglkovichia
I sayissu Bratra Jankovichia .
A kad ravni Kotar Porrobisce - - !
Svisse zdravo natragh povrarisce
Pivajuchi i popivajuchi i Moçivuna izzage iz Grada ,
Uz Kotare kogne -igrajuchi.
Govorijo Atlaghichiu Bexxe
Uddovicze seko Miglkovichià
Kadasisse -prija udayala
Jesl' oyliko syacoyà immala ?
Velli gnemu seka Miglkovichia
Virra moja Atlaghichiu Bexxe
Kadasamse prija udavala ,
Nebijasce ovliko svatová.
All -bisce pobogli junaka
Punno bogli od tvoji Turraka
A boglimse nadam poogianom
Bichie tisno tebbi i svatovom
Malenoje vrime postajalo
Glas dopade Jankovich Stojanu
Zloga sijo i vino popijo
Smiglianichiem ù Zadru bilomu.
Kotar ravni Turczi porrobisce
Otrescejim Plino zapligneno ... .
I sve Mlado Robje zarobglieno
Utekosce tri zmije Czarreve ; 3 . po
Vellaghichiu i Jela kovichiura
I nevira kuna Assanaga
Uge ragnen vessellamu majka.
Kadsu doscli Kuinu bijclomu
Vellà gnima Saracz Bughiumbassa
Dobro dascli Turczł kraiscniczi
Goniteli Plino iz Kotara ,
Nossiteli glave od junakà
Voditeli dosta divojaka
Darujtemi jednu Robigniczu ve
Da oxenim sina uscina .
Almu vell Jelaçkovich Mujo
Zloti Plino a gorrè divojke
; - Kotarani Turke issikose
* Terjim glave g 'Zadru .odnessosce,
Nakitisce od Zadra Bedene
Rusiin glavam nasci kraiscnika
Bogh ubijo kunu ,Assanagu
Kojinasje na zlo nametnuo .
Savissuti Bratta odvedosce ;
Angeliju seku Miglkovichia ;
Druggò Robje nibrojase neznany
Razorisce czarque i otare ,
Odnessosce srebarne kalexe . .
Paramentam kogne pokrivaju ,
A kalexim rujno vino piju i
Kadje stojan riçi razumijo
Uddarrise rukom po kollinu ..
Pak zavika izzasvega glasa . it
Kognia slugo da od Bogga nagesc
Dok Serdari kogne ossedlasce ,
Moçivuna kognia uzjahuje Jos
Dok Serdari kogne uzjascisce
Dok Serdari izzascti izgrada
Moçivuna kod Babina duba
Dok Serdari kod Babina duba
Moçivuna dostignuo Turke ,
Dok Serdari Turke dostigosce
Moçivuna glave odsiczasce
Ter' odsiçe sedamdeset glàvà
Na otresu starom razboisetu
Allimuje Josca srichia bila
Jerga bisce Puscka udarrila
U zlo misto u çello juna,ko
Martav vuce czarnoj zemgli padde.
Lipogaje Stojan osvetijo
I gnegovi Kotarczi junaczi
Jer Czarrevu vojsku issikosce
Na otressu starom razboisctu .
Onda bilo sadse spomignialo
Koga nije da krua nejide
Piso

olid isete & Doog in
Pisma od Meje Durutovichia , i Kotarcza Stipurinovichia .
S8600
Aliose Durutovich Mejo
r Pod udbinom pod bijelin Gradom
Di sluscaju Turczi udbignani
Ovakoje mejo bissidijo .
Od kadasam voevat poceo
Dvakrat jessam tarça nizkotare
A kadasam parvi put tarçao
Ja pogubi Bojadinovichia .
I odvedo gnegova kognicza S & DO
Da takoga arra
ni: ucz nejma ithi
ima
Kad origio druggom ů Kotare
Ja pogubi Diklichia Jagnos sa
ossa
Odnesomu svietlo oruxje
Da takoga uturçina nije
I gnegovo krilo pozlachieno
Kojenoje ù Mleczì Kovano .
A evvovam tvardú : virru dajem
Xegnen nisam nitchiuse xeniti
Dokle trechiom Kotar neporrobim
Ter itrechie neodsieçm glave.
Kaxu :menni u Kotaru ravnom
Bile dvore Stipurinovichia
U ' gnegaie iuna çka oddora
Daje také u Kotaru neima.
Jase junak mislim oxeniti
Pod odorom Stjpurinovichia
Pod Jarakom Diklicich lagnossa
Na kogniczu Bojadinovichia ' s
Setoje reka porrekase nije none
Kúppi Mejo Túrke ud ignane
Kraijscnike po izbor junake
Ter ottige dolli ù Kotare
Vasje ravni Kotar porobijo
Basc do dvora Stipurinovichia 501
Alli gnega porobit nemoxe
De Pisma kako Jankovich Rozbi Ormus Passu na Graovu : Ot:
Rinus Passa padde na Graovo
U kraj zvizde studene vodicze
Okko gnega Pisczi i Kogniczi
Sve po izbor kraisniczi Turczi.
Misliose Pässa Ormus Passaann icds
Kodálichie na kojuli stranu
Alchie pochi Kotar porrobitior
Al Zagorje do signega mora.
Sve mislio na jednu smislijo
Zareçese Kotar 'porrobiti
Toje çulla vila Planinkignia
Possestima Jankovich Stojana
Prija zorre bisce urrannila
Stojánaje Pobro dozivala
Zloga leggà Stojko Pobratime
Padde Pássa: na Graovo ravno .
Zaklignese zlátnim Buzdohanom
Josc i svojom sabgliom okovanom
Dachie Kotar ravni porrobiti
195
Taste — Ft ន។
se !
De bogota
Jer bijahu tvardo sagragenite si
Ottolemse Turczi podigoscer10
Uz Kotare Robje povedosce
Zagnimamse digosce Kotarczi 30
I pridgnima Stipurinovichiu . lv
Ter tiraju Turke udbignane
Kadaliji blizu dostigoscenia si
Mechiejse Stipurinovichium
Iz Kubura i mali Puscaka. A
Iz varchiese Durrutovich Mejo pot .
Ter dozivglie Stipurinovichiar
Nemechise vlaski govedaru
Dami koga neobrannis druga .
Velli gnemu Stipurinovichiu :
Stam pocekai Bosanski sliyaru " ) .
9 Vidichiemo koje bogli junak
Nisi meni danas utekao u vid
Kadje Mejo gnega razumijo
Naoçije saruk namaknuo REVOL
A Bojnoje kopje polloxijo vhod
Megiu usci dobru kogniu syomu . .
Nagnegaje Mejo uddarijo s
Allimuje lasca srichia bila da
Uddariga Stipurinovichiusa on
Zbojním Kopjem u çello junacko ; ;
Martav Mejó pod kognicza padde
Vaddi sabgliu Stipurinovichiu 13
Termur rusu odsie e glavu ,
Nabojnoje kopje natakao . asb
Terje martyoj glavi bessidjo me -
Ochieslise oxeniti Meio to
Pod odorom Stipurinovichia
Pod oruxjem Dikliçich jagnossa
Na kogniczu Bojadinovichia .
delos
I odsichi rùsù glavu tvoja bo
Kadje stojan vilu razumijo s
Prija zorre bisse urranijo
Kuppi Vojsku po Kotaru ravnu
Dvi igliade bisce sakuppijo .
Sve po izbor piscacz i kognikà .
Povedeji uz Kotare ravne
Ter ortigge Passu pozdraviti
Zdravo stojan na Graovo doge
Pakse Fatrà Tičeva Planine. 2013
Onde dobre kogne odsidosce
A kadali mallo pocinusce
Zdruxinomse Stojan svitovasce
Kakochiese uddriti na Túrke
Velli gnemu Smjglianich Smogliane
Kavalitu Jankovich Stojane
Da tih ochiesc menne posluscati
Jabi tvoju razredijo Vojsku.
Odgovara Stojan Kavalire. Vir
Na
196
Virra moja smiglianich Serdáre
Naredbuchiu tvoju obsluxitja
setogod recesc tochiu uççiniti.
Kadje Smoglian gnegga razumijo
Stojanaje lipo svitovao
Da igemo gorrom na okolo
Okrenimo od udbine Grada.
Savichiemo bijele sarruke
Igrachiemo kogne vitezove
Niz Graovo kanno . Passalije
Turskuchiemo pismu zapivati..
Kad saruke Turczi ugledaju
Rechie onni dassu udbignani bres
I prid gnima dizdar odudbine !
Terchiemoij pod maç okrenuti
Kadje stojan gnega razumijo
Smiglianichia bisce posluscaoi
Otriggiosce gorrom na okolo
Okrenusce od udbine Grada
Savijahu bijele saruke
Za igrasce kogne niz Graovo
Zapiyasce Turske davorijed
Podvikuju kanno Pascalije.
Dallekoji Turczi ugledali
Tersu Passi onni govorili
Dobra srichia nasc cestiti Passa
Evvo nami Turrak udbignana.
I prid gnima dizdar od udbine.
Kadje Passa glase razumijo
On prid çador bisce izscetao
Da doçeka Turke ubdignane
I dizdara od udbine Grada.
Spassom bisce kovac
Tawevich- mujo
Izpod Live ruke pogledao
Ter poznade kognia Jankovichia
Pakie Passi mujo bessidijo ..
Slidii Pisma Dujasa Babielia . aitung
Aje tebi posluscati Pobre
Seto govore Turczi kraisniczi
Mi niposto xivit nemoremo
Od zuluma Babichia Dujasa . .
Zaplinam ovcze i volove
Poffatanam momke idivoike:
Pogubinam naiboglie Junake
Xeschie zmije u kotaru nije . ,
Niel koga porodila majka
Da pogubih Babichia Dujasa
Toje çuo Chiurlich Asanaga
Silni junak od Obrovcza Gradà.
On nemoxe sarczu odoliti
Vech ossedla dobra kogna svoga
Ter otige do Novoga Grada
Sobom voddi mlada Barjaktara .
Il i koga srița illi stizza
On svakoga zadujasa pita
Kad u ' Novi Assanaga doge
Od Novoga pita Kapetana.
Pobratime Novski Capetane
Billi Menni umijo kazati
Zlati pomoch à goreti bilo
Nije onnò dizdar od udbine
Vechje onno Jankovich stojane
I kotarczi po izbor junaczi. ATT
Kadje Passa glase razumijo bio
Zaupijo Svoga çuadara
Kogna kmenni virna slugo moja
Etto na nas Jankovich stojana
Viknu Telar po vojszci Passinoj
Svak na noghe i na dobre kogne
Danaschiemo ludo izghinuti
Od Serdara Jankovich Stojana , v
Kadli viddi Stojan kavalire
Dasse bihu domislili Turczi
Baczi saruk na travu zelenu os.
, Samur kalpak na occi namire e
Pak povadì sabgliu okovana
I polloxì bòjno kopje svoje
; Ter polleti kanna sokkò sivi
A zagnime mladi kotarani . St .
Umiscase ù vojsku Passinu hrane a
. Sise Turke i desnom i livom
Barzo Turczi bila Plechia dasce
Uzgraovo Poglie pobigosce,
Tirrajui mladi kotarani
Terjim ruse odsiezaju glaveob slia
A najvechie Jankovich Stojane
I dellija Smiglianich Smogliane.
S
Tu nebisce Mlada Kraisnika OL - .
, Koji Turske neodsiçe glave
Jedni potri jedni po cetiri albos
Sam Jankovich dvajesti çetiri.
Za Passoms e bisse ottiskao
Alga Stojan stignut nemogasce
Jere podgnim dobar kogn biasce .
Ter ute e veselamu gliuba. ver jov
stavb.O zid
Za nascega silna.zulumçara
Po imenu Babichia Dujasa .
Velli gnemu Novski Kapetane
Pobratime Chiurlich Asanaga
Tichiesc nachi Babichia Dujasa
Izpod ladne vode Banichievcza
Di on orrè Poglie izpod vode
Ter brez straha kolik daje svoje
Nebojise Czarra ni Czesara :
Ni Turrakà od ravna kotara .
Kad to cuo Chiurlich Asanaga A
Toje gnemu punno drago bilo
Ter otige niztoh Poglie ravno
I naodì Babichia Dujasa . 37
Pakje gnemu turre bessidilo
Zulum care Babichiu Duiase
Uicu nate Turczi i kauri
Tvoja silfa danasje dospila .
Ostav volle ter oddi na mejdan
Da vidimo koje bogli junak DE
Velli gnemu Babichiu Dujase
Poçekăime jedna poturicze.
Dok

Dok izarnem volle navrata sunt
Sluxichiute kolikoti drago 30
Udujasa sabgle nebjasceve)
Vech dozivglje Boghichia Ivana
K 'menni sura Boghichiu Ivane
Donesimi britku sabgliu tvoju
I prijaje na mejdanu bila
Terje Turske glave odsiczala .
Kadje Boghich gnega razumio
Donesemu sabgliu od Mejdana
Kadse dujas sabglie dobavijo
Slidii Pisma' od. Vitezovoud. Sibeniscki.
Chibenice Gnizdo sokolovo
D U ’kraj signia Mora savieno
U 'tebise legu sokolichi
Vitozovi kanno Ugrigichi,
· Kolluneli Alaj Barjaktari
Capetani i mladi Serdari
Koji Turskù zemgliu porrubisce
I Gradove bile osvojisce.
Trikrat nate Turczi uddarrasce
Scibenice Sjajno ogledalo
Osvojitte nigda nemogosce
Vech pod tobbòm kruto izghibosce.
Punno slavè tuoje vjtezove
Scibenice kgnighe Bruxonove
Jerte onni snaxno obranisce
Svitlè sabglie karvcze nèpojisce
Jedan bisce Draganichiu Frane : • Neggo vitez kossirichiu karsto
Drughì vjerez Divnich Daniele
Dva Plemichia dva Arvachianina
Tò svidogi Bruson latinine.
Dokazuje Dobrovichia Marka
Simunichia i Sixgorovichia
Tri sokola i silna junaka
Trì Pleichia sacza Jankovichia.
Josc i mnoghe drughe vitezove
Bruxom Pohre Po imenu zove
Koji Tursku Vojsku doçekasce
Grad branisce glave odsiczasce.
Pjevaj Pobre junasckaje dika
Sve dellije Grada Scibenika
Kossirichia po imenu zvana .
Od kolina Erczega Stipana .
Onse Stipan imenom zovisce
Kolluneo prid vojniczim bisce
A na sluxbi kraglia Franczuckoga Na 1574
Bisce Scipe sarcza junackoga.
Posetenoje vazda vojevao
I junačke glave odsiczao
Slavichiese uvik od vojnika
Jerje biho dika Scibenika.
Druggogati josc kaxem viteza
Melchiora kossirichìa kneza
Silni junak bisce od Mejdana
Kad dvorasce Massimiliana
Kollunelje od kognikà bijo
I punnokrat Turke pridobijo
o .
dan .
S Turçinomse bisce uddario
Turçinuje losca srichia bila
Dujasmuje glavu odsikao
? Al dolerih silni Barjaktare
Da Pogubih Babichia dujasa
I gnemuje losca srichia bila
Pogubiga Babichiu dujase
Scgnega Skidde sabglia okovanu
Kojanose i danas nahodi
U Babichia dvoru bijelomu.
Tè svidoçè gniegove Diplome
Kojemuje Czessar darrovao .
Na glasuje Mejdançxija biho
Po imenu kossirrichiu Miho
Jerje sabgliu karycze napoijo
I krainu Turskù porrobijo.
Kadse jednom vojscke uddarrisce
U ' toj vojsczi i kossirich bisce
Ter posice silnoga junaka
Na Mejdanu poscrenamu Majka.
I drughisu bili vitezovi
Od ovvoga kollina knexovi
Koji vazda stavno vojevasce
I posetegnie Duxdu uççinnisce. .
Ko obràni kasteo bijeli
U ' Varpogiczu visce Scibenika
I gniegovi Mladi kraiscniczi ?
Ko osvoji gvardù Rakitniczu
Neggo vitez kossirichiu Miho
Al poghibe pokojnaniu Dusca .
Sikuch Mlade po kastelu Turke.
Al posluscaj draghi Pobratime
Koji nossis ed junaka imme
Dati kaxem silnoga vojnika i
Od bijela grada Scibenika ,
Po imenu Mandussichia Vuka
U ’ kogaje od Mejdanu Ruka
Svuje Tursku zemgliu porrobijo
I stotinu glàvà odsikao .
Gniega fale latinska Gospoda
I junaczi slavnoga Naroda
Jer bihasce vuçe Mandussichiu ,
Silni junak kanno kraglievichiu .
Bisce Serdar Sandichiu Jovane
Vellikoga Ratta od Candije
Prid junaczim na vojsku igiase
Cesto Tursku glave odsiczasce.
Serdarstvoje naboju dobibijo
A nijega za novcze kupijo
Tò svidocè Pisme i Popivke
Od Jovana kojese pivaju .
Roddì Majka sedam sokólichià
Sedam Bratje sedam omeglichia
Koji Tursku zemgliu porrobisce
I Mejdane mnoghe zadobisce. .
N 3
198
Al posluscaj, draghi Pobratime
Sito uççinnii Foskul Generale
Kada ovvà Bratja izghibosce
Branech krunnu, Duxda Mletaskoga .
Zove Majku sedam Omeglichià .
Terjoj Bane bisce bessidijo
Dostojnasi çasti i Posetegnia
Jersi, Majka sedam vitezovà ,
Koji svoje glave pogubiscesa
Vojujuchi i Bojak bijuchi
Turke sikuch Robglie fattajuchi
I na mejdan çesto izlazechi
Pak skiduje Parsten z' desne Ruke,
Terga daje Majczi Omeglichia
Skidde Chiurak od skerieta tanka
Zeogarnù . Majku Omeglichia,
Mechie Ruke ù xep od dolame
Vaddì Bane od zlata dukate
Terji daje Majczi Omeglichia
Takò kaxu starczi od kraine.
Nu posluscaj moj milli Brajene
seto uççinni Scarrichiu czyiane,
Od bijela Grada Scibenika za
Silnì Vitez i junascka dika ;
Krainuje Turskù porrobijo .
Kraiscnike Turke ustrascio
Serdar bisce Ratta od Morije to
Kadno bihu syuda Mejdançxije.
On podixe mlade Kraiscnike door
Dvi igliade po izbor junaka
Ter oțigge do Udbine Grada
Da porrobih Sella i Varrosce ;
Sritoscega Turczi kraiscniczi
Sedam igliad Czarrevi delija
Ter na gniega Skladno uddarrisce
Alje Turkom losca, srichia bila ,
Jerji razbi Sarrichiu czvijane
Terjim ruse glave odsiczasce, the
Osta martwi igliadu Turràkà
Pet stotina i vechie suxagnia . . Od Knignànà Turski Vitezoka
Roddi Majka golema junaka
Po imenu Jurissich Mijata
Koji Turka vitexki issice
Na Varbniku nixxe Knina Grada.
Junaçkije Vazda Vojevao
Cesto Turske glave odsiczao
Kadga jednom Turczi potirrasce
On utteççe kognìu i kogniku
Na srid Pogliu brez Vitezą kognia,
Pivaj Pobre junaçkaje dika
Dellijuti kaxem i vojnika
Po imenu Lugovichia Marka
Od bijela Scibenika Grada
Junak bisce glave odsiczasce
A u vrime rata od Morije
Cesto Marko ù çettu igiasce
I od Livna Robje doyogiasce.
Kotar fali Jankovich savissu
A Scibenik Berovich Barissu .
Jer obduglie gesto odnosasce
A junacke glave, odsiczasce. Pri
A kadase vojske uddarrisce
Na Graovu Pogliu scirokomiri
| Çetirije glave odsikao
"Svitlu sabgliu karrcze naipoijp ... ?
Al poslusca , Draghi Pobratime ,
sito govori Bruxon latinine
Punno fali mlada Parchiichia ,
Na oruxju . Bana Zrinovichia .
3 Scibenikje branit pomogao
Vitexkije Svuda Vojevao obica
Josc i Turs ke glav e odsi czao
Ognenoga Ratta od Candije ,
Na glasuje Rakitich Jovane
. I dellija Babacich Simune stro
Junaçkisu : obba vojevali
Obba Turske glave odsiczali. si
Ovvò bihu silne Mejdançxije
Xestokoga Ratta od Morie
Cesta onni na Mejdan igiahur
.
I'Mejdane Turkom odnosahu .
Zmija bisce Popovich dragojla
Zagorj
si
Tako kaxa Vila od a
Jerje Tursku zemgliu porrobijo
Svoju sabgliu karvcze napoijo . ..
Gniega slave po svitu junaczi
I liepe Pisme i Popivke
Kojinose po svitu pivaju
Od Viteza Popovich Dragojle,
I ovoje lipa dika nasca . 2 - -
Po imenù Gulin Arambassad
Od bijela Grada Scibenika den
Terie i sad slavi od vojnika ,
Jer Tursku zemgliu , odlazasce
Plino gonni Robglie dovogiasce ,
Josc ì rùse odsiczàsce glave in
I zatoga kraiscniczi slave . T
Al poghibe od junaka dika
Na Danilu visce Scibenika
Kraiscnika po izbor junakà.
Dokazuju Markovinovichia
Terga slave kanno Kraglievichia
Od Malena Sella Mandaline ,
On bihasce junak od Starinne ;
Smandussichiem Turke razgogniasce
Terjim ruse glave odsiczasce
Vellikoga ratta od Candije
Kad na svitu bihu Mejdançxije. .is
Al datije Pobre posluscati n
seto govori Duxde Mleçanine
Po imenu Errizzo Vitexe
Od Candie Ratta ognienoga.
Punno falì dya millà Brajena
Dva Vukxichia Mandalignianina
Juru jedno , a Ivana druggo
Da Vitexki jessu vojevali ,
Josc i Turske glave odsiczalish a
Na pocetku ratta od Candije
Alli obba jessu poghinuli.De la
Brac
 Mierackoga , vo
Branech krunnu Daxda MIELASAUSA Kojinoje mnoggo volevao tay 199.
Koj gnima darròvà Dukale I Svoja sabgliu karvcze napoijo
I gniovim poslidgnim à Vike tas I poggubbi silnoga junaka
Da nevinne Posla. Principova Vellikoga Begga od Skradina.
Oda. Bilo
Vech scetaju Kanno i Gospoda. Sivi Soko Laborovich Ive
Pivajuse Pisme i popiyke Krainuje Turskú porrobijo
Od junaka Bogherich Simuna Kninu Gradu vrata zatvorijo
Ovvò bisce silni Mejdançxija i Mnoghè ruse glave odsíkao
Xestokoga ratta od Candije . Joseti kaxem moj milli brajene
Krainuje Tursku porrobijo Gliuta zmiju Dadich Mijovila
Mnoghè ruse glave odšikao Od ghizdava Sella Mandaline
Al poghibe sa Turczim bojak bijuch: Junak bisce ratta od Candije.
Ej Dellijo pokojnati dusca . Smandussichiem ù getta igiasce
Kada Turczi naglo uddarrisce Turke sice Robje dovožiasce
Ter Scibenik bili obsidosce I uffatih zmaja xestokoga
Pakcevichi junaczi bijahu , Po imenu Begh Filipovichia .
Jurisc çinne glave odsiczahu. Odnesemu Divan Kabaniczu
Toh svidoçè. Duxdeve Dukale I ostalu gniegovu odoru
Koje gnima darrovao blsce A Begaje Mijo darrovao
Akkolimi Pobre nevirujesc Prisvitlomu Banu Generalu . ,
Pogi setiti Lascgniechieti bitti. Dokazujo vidda Seralichia
Scibeniçe krilo Principovo Od Varosca mlada Arambassus
U ' kraj mora gnizdo Sokolovo: : Da sjunaczim ù çettu igiasce
U ' tebbise rodisce junaczi Ter Vitexki Turke razgogniasce..
Vitezovi kanno i Ungarczi. Kada jednom ù Robiju poge
Jedan bisce Blaxevich Barissa Ter zaplinii orcze i vollove
A drughije Rajçevich Filipe Za gnimese Turczi otiskosce
Obba ruse glave odsiczasce Alje gnima Losca Srechia bila . .
Cesto Tursko Robje dovodisce. Docekaje inlagian Arambasca
Roddi Majka silnoga junaka U ' bussii ù gorri zelenoj
U ' srid bila Grada Scibenika Iz Bussije uddarrì na Turke
Po imenu Matu Marivichia Sve issige nikko neutece .
I Viteza kanno Ugriçichia ,,24
Slidi kratko Govoregnie od Sella : Bossigline, Kojese Sada zove Primoschiene
oliti Cavocesto , kako bih Naseglieno od Boscgniakà dolli. Imenovani. . .
NTA 1386. dogïosce iz Bosne gliadi koji slidè Gospodi Scibeniskoi , molechji , daji ù gnie
IV voj namiste darxavi, i bihu gliubeznivo od Gospode primglieni , i namischieni ù 'misti
gorri recenomu: Bosiglini, sada Primostene zuano.. Imena koji taddà iz Bosne dogiosce jescu .
ovvn.
Radoslav Pladoevich .. Joso . Viddovich .
Czvitan Pribislavich . Gargur Purkevich .
Stoissa Poznanovich . Radovan Zosiçích , prozvan Silbassa ..
Mathe. Pakovich . Vule Veseglkovich .
Mirko Jurislavich . . Radovan Valisevich .
Ivan Zdainovich . Radoslav Radmanich .
Bogdan Stanicich . Krano Vidaevich .
Radak Pragossevich . Ursan Radoslavich .
Jovan Kosmatich . Ivan Jursich .
Petar Ercegovich . Radag! Pribislavich.. . '.
Ovvih receno Sello nasellisce , kada iz pod kraglia Bosanskoga ù Scibeniscku darxavu : dobia
gosce , i odgnise razrodisce mnoghe kuchie q i vitezovi na oruxju punno: snaxni, koji , i kada,
Turczi: Bosnu , i Dalmaciju osvojisce g. scgnimamse bisce , glave odşiczasce , * Vitexkise tako
podnisce , da gniovo Sello nebbih Turkom nigda podloxno. Od ovvizi Plemená mnoghesu , sada
Kuchie u Primostenu , kojizim : poslii dogiosce i drughè Kuchie , ter jedno Sello uççinnisce ,
i Svisse sada zovu: Primostenczi , ù istomu Sellu naodise Pleme Jurichia , veliko . i Gospodsko
ad : Starine ,, od kogase porrodisce. ù stàrà vrimena Vojvode , Kolluneli , Generali , josc i Ma--
M4. rescia - -
 200
resciali od vojskę Francexke , kakose sctije į gniovim kartam , kojese ú istim nahode , takom
ger i ù Kuchiam Gospode şcibenicke. Bihu ù proscastà vrimena punno Bogati , i Moguchi
immaduchimnostvo vellik ) Zemaglia i Kuchià , ne samo u Sellim , neggoli i à Gradu Sci
beniku , iz koga Grada jessu Starinnom , allise sada vidde s ostalim izjednaçeni, a od togga
uzrok bih silla Turskà, Ratti i svake tughe i nevoglie..
Slidi. Pisma od Boscgniakd Gorri Immenovani.
T Zlerilo jatto Sokalòvà Pragoscevich immenom Radaka
1 Iz daleka od Bosne ponosne Devetoga Kosmatich Jovana
Doletisce k 'moru Principovu Gliutu zmiju od Bosanski strànd.
Ter paddosce visce Scibenika ; Dessetise Purkevich zovisce
I savisce Gnizdo Sokolovo · Gargur gniemu lipo, imme bisce
K ' kraj Signia mora Primostena I ostale Kazachiu Junake .
Kadalijim Tichi narestosce Sokolove immenom Boscgniake ,
Gliurim zmijam punno. dodijasce. Koji taddà k ' moru pobigosca.
Nije onnò jatto Sokolova Bosanskoga kraglia odbigosce
Vech Bosanski kitta vitezova ; Jedan bisce Vesegļkovich Vule.
Koji k ' Signiu moru dolerisce A drughije Zoricichiu . Rade
U ' kraj mora Sello nasellisce. Radmanichse trechi zovijasce
Jedan bisce iz Gorricze lave Radoslavmu Karsnò imme bisce
Pribislavich immenom Czvitane Cetvartije Valiçevich Rado
A Radoslav druggom imme bisce Pětih bisce Vidaevich krano.
Pladoevich Kuchiomse zovisce, Joseti kaxem scestoga junaka
Poznanovich trechije Stoisca . Od Starinne Viteza Boscgniaka. ,
Kako kaxe vila od Omissa Radoslavich immenom Ursana
Çetvartije Pakovichiu Marho I sedmoga Jursichià Jovana
A petije Jurislavich . Mirko Pribislayich Osmi junak bisce
Scesti bisce Stanicich Bogdane ! Terse Radagl immenom zovisce
Zdainovich Sedmije Jovane Ovvo bihù Starinom Boscgniaczi
Ovvi Bosnu zemgliu odbigosce A sadase zovu Primostenczi.
Joseti kaxem osmoga junaka
Slidi Pisma Druggà od Vitezova Primos & enski , kakko Júnaçki Vojvasces
i Turske odsiczasce Glave , Ratta od Candije , i. Morije .
TUrichiaje Pleme glassovito Dixxe vojsku Bosanski Vezire
Kaxem tebbi Bratte Stanovito Ter porrobi zemgliu Dalmaciju
Od gniegasu bili Generali Igge naprid kʼmoru Principovu
Kolluneli i mladi Serdari: Da porrobì Sello Primostene,
Latinskise Jurini zovihu.. Almu velli Omer Mamutaga
Koji Svuda slavno vojevasce Neod' rammo millì Gospodare ,
I Gradové bile uzzimasce Jersam Çuo od Amiçxe moga .
A jedanje i Marescial bijo Daje onnò Sello Vilovito
Od sve vojske kragtia Francezkoga. I prijasu Turczi dolazili.
Vitexkije vazda vojevao Alga nisu osvojiti mogli.
I sielne vojske razbijao Jersu ù gniem Vitezoyi bili
Toje dika Slovinski, vojnika , Tersu vazda Tarke pridobili
A najvechie Grade Scibenika . I prid gnima trì silna junaka . . .
Drughì bisce Jurich Daniele Kojinose neboje Tarràkà..
Od Duxdeve vojske Collunele Jedan bišce mlagian Capetane .
Po Levantu . onjë vojevao Po imenu Radmìnich Ursané
Svoju sabg liu karvczę napoijo . Drughì bisce Kosmarich Stoissa
Trechi bisce Jurichiu Gargure A trechije Radessih Bogdane.
Silni junak Ratta od Candije . . . Ovvì svoje Sello obranisce
U ' Çetruje junak odlaxijo Dosta Turski glàvà odsikosce
Josc i Turske glave odsiczão j . Rodiscese od gnih Vitezovi
I pogubi zmajå ognenoga Tersu sada siyi Sokolovi.
Po imenu Ametovich Imbru I . Kadje Passa gniega razumijo
Na oruxju silnoga junaka Na Primosten nije uddariijo
U ” Boraji iz pod Vitregniaka. Vech . porrobi sve Karscno Zagorje
Al posluscaj Draghi Pobratime Pakse vrati u Bosnu ponosnu .
Sitose zgoddì ratta od Candije Junak bisce Karstulovich Mate
Sil

Silni vojnik mlada kollunela :
Viskovichia od Perasra Grada
Kavalira Duxda Mletačkoga .
Vitexkije Mate vojevao
Çetarnajest glàvà odsikao
Tõ' Svidocii i starro i mlado
A najvechi? Viskovich vitexe.
Kad Candiju Turczi podsidosce ,
Ter gragiani jurisc uççinisce . '
Tuse nage Marinovich Jako
Od mallena Sella Primostena . !
Mnoghè Turskè òn odsìçe glave
TÒ Svidocii od Candiſe Bane
I josсbiji vechie odsikao
Da nebudè taddà poghinuo .
Dellijuti kaxem od Mejdana . .
Czvitanovich immenom Stipana .
Vojevasce glave odsiczasce
Pod Barjakom Bana Malteskoga ,
I poggubbi zmaja ognienoga
Allibassu Reis Capetana
Koji bisce silni Mejdançxija
Desno krilo Czarra' Çestitoga.
Munich Marko gliutà zinija bisce
I Barjaktar ratta od Morije
Trije Turske glave odšikao
Pod Tribigniem Gradom na kraini.
Çetvartoga Mussu Barjaktara
Blizu Štocza bijeloga Grada
Alli Marka Turczi uffatisce
Pisma kako Poghibe Silni Junak Gulin Arambassa , i Marko Supuk.
Od kadaje postala kraina
Nije vechia xalost u igniena
Seto à svetacz na velliki Perak
Kad poghibe Gulin Arambassa ,
Na Danilū visce Scibenika
Koji bisce od junaka dika
Britka sabglia Duxda Mletaçkoga
Od. Candije Ratta xestokoga.
Segnim poghibe Supukovich Marko :
Od Turraka Kninski Vitezová
Nebbi Marko tadda poghinuo
Vech poghibe junak za drugoga
Basc za Zetta Laborovich Franck
S Turçinomse bisce uffarijo
Alje Turre Frani podijalo
Pakje svoga Suru dozivao
Kºmenni Sura Supukovich Marko.
'vvochjuti danas poghinuti
Na Danilu Pogliu scirrokomu
Turskomeje momçe izmorilo
Cinimise nadvladachie mene.
Kadje Marko Zetta razumijo
od Bredeje sabgliu povadijo
· Na Turçina jurisc uççinijo
Rusumuje glavu odsikao.
Pak pobixe niz Danilo ravno
Za gniim tarçu Kninski vitezovi
Kadalisu dostignuli Marka
Desniczumu odsikosce ruku .
Padde ruka na travu zelenu
osce 207
dsikkosc
Termu rusu glavvuu oodsi e . ,
Vojevasce Radichiu Stipane : :
Š! Viskovichiem po Signiemu moru .
Namiraji namirila bisce
A na Scambek Tursko daryo bojno ,
U ' Scambeksv T'urski uskoçili
. Aramije pod Maç okrenuli
Vitexkise Stipe podnosasce
Po Scambeku Turke prisiczasce . .
Svitlà sabglia Volichia Tomasa
Turskeseje karvcze napojila
Vojujuchi i božak bijuchi
Pod Barjakom Fenza Collunela . "
Ossam Turskì on odsiçe glàvà ..
Virruj Pobre silni kognik bisce
To Svidoçe starczi od kraine
A najvechie Fence kollunele .
Josti kaxem trì Axdae gliute
Trì Brajena trì Bliznakovichia
, Svatri Turskè glàve odsiczahu .
Po moriji kada vojevahu .
Joseti Pobre jedno Çuddo kaxem .
Podixese Osman ·Capetane
Ter porrobi Xirje Sello mallo
Pak zaveze k ' Sellu Primosctenu ,
Alli neddå ni gledati nase
Jerga Brànì Volichiu Stipane
I dellija Mirkovichiu Mare
A najvechie Mugnichių Don Lovre
I ù Ruczi golla britka chiorda
Nekti scemu odsiczati glavu
Vechsu gniemu bessidili Turczi ;
Ej Supuce Vridnį Kaurine
Alli vollisc dare posicemo
Al ragniena Kninu povedemo
Terchiesc dati zase dugovagnie .
Govorijo Supukovich Marko
Setovam Drago Kninski Vitezovi
Akostemi i odsikli ruku ,
Joscje moja na Ramenu glava
Dobar jessam dati zase Blago. '
To govori okosebe gleda : . ;
Nebil junak kudgod utrekao
; Jermu Tiva zdrava ruka bisce
Kojom darxi od uzlè Dixdume.
Pak okrènù dobra kogna svoga
I pobixe Gradù Scibeniku
Za gnim targu od Knina Levente
Alli Marka stignut nemogahu. .
Evvo Pobre Markove nesrichie : :
Jerre gniega Dobar kogn nanese
Na bijele od Daniła stine i
Ter uddarrii kognicz prikovrata ;
Ragnien Marko padde pod kognicza
U ' rà dobba kninski vitezovi
Terga svega na sabglie raznisce
Ej delijo pokojnati dusca ,
Vellerisi Turrak pogubijo
S ' Pobratimom Galinovich Franom
202
Plaçů Franu Gospoda latinska .
: : I kraina Pobre Scibeniçka.
A Supuka Bratja i drusina . .
· Pisma od Grada Knina i gniegovi Vitezova ..
T Ninu Grade gnizdo Sokolovo :
N Na kraini karvava kossuglio
Mnoghetisi razvilijo majke
I sestricze u czarno zavijo .
U ' tebise Bani porrodisce
Prija neghte Turczi osvojisce
U ’ tebisu i Biskupi stali
I dohuyne naredbe davali.
Kninu Grade nasca lipa diko
U ' tebbise porrodih Marcinko ;
Gliutih zmaje na kraini Bane
Koji mnogge odnese Mejdane.
Kad na kogniu tarçasce Marcinko :
Uttechimu nemogasce nikko
S ' Vitezovim kadse oskakasce
Doskoçitmu nikko nemogasce..
I ' sadasu Stupi od kamena ,
Ussagena ù starah vrimena
Tersu sada Skakaliscta zvana
Po imenu Marcinkovich Bana. .
Kninu Grade gnizdo Sokolovo
Na vissokoj Stini savijeno:
Pod tobomje karvcza prolivena
Od Turrakah ù starah , vrimena ,
Alse mallo magnia prolivasce
Kadno Corner tebbe uzzimasce
Jerte branech izghibosce Turczi
Juriso - cinnech ; Duxdevi junaczi...
Tih porrodih : sive Sokolove
Mletačkoga Duxda vitezove
Koji biju silneh Mejdançxije .
Od Candije ratta i morije.. . ,
Jedan bisce mlagiàn Capecane
Po imenu Mitar Sinobade
Çesto junak na vojsku, igiasce -
Robbih Tarska Sella i Varosce. .
Nebbih nigdi boja ni Mejdana
Brez viteza Mitra Sinobada ,
Cesto : Tarske glave odsiczasce
Od Glàmoça Robglie dovogiasce .
Gniemu Duxde Martvu plachiú daje:
Svitlo Perje od zlata Medaglie
Nekamujė dika i poffala
Prid Gospodom Turskom i Latinskom
Drughi bisce mlagian kavalire .
Po imenu Sinobad Ivane . I júnaczi nascega : vrimena . .
Koji cesto na vojsku igiasce .
I na kogniu Turke razgogniasce . .
Kanno orrah -bile Labutove ,
Kanno sokò ,male Golubove
On :bijele okarvavi ruke
Sikuch mlade kraišcnike Turke.
Ko pridobih Passu Akazula :
Na.Graovu pogliu scirrokomu :
Sva kraina i gorgnia i dojgnia ,
. . Jersu bili na glasu junaczi
Vitezovi kanno i Kotarczi.. ...
Neggo vitez Sinobad Jovane:
I gnegovi kraiscniczimladi.
Ko uffatih silnoga junaka
Po imenu Makrem Komaniu :
Uffatiga Sinobad Ivane
Od kraine Kninske kavalire.
Ko uppalih kulu à Bilaju
I ù kuli dvista vitezova
Sve. Turraka po izbor junaka:
Neggo vitez Sinobad Ivane..
Ko pogubih Pakvich Ibraima
Gliutuh ziniju na glasu delliju
Pogubiga Ive Sinobade:
Uppalimu kulu i dvorove.
Ko porrobih Livno do. Majdana
Josc i Majdan à Bosni ponosnoj
Porrobiga Ive Sinobade .
I gniegovi mladi kraiscniczi.
Ko pod Signem glave odsiczasce .
Kadno gnega Corner uzzimasce :
Odsieczasce Ive Sinobade
Silnih junak na glasu Serdare..
Za, gniegovo velliko junastvo
Duxde gnemu dadde kavalirstvo
· Zlatno krilo od zlata medaglie .
Ravna poglia zelene livade..
Kaxu starczi zmiju od dvih glave
Terga punno spomigniu i fale
Po imenu mlada Ugrinichia
Mjelovana sarcza, Jankovichia ,.
Od Kossova Poglia Ghizdavoga
A darxave Knina bijeloga :
• S ' Nakichiemje na vojsku od dlijo
Turke sikkà Robglie dovodijo .. .
On ortije do Glamoca Grada
I possiçe dva Turçina mlada
Barjaktara i druga gnegova
Dvi Axdaje dva zmaja ognena.
Kning, Grada Majko od junaka ,
Kojinose neboje Turràkà
U ' tebise zmijë porrodisce
Koji Tursku zemgliú porrobisce..
Jedan bisce Simnichiu Serdare
Junasckoga rodda i Plemena
Spomigniuga: sve dellije stare
Posčtenoje i on voevao
S ' Pobratimom ; knexevich Nikolom :
Voevasce ratta Malenoga
Mallenoga alli xestokoga . ,
Silnih junak Karabua, bisce
Po imenu Jovan Arambassa .
Od darxave Knina bijeloga
A ù , vrime ratta Malenoga ,
Vice . .

Vitex kije Jovan voëvao sam
Josc i Turske glave odsiczac Store
Nebijasce boja ni Mejdana
Brez Jovana silna kapetana , si
Prominale vissoka Planina
Blizu Grada bijeloga Knina tisti
Na gnoj stoje i litti oblaczi
Pod gnom Pobre na glasu junaczi.
Jedan bisce Xepinovick Marko Tek
Gliutih zmaje od cetiri glaves
Kanno vitez Sibignianin Janko
I zatoga svi junaczi slave:
Bisce Marko krilo Jankovichia
Silnih kognich Sarcza Kraglievichia
Illi Turke sritrah illi stizzaho
On svakoga napolli prissiczah .
Pedessetje possikà Turràkào vels .
Sedamnajest samo glàmocànà Hisbol 1
Desnjczamu bisce od Mejdana:
Joscti kaxem dva smaja ognena
Od Promine dva milla Brajena
Dva Brajena dva Valiçiichia
Marka jedno mlada Juru druggð.
Posctenosu obba voevali
Turke Sikli Robie dovodili
Al poghibe Valicichiu Marko
Pod Glamocem s Turczim bojak bijuch .
Lipogaje Jure osvetijo s Pod Barjakom Ungarske kraglicze
Trije Turske glave, odsikaon 3 Veresije Rimske Czessariczekoa
Na srid Liyna Poglia scirrokoga
Tri junaka i sva tri kognika ,
On possiçe Turudichia Begga ? Kragliczamu dadde Collanelstvo
O Glåmoça Grada bijeloga
Osvoimu kognia i odoru
Mur dolamu Chiurak od Skerleta ,
Svitle Toke Pucza pozlachiena
U 'Bijelu dvoru Juriscimu 23825
Pod Prominom vissokom Planinom .
Slidi Pisma od Vitezova Darniscki , i Zagorski. * .
Radse bilih kod Poglia Petrova
u U ' gniemuse dicza Principova
Sagragenje na tvardu kamenu
Terse zove Darnisc po imemenu .
U ' gnemuse goje sokolovi
Kraiscniczi mladi vitezovi.
Koji Turskoj silli odollisce
Kad na Darnisc onni dolazisce
Dellijeti kaxem po imenu
Odkojise spomenuti mogu
Najparvoga Nakich Matijasca
Bisce dika i poffala nasca .
A za gnime Nakichia Martina
Matijiasca Bratta rogenoga 1955
Obba bihu Turske karvolije .
Xestokoga ratta od Morije.
Svu krainu Tursku porrobisce
Mnoghe ruse glave odsikosce
20
Dellijuti kaxem od Nejdana
Po imenu Mirkovich Gargura
2 Krainuje Tursku porrobijo
Sedam rusih glava odsikaos
1 I poggubih silnoga Gavranas
od Glamoça mladá Barjaktara
Blizu ravna Poglia Bilajskoga
Od Morije ratta vellikogas2
I sadmuse Odora naodi
20 U 'bijelu dvoru Mirkovichia s'T
Svitla sabglia Ceverdan srebarn
2 Duggah Puscka i Buzdoan Perni. A
Junak bisce Bilussichiu Perre t
I òn Turkom zadavasce ranne1
Postenoje Petar voevao moto
Britku sabgliu karveze napojo.
Kada nasce Turczi potirrascet ur
Pod Gabelom ognem izgorila
On possìce silno ga junaka
Koji nascu vojsku razgognasce.
Strah zadade svoj vojsczi Czarrèvoj
II Oslobodi vojsku -Principovu
Svuje vojsku natragh okrenuo 04
Junasckije Turke potirrao. TER
Punno slave od Knina Czarglienka
Koji sada xestok bojak bijee
Svitlom krunnom kragliem od Pruscije.
Czarglienkovich vitexki vojuje i
U srid ravne zemglie Germanie .
Za gniegovo vellikò Junasctvo
Akko budde joster poxiviti ?
Onchie barzo i General biti.
Xivi Petre punno godin dana
Desniczaje tvoja od Mejdana
Spomenise Starcza Mjelovana
I gniegova Pobre Radovana.
1 . Na stotine suxgne dôvogiahu
: Pusto Plino brez broja gögniafu. .
Ej Darniscu gnizdo sokolovo
'Na kraini krilo Principovo
U ' tebbise gliutih ' zmaje roddih
Po imenu Radnichiu Gargure ,.
Gliutà zmija silnih Mejdançxija
Barzih kognik i xestoki vojnik
Koji Turkom na Mejdan igiasce
Terjim ruse glave odsiczasce .
Kada Radnich igiasce na vojsku
Nagnem slatno trepechiasce krilo
Vijāscele Mejdançxì kossuglia
Sva od xure svile sakrojena;
Koju nikko nossiti nesmide
Izvan zmije silna Mejdançxije
Koji Turke na Mejdan pozivglie
Oi pozivglie ollise ozzivglie.
Kabe
 2014
Kadse jednom vojske uddarrisce fille
Nasrid Poglia Turska ikarstjánska
U ' toj vojsczi Radnich Gargo bisce
Sice Turke nemorese visce. teksa
Alga bisce srichia namirila
Niscto srichia , a nisto nesrichia
Na krilasca silna Mejdançxiju
Na gnemuje Mejdançxi kossuglia .
Z brijetkimse sabgliam uddarrisce
Terse onni tescko izranisce
Radnichiuje losca srichia bila
A Turçinu gorrah i jadnija .
Radnichiaje Turçin uddarrao
Termu obraz bisce prisaikao
Radnich gnemu i obraz i glavu
Josc desniczu ruku pri Ramenu.
Poslih togga boja xestokoga s Slavichiese Gliuticza uvike .
Odde Radnich gdvoru bijelomu
Od srebraje obraz sakovao
.. I vitexki pod gnim voevao.
Duxde gnemu dadde za junasetyo
Od Darnissa Grada kavalirstvo
Joschau daje Grosse i dukate
Ravnà Poglia zelene livade
I pravoje jerge zadobijo .
Letih soko od Karlovcza Grada
Ter Darnissu paddah na Bedene va
Branih Pobre gnizdo sokolovo i boss
Kod Petrova Poglia Savijenio
Nije onno sokó tizza siva
Vechje onnoh zmaje od dvi glave
Po imenu Butkovich Andria
Silnih vitez na glasu dellija ;
Koji Turkom na mejdan igiasce
Na Mejdanu glave odsiczasce
Tose zgoddih rata od morije
Kadno svuda bihu Mejdançxije. si
Za junasctvo steççe kavalirstvo hoa
Svitlo krilo od zlata kolajne os
I çitluke u Pogliu Petrovu
Jer bragnasce Krụnnu Principovu.
Ponnosise gnizdo sokolovo
Kod Petrova Poglia savijeno
Jer porrodih Mlada Collunela ,
Kavalira Nakichia Gargura ,
Koji Turke pod Maç okreschiasce
Po Petrovu Pogliu razgognasce
Kanno sokko bile golubove
Marki yuçe po Planinam ocze.
Opposedenih Duxda Mletaçkoga isso
A ù vrime Ratta Mallenoga
K ’ Liynu Gradu cesto odlazasce
Robglie fattah Glave odsiczasce.
U ' zagorju gliute zmije kaxu
Dva Radnichia od 'Sella Sitnoga
Koji Turkom ranne zadadosce
Igniove glave odsiczasce .
Jednom Mijo lipo imme bisce
Armandase pridivkom zovisce
On issige pod glamoçem Turke
Ter Junacke okarvavih Ruke tv
Drughì bisce Jure Barjaktare t
Toh svidoçe sve' dellije stare tota
Vitexkije Jure voevao za
Svitlu sabgliu karvcze napoijo .
Radnichisu rodda junasckoga
113 Krunnu Brane Duxda Mletačkoga
Takko kaxu starczi od zagorja
1 Od Petrova Poglia i ogorjalo rankos
Josc delliju kaxu od Mejdana
Od Zagorja Gliuticzu Bogdania
Gliutih zinaje od zagoria bisce
Na Mejdanu glave odsiczasce .
Vellikoga ratta od Candije
Nebijasce takogh Mejdançxije
Od gnegase pivaju popivke se
T: Roddih Majka zmaja i Junaka i
U zagorju Despota collaka
Desnarquje ruka odsigena r
Bojak bijuch s'Czarrevim delijam .
Kada junak na vojsku igiasce
On possige petnajest Turraka
? Kraiscniká po izbor junakà ,
Kadse jednom vojske sastadosce
do Na srid livna Poglia vellikoga
Vice Junak iz vojske Czarreve :
Ter dozivglie ù vojsku duxdevu.
Nijel koga perrodila Majka
Dam ' izzage na mejdan junasckim
Svi junaczi Mukom zamuknusce
Alli nekti Matase Stipane.
Vechse skaçe na noghe junascket
Po vojsczije kogne izbirao
Zase kognia nachi nemogasce
Vech sejsanu Xutcza pod samarom .
Lipogaje Stipe ossedlao
Terga igrah uz Poglie niz Pogle
Vellih gnemu Jankovich Stojane
Ei dellijo Matase Stipane ,
Nuder uzmimojega Putaglia
Jerchies’ ludo izgubiti glavu
,
Alli junak zato i nehaje
Vech polletih uz togh Poglie ravno ,
Suproch gnemu Turçin Mejdançxija
Terse z'britkim sabgliam uddarisce
Alli Matas bogli junak bisce
Turçinnuje glavo odsikao .
Ej dellijo Mandarichiu Pavle
,
Od zagorja junascke darxave
Junaczite spomigniu i slave
Jersi Turske odsiczao glave .
Kad Vargliku Turczi porrobisce
Ter liepo Robje odvedosce
Doçekaji Manddarichiu Pavle
Po I
U' bussiji
u gorri zelenoj. dodo
i Na Turkeie jurisc uççinnijo hot
Po gorrijePavTurke
odsirastir
l e gaola
I
1 : Mnoghè ve
Pavlee odsieggee glave Same
 Sammo svoji sedam vitezovah . sioT
Otteh Turkom Rubje zarobglieno i
I liepo Plino zapligneno M
Tose zgoddih ratta mallenoga
Po karstjane punno nasrichnoga . 50
Radichiaje vitexko kollinode
U ' Zagorju punno punnosito ogia
Jer porrodih sive sokolove aiuoT
Na oruxju silne vitezove. tegeeta
Radich Petar jedanse žovisce iddog
Silnih scare Pridivkomse pisce
Virexkije scare vojevao state
S' Jankovichiem Turke issikao . dov
On pogubih Amet zulümçara TU
A uffatih Mussu zekiichiab 0902
Oczumuje odsikao glavu u o
I poghubih saraj Bazsich Alu . IA
Ko pogubi sillu Memed Aguona
I delliju Tursulovich Ibru i
I uffattih Ciolaka Ameta. .
Neggo Radich sare od zagorija .
Kad Jankovich razbi Orus Passu
U ' toj vojscki bijasce dellija
Rostiset TISSERI
ole m found Parva pisma od Vitezova Signski.obho
203 12
Igniu Grade zlatni Buzdohanel !A
Od starinè Janaçki Mejdane bim
U ' Czetini Gnizdo sokolovo onsilbM
Koga gledà okko Principovo. V
U ' tebise lègù sokolovi X S TANI
Czetigniani mladi Vitezovi
Koji Turkom ranne zadadosce i v M
I rusejim glave odsiczasce
Po imenu Kaxem kraiscnike aig sel A
Czerigniane Pjescze i Kognikes1
Najparvoga Garcich Don Ivana
Od Czetine ravne Kavalira .
Koji Tarkom na Mejdan igiasce
Terjim rusè glave odsìczascens
Krainuje Turskù porrobijo
Robje fattà Plino dogonijo .
Drugogati ja kaxem Junaka
s » Svu priliku Vojevode Janka
Po imenu Boxu Vuckovichiata
Britku Sabgliu Marka kraglievichia
Koga falè Latinska Gospodar svepizo
I dellije slavnoga Naroda ivo
Jer Junacke glave odsiczascere
Turskò Robie çesto dovogiasce
Alli evvo zmaja xestokogar
Koji slàvì Duxda Mletackoga
Po imenu zecza Vu kovichiavoy
U Junasctvu Vuka Brankovichia
Tirrà Turke i Passu Klisckoga suga
Od Morije ratta xestokoga seot
Mnoghe Turke bisce pogubijo
I ù Passi kopje ullomijo biva T
U ' ge ragnien pakje bessidijo buvo !
Kaxitemi millà Bratjo moja
Po imenu Radichiu Ilija so iftaal
Iz Zagorja od suoga doc . iva
UI Junasckise Hille podnosasce poivota
S ' Jankovichiem glave odsicza ce .
Nebih nigdi boja ni Mejdànà vido
Brez Radichia Petra i Illije, 91
, Joscmi kaxu Boxu zoriçichia sido
Terga fale kanno ugriçichiau
S 'Jankovichiem ni vojsku igiasce
Turke siçe Robje dovogiasce.io
Necudise Pobratime Millisz 14
! Junaczisu zoriqichi bilis ,9
Xestokoga ratra od Candije !
Mallo poslih Beça i Morije.
Petrovoje Poglie ponosito cost
Jer porrodi zmije od Mejdana iso
Dva Matichia dva milli brajena
s a
U ' Petrovu Pogliu odgojena su
Koji Turske glave odsiczascev
f32 I Czarrevu zemgliu porrobisce - T
Jedan bisce knexe Nikoliczki sos0
A drughije Vitez Jerolime. 2
107 helt gradegooddo sudo wa
3 5221 Iyon T
absicista ifol
do A b ster 8 m sbs
Kojà onnò delija bijascen . U
setono menne s' kopjem udarasce,
Vellè gniemu Vitezovi Turczi Ho
Onno bisce Vuckovichiu zece or
Kojinote skopijem uddarrasce
I vitexke'glave odsiczasce.
Velli Passa neludujte Turczi go '
IST Nije onnò po imenu zece 298
Vechiè Marki iz Goricze vuge via
Koji Turke kraiscnike ruçe .
Signiu Grade majko od Junakà
je , aby 5 Tì porrodì silnoga kognika
Surich Franu zmaja od dvi glave
| Koji Turkom odnese Mejdane. A T
in I pogubì silnoga Dizdarà
Po imenu Glogiu Zulumgara erst
s À Koji zemgliu Duxdevu , robgljasce
I rusejim glave odsìczasce. pidózis ,
Alli evyo zmije i Junaka 20
: Koji mnoggò pogubi Turràkà il
Arambassa Cxankovich Nikola at
Imadisce sarcze od Sokolao s
Çesto Junak Prologh Prilichiasce
Turke siçe Robje dovogiascciate
I Krainuje Tursků porrobijo og
I od Livna Plino dogonio . ro
Signje bilì branit pomagao ?
I na Mejdan Turkom izlazijo
Xestokoga Boja nebijasce il
Brez Nikole çxanka Arambasce . 9200
Od gniegase pjevaju Popjevke
Kad ù kollu igraju Djevojke
Ol Goriczom zelenom putuju .
 206
Joscti kaxem Pobratime Draghi o
Dvi Axdaje od Czerine ravne
Bakovichia i Tomassevichia mol
Dva viteza dva sokoliçichia.Kel's
Obadvase od Junakà slave de
Jer vitexki odsiczasce glave.
Obranisce Gnizdo sokolovo !m
Dellijumi kaxù od Mejdana oinal 2
Po imenu Grabovcza Antuna hul
Na kraini silni Junak bisce. seibt 37
Principovo kako Perro , pisce. nl
Jer u Tursku zemgliu odlazasce 29 X
Skraiscniczim glave odsıczasće . M
Terga fale po svitu Junáczi lovos
Dalmatini i Turczi Boscgniaczi. 25
E Kada na Sign Turczi uddarisce el
Terga sa svì stranà obsidosce u S &to govorè Turczi kraiscniczia ox
Dva Lovrichia Jurisce Cigniahuo
Ter vitexki Turke razgögniahu
Otacz i sin rodda Junackoga obal
Sjkù Turke Ratta malenogab
Alli Pobre obba poghibosce
Ter vojevat onni pristadosce.
Ioseti Bratte jedno Caddo, kaxem sósti bo Obdan spaval obnoch kuppì vojsku
Kada na Sign uddarrisce Turczi .
U Graduse momce naogiasce
Ivan Gulich imenomse zvascewa
On na Turke često pogledasce alle
Topçibassi tiho govorasce our
Pusti menne Pobratime draghi
Da ja smiram ů vojsku Czarreyu
Topsijase nagniegh izdirasce 851 OY
Ter sardito gniemu govorasce
Bix ottolem Czetinski Çiobane av
Zatelisu scibbe i lumbarde. OX
57 bigreje
Bio sap Pisma Drugga od Signski Vitezova:
Suboficina
TT A ' xù Starczi Vidarinovichia o
N Terga fale kanno Zrinovichia 91
Jerje bijo Dika od Junàkà in
Kojinose neboje Turraka.I ON
Kraiscniczim ù Cettu igiasce eur I
Cesto Turskò Robje dovogiasce
Josc i bile okarvavi ruke til
Jerje Mnoghè pogubijo Turke. - 14
Mallo Tomma i spayasce Domma
Vech po Livnu igrà dobra Kognia :
Vojujuchi onje odrestao
Bojak bijach onje ostarijo . Duis
U ' Gzetini bisce Dika nasca bol
Po imenu Elek Arambassaa singi
Ovò bisce Zmija , od kraine
Virruj starczu bratte do istine
Onse - s' Cette nigda nevrachiasce
Da Turskoga Robba nevogiasce
Onse nigda neudarì s' Tarczim
Da Junácké neodsice glave.
Pano falè Juru Jurcevichia 10 TO
Toje Çuo Balbi Providure r e
Ter Topçiji bisce bessidijou T 10010
Pusti Momka nek u Turke smirà
Da akonam pogodi Vezyras 920 T
Od okaje Ivan pogledaoaneiro
I Lumbardi xivi ogagn dao sidibas
ol Lipo Gulich bisce pogodijo gadu
Topje Turski Zarnom zatvorijo .
Drugom smìrà Gulich Ivané zo VI
Pobbi jadne Turke Jagniçare sibel
Kudagodir s' okkom dopirasceintie
Na alaje Tarke razgogniasce.si
Vechse tak neroddi Topsija 2
U ' Turçina ni u : Latinina cugog 10
sito dellija Gulichju Ivanesti
Koji brani mlade Czetigniane, po
Al datije Bratte posluscati durigoq I
Nikko nammi vechie nedodijaabr
! Seto dellija Barçichiu Martine. I
Turski nossi a Turski govori das
Turski klagnia Vlascki Bogga mollis
Ter uhodì Sella i Gradove ou
I svu Vojsku Czarra Cestitoga.
Robbi Sella i Varosce bile
Akkonamga uffatiti Bogdan
Michiemoga na Mije derrati.. bo
Mallenoje vrime postajalo igitu
Na otoksu Turczi uddarili 190 X
I Martina xivá uffatili gl. saidsou
Evvo , bratte tughe i xalosti. 1943
Muççiscega trì,bijela danka t o
Terga xiva na mije odrisce iRun
Alse bisce lipo osvetijo na o
Jerje mnoghe Turke pogubijo .as
say not doi 183 Svibil
smetues 50
i abisit no 103
Kanno Mlada Xecza Vuckovichia :
Jerje scgnime ù Çettu odijo
Britku Šabgliu karvcze napoijo .
A rambassa bisce od Junakà 16ROZNI
Tursku zemgliu robbì, brez pristanka :
S 'kraiscniczim Robje doyogiasce
I liepo Plino dogogniásce. &
Posluscajte mladi Czetigniani so
Vitezovi kanno i Segniani
Davam kaxem .Zmiju i Junakat. 19 %
Koji dosta pòssiçe Tarràkà
Po imenu Juru Vukovichiasis
Na oruxjú Janka Mitrokichia link
Vojevaje Ratta malenogati o
Pod Barjakom Duxda Mletačkoga
. Signje bilì branit pomogao Te IT
Josc i Turske glave odsiczao 50
bo Daje Junak Vukovichiu Jure on
To svidoşii Balbi Providure. I
I ovoje Junak do istine 9 0
Gargur Pogliak od ravne Czerine
Svudje

Svudje Gargo Çettu Çettovao
Dosta Turski glavà odšikao .
Robbi zemgliu Czarra sillenoga
Pod Barjakom Duxda Mletaçkoga
Tako kaxu Czetinski Serdari
I gniovi mladi Barjaktari.
I Bekalo Frano Arambassame
Vitez bisce Terje dika nasca 18
Cesto Tursku zemgliu pohogiasce
Plino gonni Robje dovogiasce A
Syudje Frano Cettu çettovao
losc i Turske glave odsiczao
To svidoçì màlo i vellikoHOM
Nitse tomu suprotivi nikko. T A S ' vidoçichie josc i suncze xarko
I Odarglin silni Junak bisceba
A rambassa od Czetine ravne M
Svudje Junak Certu çettovao - T
Dosta Turski glàvà odsikao. ISU
Punnekratje Robje dovodijo Sy
sbbs I liepo Plino dogonijos
Takkò kaxu od Signia Serdari
Od kraine vitezovi Stàri. v. 612
Junaczisu i Bugliani bili
Capetanstvo na Sabgli dobili
Prid Junaczim Jersu Cettovali
Texke jadde Turkom zadayali. se
Krainusu Tursku porrobili do
Turke sikli Robje dovodilima
Sign bijeli branit pomogosce il
I Gradove bile uzzimasce.
Na glasuje Maretich Illija
Arambassa po izbor Delija OT
Krainuje Tursku porrobijo
Dosta Mlada Robja zarobijo ,
Signje bilì branic pomogao
Dosta jadda Turkom zadavaoot
Tako Kaxù od Czetine Starczi
Vjerra moja na glasu Junaczi.
Veichije Pleme glassovito
U ' Junasctvu punno ponnositos
Od gniegasu izzascli bilichi
U Czerini siyi sokolichi.
Kojin osu Cettu çertovali .
1 junascki svuda vojeva li
S ' kraistniczim Robje dovodili v
Gliutè Ranne Turkom zadavali,
Pomogosce osvojit Gradove
I pridobit Turke Vitezove
Alje jedan od gni poghibao
Petar Bilich Junak od Czerine,
Na glasuje Gusichiu Ivane
A rambassa od ravne Czetine
Jerje svuda Çettu Çettovao
S' czetignianim glave odsiczao.
Dellijesu od starine bili
I vladagne na sabgli dobili
Jer vitexki svuda vojevàsce
1 Junačke glave odsiczasce.
207
U ’Sunaka sliskovich krixana
. Desna ruka bisce od Mejdana
S'Junacinje ù çettu odijo
Turke sikà Robje dovodijo . orr .
Rosichisu Rodda Juna koga
A Krunnu brane Duxda Mletakoga
Vitexkisu onni vojevali
I krainu Turskù porrobili. ribos
Kaxu 'starczi Omarçenovichia 110
Terga fale kanno Vuckovichia
Jerje Junak glassoviti bijo s
Turke sikà Robje dovodijo. be
Bisce Junak i Bitugniacz Márkou
Posctenoje vazda vojevao u
Turke fatta Plino dogonio .
I possì e dva Silna Junakan
Koji bihu dika od Turràka
Omer Bassu i Druga gniegova
Kod bijela Atlaghichia dvora . The
Amet Aga silni junak bisce
Ter junacke glave odsiczasce
Alli osta i gniegova pusta si
Jerga ubbi Radmanovich jure . b
Akkolimi virrovati nechiesc
A tì pitaj Begga Vrebkovichia 9
Koji taddà ù boju bijasceu
Kad ù Grabu Turczi izghibosce.
Joseti kaxem Çiobana ovcara
Po imenu Jukichia Krixana
Sam bijasce kod bill ováczà e
Kad na gniega uddarrisce Turczi,
Alje Mom e sarcza Juna koga
Ter pogubl dva kognika mlada
og n Iz
iz svietle Puscke Talianke
me Iz vellike druggoga iz male
Pak útece postenamu majka.
Junaczisu i Bilancichi a ra
U 'Czetini kanno Bakovichi
Od Junáka bihů A rambasce
Porrobisce Sella i Varosce.
Svuda onni na vojsku igiahu
S' Kraisniczim glave odsıczàhù
Virruj ovo bratte do istine
Takko kaxù starczi od Czetine.
Akrap . Marko i on vitez bisce ob
Arambassa kako perro pisce
Kadagodir çette odlazisce
Prid Yunaczim vazda Marko bisce
Pili Sella i Varosce bile 0
Robje fattà Turkom jadde daje
Svissu takì Czetinski Glavari
Arambasse i mladi Serdari.2ote
Tò Sviito e Bani Genereli
A najvechie Balbi Providure
Kojinoje Sign Grad obranijo
S ' Kraiscniczim Bogga šaranijo .
Pise .
08
Pisma od Marka Chiurkovichiadin
. . .. ..
. .
poslusajte mladi Czetigniani Ter polletj kánno sokò siri
1 . Kako biju Turke i Çobani Da pogubi Chiurkovichia Marka.
Toje vassa dika i poffala . Alje gniemu bessidijo Marko
Poslujcajte nije ovò scàla . Nemoj Pobro nasarchiati name
Podixese jedna Çetta målà ! Skorosamse Puscke dobavijo .
Od Lievna 'Grada bijeloga ? Cinimise izdatime nechie . ?.*
Prid gniomejé Dizdarevich Aso Akkoteje rodila Turkignias y
Barjak nossi Aghichievich Ibro . A meneje Czecinka Vlagnia " D) -
Kadsu bili uz Prologh planinu Poggi 2 ' Boggom à negubi glave
Govorije Aghichievich Ibro " Moja Puscka za igru neznade.
Pobratime Dizdarevich ASO Alli Íbro zato i nehaje
Nisetomise losca srichia kaxe." ; Vech dolletà da pogubi Marka ' , :
Dunnu Vijar od Czerine ravne : : Marko Pusczi xivì oggagn daje
Barjakmise vije naopako . ? Ter uddarrì Mlada Barjaktara.
Boghche datti dachie dobro biti U ' Zlogaje misto uddarrijo o
Cinimise dachiu poghinuri Visce Barka ù Çello Junacko
Allimaje Aso bessidijo in Martav Junak °K ' Czarno zemglipadde
Strascivicze Aghieyićh Ibro is .. Muamedu svoju Dusçu dadde.
Akkó nesmisc s ' Vlassim bojah bitti Kad tò viddi Dizdarevich ' Aso
Nibiasce iz doma hoditi. . . On dollerì da pogubi Marka :
Kadje Ibro gniega razumijo i' ! Marko bisce sarcza Juna koga
Prid Junaczim igge neveseo Maloj Pusczi xìvì ogagn daje. .
Barzo Turczi Prologh prijezdisce Ter uddarrì Dizdarevich Asu
U ' Czerinu ravnu ullizosce . Pribi gniemu Ruku ù Ramenu
Namiraji namirila bisce Almu Smartné Ranne 'nezadade
Na Ciobana Chiurkovichja Marka Evvo Pobre vellikè nevoglie . -
Na sokola rodda Junačkoga ! ! Sasvii strànà Turczi obletisce . "
Bisce Marko kod bili ovacza . .. Chiurkoyichiu glavu odsikosce
Kadagaje Ibro ugledao Tose zgoddì Ratta malénoga
Bojno Kopje bisce poloxijo - Mallenoga alli xestokoga.
Slidii Trechia Pisma od Signia , i gnegovi Vitezdvd kako Doge Podagh
Saraschier Mustai Passa Sammo sto Igliadał Voiske.
Tosc nebisce zorra zabilila " Na Czecinu Turczi uddarrisce
Ni danicza licza pomolila Na kosinczu voddu pribrodisce
Zove Villa s' Prologa Planine Kad toh yiddih Vuckovichiu Boxe
Ditezove od ravne Czerine. . Sedlah kognia setogod prija moxe
Nanoghese mladi czetigniani nini Kanno soko uddarih na Turke
Jer spavate kanno i poklani , Ter junascke okarvavi ruke.'
Etto na vas vojska strahovità Scgnim bijasce trijest vitezová
Turska vojska punno sillovita. Kraiscnikà sivih sokolova
Stoh sgliadah Pissacz i kognikà , i Dvajest i scest glàvà odsikosce
Sve po izbor najboglì vojnika Pakse nátragh zdravi poyratisce , i
Prid onimamje silnih Mustaj Passa | Al nektisce dva silna junaka
Erczegovacz karvolija vasca . ' ' U ' slobodu slicna i jednaka
Od chielichia rodda i Plemena . Dva Lovrichia dva orla karstasca
Poturcise ù mladah vrimena Otacz i sin lipa dika nasca ;
Ter ostavih starcza Babu svoga Neggo siku Turke kraiscnike
Pogge dvorit Czarra sillenoga , Mlade Piscze i Barze kognike
I kod gnega , jadnu srichiu nage Alli pogne tad bijasce losce
Od Cobana za Passu izage Sikuch Turke obba poghibosce. “
I seraschier od vojske czarreve Gliuto czvilih Vuckovichiu Boxer
Ter sad robbih Darxave Duxdeve. Od tughese junak prinemoxe
Istom vila tako bessidechi Xalih Serdar dva lovrichia svoja
Czetignane mlade slobodechi Diste sada dva sokola moja ,

Koji

Koji samnom u çettu odiste
Ter od Livna robje dovodisce
Ej Gargure gliuteh moje ranne
Kochie branit mlade Czetignane
Ej Filippe rumena jabuko
Sya xalosti moja texka muko
Joster nisi lipo ni zenula
A vidimte dassi ù venula .
Evvo Bratte xalosti i visce
Na Otoku zbigh czetinski bisce
U ' vodusu Turczi u gazili
Ter na Otok skaldno uddarrili .
Ladnaseje vodda zajazila
Kudje Turska vojska prigazila
• Tuse branih mallo i vellikoh
Alli od gnih neutece nikko ,
Jerje silna vojska uddarrila
Ottocane pod maç okrenula
Punno vechie izghibe Turraka
Neggo mladih Czetinski junakà.
Al zaludu gniov mejdan bisce
Virruj Pobre tako perro pisce
Ottolemse podigosce Turczi
K ' Signiu Gradu kanno marki vuczi,
Czetinusu uz pùt porrobili
I pod signem tábor uççinnili
Mallo vrime postajalo bisce
Na trojese onni razdilisce ,
Jedni pazzeh Signia bijeloga
Od pomochi Duxda Mletačkoga
Drughi iggiù niz Polie Petrovo
Da osvoje gnizdo sokolovo ,
Darnisc bili visse poglia ravna
U ' sarczujim toh bisce odavna
. Alli mnoghi glave pogubisce
Prija neggo Darnisc ni vidisce ,
Jerji siçe silnih kavalire
s'kraiscniczim Nakichiu Gargure
Nedadejim pristupiti Gradu
Vechjim rusu svu ogulih Bradu.
Sramotnose povratisce Turczi
K ' Signiu Gradu kanno gladni vuczi
Nitti Darnisc bilih osvojice
Nitti mlado Robglie zarobisce.
Trechià vojska odde pod Vargliku
Svakom daje xalost privelliku
Na Varoscje zorom uddarrila
Terga bisce barzo osvojila .
U 'ppalisce kule i Çardake
Varglicane ter "siku junake
Alse onni lipo osvetisce
Zascto mnoghe Turke pogubisce
Kadsu Turczi Varosc osvojili
Uddarrisce na Casteo bili
Al na sillu gnegga neuzesce
Negh na virri jerjimse zaklesce ,
Daji nechie pogubiti nikko
Negh vesselo maloh i velliko
Dachie pochi kudje komu drago
. 209
Joscjim uz toh obechiaju Blago .
Privarisce jadne Varglicane
Terji siku kanno Otocane
Bisce duscah petnajest stotina
U ’ kastelu ovoje istina .
Kad u gnega Turczi ullizosce
Seto bih starro onnoh possikosce
Malu diczu nemilo razdirrù
Uççinnisce vellikù nevirru .
A Neviste i mlade divojke
Poturicze fattaju za dojke
Sve za Robglie taddà popadosce
Pakse k ' Signiu Gradu podigosce.
Tusu tughe , vellike xolosti
Turczi voddeh Robglie brez milosti
Majke xalle Divojcicze cziçù
A neviste jao menni viçù .
Al xalosti onde nepristaju
- Pod Signiemjim gorrù mukku daju
Seto god bisce od boja junaka
Sve poghibe taddá od Turràkà .
Virrujtemi na glasu dellije :
Nigda virrè Å Turcinu nije
S ’ neviromje voevat posejo
S ' neviromje poh svita ottejo.
Opper onni o neviri rade .
Po imenu dozivgliu Serdare
Ter nastoje da i gnih privare .
Pridajtese Signski vitezovi
Po Czetini bichiete knezovi i
Biju Gradu vrata otvorite
Cestitomse Passi poklonite.'
Pridajtese mladi Czetignani
Neghinite kanno Ottocani .. .
Ostavite lacinina Marka
Bichie Passa vasca millà majka.
Ai Serdari za toh i nehaju
Vechie Turke psuju i karaju
Ej nevire Turczi Glamovani
A dissunam nasci yarglicani ?
Kojinose vammi pridadosce .
Ter na virri tvardoj izghibosče
Nigda virre à vammi nejmade
Zasto Turcin za Bogga neznade
Prijachiemo podnit texke mukke
Negse pridat à nevirne Ruke
Ni ostavit Duxda Mletačkoga
A dvoriti Czarra nevirnoga .
Kad Serdare Turczi razumisce
Okko Grada Toppe namisţisce
Terga bijuh nigda nepristaju
Sasvih stranah xivih ogagn daju .
Paksu naglo na Grad uddarrili
S 'Rukamsuse zida uffatili
Xiva vatra prossusse iz Grada
Sluscaj Bratte od Turràkà jadda.
Kollikoji na Grad uddarasce
Onlikoji sunovrat paddase ,
210
Poghibeji petnajest stotina
Na juriscu ovvoje istina.
A ostalih bixxè i jauçà
Za gnimamse sarucine suçù
Prid Mustapu iggiú izragneni
Neveseli sasvim ponixemi.
Suzze ronneh ovaho govore
Mustaj Passa joschie biti gorre -
Jer Signiani njsu Otocani
Nitsu onnok jadni Varglicani ;
Vechsu onnoh zmaji i Junaczi
Vitezovi kanno i Ungarczi
Prid gnimamsu Axdaje Glavari
Kapetani i Mladi Serdari.
Po imenu kaxemo Glavare
Vitezove i dellije stare
Kavalira Garcich Don Ivana
Kojinoje dika Czetigniànà.
I Serdara Boxu Vuckovichia
Na oruxju Marka kraglievichia
Xankovichia i Tomascevichia
I viteza Gargu Bakovichia .
Surich Franu zmiju od Mejdana
A unuka Surich Den Stipana
Voevodu Grobovcza Antuna
I Çulichia Mlada Capetana.
Ovvoh jessu CzetinskiGlavari
Capetani i Mladi Serdari
Josc kasemo moj cestiti Passa .
Trih Papaza coje kalost nasca ,
Fra Scipana rodda Ugriçichia
I Fra Paula Fratra Vuckovichia
Trechiegati kaxemo sokola -
Terse zove Barçich Fra Nikola .
Ovvih tebbi Grada nepridaju
Neggo nammi gliute ranne daju
I ostalih Signski Capetani
Arambasce od kraine zvani.
Silnih vitez gnima zapovida
Dasse brane svejim pripovidi
Nije onnoh poplasceno turre
Neggo Vitez Balbi Providure;
Kojibise prijà pomamijo
Josc i rùsù glavu izgubijo
Neggobise tebbi poklonijo
Signiu Gradu vrata otvorijo .
Passa gnimam nista neviruje
· Slidi Pisma od Vitezdvà Kliscki.
Coko sidih na stini studenoj
D Koglie zmije poʻgori zelenoj
Iz nad Signia morrā latinskoga
Visce Splitra Grada bijeloga.
Nedah zmijam blizu pristupiti
Ni na Tichie svoje uddarriti
Vechji tirrah gorri ù Planine
Dinoimje Misto od starinne,
Nije onnoh soko ticza sivà
Koji zmaja proxdirasce xiva
Veckji oppet na Grad natirruje
Signianise Turkom nepridaju
Vechjim ruse glave odsiczaju .
Osta Martvi brez broja Turraka
Okko Grada najbogdi junaka
Obranisce gnizdo sokolovo
Na kraini sarcze Principovo ;
Obraniga Marija Divicza
Kojanoje Signska Pomochnicza
. Kollikoji pod Grad dolazasce
Tojlikoji Martvi ostavasce.
Bih ů Signiu Gospina Prilika
Koja vinnih Çudesa vellika
Trikratseje ù °Gradu zgnoila
Mollech sinka, kogaje rodila ,
Da pogledà na svoje stvoregne
Koje nossih gniegovo zlamegne
Zarad sinko tvoje gorke Mukke
Nedaj Puka ù nevirne Ruke.
Takot inoje vellikè xalosti
Nusse smiluj ter griscnikom prosti
Plagna gledat ja nemogu Puka
Ni sluscati gniova jauka. .
Alli Issus Majczi odgovara
Gniovaje oppagina stara
Pusti menne moja majko milla
Da pokaram ja gniova dilla .
Gniovimi dodijasce grisi
Nekjim sincir okko vrata vissi
Trikrat Majka mollih sinka svoga
Da nekàrà Puka Czetinskoga .
Poslusajte velliki çudèsah
Sctochie sada pasti iz nebesah
Na Tursina doge sardeboglia
Tescka bolest vellikah nevoglia .
Po tristaji na dan umirasce
Po tolliko iz vojske bixasce
A ù ofçi Gospoine slavne
Bixe Turczi iz Czecine ravne.
Osta Martvih trideset igliada
Turske vojske okko bila Grada
seto poghibe scto bolest umori
Gospe Signska posveji obborrà
Zafagliujte od Signia Junaczi
Brez pristanka Issussovoj Majczi
. Kojanovas od Turrak obràni
I dastemizdravi Czecigniani.
Vechno tvardi Grade na kamenu
Klis bijeli zazvan po imenu ,
Koji brànih bijele Gradove
Okko mora kule i dvorove -
Od Turràkà Czarrevi Junaka
A najvechię od silnih Boscgnaka.
U ’ gnemusu Bani pribivali
Za najvechie kruxichisu stali
Sad poznaje duxda Mleroçkoga
Za pravoga Gospodara svoga.
Pod

Pod gnimesu bivali Mejdani. :...
Kadno ù gnem pribivase Bani
Izghinuli brez broja junaczi.
Dalmatini Turczi i Ungarczi.
Ungarskije i dva puta bijo
A Turçina dvakratje dvorijo
Sada trechiom duxda Mletaskoga
Latinina kraglia Pravednoga.
U ’ gnemise rodisce junaczi
Toh svidoçè i Turczi Boscgnaczi
A najvechie silne Mejdançxije
Koji sikù oçxe i Açxije .
Kada Turczi Bosnu osvojisce
Dalmacziju Liku i Karbavu :
Klis bijeli onni obsidosce
Kruxich Bana vitexku darxavů .
U ' toj vojsczi silni junak bisce
Ter Kruxichia na Mejgan zovisce
Almu Bane izzach nesmigiasce
Zasto Turçin Axdaja bijasce.
Alse nage jedno momce młado
Virna sluga kruxich Petra Bana
ImenomseMillosc zovijasce
Ter izzage na mejdan junascki.
Kadagaje Turçin ugledao
Miloscuje tiho govorijo
Allisisse Momce pomamilo
Ollitije xivot omarznujo . ·
Gledaj name a pogledaj nase
Pakchiesc vidit xalosnati majka.
Jesli moja slika i. Prilika
Jesli varstan samnom bojak bitti.
Allimuje Millos. bessidijo
Nemirese s' A rscinom junaczi
Dami budesc sarcze izmirijo
Nebi tako ludo bessidijo .
Tuse z ' Britkim sabgliam uddarisce
Po mejdanu Kliskom prigonisce
Tursinuje losca srichia bila
Milloscmuje sabgliu podfatijo
Desnumuje mnoggu prisikao.
A lse Turcin i na livoj brani
Termu nedà blizu pristupiti
I tomuse milosc domislio
Iz daleka bijega kamegnem .
Toh :turçinu i po mucno bisce
Ter millosu tiho bessigiasce
Psisse biju darvgliem i kamegnem
A Junaczi sabgliam i kadaram .
Baczi gnemu britku sabgliu svojú .
Ter ovako Turcin bessigiasce
Nemuçime jedna Aranzado
Uzmi sabgliu odsiczimi glavu .
Slidi Pisma od Gasteglianski Vitezová.
Iporije Pobre pogledati -
L Od Solina do Grada Troghira
Ter Castele ravne razgledati
Kojenosu prilika Misira .
211
Tad pristupilt Millosc dite mlado
Manuh sahgliom odsigemu glavu
Neçudise Draghi Pobratime
Milos bisce sarcza davidova. '
Naglasuje Klissanin Ivane
Jer odnese punnokrat mejdane
Svidocemu Pisme i popivke
Kojenose od gnega pivaju:
I ovoje junak glasoviti
Po imenu Klissanin Barisca
Jer na mejdan Turke pozivasce
Ter gniove - glave odsiczasce.
Al poghibe i on od Turraka
Ma mejdanu od silna junaka
Od Skradina Grada bijelog2
Od morije ratta xestokoga.
Dokazuju Breuglia Serdara
Vitez bisce i delija stara
Czecinuje ravnu porrobijo
Vellikoga ratta od Candije
Cesto Serdar na vojsku igiasce
Josc i Turcke glave odsiczasce
Serdarstvoje na sabgli dobijo
Vojujuchi i Bojak bijuchi.
· Xakulichiu od Klissa Serdare
Nate vice Ormanovich Czarre
Jersi Tursku zemgliu , porrobijo
Svitlu sabgliu karvcze napoijo .
Dellijuje porrodila Majka
Virra moja silnoga junaka
Po imenu Perkovich Simuna
Koji siçe oçxe i Açxije
Vellikoga Ratta od Candije
Plino gonnih Tursko robglie voddih
Prodajega na duxdevo more
Krainuje Tursku porrobijo
Majke Turske u Czarno zavijo .
Na glasusu dva silna junaka :
Dva junaka obadva jednaka
Giglich Serdar i Bulliga Marko
Nebih boglih ni vojvoda lanko , .
Jer Czarrevu zemgliu porrobisce :
Svoje sabgle karvcze napoisce
Junaczisu bili od starinne
Cestitoga ratta od Candije .
I ovoje silni junak bijo
Po imenu Ivançevich Mijo
Kadagodir û çettu igiasce .
Vazda Turske glave odsiczasce .
Vjetezovom pjesma naposctegne
Mjelovanu zdravglio i vesseglie
Nekka moxe Pjesme izvoditi
. I junake svuda naoditi.
Toje Poglie duggo i sciroko
Nemoxega prigledati okko
Ravno , plodno , punno'ponnosito
Ghizdavoje sasyim plemenito.
02 PO
212
Pognem restuh zelene masline ,
Virruj menni Bratte doestine
Rujno vino , bilicza Psenicza si
Svako , vochie , czvitje , i .Ruxicza
Okko mora Varosci bijeli
Po imenù zoyuse Kasteli
Tvarde kule visoczi Palaczi
I ù gnima Sillenih junaczi ,.
Koji Turkom punno dodijase
I gniove glave odsiczasce
Vellikoga Ratta od Candije
Mallo poslih Beça i morije.
Koje znadem kaxem po imenu
Najparvoga Kumbata Ivana ,
Od Castelà silnoga junaka .
Gliutù zmiju i orla karstasca ,
Koji Turske odsiczasce glave.
U ' Levantu kada voevasce
Duxde gniemu dadde Generalstva :
Od Arvastke vojske zajunasctvo ,
Od Splitaje Tartaglich vojvoda
Gospodicich vitexkoga rodda
Nebijasce xeschiegh 'Mejdançxije
Vellikoga ratta od Candije
Sedam glavà odsikao bisce
Na mejdanu takò perro pisce.
Brez mejdana vechieji possige
Vitezovi ù gniemuse diçe .
Dva Brajena dva Ivançevichia .
Sarcza bihu Marka Kraglievichia
Obba Bratta od Castela ravni
Spomigniuse od junàkà slavni.
Jer vitexki jessu vojeva li
je odsiczal i
Josc i Turske glave, odsiczali.
Bihu onni silne mejdançxije .
Ognenoga ratta od morije .
Rajevichiu diko od Castela
Tebbe Fale Mletačka vlastela ,
Dassi Turske glave odsiczao ,
Po Levantu kadsi voevao : .
Svidoviti lipo kavalirstvo
Od Principa Dato za junasctvo ,
Svitlo krilo od zlata kolajne
Od Junasctva tvojega zlamegnie .
Pivajuse Pisme i Popivke,
Od junaka varnjcze Ajduka
Jer namejdan çesto izlazasce
Ter po .polii Turke prissiczasce . .
Junak bisce ratta od Candije
Kad na svitu bihu Mejdançxije
A dellija od ravni. Kastela ,
Fale gnega Varosci i Sella .
Guo jesam gdi gliudi pivaju
Kad Goriczom zelenom putuju
Zavorovich daje vitez bijo
I svu Tursku zemgliu porrobijo .
Od gnegasu Kolluneli bili
Po svoj. Turskoj zemgli voevali :
Nelaxujim krila sokolova
Ni kolajne od suoga zlata .
Dokazuju Mlada Rotundichia
Terga slave kanno Smiglianichia
Daje sika Turske A ramije
Po Levantu ratta od Morije.
On poffatta Turske ormanicze
Bogli Junak bisce , od varnicze
Syidocemu kolajne od zlata
Daje bijo dika od Arvata.
Joscmi kaxu dva Varvilovichia
Od kastela dva sokoliçichia
Da jūnascki jessu voevali
Josc i Turske glave udsiczali. i
Pivaj Pobre toje nasca dika
Dellijuri kaxem i vojnika
Od Kastela Juru Treursichia
Bisce sarcza Rade Milletichia , ,
Jer vitexki Jure voevasce .
Losc i Turske glave odsiczasce
Toh syidoçè starczi od Kastela
A josc lipsce Mletaçka vlastelan
Alli evvo sivoga sokola .
I dellije od ravni Kastela
Po imenu . Çikare Ivana
U gnegaje ºruka od Mejdana
Jer po Livnu glave odsiczasce.
I Barjake Turkom otimasce
Junak bisce ratta od morije
Virujtemi na glasu delije.
Kad ná Budvu uddarrisce® Turczi
Tuh bijahu Mladi kasteglianczi
I dellija Cikara .Ivane .
Trije Turske glave odsikao.. .
Syidocemu tri Perle srebarne .
.
Kojemuje Bane darrovao .
I sadase teh Perle nahode .
U ' bijelu dvoru Ivanovu . .
Alli kochie izbrojit junake ,
Od kaştelah : vitezove jake
Svissu onni bili Mejdançxije
Od Gandije ratta i Morije .
Akkolimi virrovat nechiete
Kraiscniczi sadascgni junaczi
Nuder mallo da probesidimo
Kanno bratja porrazgovorimo :
Kadno Turczi naglo uddarrisce
Dalmacziju zemgliu osvojisce
Do signega Morra . Principova .
Al Kastèlà onni neuzesce .
Reczitemi tako bili xivì.
A Lli bogli junaczi bijahu
Vasci diddi Turski podloxniczi
Alsu bili mladi Castegliani ,
Koji s' Turczim vazda bojak bisce
Bojak bisce i obraniscese
Brez Gradovah i brez Lumbarada
I brez vasce mochi i pomochi.
I Nemojte rechi da ja , laxem
Posluscajte davan pravo kaxem
Kada Turczi nagne uddarasce
Vasci diddi s' Turczim Allakasce.
A1
 Alkastela bili neuzesce ' . . Olli ochiesc olli nechiesc Pobre
Negh sramotno vazda izghibosce Kastegliani Junaczisu bili.

Slidi Kratko Govoregne od Gospode Poglifke.

· NTA odese ù Pogliczih od dvi varste Gospoda , jednisu Bosanska , a drughi Gospoda Ungarska..
IV Knezovi Bosanski izzodè od jasne kuchie , i plemena vellikoga kneza Miroslava . Uzrok
pak od gniova u Pogliczih nastagnegnia jest ovvih , dogodise nikki nesklad megiu Gospodom ,
i kragliem Bosanskim , czichia koga nesklada bih usillovan knez Tissimir Miroslavich ' svojim
Brattom Kressimirom , i Ellemom dilitise iz Bosne ù Dalmacziu , i uççinniti svoje pribivali
site ù Pogliczih , à à mistu Zveçagniu ; ù komu mistu sagradisce lipe Pollage , od kojizih zie
dovi , i sadase ù syomu hitju naude.
Dogiosce dakle reçenih knezovi na igliadu i petnajest , i kojise poslih nikoliko vrimena raz- .
dilisce . Tissimir uzze na dijo sve od vode Gubavicze , koja teççe iz pod zadvarja , do Gracza
mista à srid Pogliczàh . Ellem uzzhe sve stoje z ' gorgniu stranu mossora do Czecine , i od du
gopoglia do Radobuglie . A Kressimiru zapadosce na dijo dojgnia Poglicza , od Gracza do vode
xarvnovnicze ; i svakise nastani ù svomu dilu : Tissimir u zveçagniu , ter od gnega koji izagio
sce , zovuse Tissimiri. Ellem ù gorgniem Doczu , , terse zovu Ellemichiani kojise od gniega
porrodisce. A Kressimir ù dubravi, od kogase mnoghe kuchie porrodisce , zovuchise i danas
Kressimiri. Od ovizih triu Plemena svassu sada Gospoda ù Pogliczih , koizije jedno mnostvo
velliko , a josebji vechie bilo , dase nebudù raztarkali po mistih okolo stojechim . Nikise nami
stisce u Splitu , kakono knez Marianovich , receni Janko ; i Karaman , od kogaje Prisvitli
Gosp . A rczibiskup Zadarski. Jedni ù Skoglie , jedni ù Omisc , i ù druggà mista od Dalmaczije.
Gospoda Ungarska , koise naode ù Pogliczih , izzagiosce od jure Raifichia , i gnegovih si
növà Ūgrina , i Navaka , koji dogiosce iz Ungarije u Zadgna dobba , punno poslih neggo
recena Gospoda Bosanska iz Bonse ; a poslih gnih doge Gospodin Draxoe , i od ovizisu sada
sve kuchie Gospode Ungarske ù Pogliczih , koizim knezovi Bosanski dadosce iz megiu sebe di
le , i possidovagnia kolliko bih moguchie , buduchise spriateglilin, i priko çudda zagliubili me
giuse. Ovvase pak Gospoda lipo pogodisce , i vikovne zakone uççinnisce à ime vladagnia , to
jest da Gospoda Bosanska imadù stavgliati' i promignivati kneza vellikoga , i dva Prokuratura ,
álliti Providiteglia od Gospode Ungarske , à Gospoda Ungarska da imadù obirati, i cinniti
vellikoga Vojvodu , i dva Prokuratura od Gospode Bosnaske ; i ovvih jedan brez drugoga da
suditi nejma, navlastito à stvarma poglavitim . Imadosce ù svakò vrime vlastitu oblast , í vla
dagne po dopuschiegnu kragliah Bosanski., Ungarski., i Czessarah Rimski, da moggù po sebbi
od svake varste sude çinniti, zle smaknuti , a dostojne blagodàriti; koja oblast i danas naodi.
se megiu gnima, po dopuśctegniu Privedroga principa Mletaçkoga , pod koga krilomonni
Vojujuchi , vazdase ukazasce varsni na oruxju vitezovi, kakochiese vidditi iz ovizii Pissamah
koje slide.
Slidi Pisma Parvd od Poglicand kriko Issikosce Turke Ratta od Candije Na 1649.
Oxujaka Na 27.

K7 Gniggu pisce Kliscki kapetane Kuppi vojsku setogod vechia moresc

N Po imenu Babametovichiu
Terje scaglie Gradu Czarrigradu
A na Ruke Otmanovich Czarra .
Sultan Czarre millib gospodare
Poglicari rebbe odbigosce
Pod Duxdevo krilo pribigosce
Evvo immah poh godine dànà.
Porrobisce svu Czecinu ravnu
I u Livnu dvore Atlagkichia
Mij nesmiino Grada otvoriti
Na Duxdevo more pogledati.
Kada Czauru bila kgnigga dogie
Onnù scthe druggu napissuje
Terje scaglie Passi Bosanskomu
Ovvakoje gnemu bessidijo ;
Kakko primisc bilu kgniggu moju
Ter ottiggi k 'moru latinskomu", .
I porrobi Poglicku darxavu.. ,
Sve issiczi malo i velliko . in
A knezove derri na mihove
Koji menne Skorro odbigosce
K 'Mletačkomu Duxdu pribigošce.
Donesimi dvi glave junascke
Jednu glavu Bobetich Stipana
Pogliçkoga Kneza vellikoga
Kojimije punno dodijao .
Druggù glavu Petra Kulissichia
Od Pogliczà vojvode i Kneza
Koji Turke na Mejdan pózivglit
Na Mejdanu odsieczà glave.
Kadgje Passa gnega razumijo
Silenuje vojsku sakupijo
o 3 Мlar
 214
Mlade Piscze i barze kognike ,
I ottigge vojska u Poglicza ; i
Prid gniomesu tri Passe Czarreve
Jedan bisce Memed Topan Passą
Drughi bisce silnih Sejdi Passa
Trechi Passa Izuran Alija .
Sva.Poglicza dojgna porrobisce
Od Studene vodè Xarvnovnicze
Sve do Gracza Mista Gospodskoga i
· Dinno sinne kneza vellikoga . . ,
Poffatasce momke i divojke
Zaplinisce na A laje ovcze
Robje vodde Bile ovcze gonne
- Pivajuchi i popivajuchi.
· · Alje Turkom Losca srichia bila
Svéssé skoççih malo i velliko
. : Od Poglicza i dojgni i gorgni
Ter za Turczim i potiru tarçù .
A prid gnima dva zmaja ognena
: Dva viteza od Pogliczà kneza
Jedan bisce Boberich Stipane . "
A drughije Kullissichiu Perre.
Turskoj vojsczi pute pritekosce
Ter å tisnim Klanczim zasidosce
Iz Bussije udrisce potajne
Nagne xivi ogagn oborrisce.
*** Koliikoje puknulo Puscakà
Onllikoje padnulo Turràkà
Potirrasce syu vojsku Czarrevu
" Terji siku uz Mossor Planinu
: : Onnih nije glave odsikao
: Koji nije ù tom boju bijo
• Natirrasce Czavreve dellije
! Na vissoke od zakucja stine
Kakko koji Turçin dolazasce
Nizastine starmoglav paddasce
Vechieije Skaçuch poghinuolo
Ovise drughi boj. zgoddih na 1663.
Slidi Pisma Drugga od Poglicana , kako Razbisce Turke Ratta Beşkoga .
Olliti od Mörie na 1686. Sarpgna na 2 .
JOsc nebisce zorra zabilila
Ni danica licza pomolila
Viknù vila tanka glasovito
Od Mossorá vissoke Planine
Kako Vice dallekose çuje
U ' Poglicza i dojgnia i gorgnia
Poglicani mladi vitezovi
Zloga legli i zorru zaspali ,
Gliure klancze Turczi prijezdisce
Ter ù Dolacz onni ullizosce
Desset igliad po izbor junaka
Sve pissaczà i barzi kognika.
Prid gnimamje Vitez od starinne
Po imenu silnì Perut Passa
Od Stambola Grada bijeloga
Desno krilo Czarra çestitoga ,
Kojinose kunne na chitapu
Neggoije sabglia pogubila . . .,
li . Akkolimi virruvati nechiesc de
Uzpegnise na Mosor Planinu
. . Terchiesc viddit kosti od Turràkå
Od piscacza , kognià , i kognikà.
. . Disse bile kanno i To ila -
1 . Kudje vojska Czarreva skocila
Izghibosce vitezovi Turczi
i ' U Pogliczih nibrojase nezna.
1 Tri stotine xivi uffatisce
I scesdeset suviscè dellijà
Allaj Bega i mladi Dizdarà
Capetana , Agà i Serdarà.
Çeverdana , Pussak , i Sabaglià
Mur dolámà, zeleni chiuràkà
Samur Kapa i Allaj Barjakà
Odnesosce ni brojase nezna.
Al neproge punno godin danà
Oppet Turczi vojsku sakupisce
.. Porrobisce Sello Xexeviczu
Pak oddosce dolli ù Poglicza i
Da osvete glave od Turrakà
U ' Pogliczi Skorro odsi ene a
Alje Turkom losca srichia bila
: Zapazij iz Mossora vila ,
Ter dozivglie kneza vellikoga
Pakje gnemu vila besidila
Zloga leggah i zorriczu zaspà
1 . Etto nate Czarreve dellije."
Kadje knexe vilu razumijo
· Skociose na noghe junastke
Ter pokupih malo i velliko
Pak zaside ù Bussij Turkom ;
Iz Bussije udrisce potajne
- Tri stotine odsikosce glà vài
Ossam stotin otesce Puscakà
Mallo magne zelleni Chiurakà . Moi ,
I na svojoj sabgli okovanoj
Dachie Turske osvetiti glave .
U ' Pogliczih prija odsiçene. .
Vasje Dolacz Passa porrobijo
I srijane ognem saxegao
Setoje starro pod sabgliu okrenù *
Setoje mlado voddih à suxagnstvo .
Kada onni vilu razumisce
Svesse Skocih malo i velliko
Kogod moxe sabgliu pripassati
Sve toh tarçè da Turçina sice .
Xenne, starczi , dicza , i divojke
Pobigosce ù mossor Planinu
A junaczi naglo prilerisce
Ter na Turke skladno uddarrisce .
Perut Passu onni potirasce
I gniegovu sillovitu vojsku
Po
 Pobigosce k ' Signiu bijelomu i 2005 .
Alje gnima losca srichia bila , do .
Poglicani Turke pritekoscere live
Terjim gliutè klancze zatvorisce
Kad u Klanacz ullizosce Turczi 10
Prid gnimaje soko tieza siva
Sivi soko Pezeglich Don Jure o
I dellija Tomiçich Ivane vet m
Od Pogliczà křexe i vitexe.
Svi udrisce jedina na Turket a
Terjim ruse odsiczaju glave
Razgoneji po gorri zelenoju tokia
Kanno vuczi po Planinam ovcze.
Trijest i scest odsiege glàvàose
Svojom sabgliom Pezeglich Don Jure
- Mallo magne Tomiçich Ivane u
Sikuch Turke obba poghibosce
Tuh Gospoda Turska izglribosce24 .
Devetnajest mladih Bugliumbassal
Inneh vojske ni brojase nezna .
Tri stotine xivi uffatisce mai
I cetiri vellika Plemichia si
Mustaj Begga Babametovichia
Chiaichia i Barakovichia . 30
Uffatisce i Filipovichia s iwa
9 Murat Bega na glasu vitezaiova
5 Dva Passina Allaj Barjaktarar
s ro
Slidi Pisma Trechid Ossobitá od Vitezová Pogliçki , Kolikoje koji ! ! !!
3153 Glavà odsikao Ratta od Gandie i Morie .
N U posluscaj draghi Pobratime
IV S &tose zgoddih josc u staro vrime
Sokolovi sive izletisce
U ' Poglicza dolli dolletisceg iog
Lete jedni od Bosne ponosne 3:32
· Drughi pobre od zemglie Ungarske
Ter savisce gnizda Sokolova
| U 'Pogliczih visce Signia mora . vale
Porrodisce Tichie Sokolichiedo
Vitezove kanno ugriçichie v a
Koji Czarru punno dodijasce
I gniegovu zemgliu porrobisce. YSU
Vitezove kaxem po imenu inte
U ' gniovu junasckom Plemenu
Najparvoga Kruxich Petra Bana
od Poglicza Ruxa izabrana ,
Koji Turske glave odsiczasce be
Kad ù Klissu Gradu pribivasce
Porrodisce Kruxich Petre Bane
U ' zveçagniu mistu iz pod strane.
Drugogati ja kaxem junaka
Po imenu Sinovcichia Marka
Iz pogliczah od Sella dubrave
Junacziga brez pristanka slave , til
Jerje vechie odnijo Mejdànà s Najvechieji odsikao bisce
Neggo immah ù godini dànd
" Scest Causca i per Buglumbassa
Tuh nebišce kneza ni viteza
Od Pogliczah ni dojgni ni gorgni . .
Koji Turske neodsiçe glave"
Svoju sabgliu nenapoji karvcze.
Al evyoti vechië çuddo kaxem
Pravo Bratte da nista nelaxem
Josc i çenski taddà Mejdan bisce
al Kad ù Doczu Turczi izghibosce .
Tuse nage mare Xuglievichia '
1 Dva Turçina pogubila bisce
Trechiem sveza ruke naopako .
Povedega g ' dvoru bijelomo.
Druggah bisce sarcza junasckoga .
Kanno majka kraglievichia Marka
Mlada Bare Lekxichia Gliubovcza
Opposteni Pogliçkigne mlade ,
Jednogaje Skosorom possikla :
Drugogaje xiva uffátila . ."
Neçudise Draghi' Pobratime : :
Poglickesu rodda villigniega ili
U 'Mossoru vissokoj Planini
Dinno tece vrutak vode jadne .
Ondo sidih vila zlatokrilha . ! !
bax Od Mossora Banicza Gospoja ; ' ..
h K ' gnioi dolaze poglickigne mlade
Ter na vodi bilo liscze lade 4* ?
Gnimam . Pisma zdravglie Mjelovanu
I gniegovo Pobri Radovanu. i
Pod gnim kognia poghinulo bisce
Çetardeset kako Perro pisce ;
Boják bijuch s'Czarrevim dellijain .
Ú ' Gandij dvadeset godina . I
Duxde Marku dadde kavalirstvo
Za junasctvo josc i Generalstvo .
Sinovsichiu dikó od Poglìczà
Nate placu Jagnicari Jicza ! :T
A lte fàle latinska Gospoda " ! it !
I junaczi slavnoga Naroda. " .
Trechiegati josc Viteza kaxem my
Po imenu Bobetich Stipana
Od Poglicza kneza vellikoga . .
. .. Britku sabgliu Duxda Mletačkoga.
Koji usve possiçe Turràkà
Kako kaxu dvajest i cetiri ,
Vojujuchi i bojak bijuchi
Vellikoga ratta od Candije .
AT posluscaj Millosc Kobilichia
Po imenu Petra Kulliscichia
Od Pogliczà vojvode i kneza ..
Na oruxju silnoga viteza. ..
Tridesetje glava odsikao ' "
U ' sve vrime setoje voevao
Kad pod Graczem Turczi izghibosce.
Nez
216
Nebbih nigdi Boja xestokoga
Brez viteza Kullissichia Petra
Kad junaczi rujno vino piju
Kullissichia à Pismi spomigniu .
Petih bisce Kulissich Tadijaurer
Svuje Tursku zemgliu porrobija
Od Vratara do Grada Mostarasy
Od Zagvozda sve do Imoskoga.
Çesto junak na Mejdan igiasce
. Ter Mejdane Turkom odnosasce
Svi Mejdani Kullissich Tadije
Zgodiscese Ratta od Candije.1913
Kaxu Menni zmaji, ognenoga
I krilasca rodda junasckoga se
Po imenu Corichia Jurissu
Poglickoga Kneza i vojvodu .
Na gniem zlatno krilo trepechiasce
Mejdançxise Kossuglia Vijasceux
Turke si e ratta od Candije
Na vitezu dobru kogniu svomu.
Poslih smarti Çotichia vojvodeo !
Od gniegove Mejdanczi Kossuglie
Paramenta biasce Skrojena
U ' Svetoga Luke postavgljena ,
Pavichiaje kollino velliko
Tok nomoxe zanikati nikko
Jer porrodih mnoghè vitezove
U ' Pogliczih vellike Knezove ,
Koji Turkom punno dodijasce
I gniove glave odsiczasce
Vellikoga ratta od Candije
Bigu onni silne Mejdan ije . To
Jedan bisce Pavichia jurisca
Silni junak kanno Smiglianichiu
Pod Klissomje glave odsiczaq
Kadnogaje Foskul uzzimao .
Drughi bisce Pavich Don Nikola
Silni jnnak zmija krilaticza sana
Desset Turrak pogubijo bisce
Kad pod Graczem Turczi izghibosce
Trechi bisce soko Ticza siva
Mjelovanga poznavasce xiva
Po imenu Pavjchiu Don Jure
Vellikoga ratta od Morije.
Strascan Pusckar Don Jure bihasce
Ter u kamisc zarnom uddarrasce
į I pogabih trideset Turraka
Bisce dika Porlichi Junàkà.
Kaxu starczi Kneza i Plamichia
Od kollina :Matiascevichia .
Imenomse Mate zoviasce
I on ruse glave odsiczasce..
Za gniegovo velliko junasctvo
Duxde Matti dadde kayalirstvo
Koje vitez uççinijo bisce
Kada Corner novi uzzimasce.
Joscmikaxu starczi od. Poglicza
Dva Poglicka Kneza i Viteza
Od Jelichia rođda i Plemena ,
Al po davno ù stårà vrimena
Petar jedno a Nikola druggd .is
Obba. Furske glave odsiczasce in
Svitle sabglie karycze napoisce :
U ' poçerků ratta od Candije .
Od ovogè Borra zellenoga !
Izzagiosce i Gospoda Mnoggà voi
Kolluneli i vojvode Mlade ,
Tojim Duxde za junasctvo dadde ,
! Kneza Franu Marianovichia '';
Iz Poglicza od Sella Postignia ,
Pivaj Pobre ovyoje istina. in
Silni junak i vojvoda bisce !
Barzi kognik nemorese visce
Cesto Turske odsiczasce glave
Cestitoga ratta od Candije.
Oj ituju mnogi svidocanstva
Koheza Frane dilla i junasctva -
Posctenoje vazda voevao ,
I pod Signem :Gradom poghinyo..
Al posluscaj Moj millih brajene .
Nati kaxem zmiju i junaka
Po imenu Lozich Don Ivana
U ’kogaje ruka od Mejdana.
Kad Mke ani Klis Grad obsidosce
I na Diczmu Turke issikosce .
Scestje Turski odsikao glava
Svojom sabgliom Lozich Don Ivane.
A sve vrime šétoje vaevao
On pogubih dvadeset Turraka
1 ., . Tako starczi od Poglicza kaxu
Virruj Bratte jer Brade nelax4 . :
Vitezaje porodila Majka a
U ' Pogliczih golemu junaka
· Qd Kordichia rodda i Plemena
Al po davno u stara vrimena , ' .
Po imenu . Pogli anin Marka
Posctenoje Marko voevao
Josc i Turske glave odsicza
Na jurisco Klissa bijeloga. . .
Slava budi Bogu vellikomu
Dobra srechia Daxda Mletaçkoma ,
Svienoje gnizdo sokolovo ,
Dinno reste czablo Topolovo , .
U ’zveçagniu Sellu Ghizdavomu ,
Od starinne Pobre Gospodskomu
L ' U ' gniemuse lègù sokolichi ipostig
Po imenu- Knezovi Martichi ,
Koji bihu sune Mejdan jje
Od Candije ratta i morije
- Takko kaxù od Pogliczà starczi
I ostàlì po svitu j maczi. .
Jedan bisce Martichiu Matiju i
Siçe Turke ratta od Candije .
Dvaje puta na Mejdanu bijo
Obba puta Mejdan zadobijo . , .
Bih uççignen od Foskula Bana
Za vladalcza Klissa bila Grada
Tomu Banne dadde za junasctvo
Svitlo Perje od zlata Medaglie.
Vite
 Vitezaje porrodila Majka : :
Don Matija Martichia junakan
Scestje Turski glava odsikaosii
Dvaje suxgnia xiva uffatijo .
Duxde gnemu daje za junasctvo ,
Sve na misez po dvajest Dukata
I pravoje jerje zadobijo '
( 2 britkom sabgliom , i desniczom (rukom ;
Gargur Martich dellija bijasce
Jer na Mejdan Turkom izlazasce
I possiçe Begah Orapovichia
Na Mejdanu Pobre junasckomu. "
A storise cinnih Pobratime
Od Viteza Martichia Ivana " ? ?
Dvije Turske glave odsikao . '
I gniovu odoru odnijo . . ..
Josc donese dva Ma a gniova :
Obba Maca jednoga kovaga
Kojnose i sada naode j i
U ' bijelu dvoru Ivanover. "
Na glasuje Martichiu Gargure
Jer u ettu junak odlazasce
I vitexke glave odsiczasce
Al poghibe s Turczim bojak bijuchi
. Turke si e Martichiu Matiju
: : Pod Gabelom ratta od morije
Nerudise draghi Pobratime , si
: Martichisu rodda junasckoga , :
Boxichiaje Gospodsko kollino
. . ] junascko od starine bilo
Od gniegase rodisce knezovi
U ' Pogliczih silni vitezovi. "
Jedan bisce draghi Pobratime
Jure Boxich junak od starine.. .!
. Kuji Turke,
rre, pod Maç okrechiaste
okrechiaste ,.
" Kad ù Doczu texko izghibosce , . .
. . ] uffatih dva zmaja ognena : : : . ..
Sullaghichia i Arapovichiai jsou
Josc odsie na studenczì glavom ,
Ibraimu mladu Barjaktaru . . . vi .
Dokazuje Mosorkignia vila
Glìuruh zmiju Boxich Miovila
Barjaktara, Duxda Mleta koga
Od 'Candije ratta vellikoga , . Toh svido e Misniczi i djaczi.
Daje ruse, odsiczko glave
Pod Candijom pod bijelim Gradom
Toh svidoce od zlata Medaglie
Kojemuje Duxde darrovao . . Od nascega slavnoga
Kada Princip novi uzzimasce .. .
Po dalleko ù .Buczi Kotorskoj ,
Pava Boxich ù tom boju bisce
Ter junascke glave odšiczasce. .
Maika
Vitezaje porrodila Majka ,
Boxich . Marka golema junaka
Jer possi e Assan Begovichia
Glutů zmiju kanno Kraglievichia .
Druggà roddih laya xestokoga. . .
Po imenu Boxichia Gargura
Koji bile ok irvavi ruke
Sikuch Mlade pod Candijom Turke.
;! Na sabglije vojvodstvo dobijo xaosa
Kojemuje Duxde poklonios
Ovvò bihu silni vitezovi
Od Boxichia Plemena knezovi.
Kaxe vila silnoga viteza
Barich Marka Pogliçkoga Kneza
, Junasckije Marko voevao toga
I na moru Turke issikao .
I sadmuje krilo pozlachienot
I Panjiri od svoga zlata
A na gnima dvi zlatne medaglie
Za junasctvo Marku darovane.
Pastà sabglia Pezeglich Don Jure
Svaje Turskom karvczom pollivena
Jer possige ù Doczu Turraka
Trijest i scest Czarrevi junaka ;
Joscbii vechiè possikao
Da nebude taddà poghinuo la
S ' Pobratimon Tomi ich Ivanom
Na pocetku ratta od morije i
Kruxichiaje Pleme glassovito
U ' Poglíczih punno ponnosito
Od gnegase Bani porrodisce
Koji Tursku zemgliu porrobisce.
i Josc i vitez Poppe Don Matija
u Kruxichievich zmaje od dvi glave
Jerje sabgliu karvcze napoijo s
.. . la Sikuch Turke ratta od morieon . olgan .
s Ej dellijo darinichiu SiDone
Don Mijo ! !
I tih jessi na mejdanu bijo
Ter vitexke odsiczao glave
Kad ù doczu izghibosce Turczi.
1 Roguglich Poppe Don Tadia
E t Cetirije glave odsikau
Tako kaxu starczi od Poglicza ,
A toh znadu i malan a dicza.
Svitla sabglia Manen i ich Pavla
Si e Turke ratta od Candije Non siofo
U ' etuje esto odłazijo
Robglie fattah Plino dogonio .
vitexk
adaa vite ogaa
xkog
Od gnegova rodd
Izzagiosce silleni junaczi
Krunna brane Duxda Mletačkoga
Kad ù Doczu izghibosce Turczi
Tuse nage Draghichievich Mate
Silni junak na glasu vojvodada
naro .
Okarvayi do ramena ruke
Sikuch mlade kraiscnike Turke
Dadde gnemu Duxde od Mletaka
Martvů plachiu po desser Dukata .
I ovoje junak glassoviti. "
Knez i vitez punno ponnositi
Po imenu Draghichievich Ive
Trije Turske odsikao glave.
Josc delliju kaxu od Mejdana
Po imenu Draghichievich Jurja
Koji smı,e silnoga junaka
Na Wajdanu posztenamu majka.
Szu
 Szugich Frane gliutà zmija bisce
Kraglievichia sarcze imadisce od
Kadgod Frane na vojsku igiasce
. Vazda Tursku karvczu prolivascé .
Ej delijo Bargnichievich Luka
Bisce tvoja od mejdana ruka
Spomigniute i danas junaczi
Dalmatini josc i Talianczi. Ut
Jersi mnoghe odsikao glave some i
Pod Gabelom i navechie mistà
Al i tvoja bisce odsigenau
U 'Gabeli s Turczim bojak bijuch .
Knez Poglicki Suscichiu Nikola
Bisce junák ratta od Candije
Scestje Turski glavà odsikao
U ' Pogliczi kadno- izghibosce. .
I uffatik dva zmaja ogn ena video !
Vazlaghichia i Barakovichia
Tose zgoddih ratta od Morije 8
Virruj Pobre ovde laxi nije.
Nu posluscaj setomi vila pisce
Desset glàvà odsikao bisce
BV Po imenu dagheglichiu mijo siaggi
Knez Pogliçki rodda junasckoga.
I uffatih zmaja xestokoga T5 2
Po Plemenu Babametovichia r a
Mustaj Begga od Klissa dizdara
Desno krilo Otmanovich Czarra Hoga
Vitezove porrodisce majke fout ,
lacU Pogliczih na glasu junaked
Jedan bisce Xuglievichiu Frane
Koji Turkom zadavasce ranne ;
Drughi junak Xuglievich Matiju
- Dva Poglicka kneza i vitéza al
Obba Turske odsiczasce glave
U ' Pogliczih kadno izghibosce .
Trì sokola porrodila Majka sind
Trì Skeichia tri milla brajena
Svatri bihu sarcza junasckoga sot
Jersu sabgle karvcze napoili. ddo
Dva Braena dva Sladoevichia nje
V Uscinnisce velliko posetegned
Sikuch mlade Czarreve dellije
Vellikoga ratta od Candije . 9708

Seorang mas bid nad vat cesde

,, Moxe biti dachiese kogod nachi, komuchie muçno biti ovva junasotva virrovati, alli da
> promisl i setochie rechi vojsca razbijena ù tugioj zemgli, ù Planinam Srahovitim , Klan
na czim sasvim Karscevitim , kakose tri puta dogodi vojsczi Turskoj ù daršavi Poglickoj, nebi
99 sumglio ni inallo ; paçebi po razlogu rekao daji , nisu onliko pogubili , kolikosu mogli , bu
99 duchij istè xenne Sikle , i Vezale . Uzrok pak stoji punno uteçe , bih obicajna nasci vojni
ng ka Lakomost , koji volisce smartvi tillessiná sadrati odoru , neggoji do svarhe tirrati , i si
chi , kakono, cinne onni kadajim do ruke doge.
, Sve gorri reçene stvari svidoçè gniova pisma, Attestati Generalah, Perle, Medaglie, ko
lajne , krila , Starczi , i mnoghi Redovniczi.
Svidoczi jessu ovvih ; Knez Vojvoda Mate Simunich od godisctà ossamdeset i devet od
99 Sibenika. Knez Jakov Martich od godisctà ossamdeset i dva. Knez Vojvoda Tadia Cotich od
19 godisctà ossamdeset. Tomma Macanovich od godisetà devedeset. Don Nikola Draghichievich
99 Kurat od Ostarvicze. I kancelir Vikara od Provincie , koji pisa svakà scto Starczi rekosce , i
59 setoje stija u pismih , kojase ù gniovj Czarquam nahode. Mijovio Xuglevich knez , i kan
celier svitovgni od Poglicke darxave. Don Ivan Manenicich Vikar Provincie Poglicke! Misto
ng pegata. * Komu nebude smetati nenavidost , nechiemu mugno biti virrovati "stadt

F30 Slidi Pisma od Vitezovà Omiscki. Di sinir

Submarinove
N Aje komu posluscati bilo
U Kako pjeva knexe Teovane
U ' Omissu Gradu bijelomu je
Lipo slaxe ter junake kaxe,
Vitezove Duxda Mletačkoga
Od Omissa Grada bijeloga
Xestokoga ratta od Candijet
Mallo posli Beça i Morije . "
Imenuje Radossa Ivana
U ' Omissu zmaja od Mejdana
Koij Turske glave odsiczasce
U 'Candij kada voevasce .
Svidocimu krilo pozlachieno
I kolajne od suoga zlata
Kojemuse Duxde darrovao
Za gnegovo velliko junasctvo. Em
bel J za gnime Kullissichia Jurja otse
I sokola od Signega mora 109
Koji fatta scajke Ormanicze
Sice Turke nibrojase nezna. 1036
Imadisce Fusctu Ormaniczu
i Mallo magniu od Galije tanke
Svajoj karma bisce pozlachiena
I Czarglienom svilom pokrivena
SPOT Na gnoj Pobre zlatan Fanò bisce
Koga druggà Fuseta nejmadisce
Za zlamegne silnoga junaka
Takù slavu primi od Mletaka .is
! Bib Genera od vojske Arvatske snc
Arbanascke i Erczegovascke 690
Scgnima Jure Turke razbijasce
1 I Gradove mnoghe uzzimasce.
Pjeva

Pjeva junak trechiega viteza ! !
Od Kollina Nenadichia kneza
* . Po imenu Magiora Milossa ..
Gliurù zmiju od Grada Omissa .
Koje Turske glave odsiczasce
U ' Candij kada voevasce . Toje çuo Bacelichiu Petre
Toh Svidoçè gniegove Dukale
I kolajne od suoga zlata .
Posluscajte mladi kraiscniczi
Kako piva knexe. Teoyane
Mejdan xiju od Omissa kaxe
Po imenu Babulinkovichia .
Kako gnemu bila kgnigga doge
Od Dellije Vazlaghich Allije
Na pocetku ratta od Candije
Ovakoje Tommi bessidijo : . Fins
Tuxan bijo jadanse rodijo
Kakosise po Gradu Falijo i I gnegovu srichiu na Mejdanú
Prid Gospodom od Omissa Grada
Dachiesc Turke bitti zauscniczam .
Akko jessi junak od posctegnia " Ej dellijo Marinovich Ive
Izagimi na Mejdan junacki
U ' Nedigliu koja doge parva
Pod zakusje dije Mejdan stari. . .
Kada Tomi bila kgnigga doge
Kgniggu sctije à nagniuse smije
Velle gniemu Omiscka Gospoda
Koji Aber bila kgnigga kaxe ?
Odgovara Babulin vojvoda i Ter za tvoje velliko junasctvo
Evvo menne zove poturicza
Po imenu Vazlaghich Alija 37
Damu igem na Mejdan junacki. į
Gospodasu gnemu bessidila
Neod ' tammo Babulinkovichia
Allijae silni Mejdançxia
I dosadje Mejdan odnossijo .
A tih oto jessi ostarijo
Ostarijo i josc oronuo
Izgubichiesc glavu na Mejdanu
I posctegne Omiscki junakà . iki .. .!
Alli velli Babulin Vojvoda
Jachiu pochi akochiu nedochi
Çinnimise Omiscka Gospodo
Dåmi sarcze nije ostarilo .
Pak uzzimgle sinka za divera ! !
Terse vozzih uz Czetinu ladnu
Kadli junaka pod zakuçje dogece
Ali Turçin po Mejdanu sceta . i
Zazdravgliese lipo upitasce r y
Pak odstupi jedan od drugoga
Terse svitlim Macim uddarisce
Ai Babulin starì Vitez bisce.
U ' sarczeje turru uddarrijo , ..
Rusumuje glavu odsikao i Prid junaczim mladim kraiscniczim
Terje nossih niz czetinu ladnu
* Pakje mechie Gradu na bedene.
" ' Tosc dellija drughi Mejdan kaxe
Od Viteza Petra Baceglichia is
Iz Omissa silnoga junaka
Po dalleko ù Buczi Kotorskoj
219
Iggeh momce iz vojske Czarreve
Pak zavika izza svega glasa
i Nijel koga porrodila majka
od sve vojske Daxda Mletačkoga.
, Dam ' izzage na Mejdan junasckit
HO
, Skoçiose na noghe Vitexke
Pak izzage na Mejdan junascki.
Z 'brietkimse Macim uddarrisce
Al Baçeglich bogli junak bisce
Turçinuje glavu odsikao
Terje daje Banu Generalu .
A on gnemu krilo i kolajnu
I pravoje jerje zadobijo
A napogliu dije Mejdan bijo
Vitezovi Borsu ussadili ,
Za junaka lipu uspomenu
Bor zeleni i sadse nahodio
U ' Vitexkoj Buczi od Kotora :
Villa
Od Starinne vitexko kollino
Tvoja svitla od bedricze chiorda
Turskeseje napoila karvcze ,
. Bojak bijuch Ratta od Morije i
Okko Gracza ù gorgnem Primorju
! I osvoji svu Neretvu Mutnú
Do Gabele Grada bijeloga.
1 Duxde tebbi dadde kavalirstvo
Svitlo krilo od zlata kolajne
Ej vitexe pokojnati dusca 2. )
Soko bisce Marinovich Petre ,
Jer uffatih Tursku ormaniczu
U ' Levantu na Signemu moru
Vrime Ratta Beca bijeloga.
Svoje bile okatvavi ruke
Sikuch mlade po Gemij Turkea
Alje i on tadda poghibao .
Sikuch Turke na Signemu moru.
Vitez bisce Deskovich Antone ici
. Ognenoga Ratta od Morije istig
Gemijuje Tursku osvoijo i n
I sve Turke pod maç okrenuo.
Nelaxumu duxdeve Dukale
Dvi kolajne i medaglie zlatne
1 Kojesumu bile darrovane itaque
Od nascega Duxda za junasctvo. ?
Pivaj Pobre junasckaje dikaid shou
Vitezati kaxem i vojnika
Po imenu Deskovich Stipana
Od Omissa bijeloga Grada.
Pechten
. - Posctenoje Stipe vojevao
Svitlu sabgliu karvcze napoijo
I 20 Vellikoga Ratta od Morie . s i
? , ? Nebijasce Grada na kranini nije
" Koga nije uzzet pomogao scolha
To Svidocih Corner Generale 9 .135 :
er I Dukale Duxda Mletackoga .
 220
Pivajuse dva orla karstasca
Dva karstasca obba iz Omissa
Dasu Tursku zemgliu porrobili
I poscteno vazda voevali.
Jedan bisce Pavissichiu Frane
Od vojnikà mlagian kapetane .
Gospodicich od Dinissa Grada
Kojinose Vulas zove sada.
Pommogaje Klis Grad uzzimati
I na Turke jurisce ginniti
Od Gradaje vrata otvorijo
Terje Beden parvi osvoijo . :
Mechie barjak Gradu na Bedene
Privedroga Duxdą.Mletaçkoga
Iz Gradaga stine udarahù . .
Almu sinartni rana nedavàhù.
Kada mlade issikosce Turke
Na srid Diczına visce Klissa Grade
Tuse nage Pavissichiu Frane
Ter junaske odsiczasce glave .
Kollikoje Duxde Mlecanine
Osvoiju bijeli Gradồvà
Svakogaje uzzèt pomogao
I vitexki vazda voevao .
Drughi bisce mlagian kapetane
Sin rogeni Pavissichia Frane
Julianse immenom zovisce
Boglih junak od Babajka bisce . '
Gnemu bisce dato za junasctvo
Od kraine Signske Collunelstvo
Prid junaezim na Vojsku igiasce
Çesto Tursku krainu robgliasce
Kad ù Grabu issikosce Turke
Kraisenizi od Czerine ravne
I on ruse glave odsiczasce
Toh svidocih Corner Generale .
On pomoxe Novi osvojiti i Toje slava Arvatski vojvoda
Sign bijeli i drughe Gradove
Pod Novimga ranne dopadosce
Bojak bijuch i Grad uzzimgliuchi,
A kolimi virrovat nechiete
Upitajte Corner Generala
Kazachievam Generale Bane
Scto uççinnih vitez Juliane.
Letih soko Gradu Imotskomu
Po imenu Perinovich Ive
, I oppalì Varosc okko Grada
Tose zgoddih ratta Mallenoga.
Imotuje bilu odsidnuo ii
Prija Vojske Duxda Mleraçkoga
. A kad doge vojska Principova i
Ter Imotu poççè uzzimati.
Na juriscje parvi uddarijo
Přid junaczim mladim kraiscniczim
: . Pod gnimeje kognicz poghinuo .
A gnegasu ranne dopadnule.
Alje Ive sarcza junasckoga .. . ,
Ranne zavih à na jurisc tarçę
Opposctenih Duxda Mletačkoga
Na uzzetju Grada Imoskoga.
Gneiu Bane za junasctvo daje
Dvi kolajne od suoga zlata .
Jer nebisce barxega kognika
U ' Turçina ni ùkaurinā. ;
Bisce vitez Biliçichiu Frane
Gospodicich od Omissa Grada
Junasckije punno voevao i
Od mladosti do svoje starosti
Vojvodstvoje na sabgli dobijo
Vojujuchi karvczu prolijuchi
Potvargiuju Franina junasctva
Generalah mnoghi svidocanstva
. Vellikoje Pleme Zrinovichia.
Nije 'magne ni Despotovichia
Glasovita od Omissa Kneza
Od Starinnė po izbor viteza.
Od gnegase roddisce vojniczi
Voevode i barzi kogniczi
: Posctenosu vazda voevali
Vitezovi na oruxju zvali.
Vicenzose jedan zoviasce
U ’ Spagnolskoj vojsczi voevasce
Za gniegovo velliko junastvu
Kraglmu Filip dadde kavalirstvo.,
Gospostvoje na sabgli dobijo .
Vice kraglie Indiam bijo ,
Josc i svega slavnoga Naroda.
Oprostite Omiscka Gospodo
Kojinoste krilo Principovo
Svevas xelim zvati po imenu
Albi Pisma odvech duga bila ;
A guliste di Vlassi pivaju "
Dugga pisma nije nikom draga
Akoliti ugodna nebude
Çinni boglie scirokoje Poglie .
Akko budesc Junak od Starinne
Koji pravi jezik possiduje i
Bichie Pisma draga i ugodna
Akol nisi bichieti nemila,

Slidi Broj Officiala Omiseki Kojisu Bili od Ratta Candianskoga

do Dneva Danascgnega .
( V1 Echiem moj sctioçe na svitlost reçenoga grada Officira , ne za druggò , neggo za
ukazati svitu Slovinskomu velliku gliubav našcega Privedroga Duzda , skojom nadaruje
svoje podloxnike , premda nisu od gnegova Naroda ni jezika ; I neka svak moxe dochi' u
poz nagne, da buduchi tolliki Officiri i Vladaoczi izzascli iz jednoga mallana Grada , kola
Zikoji immd bitti iz Gradovd velliki , i ostàli darxàvà po Dalmaczij. .
Rat
 22

• Ratta Candianskoga?
N Nez Marko Sinovcich Genera odʻoruxjä , Vojvoda Agustin Jelich , possigen “ pozi Voj
silni junak , Starinom Poglicanin .. niczom .
Kolluneo Deskovich , reçeni Arbanassovich . Vojvoda Petar Jelich , possiven ù Morrij.
Knez Nikola Jelich , Magior od Bataglie i Vojvoda Vicenzo Jelich .
Vladalacz od sve vojske Arvatske , Staris Vojvoda Jerolim Jelich .
nom od Poglicza. Voivoda Ivan Jelich .
Vojvoda Jure Jelich , silnih junak , bih suxagn , Vojvoda Stipan Jelich .
ů Czarrigradu . .
Ovise svi rodisce à Omissu , allisu Starinom Knezovi Pogliçki :
Kavalir i Magior od Bataglie Ivan Rados. çxija , poghibe pod Gradiskom . Starinomje
Knez Milos Nenadich , Magior od Bataglie. Knez Poglicki.
Knez Bartuo Nenadich -Kavalir , i Vojvoda. Vojvoda -Frane Pavissich .
Kavalir Tadia Kulissich , Vitez i Mejdna- Serdar Petar Kulissich . Starinom Pogliçanin .

Ratta Beskoga. .
Oivoda Gaspar Marchielich : Kavalir , i Sopraintendente od Neretve Ivan
Vojvoda Petar Baçelich . Mejdançxia . Marinovich .
Vojvoda Toma Babulinkovich . Nejdan çxia . Stipan Deskoevich , reçeni: Furioz Soprain
Velliki Vitez. Jure Kulissich , Vladačacz od " teident, i Vladalacz od kraiscnikà Zadvarski.
sve Vojske Dalmatinske.. Tenente Collaneo. Anton Deskoevich , receni
Vojvoda Ivan Kulissich . Furioz.
Vojvoda Jure Kulissich . Vojvoda Julian Pavissich , i Colluneo od
Vojvoda Ante Kulissich . Starinom Poglica . Kraisnika Signski.
nin , rogeni ů Omissui Tenente Colluneo Frane Franceski , receni
Vojvoda od kognikà Ivan Nenadich . Zamarich . Ovvih na Mejdanu possiçe ù
Vojvoda od kognikà Luka Nenadich . - Levantu Arapa Mejdançxiju .
Vojvoda od kognikà Frane Nenadich . - . ' Vojvoda Ivan Pistich . "
Vojvoda od kognikà Milos Nenadich . Voivoda Matih Czvitanovich .
Vojvoda Pava Jercich . Vojvoda Gargur Czvitanovich .
Vojvoda Gaspar Marianovich Vojvoda Frane Czvitanovich
Vojvoda Janko Marianovich , Starinomsú knee Vojvoda Julio Jelich .
• zovi Poglicki. Vojvoda Nikola Jelich .
Vojvoda Frane Marianovich . - Knez Vojvoda Jure Karalipeo Despotovich .
Vojvoda Ive Stipansich . Knez Don Vicenzo Karalipeo Despotovichi ,
Colluneo Marin Marinovich : bih na slu.cbi Kraglia od Spagne , uççi .
Colluneo Petar Marinovich . gnen Kavalir di Calatrava recen , pak
Voivoda Petar Marinovich . Vice kragl od Indid .
Colluneo Nikola Marinovich .
Ratta Maloga , i Posli. .
DOpraintendent od Zadvarja Ivan Deskovich : Ivan Francescki Perinovich , Colluneo , i Vla
Furioz . · dalacz od Zagvozda , i Xupe.
Sopraintendent od Vargorcza Tome Furioz. Voivoda Frane Perinovich
Stipan Deskovich Sopraintendent od Zadvarja . Sargente Magior Lovre Rados.
Ivan Deskovich Colluneo Imotski. . Voj. Petar Arbanasovich .
Jure Deskovich Sargente Mägior. · Voj. Ivan Kulissich .
Vojvoda Jere Deskovich . Voj, Jere Marchielih .
Voj. Joze Deskovich . Voj. Ante Zamariich .
Voj. Anton Deskovich . Voj. Jure Grubissich .
Voj. Petar Deskovich . Voj. Petar Pistich .
Voj. drughi Anton Deskovich Furiozi. Voj. Jakov Biliçich .
Knez Pava Despotovich Karalipeo , Gover Voj. Jere Czvitanovich
CH ,,
natur od Oruxja . Voj. Ivan Buçich .
Knez Colluneo Perar Jelich . Voj. Mate Todorovich .
Knez Jure Jelich , Sargente Maggior. Voj. Stipan Jakxich .
Knez drughi Petar Jelich Sargente Magior. Voj. Frane Bilicich .
Ratti
 222
Ratci nesrichni uzroksu vazda bili od Razasutja , ne samo od Kragliestvà , Banovina , i Grà
ne samo imagnia , i Gospodstva , negoli joseter , i vlastito imme od svoga Plemena. U ' Dal.
macziju iz Ungarije mnogà Gospoda jessu dobighla , rad uzroka recenoga , kakono Gospoda
Pistichi, kojise à Gradu Omissu nahode , i ostali mnoghi. Pistichia Kuchia bihr vellika ù
Ungarii , i Gospodska , od koje izagiosce Knezovi, i Vladaoczi od Gradòvà , paçe od istilr
vlastiti Gospodari ù Vrime kraglià Ungarski, kakose nahodì ù gniegoviin kartam , i ovo
mechiem , za jednu pripostitù uzpomenu , od recenoga Plemena Gospodkoga. Jadi
99 Voivode ù scàrà vrimena zvalisuse Dukke, olliti Erczezi veliki , kakono Vojvoda Janko ,
7. Kossarich Stipan , i ostàlì. Ovde ja imenujuch Vojvode nerazumnim Dukke , ni Erczeghe
neggo Capetane od soldata plachieni tolliko pisaczah , kolliko kognikà ; takoji po Dalma
9, czij zovu.
Slidl Kratko.Govoregne od Sedam Plemená Gospodski , Kojase Nahode ü . Mistu
Rogozniczi, Starinom Goriczi Blizu Omisca ..

Vrime kraglia Belle dogiosce ù receno misto iz Ungarije ovvi: Plemichi..

Diklicich , prozvan Kuzmanich . Mikulich , prózvan Alaburich .
Rubnich pridivkom Knezovich . Voineo , reçeni Dom Lucich .
Davidovich , reçeni Marussich .. Radich , koji onde pridivka nejma.. . ,
Blaxevich ,, prozvan Kardissich
,, Plemena imenovana imadosce mnogà Privilegia u stara vrimena , od kraglia Ungarski ,
Bosanski, i od Privedroga Principa Mletačkoga. Takoger i od Bana Frangipana , koje bus
4 , duchi kratko mechiem na svitlost "

Nos Xansa. Frnngipani , Vegliæ ,. Segnce , Modrusij , Cetinæ ,, Klisse , Almissae ,

Eg Dalmatic Comes ,, Banus Croatia .
Uicumque ad quem hæ nostræ pervenerint significamus , quatenus nos promissimus , og
U promittimus Nobilibus Viris Rogoznanis subditis nostris , nos eos conservaturos in eo
rum veris , Sg antiquis Bonis Juribus E . Libertatibus , quibus soliti fuerant vivere , ad hoc
ut ipsi denuo revocent Fratres suos , qui alibi reperiuntur , vel alio discesserant , ad eorum
Bona hæreditaria , ad nostram . Obedientiam , fet antiquam Libertatem , Juridicam Pace
triam . Et tam bis qui ad præsens reperiuntur Libertas , Justitiais , & Jus libertatis. Et ideo
ad Majus Robur has nostras Litteras Patentes sub nostro sigillo concessimus. Anno Domi
ni millesimo , quadringentesimo, trigęsimo sexto.. Datum Almisse 30. .mensis Martij.
. , Dase regena Diploma razumih od onnò sedam Plemena immenovani , premda nikki Czi
ng chia nearne nenavidosti toh nerazume , poznachiete iz ovvoga kratka, terminaziona , koji
slidì " . .

Noi.Maria Antonio Cavalli, per la Serenissima Repubblica di Venezia ,

Provveditor Generale in Dalmazia , ed Albania :
Tonstando dalli esami, e prove date nelle Cancellerie della Brazzai, e d' Almissa ; che
discendono veramente da Nobili, Famiglie di Rogoznicza . le Case Rubnich detti Kne
zovich , Blaxevich detti Kardissich ,, Kuzmanich detti Bornevich , Davidovich detti mla
russich , Voineo detti Dom , Lucich ; Mikulich detti Alaburich , i Radich ; devonsi anco per
giustizia li stessi comprendere nel numero di quelle Famiglie Nobili di Poiza , che dalla
pubblica munificenza al tempo della loro dedizione furono privilegiati, coll autorità per
tanto del Generalato nostro , ed in vigor della presenti ordiniamo , e determiniamo, che
come tali le Famiglie suddette , non debbano soggiacere alle fazioni con li Villici , me
esser considerati come Famiglie Nobili della Provincia di Poiza . Tanto dovrà esser invia
babilmente eseguito ec. Spalato li, 14 . Luglio 1740.
Marin Antonio Cavalli Provveditor Generale.
 Slidi Pisma Vitezova Zadvarski.
Va Bumbula svunoch pripivasce
U U ' zadvarju Gradu na kamenú
Knez Predoe iz Kotara ravna
I stanoe od Neretve Mutne.
Zapjevasce Pjesmu od junaka
Zadvarana mladi vjetezova
Kako Turkom glave odsiczasce
I Czarrevu zemglia porrobisce,
Sve dellije kazu po imenu
Najparvoga mlada Kavalira
Od zadvarja kossora Serdara ,
Gliutu zmiju ratta od morie.
Daje cesto na Mejdan odijo
Na mejdanu glave odsiczao
Çerardeset possiçe Turraka
Sve po izbor najbogli junaka,
Duxde gnemu dadde kavalirstvo
Za gnègovo velliko junasctvo
I za kalpak krilo pozlachieno
Dvi kolajne i medagle zlatne.
Serdar bajo silni junak bisce
Starinomse Kostojevich pisce
Dvanajestje glàvà odsikao
Punno vechie xivi uffatijo ,
Svidoçemu od zlata medaglie
I Serdastyo Zadvarske kraine
Koje bisce na sabgli dobijo
Bega Grada ratta i morie.
Sokò sivi Tevra A rambassa
Od mallena Sella Xexeyicze
Scestje Turski glava odsikao
I Principu zadvarje pridao.
Toh svidoge starczì kraiscniczi
I medaglie od suoga zlata.
Kojenoje gleda mjelovane
Kadje onda skorro prolazijo .
Vitexkise dva Bumbula zlaxu
Ter i Drughe josc junake kaxu
Od zadvarja Mursel Arambassu
Opposeteni svu krainu nassu ,
Jerje Tursku zemgliu porrobijo
Skraiscniczim robje dovodijo
Josc i Turske odsiczasce glave
Ognenoga tatta od morije .
Joscnam kaxu tri silna junaka
Kojinose neboje Turraka
Sva tri Turske glave odsiczasce
I posteno vazda voevasce ;
Jelan bisce Raugl A rambassa
Drughi Pobre Chiorichiu Gargure
A trechije Popovichiu Jure
Tri junaka i sva tri jednaka.
Pave Burich na glasu biasce
Turke siçe Robje dovogiasce
Niseta magne Petkovichiu Marko
I delija Suppukovich Jure.
Sva tri gesto u çettu igiahu
Od Imotè Rohje dovogiahu
Sva tri ruse odsiczasce glave
Terse i sad od junaka slave
Spomenusce zmije od Mejdana
Po imenu Zerichia Ivana
I viteza Santrichia Matija
Dassu ruse glave odsiczali
Od Morije ratta vellikoga .
Junasckoje Sello Xexevicză
U ' gnemuse sivi soko roddi
Po imenu Popovichiu Petre
Od starinnè rodda vitexkoga.
U ' çettuje cesto odlazijo
Krajscnike Turke pogubijo
Za junasctvo immade Serdastvo
I medaglie od suoga zlata.
Ej vitexe Omargenovichiu
' Od starinne Radoscevich Marku
Tvoja svitla sabglià demisckiga
Turskeseje napoila karvcze.
Kada Marko ù settu igiasce
Cesto Tursko robje dovogiasce
Junak bisce Radossevich Marko
Mallo magni negh vojvoda Janke .
Delijasce pjeva od Mejdana
Po imenu Bekavacz Nikola
Starinomse Sekulovich zvasce
I on Turske glave odsjeczasce.
I ovoje lipa dika nasca
Od zadvaria silni A rambassa
Po imenu Petkovich Iyane
Od starine rodda Orlovichia
Koji zemgliu porrobih Czarrevii
Josc i Turske odsiecza glave
I sadaje staracz od mejdana.
U ' xivotu od sctò godin dànà.
Dokazuju starczi kraiscniczi
Barjaktara Bekavcza Jurissu
Daje Tursku zemgliu porrobijo
Svjtlu sabgliu karvcze napoijo .
Drugoga josc Barjaktara kaxu
Dva Bumbula terse lipo slaxu
Gliutu zmiju Petkovich Tadiu
Daje smaka oçxu i kadiju ;
I uffatih suxgnia Allibega
Terga voddi gdvoru bijelomu
I sadmuse çxeverdan nahodi
U ' bijelu dvoru Perkovichia .
Kraiscniczi vi najboglie znate
sito uççinnih Smiloevich mate
A sambassa zadvarske kraine
Silni junak bisce od starinne.
Prid junaczim na vojsku igiasce
Robglie voddi glave odsizasce
I pogubi zmaja ognenoga
Barjaktara od Xupagnacza Grada
Po imenu Overusich Muju .
Dvie
‫ ܐܶ܂‬:
Dvise zmije Çúju od starine
A rambasce Zadvarske kraine
Jedan bisce Biskupovich Marko
A drughije Bubalovich Mate ,
Obba Turske odsiczasce glave
Od Mostara dovodisce Robje
Voevasce Ratta mallenoga
Pod Barjakom Duxda Mletačkoga .
Mare Karzich ù çettu igiasce
I junascki vazda voevasce
Tursko Plino bisce zaplinio
Svitlu sabgliu karvcze napoijo .
Na glasuje vukussichiu Lovre
Sivi soko i Dellichiu Paule
Slidi Pisma od Vitezovd Dar.cave Imoteske. . ..
Imotskise bili na kamenu
Kanno labud na vodi studenoj
U ' gnemuse zmije porrodisce
Koji Tursku zemgliu porrobisce .
Odbigosce Czarra siſjenoga
Dolletisce k 'moru u Primorje
Pod kriocze Duxda Mletaçkoga
Od Gandije Ratta ' ognenoga .
Çesto iggiu Gradu Imoskomu .
Jadde daju Czarru çestitomu
Kogliu zmije Turke kraiscaike
Erczegovcze Piscze i kognikę.
Gliutè zmije po imenu käxem
Sve 'krilasce zmaje od dvi glave
Najparvoga Kumbatovich Fratra
Koji Turske odsiczasce glave ,
I porrobih Imotsku krainu
Bili varose okko Imotskoga
Robglie faktà ni brojase nezna
Terga voddì na skellu Makarskų .
A za gnime Veichia Jurasa
Od uskòkà bisce A rambassa
Svuje Turskù zemgliu porrobijo
Duajest i scest glave odsikao .
Robbih , pàlì Sella i Varosce
Suxgne voddih Tursko Plino gonni
Bisce Juras - silni Mejdançxija
Vellikoga -ratta od Candije .
Od gnegase sivi soko roddi -
Po imenu veich Marijascu -
Çesto ruse glave odsíczasce
• Bogli junak od Babajka bisce .
Alga bisce dopalo suxagnstvo
Machiesc Cutti gnegovo junasctvo
Vexu gnemu ruke naopako
Mostarani glassoviti Turczi.
Stavgliajuga ů Tamniczu tamnu
Da nevidi suncza ni Misecza
K ' gniemu iggiù Aghe od Mostara
Daga czine i pitaju blago .
Kadaije suxagn ugledajo
Poklonise do zemglicze czarne
Pak izvadi dva dukata zlatna
Obbadvasu lipo voevali
I obadva glave odsiczali.
Niscta magne Kekez Miovile
I dellija Zuzule Illija
Svissu ovvih sarcza siniglianichia
A desnicze Rade Milletichia .
losc imade na glasu junaka
Od Zadvarske po izbor kraine
Alji viscè pjevati nemogu
Jervosamti texko obolijo ,
Od starosti i drughe xalosti
Skitajuchse od Grada do Grada
Od nemila bratte do nedraga
Vami pjesma a menni scto Bogda.
Terji Daje straxi od Tamnicze ,
Tihomuje Mate bessidijo
Poggi Bratte tako bijo zdravo
Donessimi.Vina į scerbetta ,
Da napojm moje Gospodare.
Privarise straxa od Tamnicze
Dennessemu vina ,trolitgniega
I rakije od devet godina -
Musselleza i Giuzel scerbeta.
Pisce Turczi od Podne do mraka
Kadalise dobro ponapisce
Velli gnima veichiu Matiju
- Odvexite bile ruke moje
Neka mogu svami vino pitti.
Bjelemu odvezasce ruke
Doponochi scgnime vino pisce
Vino pisce terse i opisce
Svi pospasce kanno i poklaning •
Al nespava vėjchiu Matiju
Vechji koglie kanno bile jagncze
Pak otvorih od Tamnicze vrata
I uttece vessellamu majka.
Na glasuje silni Arambassa
Po imenu Lekichiu Jurissa
Krainuje Tursku .porrobijo
I tridesset, glàvà odsikao.
Nebijasce xeschiega junaka
Od uskoka Lekichia Jurisce -
Od gniegasu Pisme i Popivke
I ù kollu lipe podskocnicze.
Vitezaje. porrodila Majka
Po imenu sovichianin Marka
Od usskokà bisce A rambassa
Fàlì gniega sva kraina nasca.,
Jer û çettu cesto odlazasce
Od Imote Plino dogoniasce
Turke fattà i odsiczà glave
Vellikoga ratta od Candie .
Junak bisce Oxegovich Luka
U ' gnegaje od Mejdana Ruka
Nigda Luka s' sette ne igiasce
Da junascke glave nenossasce .
Toh svidoge Turczi kraiscniczi
Var.

Vargocani à i Gliubassani seni
Kad junaczi goriczom putuju
Cesto luku à Pismi spomigniu .
Al datije çurti Pobratime
Scto govorè Czarreve dellijed rastu
Nikko nami vechie nedodija
Scto Sillenih Pavlinovich Mate.
Turke siçe nasce Bulle fattà S9
Terji voddih na more Duxdevo
Zagne prima Grosce i Dukate
I Medaglie junascko zlamegne.
U ' gnegaje Puscka Talianka
A desnicza Sibignianim Janka
Kada Pusczi xivi ogagn daje
Jednogh smira à podva padaju .
Sve porrobih Brochno do Mostara
Do Blagaja i do Poçiteglia . Gnemu Bane 'svitlo Perje Daje
Plino gonnih mlado Robglie voddi
Svojim Pobrom Milletichia Radom .
Bisce Mate dika ad junaka
Dvadesetje possikà Turraka 2020
Tose zgoddi Ratta od morije
Kadno bihu na svitu dellije .
Daje komu pogledati bilo
Gliutù zmiju Petra Markognichia
U ' gnegasu oççi sokolove
A desnicza millos kobilichia .
Cesto igge na Bosnu Ponosnu
Voddih Robje na Skellu Makarska
Ter prodaje Turke u latine
I liepe Bulle i kadune . C a
Ni roh Petru dosta nebijasce
Vech junascke glave odsiczascen
Toh svidoçe starczi od kraine
Da bijasce junak od starinne .
1 A najvechiè Pisme i popivke
Kojenose od gnega Pivaju 12
Junak bisce Petre Markognich iu
lo :
Ognenoga Ratta od Candije.
Kad segnani xupu porrobisce
Do Proloscza i do Imoskoga
Dva Bogata Sella oppàlisce
Runovichie i Sello Zmiaycze.
Dosta onni Plina zaplinisce
I liepa Robja zarabisce
Divojaka mladi neudani
I ditichia prija nexegneni.
Kadalise natragh Povratisce
Segnianomjelosca srichia bila
- Zagnimamse çetta otisnula
Dvi stotine od xupe dellija ;
Prid gnimamje Mitar Arambassa
Od Radichia rodda i Plemena
Dostigosce segnske vitezove
Kod zagvozda Mista villignega .
Na Segnane jurisc uççinnisce
Terji k ' signiu moru potirrasce
Ottescejim Plino zapligneno
I liepo Robje zarobglieno.
225 .
Mnoggo rusi glàvà odsikosce 2
I zdravose natragh poyrarisce _ n
Pivajuchi i popivajuchi
Vino pijuch kollo igrajuchi.
Al posluscaj draghi Pobratime 9718
sēto govori Ive Segnianine
Nikko menni vechie nedodija
Seto zeleni Gudegl Arambassa
Na gnem bihu zelene Agline
Terga zatoh 'Gudegliem prozvasce
I od taddà draghi Pobratime
Radichise Gudegli prozvasce .
Kada Türczi texko izghibosce
· Pod zadvarjem ratta od morije
Taddà Turske Glave odsiczasce
Karlo Gudegl Alfir od kraine
Zlatan Parsten na desniczu Ruku
Kojinose i sada naodi
U 'Radichia Poppa kanonika. si
Kada Turczi Tribign osvojisce
U ' tom Gradu Toma Gudegi bisce
Mlagian Alfir Luçich kollunela
Od Primorja Mista kammenoga.
U ' Rukese Turkom nepridaje
Vech atteçe kroz Czarrevu vojsku
Nossech gollu ù desniczi chiordu
A ù livoj Allaj zelen Barjak ,
Çuddilase sva vojska Czarreva
Gledajuchi Mlada Erèzegovcza
Niko gnega doçekat nesmide
I uteçē kroz Czarrevu vojska. . .
. A sctotise çinni Pobratime
Od junaka Piglevich vojvode
Na moruje Turke issikao
Ormanicze ognem saxegao ;
1 possiçe trideset Turraka
Alli primì sedamdeset rànà
Livamuje ruka odsicena 111 11292
Desnom Turske glave odsiczasce
Gnemu Duxde martyu piachiu daje
Sve na missecz po trijest Dukata
Jer issice Czarreve dellije
Neka Pobre posctenamu majka.
U ' zagvozdu gliutù zmiju kaxu
Po imenu Tomichia Stipana
Od zagvozda na glasu Serdara
Koji robbih Brochno do Mostara.
Josc i ravno duvno do Xupagncza ,
Robje fattà a glave odsicza um
Nelaxumu od zlata kolajne
I medaglie junascko zlamegne.
Al datije Bratte posluscati
Seto govorì Tokmanovich Mujo
Evvo immà dvi godine dànà .
Da vojujem i da Bojak bijem ;
Na vojsczisam vazda srichian bijo
Sedam suxagn jesam uffatijo
Nitchiu xivit nitichiu umriti
Dok
226
Dok osmoga neufatim suxgnia .
Al neproge ni nediglia danà
Sritoscese dvi çette ognene
Turska jedna à Karstjanska drugge
Terse silne cette uddarisce .
Turska çetta pridobila bisce
Ter potirrà mlade kraiscnike
U ' toj çetti Tokmanovich bisce
Ufatiti suxgnia nastojasce ;
I potirrà silnoga junaka
Po imenu Grubissich Stipana
Kadalije po daleko bilo
Doçekaga Grubissich Stipane.;
Slidi Pisma od Vitezovd Vargoski.
Vienoje Gnizdo sokolovo
D od starinne bisce Erczegovo
I sadase viddi na kamenu , Pusckom biju kanno Czarnogorczi
Vargoraczse zove po imenu .
U ' gnemuse legù sokolovi
Junaczise zovu Principovi
Koji Tursku zemgliu porrobisce
Gliubusckomu vrata zatvorisce.
Po imenu kaxein kraiscnike
Vargorcane na glasu vojnike
Najparvoga Radu Milletichia
Na Oruxju Marka Kraglievichia.
Junak bisce od mallo godina
Sluscaj Pobre ovvoje istina
On uçasce skullu ù Fratara
To bijasce u vrimena stara,
Kadli naglo uddarisce Turczi
Na Manastir kanno marki vuczi
Nechie Rade skulle ni Bukvicze
Vech povadi sabgliu od Bedricze ;
Na Turkeje jurisc uççinnig
ettiri glave odsikao
I Obadvasu glave odsiczali
Terji tirra uz Primoske stine
Do Rilichia Vissoke Planine.
Oppet igge do mallo danaka
Pod Vargoracz cekati Turraka
Sito xegliasce toje do ekao
Petnajestje glava odsikao .
Nekti visce sluxiti Fratarà
Vojnicziga cinne za Serdarah
Prid gnimamje Rado voevao
Stoje Rusi glava odsikao ,
Sve po izbor Agah i Spahijà
Alaj Begah i Silni kadijala
Capetana i mladi Serdirà
Bugliumbassa , Allaj Burjaktàrà .
Od gnegasu Pisme i Popivke
U kolluga pivaju Divojke
Vechse taki nerroddì delija
U ' Vargorczu ni okkolo gnega .
Na glasusu do dva Jelavichia
Koji siku Turke Gliubussane
Mostarane i Poçitegliane
Gabegliane i Nevessigniane.
Uffatiga za bijelu ruku
Terga Mechie na Plechia junascka
Odnese g' dvoru bijelomu 2002
Toti fala Tokmanovich muio .10
net Junak bisee Lovrinçevich Ive
Ognenoga ratta od Candije
Posetenoje vazda voevao 155
Vitexkije glave odsiczao.
Starinomje od Bosne ponosne
· I Gospodar ad Radne Varossa
Toh svidoçe Bosanske Diplome
Koje dadde Tvartkovichiu Kraglie
Mladu Radi Vladmirovich Knezu .
EVE
Matboy S achat
Jedan bisce Jelavichiu Petre ?
A drughije Jelavichiu Pavle .
Sabgliom siku kanno i Ungarczi.
Bisce Petar possikà Turràkà
Dvajest i per poizbor junaka
Mallo magne Pavaji poşsiçe
Terse lipo vargorgani diçe.
Dellijuti kaxem od Mejdana ' ***
Po imenu Markotich Ancona
Koji , çesto ù gettų igiasce
Gliubuscanom ranne zadayasce
I pogubih zmaja xestokoga
Po imenu Mesiovich zukų
Desno krilo Czarra çestitoga
Sve uzdagne Grada Gliubsckoga.
Dokazuju dva orla karstassa .
Terji slavi sva kraina ,nasca
U ' Vargorczu dodva vidovichia
Desniczesu Bana Zrinovichia .
Obadvasu Robje dovodili
? Ustrascisce Turke kruiscnike
Gliubuscane na glasu vojnike.
Silni junak Barovacz Nikola
Imadisce sarcze od sokola
Robbih Sella i Turske Varosce
Plino gonnih mlado Robje voddih ;
1 gnegova tri millah Brajena
U ' Vargorczu Gradu odgojena .
Sva ( etiri glave odsiczasce
Çerujuchi Braija izghiboscę. .
Erczegh jakov gliur., zmija bisce
Jer vitexki vazda voevasce
Tako kaxų od vargorczą starczi
I ostali mladi kraisniczi,
Ko urfatih zidogniu memeda
BB Uffatiga Erczęsę Jakove
1 pogubih tri Tur ina mlada
Blizu bila Gliubusckoga Grada.
Vitezami kaxu kraiscniczi
Po imenu Petra Barissichia
Od starinne rodda Jeligichia
Barjaktara Rade Millecichia ,
Da
 Da bijasce junak na kraining
Kanno Garcich ù ravnoj Gzetini
Dvanajestje glavà odsikao sido
A jósc vechie xivi uffatijo .
Dvi Axdaje porodisce majke BX
U ' koziczi Sellu junasckomu
Dvi dellije dodvà Ravlichia tahu a
Od starinne rodda Bogherichia ,
Jure jedno Ivandaje druggo .
Od Vargorske po izbor kraine
Obba S Radom û çettu igiahu sa
Obba Turske glave odsiczahu .
Kadno Turczi texko izghibosce
Na srid Czerna izpod Gliubusckogaq.
Tù bijahu dodva Ravlìchia .
Po çetiri glave odšikosçe.
Ivandase à Pismi spomigniede
Pridivkomse Tepçevich nazivgle
Bisce junak sarcza Smiglianichia
A dasnicze vuka Mandussichia .
Ponnosisse Sello Zavojane )
Jer porrodì zmiju od dvi glave
Po imenu Czarnobor Filipa . U ' pocetku ratta od Candije
Koji xive Turke proxdirasce , o
Vellikogà ratta od Candije
Tako kaxu starczi od kraine
Arambassa od uskokà bisce 129
Virruj Pobre tako perro pisce
Joscti kaxem Ivu Vuiçichia
I delliju kanno Ugriçichia
Cesto Junak ù çettu igiasce
Gliubussanom glave odsiczasce.
Na glasusu tri dellije Mlade
Koji rusè odsiczasce glave .Oba
Od kollina Pobre Pervanova ter
A Ù vrime ratta od Morije
Jedan bisce Pervane Illija
Na kraini vitez i dellija
Nikolicza drughise zovisce
Toma Pervan trechiem imme bisce
shot stil Slial Pisma od Vitezovà Primorski.
DRimorjeje misto ponnosico
I Od starinne jerje vilenito
A Makarska gnizdo sokolovo
U kraj signia Mora savijeno.
U ' gniemuse zmije porrodisce
Koje Turkom punno náudisce
Od starinne Knezovi Cacichi.
Od Candije Ratta Çertovahiu
Od Imote Robje dovogiahu "
Svuda jessa onni vojevali
Josc i Turske glave odsiczali,
Josc porrodi Tichia Sokolichia
Po imenu Matu Pavlovichia
Od starinne Plemichia i Kneza
Na Oruxju po izbor Viteza.
Prid júnaczim vojvoda Bijasce
Svatri biha silleni junaczi TEST
Kako kaxu kraisćniczi starczi1
Voevasce Robje dovodisce
1:
Britke chiorde karvcze napoisce .
Poffalisce Oçxa Barjaktare
Dachie iznit Barjak na Vargoracz
Uzzacasse pose poffalio 29
Tarlinmuje glavu odsikkoa
Nebiscega iz Puscke ubijo
Neggo s'kopjem pod Vargorczem Gradom
I sadaje Perje pozlachieno
Za junasctvo Juri darrovano.
Tursko Momçe bisce sillovito
Prid junaczim punno ponnosito
Immenomse kognoçxa zovisce
K ' Vargorczuse cesto zalichiasce .
Allimuje losca srichia bila
Possicega junak od kraine
Po imenu Marine Pervane."
Na srid Czerna blizu Gliabuskoga . '
Letih sokò dolli ù Primorje
OTTE
Od Mostara Grada bijeloga.
Po imenu Kàtichiu Ivanie.
On uskokà bisce Arambassa
S ' kullissichiem ù çettu igiasce
Tursku zemgliu nemilo robgliasce
Jose i ruse odsiczasce glave.
Zmija Bisce Began Fra Stipane
Od Vargorcza Grada bijeloga
Pusckom bije kanno Jelavichiu
Sabgliom sice kanno milletichiu ..
Ah Moj Boxe çudda vellikoga
Ko pogubih zmaja xestokoga
od bijela Gliubuskoga Grada 0
Po imenu Kossarich Ametan
Pogubiga momce golobrado
Po imenu Nosich dite mlado
Od petnajest i magne godina
Virruj Brate pravaje Istina.
Çesto scgnima glave odsiczasce :
Vojevaje Ratta od Candije
Prid delijam Primorske Kraine.
Klisje bili uzzet pomogao
I pod gnime glave odsiczao .
Vojvodese od gniega rodisce
Koji Tursku zemgliu porrobisce .
Golluneli Mládi Barjaktari
U 'Makarskoj vitezovi stari
Koji jessu svuda vojevali ,
I Gradove bile uzzimali
Na glasuje Kardum A rambassa
Od uskòka i od Makarana
Svuju Tursku zemgliu ustrascijo
Turke sikuch mládo Robje vodech ).
Kadbi koji Turçin bolovao
Ovakobi ù snu govorijo
Bra
228
Braniteme milla bratjo moja
Possigeme Kardum Arambassa ,
Rusendichje rodda junasckoga
Od Makarske Grada bijeloga
Po imenu Millosse vojvoda
Koga slave latinska Gospoda ;
Jer pogubih silnoga junaka
Po imenu Mussaghich Ameta
I uffatih Ibru . Vlaovichia
Gliutù zmija kanno Bakotichia .
Ko pogubih Karalich Memeda
child
Pogubiga Rusendich Millosce
Ko uffatih Arsinovich .Muju
Uffatiga Rusendich Millosse .
Ko pogubi Dizdarevich Muju .
Pogubiga Kusendich Millosse
Ko pogubi Kuloglich ,memedan
Pogubiga Rusendich Millosce .
Ko pogubì Sarrichia Ajdarai
Pogubiga Russendich Millossen
Kolli ovyo virrovati nechie
Neka setije Rusendichia karte.
Vitez bisce Cacichiu Jurissa .
Od Makarške Grada bijeloga
Knez na glasu Primorski vojvoda
U ' poçerku Ratta od Candije . .
Odde s'Vojskom Klissu bijelomu
Pomoch datti Duxdu Mletačkomu
Vitexkise Jure podnosasce
Ter pod Klissom - glave odsiczasce .
Pivajuse Pisme i Popivke
Od Junaka. Rusendichia Jurja
I Mladoga Batine Ajduka
Jerjim bisce od mejdana Ruka.
Obba Turske glave odsiczasce
Od Imote Robje dovodisce
Vitezovi bihu od starinne n Pobratima Lekichia Jurisce
Xestokoga ratta od Candije
Na glasusu , dva millà Brajena
Dvà Brajena dva Martinçevichia
Kada onni ù çettu igiahu
Vazda Turske glave odsiczahu .
Terse tuxe Turczi kraisćniczi
Nikko nami vechie nedodija ..
Seto dya Bratta dva Martincevichia .
Od Makarske Grada u kraj Mora .
Evvo Pobre siile i Junaka
Po imenu Iyana Komara
Koji Turkom na mejdan igiasce
Na mejdanu glave odsiczasce.
Od gnegati vechie çuddo kaxemi
Kad na mejdan izlazasce. Turkom :
Gliubè gnemu noghe i kollina
Dasse proge Ala i Meidana.
I sadase toh Pleme naodì
Na varh Braça ù kraj signia mora ,
Dinno bihu tescke mejdançije .
I uskoczi ratta od Candije.
Pivaj Pobre junaschaje dika
Dellijuti kaxem i vojnika , Çesto Gargo û çettu igiasce .
Po imenu Gruju Grubissichia
I viteza kanno Ugrigichia . . i
Kaji çesto û çetta iggiasce .
Robje voddi glave odsiczasce ,
I uffati zmaja xestokogą
Axalichia Mlada Mamuagu
Caperana Grada Gliubusckoga '!;
Roddi Majka golema junaka ,
" Po imenu Busseglich Gargura .
U ’ Tucepi Sellu mallenomu .
U ' Primorju ,mistu kamenomu.
Arambassa od vojnika bisce :10
. On ù çettu çesto odlazasce ,
Krainuje Tursku porrobijo
Josc i ruse glave odsiczao .
Junacziga ù pismi spomigniu ;
Kada gorom zellenom putujui i
Slavichiese vazda od junaka :
I ù kollu josc .od divojaka.
Ej dellijo Sainovich Markoi
Cod Mallena Sella Kotissine ,
Tebbi duxde dadde za junasctvo.r
Od Primorja . liepo Serdastvo. . .
Jer vitexki jessi voevao
Josc i Turske glave odsiczao ä .
Od Candije ratta i morije
Marka i sad spomigniu . dellije . . .
Vitezajë porrodha Majka
Po imenu Uognichia Markai ir
U ' Tucepi. Sellu , mallenomu ,
Slavu dadde Duxdu Mletaçkoinu
Vitexkije Marko voevao
Svitlu sabgliu karvcze napoijo
Tose zgoddi ratta od Candije
Kadno bihu na svitu dellije.
Zmaja kazu i sokoligichia
Od Makarske dujma Nikolichia ,
Od Uskoka mlada A rambasse ;
Splekichiemje ù çettu hodijo
I: Turskuje zemgliu porrobijo .
Od Imoto Robje dovodisce
. Obba Turske glave odsiczasce. .
Vojevasce Ratta od Candije.
Tako kaxu starczi od kraine ,
Nebijāsce Baja ni mejdana
Brez, viteza Nikolichia Dujma.
n No glasuje Galiot Ivane
Starinomse Medvidovich zvasce
Gliutà zmija silni Mejdançxija
Vellikoga ratta od Candie.
On na Mejdan Turkom izlazasce i
Pod koziczu. Dinno i Tomicza
Junasckise. Ivan podnosasce
Jer Mejdane Turkom odnossasce. .
U ' Pismise spomigne delijā .
Daje Tursku zemgliu porrobijo .' .
José i Ruse glave odsiczao
Po imenu Vragnessevich Gargo .
Od junaka bisce Arambassa

Plino gonni Tursko robje voddi
Od Candije ratta xestokoga . '
Serdar bisce Vodanovich Mijo
Od uskokà i od Primoracza
Prid juníaczim na vojsku igiasce
Od Candie ratta i morije.
Vitexkije svuda vojevao
Josc i Turske Glave odsiczao
Junacziga u pismi spomigniu .
Kad Goriczom zelenom putuju .
Devçichiaje Pleme glassovito
U ' Podgori punno ponosito . .
Jer porrodì sivè sokolove
Na oruxju snaxne vitezove.
Jedan bìsce Marko Čollunele
Ognienoga Ratta od Candije
Vītexkijē Marko vojevajes
Svojom sabgliom glave odsìczao .
U ’ Bussiji Turkom zasidasce : Gospodstvoje na sabgli dobijo
Iz Bussije nagnie udarrasce . .. s
Razgonji po gori zelenoj
Terji koglie kanno male Jagncze.
Mnoghè glave odsjekao bisce
Al i găiega Turczi uffatisce
Pakmu vellè poturçise Marko ' '
Bichiesc vechi negh vojvoda Janko. .
Natoseje Marko nasmijao
Terje gnima tiho -bessidijo
Nechiu potart zakona Cistoga .
Za sve Blago Czarra Cěstitoga. :
Kada gniega Turczi razuinisce
Vitexkumu glavu odsikosce
U 'bijelu Gradu Sarajevu .
Ei Vjetexe pokojnari dusca .
Drughì bìsce mlagian Capetane,
Po imenu Devçichiu Stipane
Nebbi gorri Junak od Babajka
Od Viteza Collunela Marka.
Generali ovo svidocisce
Ter medaglie gnima poklonisce
Svitlo Perje od zlata kolajne
Prid Junatzim dajimje posčtegnie.
Iggraneje Sello ponnosito sa
Ponnosito terje glasovito
Jer porrodì Tichia Sokolichia
Po imenu Delli Markovichia ."
Slave gnega latinska Gospoda
I dellije nascega Naroda
Jer bijasce Delli Markovichiu
Na Oruxju drughi kraglievichiu.
Kada godir na vojsku igiasce
Vazda Turske glave odsiczasce
Vechse takì nerodì vojvoda
Od Primorja mista kammenoga.
Zmija bisce zale iz Igrane
Kojinose Çuje na sve strane
Bisce Serdår ratta od Candije
I dellija Pobre od starinne.
Sokò bisce Tomicza vojvoda
Od Igrane Sella Mallenoga . ..
229
Koji Çesto na Mejdan igiasceu
Ter Mejdane Turkom odnosásce.
Akko xelisc znati Pobratime
Od kogaje zale iz Igrane
I Tommicza na glasů vojvoda !!
Posluscajme kazachiuti Pravo .
Onni jessu Rodda Antiçičhium
Od kollina Pobre janasckoga
Od kogasu bili Kapetani 12 . 03
Colluneli i Mladi Serdari, viol
Dokazuje z ' Bijokove vila SA
Od Dragnicza Mlada Vukussichia .
Daje Turske glave odsiczao ? !
U pocetku ratta od kandije , 931
I drugoga josc viteza kaxe ,
Po imenu Nikolu Alaça de
Collunela Plachieni vojnika 2 A
Pivaj Pobre toje nasca dika. nuk
!
A nijega za novcze kupijo
Okarvavi svoje bile ruke
Po Levantu sikuch mlade Turke:
Ponnossisse Sello Xivogoscte .
Di Porrodì gollema junaka in
Po imenu Perichia Gargura
A pridivkom Deragniu Ajduka .
Od vojnikà bisce Arambassastus
Ter u çettu çesto odlazasce
I na Mejdan Turkom izlazasce !
Jer od Maça bisce Mejdançxija .
-Junaczisu Gliubiçichi bili
Od Starine Pobratime mili
I Gospoda od Gliubignia Grada
S ' kojim sada Otmanovich Vlada.
Iviczase jedan zovijasce i
Od Candije Ratta vojevasce,
Koji mnoghè possieçe Turkey
I bijele okarvavi Ruke,
On porrodì sive sakolove
U ' Primorju silne vitezove
Terse zovu sad Ivichievichi in
I Junaczi kanno Ugriçich . bored
Petar jedan , a Nikola Brughi
I gniova Bratja i Rodjaczi
Svikoliczi Glave odsiczasce
Od Vargorcza Robje dovodisce.
Od gniova strìcza rogenoga
Po imenu Ivichievich Pavla
Pivajuse Pjesme i Popjevke
Jerje sjekà kraiscnike Turke.
Bakan bisce Sarcza Junackoga
I gniegova dva millà Brajena
. Brane krunnu Duxda Mletaçkoga
Gliubiçichia bijahu Plemena .
Od Morije Ratta Çettovasces
I Junacke glave odsìczasce
Neçiudise draghi Pobratime
Junáckoje Pleme Gliubiçichia.
Od gniegasu i sad Barjaktari
Colluneli mladi Capetani
P 3 U ' Ju
 U ' Junackom mistu Darveniku
Mjelovanu virruj Duovniku
Satobi reka draghi Pobratimex
Od Junaka Burichia Jakova se
On issiçe Turke Vargorcane
I osvetj Pobratima svoga , arzo
Po imenu Oxegovich Luku
A ù vrime Ratta od Candije
Tò svidoci Pisma Davoriac
Koju Piva sva Erczegovina.
Zaostrogje Sello ponnositoiseXO
Visce mora à gorgnem Primorju .
Jer porrodi na glasu junake sisi
Vitezove na Oruxju jake , a
Jedan bisce Filippe vojvoda pUt
Od kollina Matutinovichiami
A starinnom od krixoevichiato
Silni vojnik i dellija stara .
Drughi bisce krixoevich Ive vibagno in
Koji Turske odsiczasce glave
Na utovu i na yechie mistalo
Aů .vrime ratta mallenoga .
Trechi bisce Bulat Arambassa
Glasni junak lipa dika nascatid
Prid júnaczim ratta od morije.
Krainuje Tursku porrobijo . tos y
Sedam rusì glàvà odsikao sat
Pod Dulczignem i navechie mistà
Takò kaxu starczi od Primorja .
Nu posluscaj draghi Pobratime
seto uççinni Vujucevich Jure
Alfirstvoje na sabgli dobijo
Sikuch mlade Turske Aramije
S ' Pletikosom na signemu moru.
Podaczaje visce signia mora
Visce mora u gorgnem Primorju
U ' Podaczi gliutá zmija bisce
Po imenu viskovichiu Mijo.
Imadisce Fusctu Ormaniczu
Jerje bijo na moru vojvoda
Punnokratje Turke issikao
S ' Pobratimom Delli Markovichiem .
Virez bisce Barissich Nikola
Od kacichia Rodda i Plemenata
On issiçe Turke Gabegliane
Mallo posli mlade Gliubussane.
Toh svidoçi Bane Generale
I Gnegovo krilo pozlachieno
Kojenos i sada nalaz ) . Po iinenu Bilasa Matija
U ' bijelu dvoru Barisichiase. Det
Kaxu starczi Stipu Buklijassa
Od Podacze bisce Arambassa
U ' gnegasu od zlata medagliette
Za junasctvo bihu darrovane.
Bristje Pobre Sello Villenito
Po daleko ù gorgnem Primorju
Jer porrodì Mlade vitezove
Od Cacichia kollina knezove.
Jedan bisce Xarkovich Simune
! Silni junak na glasu vojvoda
362 . Na moruje Turke issikao
Ormanicze ognem saxegao . arra
Drughi bisce Miossich Gargurer
Silni vitez ratta od Candije
Posctenoje vazda voevao
Josc i ruse glave odsiczao . siis
On pogubì dva zmaja ogneria
Visce Gracza Assana Babichia
U ’kraj bile kule od Igrane bi
Barjaktara Sarrichia omera.
Trechi bisce Miossich Ivane Lol
Od vojnika mlagian Capetanet
u Trije Turske glave odsikao
U ' Bunini pod Vargorczem Gradom
Da nebudè taddà poghinuon
I joscbii vechie pogubijohur
Al poghibe od dvajest godina
U ' pocetku ratta od morije
A Slipczi gnega uz Gusle pivaju se
I junaczi kad gorom putuju
Bogli junak od Babajka bisce .
Virruj Pobre zlatno perro pisce.
Cetvartije Alexich Matiju
Voevasce ratta od morije
Sikuch Turke okarvavi ruke
Pod bijelom kulom Jurichievoiti.
U ' Lavçagnju kaxu vitezove
. Od Cacichia kollina knexoye
Jedan bisce Jurichievich knexe
Po imenu Rados Capetane.
Drughi bisce Stipichiu Nikola
A trechije Pekichiu Tadia
Siku onni Tarke Gabegliane
Vellikoga ratta od Candije . int
Svidogejim Perle pozlachiene
Od Principa za junasctvo dane
Jer poscteno vazda voevasceho
Svoje sabglie karvcze napoisce.
Cetvartije Jurich Capetane
Od Primorja Knexe i vitexe
Kad pod Graczem Turke issikosce
Sedam glava odsikao bisce .
Mallo magne Bartulovich Niko 104
Pod bijelom kulom Jurichievom
U ' gabeli ina vechie mista
Vojujuchi i bojak bijuch , split
Joseti kaxem vuka xestokoga
Od lavcagnia Sella Mallenoga
Od starinnè rodda junasckoga .
On na Mejdan Turkom izlazasce
Pod Goziczu Dinno i Tomicza ?
Ter Mejdane Turkom odnosasce
bo Vellikoga ratta od Candije.
Boglì junak Czvitko Bilas bisce
Kako kaxu Duxdeve Dukale
Jer osvoji kulu od Norina
I issice Turke Gabegliane. Lista
U ' Bar
 U ' Bachini Sellu Mallenomu ila
Po imena Tomascevich Matu
Od Junaka mlada Arambassu . iv 19
Kojie cesto na vojsku igiascen d
Prid júnaczim svojim vitezovim
Josc i ruse glave odsiczasce
Pod Dulczignem pod bijelim Gradom . -
Kaxe Pismo Vassiglievich Petra
Od Starine Bogopankovichiavi
Da nebisce takogh MejdancxijeT
Na pogerku Ratta od Candije.
Robbi zemgliu Czarra cestitogal
Pod Bårjakom Duxda Mletačkoga ,
S 'Junaczimje ù Çettu hodijos
I Junačke glave odsìczào .
Al poghibe s Turczim Bôjak bijuch
U Podgori Sellu Junachomu
Tòse zgoddi Ratta od Candije i
S tate Slidi Pišma od Vitézová Neretvanski.
TEçe voda posrid Poglia ravna
1 Neretvase prozivglie od davna ,
Toje Pogle duggo - i scirroko
Jedvabiga priletijo soko. doos
Od Gabele do kule Norina
Od Norina dolli do "mladina
Po gnem stari bijahu gradovi
I sadjimse gledaju zidovi
Vid bijeli poglavicza bisce
Od Neretve kako pero pisce
Mallo magni od Rima bijasce 99
Slavni kragli u gnem pribiyasce,
Rimske vojske podagni dolazahu
Al osvojit gnegga nemogaha
Jer ù gnemu bijahu Jûnaczi
Toh " svidoçe Müdri Talianczi.
Ciczaronjis uzdixe i fali ter
Da junaczi vazdasuise zvali
Svussu Garçkú zemgliu porrobili
Na morusu vitezovi bili 1103200
Oa gnih svitli izzagiosce Bani se
I knezovi na kraini zyani 2012
Koji punno godin voevasce
Saraczene Turke issikosce: 1 2 3
Bojak bisce z ' Duxdom od Mletaka
Punno lità i punno danaka
Najposlise onini podloxisce 320
Mletačkomu Duxdu poklonisce.
Pod Barjakom Duxda Mletaçkoga
Bihu onni sarcza junasckoga
Czarrevusu zemgliu porrobili
Kraiscnike Turke pogubili.
Vitezove kaxem po imenu
Najparvoga Novkovich Nikola
Gliutù zmiju na glasu viteza
Kavalira od Neretve mutne.
Prid Junaczim na vojsku igiasce
Çesto Turske glave odsiczasce
Gust ;
Něbijasce boja ni Mejdana u Kolliknie glava odsikao
Brez viteza Novkovich Nikole
Kadno svuda bihu Mejdançxije.
Silni Junak ù Bachini bisce
Startnomse Bogunovich pisce
A pridivkom Ďamichiu Gargure
Sivi sokko Ratra od Morije. of
Z ' Bilasomje kulu osvoijo od
Od Norina u Neretvi mütnoj
Ter issiçe Turke Gabegliane 10
Tò svidỏce Duxdeve Dukale, A7,2
I Na glasuje i Lovreta Frataron
pl Od Malena Sella kotissiner og
Jer ù Cettu vazda odlazascer
Robje "fattà Glave odsiczásce. 951
Kad Zadvarje nasci osvojisce
Iz pod Grada Turke iztirasce
Najparvije na Turke udriio
I najparvi Glavu odsikáo , ,
l Gremu Duxde dadde za junașctvo .
Od Neretve lipo kavalirstvo
Svitlo krilo od zlata kolajne fly
Kojenosu vitexko zlamégne.
Joseti kaxem lava xestokoga ?
Po imenu Sentich Matijascale
I gniegova tri millà brajena
U ’ Neretvi lipo - odgojena.
Sva četiri glave odsiczasce
I Czarrevu zemgliu porrobisce
Serdarisu Pobre od starinne
I Gospoda od Neretve mutne.
o Vitezaje porrodila Majka - LVC
Po imenu kuexichia Milinka -
Sedam glava odsikao Bisce in
Pod Gabelom na ograssu «parvom .
Cudda kaxu od Skadievichia
1 I veichia voevode vuka
Da viteški jessü voevali
I Junascke glave odsiczali.
Knexich vuce i on Turke tuce
Serdar bísce od Neretve mutne
Robbih Tursku zemgliu do mgostara
Do Blagaja i do Poçiteglia .
Plino gonni Tursko Robje voddi
Bojak bije à odsiczà glave
Pod Barjakom Duxda Mleraçkoga.
Knexichisu - rodda junackoga
Lipotije Sello Metkovichie
U ' griemuje zmaje od dvi glave
Po imenu Raic Arambassa
Pivaj Pobre- toje dika nasca
Onje s Turczim vazda bojak, bijo
I griovu zemgliu porrobijo
Mnoghe ruse glave odsikao
Svitlu sabgliu karvcze napoijo .
Drughr bisce Luczichiu Illia
Marki vuce na glasu vojvoda
I sestricza ù Czarno zavio ,
P 4
232
Kazachieti Turczi Gliubussani ,
Mostarani i Poçitegliani : :
Tribigniani i Nevesigniani. .
Vitezovi na kraini zvani. *
Satobi reka draghi Pobratime
Koji nossics od junaka imme !
Kakav bisce Talaich Simune
. Od kraine mlagian Capetane : '
Onnò zmija na krajni bisce
Koja xive Turke proxdirasce
Svuje Tursku zemgliu porrobijo
Svitlu sabgliu karvcze napoijo .
Daje komu posluscati bilo in
Seto gevore dva Tarcina mlada
Dva Pukura pociteglianina
U ' pocetku ratta Mallenoga .
Na glasuje Arste A rambassa
Jelicichia rodda i Plemena
Vechiechienam Arste dodijati
Neggo drughì trideset junaka.
Na samije dvore_ sagradijá
Sjutrachiemu Boxich osvanuri
Bichie domma z' diezom , i s' gilubovczom
Lasnochiema gnega pogubiti. .'
Pakse skaçu na noghe junascke
Ter golemu Çettu sakupisce
Pet stotina mladi kraiscnika .
Pak oddosce do Arstina dvora .
Prija zore Turczi uddarrisce
Od dvoramu otvorisce vrata
Pak ù dvore bile ullizosce
Na dobromu Boxich nazivasce .
Odgovarà A rste Arambassa
Virra moja dva Tukura mlada
Nitje menni nitje vami danas
Pak povadi sabgliu okovanu . ..
I possiçe dva Tukura mlada.
Kroz Turkeje jurisc uççinnijo
Çetirije smartno obrannijo
Alga mnoghe pusckej uddarrisce
Terga s' czarnom zemgliom sastavisce
Ej dellijo pokojnati dusca.
Kaxu starczi Miska Milletichia
Terga fale kanno kraglievichia
U ' gnegáje sabglia Demiskignia
Turskeseje napoila karveze.
U 'Komlena Pobre Milletichia ;
Sarcze biscę kanno Jankovichia
Ceto Komlen û çettu igiasce,
Josc i ruse glave odsiczasce .
Junak bisce Vlaovich Matiju
Jerje sabgliu karvcze napoijo
Vitexkije Mate voevao.
Od Morije ratta xestokoga. ;
Daje Turske glave odsiczao
Švidogimu perje pozlachieno
Kojemu Bane darrovao
Za junasctvo posctenamu majka. .
Tri junaka kaxu kraiscnika
Glavinichia i Çupichia Marka
A trechiega Franu Banoxichia
Svatri bihu sarcza Kobilichia .
Jer vitexki svatri voevasce i! ! ! !
Britke sabglie karvcze napoisce
pao Krainusu Tursku porrobili
Cesto Tursko Plino zaplinili. . !
Dokazuju izgoriczę Vuka a !
Po imenu Matija Ajduka
| Viteza Blaxa Nikolichia
Terji slave kanno kraglievichia . :
Jersu obba glave odsiczali ; !
I od Stocza Robje dovodili
Tako kaxu Starczi od kraine i
I junaczi Pobre od Starinne: M
Ponnosise sabglia Xarkovichia .
Kanno mlade Rade Miletichiara
Jerje Turske karvcze napojena
Tomu nije ni punno vrimena ,
Kaxu Starczi tichia Sokolichia
A rambassu Gargurinovichia
Vjerra moja na glasu junaka
Po imenu sillenoga Marka.
A od Briste Sella Mallenoga ,
Robbi zemgliu Czarra sillenoga ;
Junaçkije Marko voevao
I çetiri glave odsikao .
Zmija bisce Turçin Smailaga ,
Od bijela Poçiteglia Grada
Allimuje zaludu junasctvo . is an
Uffatiga Xderich Capetane
Po imenu Erczegovacz Frane. ,
Junak bişce Maroevich Marko ,
Od Mallena Sella Passicine :
A ù vrime ratta od morije in
Tako kaxu stare Mejdançxie . ,
Kad udrisce Vitezovi Turczi
Na bijelu kulu od Podacze
Tu bijasce Maroevich Marko
Kulu brani a odsicza glave . ?
Boscko Bilisc junak od kraine
Sice Turke ratta od Morije
Oppositeni mlade kraiscnike
Z 'britkom sabgliom , i desniczom Rukom
Kaxu Starczi sarrichia Matija
Da bijasce junak od Neretve
Jerje sabglių karvcze napoijo
I posteno vazda voevao .
: Josc delliju kaxu od Mejdana
Gliutu zmiju xestokoga lava i
Po imenu Lalichia Nikolu
Od Mallena Şella Metkovichia . .
Junaskije s Turcziin bojak bija
I çetiri glave odsikao
Neçudise draghi Pobratime
Lalichisu rodda junackoga .
. Joscmi kaxu dva siva Sokola
Koji Turske odsiczasce glave
Britke sabglie napoisce karıcze .
Jedan bisce Baichiu Jakove
A drughije Draxichiu Illija . . in
Slidt
 Slid . Pisma od Uskokd Erczegovacki , koji Uskocisce pod Krilo Principove ,
nikki Ratta od Candije , a nikki Raita Bečkoga , i Suærhu Tusbe ,
koju Cginnè l'urczi na Istè Uskoke Suomu Czarru .
K Gniggu piscu Turczi Mostarani
II Gliubuscani i Poçiregliani ' . 12
Terje scagliu g ' bilu Czarrigradu ,
A na ruke Czarra çeștitoga.
Sultan Gzarre millì gospodare
Olli neznasc . ol nehajesc zanas
Sokolovi sivi pollerisce ::
Na Duxdevo more odletisce .
Pobigosce Vlassi ù Latine
Erczegovczi na glasu junaczi
Koji snami ù çettu igiahu
I Kaurske glave odsiczahu.
Bor ubijo dve Papaza Fratrai
A od Krixa bila Manastira in
Knezovichia i Marinovichiaj
Ternam gliute ranne zadavaju
Brez pristanka na nas uddarraju
Poffatasce momke i divojke -
Nasce bile zaplinisce ovczę. .
Nije nochi ni bijela danka
Da mih scgnima bojak nebijemo ,
U ’ çxamijam klagniat nesmidemo
Po zakonu Abdest uzzimati.
Nejma Czarre majke ni gliubovcze
Koja nije ù czarno zavita
Na kraini nejmade junaka isi
Koga nisu ranne dopadaule. . . .
Sasvih stràná na nas uddarraju
Ternam texke jadde zadavaju
Od Neretve Novkovich Nikola
Desno krilo Duxda Mletaçkoga. :
I dellija Bebich Matijassu . . i !
Koji robbì svu krainu nassu
I poffàtà momke i diyojke
Nasce lipe Bulle i Kadune. . .
Terji daje Duxdu Mletaçkomu,
A on gnemu grosse i Dukate
I kolajnu od suhoga zlatar
Koja vaglia stò bili Dukátà . . . .
Imma Bebich silne Arambasce
Koji nammi punne dodijasce por
Tallaichia i Batinovichia
I delliju Gargurinovichia. .
Gliutù zmiju Vladmirovich Jurja.
Barjaktara Duxda Mletačkoga
Jeliçichia zmaja ognenoga
I Xderichia iz pod Gliubusckoga.
Ovvò jesu na glasu junaczi
Po imenu mladi Bebinovczi : )
Koji nami punno dodijasce
I krainu nascu porrobisce . .
Od Vargorcza na nas uddarraju
Kraiscniczi mladi Vargorgani
Kakve nammi jadde,zadavaju .
Nekti znadu nasci Gliubussani.
Prid gnimamsu dva orla karstasce
Serdar Rado texka mukka nasca
I Jelavich silni A rambassa . . :
Bojigase sva kraina nasca . I
Kaxemoti ostale glavare
Koji nammi dodijasce Czarre , il
Ansichia i Juinovichia
Josc Franichia i Mioyevichia.
Ovvò jessu mladi Capetani
i . Erczegovczi na kraini zvani
Koji tvoju zemgliu porrobisce
Gliubusckomų vrata zatvorisce, in
Od zapada na nas uddarraju
Ternam gliutè ranne zadavaju
Marki Vuczi od xupe A jduczi
i Vjerra Turska na glasu junaczi
A imadù tri mlada Serdara .
Nebojese josc ni tebbe Czarra
Budalichia i Marassovichia
I Vitezu Tomichia Stipana.
Ovvì nammi punno dodijasce
Do Mostara Brochno porrobisce
I gniovi mladi Capetani
Erczegovczi od Starinne zvani.
A kojinas skorro odbigosce
Ter Irraju tvoju povedosce .
, Kaxemoji tebbi po imenu
Po imenu olli po Plemenu
Rosich jedno Proloxichje druggo :
A trechije Gusich zmija gliuta
Ovvi bihu ù Brochnu knezoyi
B? A sadasu Duxdevi Serdari.
i Kaxemoti josc i Capetane .
3 Neka znadesc nasc cestiti Czarre
o Jellavichia od Sella Ghizdavcza.
I Veichia iz pod Neorichia ;
Od Postignia i od Diteliççia ,
Capetana kaxemo Bugliana •
Od Starinne rodda Lovretichia
Bosanskoga Scarinnom Piemichia.
Od Muchiari kaxemo Jukichia
Od Podstignia gorgnega Kàtichia
Ovvi tvoju zemgliu porrobisce
Kad iz Brochna Skorro pobigosce.
Devet Stotin podigosce kuchia . .
Ter stadosce jedni okko Muchia
Drughi stasce okkolo czerine
Kaxemoti Czarre do istine.
I akonam pomochi nedadesc , in
; Tvardù tebbi virru zadajemo i
Bixachiemo i mi u Latine
A pod krilo Duxda Mletaskoga .
Sli
234
Slidi, Pisma kako Knez Mkola Nadinirovich , Tommat Kusturich , Jakov Zmiareviche',
Czvitan Bilas , i Gargur Damich Osvojisce Kulů od Narina , Izvagena iz Dukale
Koju Taddà Gnima, Dadde Privedri Princip Marco Antonio Justiniano: 1685..
atrose 9
Aje komu posluscati bilo
Seto govori Corner Generale
Na Divanu u Splittu bilomu ,
U ' pocetku ratta od Morije :
Evyo immà dvi godine dana , teise
Da vojujem i da bojak bijem
Gradovesam mnoghe osvoijo od
I Gzarrevu zemgliu porrobijo ;
Almi osta kula: od Norinato
Kojoj nejma Slikke ni prilike u A
U svoj zemgli Czarra Sillenoga
Ninascega Duxda. Mletačkoga .
Kojibije junak osvoijo , o vary
Martvubimu plachiu izvadio ito .
I Dukale od Svetoga Marka
Svitlu perlu , medaglie od zlata. bo
Toje çuo Vladmirovich Knexes
Po imenu Nikola Vitexes
Pakse Skace na Noghe junacke
Ter izbire najboglie vojnike.
Od Jezera Tommu Kosturichia
I jakova josc, Zmijarevichia ,
Od Lavçagnia Bilasa Czvitana
Od Bachine Damichia Gargura.
Tihojimje Knexe bessidijo
Da yż znate mladi kraiscniczi
Seto govori Corner Generale
Na divanu ù Splittu bilomu.
Obechiaje Plachju i Dukalut
Svitlo perje od zlata medaglie
Ko osvoji Kglu na Norinu
I issige Turke Gabegliane. . latach
Nebilisce ù vàs pouzdao .
Da junačku srechiu prokuscamo
Da akonam Bogh i srichia dade
Ter bijelu Kulu osvojimo. TEN
Allisumu onni bessidili ,
Tise u nás pouzdati moresc
Ka i use Knexe Nikolicza
Alli evvo vellike nevoglie . 2010
Bilu Kulu osvojit nechiemo
Brez Gallija i brez Lumbarada 10
Jersu u gnoj, silleni janacziano
Po imenu Gabegliani Turczi
A na gnoje xestoko Oruxje bo'ldi
Barze Scibbe , ogneni Toppovi
Jedvabije, Duxde osvojjo b s
Kamolichie Vladmirovich Knexe. ]
Nikolaje gnima bessidijo 652 191
Nebrintese mladi kraiscniczi disa
Kuluchiemo Lasno osvojitit 21
Brez Galija i brez Lumbaràdà quis 1
Jervo barzo Turski Barjam igge
Ichie Turczi gorri u Gabelu
Terchie klagnat s? Oczam i Açxijam :
I ostalim Aggam i Spahijam .
. 32
O TSAIK
Ondachièmo udrit iznenada
Iz potaje iz gorre zelene
Biluchiemo Kulu osvojiti
9 Seraxuchiemo pod maç okrenuti.
Setoje rakkao tosse dogodilo
Barzo Turkom gniov Barjám doge
Ottigiosce klagniat ù Gabelu the
Pivajuchi uz toh Poglie ravno . &
Uzzacasga poscli i klagniali "
A gorrega Abdest: uzzimali do
Vitezovi iz gòrre udrisce
Tēr bijelu Kulu osvojisce . 2 110
U ' gnoj bisce dvanajëst dellija 1
Gabegliana silni çelebija 10€
Sveji onni pod maç okrenusce A
Duxdev Barjak na kulu metnusce .
Kadje Corner glase razumijo 193
Martvujimjë plachiu izvadijo
I Dukalu od svetoga Marka 998 .
Nekaimjë slava kod junaka."
Alje mallo vrime postajaloo
Dva missecza ni magnie ni vechien
Oppet Türczi vojsku podigosce
Na Norinu Kulu osvojisce.
A kad viddi Corner Generales o
Naoruxå tannene Galije
Pak zaveze uz Neretvu mutnu
I osvoji Kulü na Norinu .
Ugniu mechie plachiene. vojnike
Tosc i onnè mlade kraiscnike
Osta Kula do Danascgnegh danka
Pod krioczem Mleçanina Marka
Corneruse -nikko neçuggiasce a
Kakojeje osvojiti mogga
Svakse çuddi Vladmirovich knezu
I gnegovim mladim kraiscniczim ,
Kakosuje osvojiti mogli
Brez Galija i brez Lumbarada
Brezº nikakve mochr i pomochj
I brez Vojske - Duxda Mletačkoga.
Neçudise draghi Pobratime-
Jersu onnoħ gliutè zmije bile t
Koji Turkom ranne zadadosce
Igniovu zemgliū porrobisce .
A najvechie Vladmirovich knexe
Od gnegase Sokolich izlexe l a
Po imenu Vladmirovich Jure
Od Bandura Mlagian Capetane
Uçsinniga zane Generale .
Vitexkije Jure voevao U v e
I Czarrevu zemgliu porrobijo .
Plino gonni Tursko robje voda
Terga daje Banu Generala ,
A on gnemu grosce i Dukate
Od Škerletta zelene dollame
то
 255
Toh Svidogi Alvis Mucinigo Po Gorrije Turke rastirrad
I kavalir Novkovichiu Vule. Dvojiczije glavu odsikao
Kada Turczi kogne pokradosce Dobre kogne natragh povratfjo . .
Sedamdeset na brojuji bisce Providurje darrovao Jurja .
Barze kogne Plachieni kognika Sedamdeset srebarni calira
Sve Latinà Duxdevi vojnika. Poh Czekina za kognia 'svakoga
Namiraji namirila bisce Jer proslavi Duxda Mletačkoga.
Nà Viteza Vladmirovich Jurja -Alli jaspre Junakom razdili
Basc ù Prudu kod vrila Norina Terresuji ù vinu popilii
Sognjm bijahu trì druga gnegova. Vino pili vazda zdravo bili
Iz Gorreje nagne uddarijo v I junacke glave odsiczati.
essas
Slidi Pisma od Grada Zadvarja , na Koga Doge Passa Bosanski , i Erczegovacki.
Julla na 15. 1685 .

TOsc Zoricza nezabielila Uddarrisce na Grad od Zadvarja

Ni Danicza Licza pomolila Bisce 'gnega Alga neuzesce
Zapopiva - Vlassich Kiricija Tomuse izçudit nemogu
Lipo pivà à lipsce popiva. Ko oddollih Czarru sillenoma.
Neçudimse Beçu bijelomu Dozivglega iz Gorricze vila
Koga Czarre osvojit nemoxe Terje gnetno tiho bessidila i
Jerga brani Czesar Leopoldo Neçudise -neznana delijo
I gnegovi mladi Generali. Gdiga Vezyr osvojit nemoxe ;
Nitse çuddim Petru Varadinu Jermu doge pomoch iznenada
Digga Vezyr osvojit nemòxe Od signega mora ormanicze
Jerga bràni Princip Ugenio Od Pogliczà Pogliçki knezovi .
Koji Turke vazda dobivasce. Od Omissa Deskovich Stipane.
A ni bilu Gradu Scibeniku Od Makarske Luçicha Collunele
Kojiseje Turkom obranijo Od Igrane Tomicza vojvoda -
Jerga brani Foskul Generale Od Lavsagnia Jurichievich Knexe
I dellija Toma Contarine. A od Xupe Mladi kra iscniczi.
Nitse çuddim Signiu "bijelomu Sasvì stranà udrisce na Turke
Diga Vezyr osvojit nemoxe Kanno vuczi à bijele ovcze
Jerga bràni Balbi Providure Ormanicze od signiega inora
I Signani na glasu junaczi. Kraischiczi od gorreh zelene.
"Ni Darnissu kod Poglia Petrova Od zapada Furioz Stipane :
Jerga brani Nakichiu Gargure Od Istoka Luçich Colkinele
Od kraine imlagian kavalire Potirrásce Turke kraisonike
I junaczi od Poglia Petrova. Sikù piscze i barze kognike.
Vech Zadvarju Gradu na Kamenu Pet stotina glàvà odsikosce
Kakoseje Czarru obranijo Do Cadora Pasce Bosanskoga
Kada nejma bojni Lumbarada Na Păssine udrisce delije
Ni vellike mochi ni pomochi. Razbisceji terji potirrasce .
Nagn dollazi od Bosne Vezyre Mnoghè Turske odsikosce glave
I scgnim Passa od Erczegovine I punnoji xivi uffatisce
Na Avalu Kula uddarrisce Hottescejim Toppe i Pitare : :
I barzoje Turczi osvojisce. Cadorove i Allaj Barjake. Ali
7, Svesse ovvò naodi ù kgniggam talianskim , navlastito à Istoriam , kojese zovu : Lega sau
g, cra c . na listu 250. gdi pocimgle ovakò : per riparare & c ." .
9. Ovaje pisma i prija od mene stampana , alli nije sve kakoje ovde , jersamje stampa ka.
9, kosamje çuo pivati.; alli buduchi Istorie sctijo , i drugacije od mudri gliudì razumijo , etoje
prikazujem svitu onnaku , kakoseje dogodilo ".'
Slidi Pisma od Castela Darvenika ù Gorgnem Primorju , Kakoga Osvoisce Turcki
na 15. Aprila 7687.
Ako nisi quo Pobratime Posluscajme dati kaxem pravo
A Kako Turczi Robje odvedosce A morescmi virrovati zdravo
Iz Kastela bila Darvenika Kgniggu pisce Corner Generale
Kojinoje ù gorgirem Primoriju , Terje scaglie gorri ù Primorje , .
A na
236
A na ruke Primorski knezovà
Capetana i mladi Serdara
U ' kgniziji lipo pozdravgliasce
A zatizim i zapovidasce ,
Da sakupè vojsku po Priinorju
I da iggiù k ’ Signiu bijelomu
Kada onni Bana razumisce
Po Primorju vojsku pokupisce.
Sve orige malo i velliko
Kogod moxe sabgliu pripasati
Alli nekti Bustruçevich Andre . .
Vech pobixe uz Primorske stine.
Toh Glavarom i pomucno bisce
Bustru evu kuchiu uppàlisce
Misliose Bustruçevich Andse
Kakobise gnima osvetijo .
Sveje misli na jednu smislijo
On origgé k ' Passi Çenghiichiu
Koji s' vojskom ù rastoku bisce
Ter igiasce k ' Signiu bijelomų.
Gliubì Passi skuta i kollina .
Terje gnemu tiho govorijo
Sadje vrime millì Gospodare
Da porrobisc sve gorgne Primorje .
Setogod bisce od boja junaka
Sve otige k 'Signiu bijelomu
A ostasce xénne i divojke
Slipi starci i diçicza mala ;
Moxesc uz pùe porrobic Primorje
| Manastir ù kraj Signia mora
Pak 'orichi k ’ Signiu bijelomu
Pomoch dati Passi Bosanskomu
Koji bije Sign grad ù Czetini.
Kadagaje Passa razumijo
Sage s'vojskom dolli ù Primorje
U ' Podaczi 'tvarda Kula bisce
Nagniu Turczi jurisc uççinnisce.
Alli neddà ni gledati nase
Jerje brane starczi i divojke
A najvechie jedno inomçe mlado
Po imenu Maroevich Marko .
Vaddì Marko sabgliu od Bedricze
Pak izleti prid Kulu bijelu
Ter odsice Barjaktaru glavu
Odneseje ù Kulu bijelu
Zavikasce Passini Causci
Nije ovde za ' Turke Sichiara
Da igemo g'bilu Manastiru
Dinno imma dosta lipa Blaga
Digosce iz Podacze Turczi
Per odosce g ' bilu Manastiru
Zaostrogu u kraj Signia mora
Ter na gnega skladno uddarrisce.
Al Zaostrog tvardi Manastire
Neddà Turkom ni gledati nase
Jer ù gnemu xivi ogagn bisce
Dosta praha i texka oſlova.
Kad vidisce Vitezovi Turczi
Da Manastir osvojit nemogu
Digoscese iz pod Manastira
Neveseli punno izragneni,
Al zavika turre sillovito .
Mlado momçé punno pornosito
Ostaj z ' Bogom starce Gvardiane
Nadajnamsę do nedigle parve ,
Toje çuo Despotovich Mijo "
Svojoj Pusczi xivi ogagn daje
Ter uddari jedno momče mlado
Martav junak czarnoj zemgli padde.
Pakmu staracz Mijo bessigiasce
. Poggi tamo jedno momçe mlado
Pozdravimi svecza Muameda : *
Nachiesc gnega di Muselez pije
U ' srid Pakla pod Jelom zelen om .
Otriggiosce Vitezovi Turczi
K Mallenomu Sellu Darveniku
. Na bijelù Kuulu uddarrisce
Kostanichia od Primòrja kneza.
U ' gnioj bisce Kostanich Radosce
Bilamuje Brada do Pojasa
I dellija Ivichievich Petre
Mlado momce od dvajest godina .
A ostàlò mladi divojaka
Udoviczà , xènà Muxaticza
Puscke punni Kostanichiu knexe
Pusckom bije Ivichievich Petre.
Kada parvoj Pusczi ogagn dadde
Allaj Çausc Czarnoj zemgli padde
Kolikoje Puscak izmetnuo
Onlìkoje Turrak pogubijo.
Kad vidišce Vitezovi Turczi
Dasse ghinné a koristi nije
Ostavisce Kulu Kostanichia
Pak udrisce na kasteo tvardi ,
Al’ ù gnemu nebisce junaka
Neggo Xènà josc i divojaka
Udovìczà i diçioze male
I tri starczá slipa i nejàkà .
Braniscese tri debela sita
Mlade xenne kanno muscke glave
Iz pod Grada Turke iztirrasce
Uz Primorske stine zapratisce .
Al evvori goleme xalosti
Nu posluscaj xenske oholosti
Jednoskupno onno zavikasce
Ter ovako Turke opsovasce :
Pofaltese Turczi kraiscniczi
Vascim Bullam i vascim Kadunam
Kakosuvas xenne pridobile
Primorkigne iz gorrìcze vile.
A kadaji razumisce Turczi .
Smamiscese gorre neggo Vuczi
Svisse Pobre natragh povratisce
Ter kasteo tvardì osvojisce.
Parvì bisce Senich Matijassu
Koji razbi od kastela vrata
I ullize ù kasteo tvardi
A za gnirne sva vojska Passina .
Sito bih starro onnoh issikosce
Sito bih mlado onnoh povedosde
Ossamdeset mladi divojaka
Udovìczà xènà Muxaticza ,
U ' suyagnstvo Turczi odvedosce ,
Iz Kastela bila Darvenika i
Slidi Pisma od Uzetja Grada Novoga Uº Buczi Kotorskoj. Na 30 Setembra 1687.
K Uppi vojsku Corner Generale ",
I Od Kotara do Neretve Mutne
Sve po izbor piscze i kognike
Od Slovinske zemglie i Latinske.
Bisce Bane vojske sakupijo
Ossain igliad plachieni vojnika .
Dvi igliade mladi kraischika . , '*
Kotarana i Scibeniçana.
A prid guima Possidaracz Knexe .
Od Kotara çetiri Serdara
Idvadeset i tri Capetana
Josc tollikò mladi Barjaktara . . .
od Darnisca i Poglia Petrova
Od Zagorja i Czerine ravne , I akote nebbl do nediglie : . . . ,
Dvi igliade silleni Junaka
Sve piscacza i barzi kognika . .
A prid gnima çetiri Serdara
I dvadeset i tri Capitana
Svim upravglia Nakichiu Matiju
Silni Vitez od Darnisca Grada.
Od Troghira Splita : i Kastela
I od Klissa Grada bijeloga
Dvi igliade podixe junaka
Sve dítichia i mladi Momaka
A prid gnima dodva Collunela
Odi Troghira i od Splita Grada . .
· Josc cetiri na glasu Serdara
I dvadeset mladi Capecànà .
Od Poglìcză pet stotin dellija
I prid gnima per mladi knezova
Od Omiscke na glasu kraine
Pet stotinà bisce vitezova.
1 prid gnima Mlagian Gollunele
Po imenu Deskovich Stipane
Pèr Vojvodà i pet Barjaktara .
Ah moj Boxxe Plemenita dara.... i
Pèr stotina od xupe dellija
Allije toh ognia xestokoga ,
I prid gnima dva mlada Serdara
Pet Vojvodà i per Barjakta ra .
Od Primorja povede vojnika
Pèr stotina po izbor junaka
I prid gnima kneza Pavlovichia
Po imenu Marka Collunela
Pèt Vojvodà i pèr Barjaktàrà .
Josc povede tanke ormanicze
Od svì mistà : zemglie Dalmaczije
Ter zajedrì uz Duxdevo more
· Barzo doge ù Bukku Kotorsku m. .
I obside Novì ù kraj, mora i Jerga bisce puscka uddarrila ;
Terga bije sa cetiri strane .
S' jedne strane Duxdeve Lumbar le
Z drughe strane Maltexke Galije .
Strechie strane mladi taliapczi
Po izdaj i Bustruczà Andrije
i U ' pocetku ratta od Morije . '
A s' çetvarte barzi kraiscniczi !
Jurisc cinne od jutra do mraka
I od mraka do bijela danka. :
Kad toh viddi Dizdar od Novoga
Prija zorrë urranijo bisce
Suzze ronni bilu kgniga pisce
Terje scaglie Passi Bosanskomų.
Topal Passa millà majko nasca
Alli neznasc at nehajest zanas
Po czarnismo kanno Gavranovi
Od czarnoga praha i ollova .
Oddi s' vojskom setogod prija moresc
- Jervosmoti ù nevogli texkoj
Pridàchiemo Novi ù Latine.
Kada Passi bila kgnigga dogę
Onnù scrije druggù napisuje
Virna slugo Dizdar od Novoga
Nedaj Grada brez vellika jaddig
I brez karvi i brez texki rànià .
Neplascise nepridaji Grada
Nechie prochi ni nediglia dana 1
Dochie tebbi pomoch sasvi strana.
. Kad ù Novi bila kgnigga doge .
Scemluk ciunè Turczi po Novoinu.
Alli Corner zatò i nehaje
Novi bije nigda nepristaje ,
Pakje Bane tiho govorijo !
Colluneli i vojvode mlade
Igge na nas silni Topal Passa . '
Nemojtese Bratjo pripadati.
Nuder vasce sabgle naostrite
Ter slobodno gnega docekajte !
I prijaste s' Turczim bojak bili
Terjim rusè glave odsiczali i
Isetom Bane tako bessidechi .
Alto ìgge silni Topal Passa .
Ter uddarrì någlo i sardito
Na Arvate piscze i kognike .
Alji Passa iztirat nemòxe
Iz gniovì tvardi Meteriza
Jerse brane prahom . i ollovom
Tezko biju Turke vitezove.
U ' Parvomu Meterizu -bisce
Silni junak Barklacich vojvoda
A Starinom Pavlovichiu knexe
Na Turkeje jurise uççinnijo ,
Svoju sabilìu karvcze napoijo ;
Allimuje Losca srichia bila ,
U zlo misto u çello junascko . "
Martav knexe czarnoj zemgli padde,
Scgnim junaczi mnoghi izghibosce
Koji
238
Koji parýi jurisce uççinnisce. ' '
Alfiramu dopadosce ranne i Lipoije Bane darrovão
Po imenu Vuletich Gargura .
Kad vidisce mladi kraiscniczi . *
Nemogosce Sarczu odoliti
Vech pogledai junak na junaka
Arambassa jedan na drugoga.
Barjaktari podbisce Barjake
Kraiscniczi sabglie povadisce
Ter jedino udrisce na Turke
Barzo Turczi Plechia okrenusce
Uz Planina Zubac pohigosce
A za gnima tarçu kraiscniczi
Sve po izbor pisczi i kogniczi ,
Dostá rusi glava odsikosce
„ Poghibe pod gnim vojske Principove dvi igliade, à nikki govorè i yechie. . .
Slidi Pisma od Zbora Primorskoga: Uççignena ù Makarskoj katta od Candije.
Prekazana Presvitloj Gospodi Makarskoj od Starcza Mjelovanak
" Ichię cinnè Primorski Knezovi
" Od starinne Bosanska Gospoda.
I ostali po izbor glavari
Capetani i mladi Serdari.
U ' Makarskoj Gradu bijelomu
U ' pocetku ratta od Candije
Poglavite kaxem po imenu
Koji taddà ù zborru bijahu ,
Od Makarske četiri Cacichia
Markovichia i Baranovichia
I mladoga Andriascevichia
Çervartoga Kovacevich Pavla .'
Od Makarske Kneza Pavlovichia ,
I Viteza Ivu Nenadichia
Od Velikogh Barda Nimiçichia
Od Tusepe Kneza Grubissichia .
Qd Basckoga Poglia Tassovichia
A pridivkom i Ribarevichia
Knezovichia i Serdanovichia
Od Malena Sella Rogoznicze. .
Od Suchiurja Kneza i Plemichia
Po imenu Ivana Cacichia
Od Lavçagnia Brisca i Bachine
Svi Cacichi bihu do iscine.
Loje tebbi imenovar nechiu
Jerbi Pisma odvech dugga bila
Ni oscale od Sellà Glavare
Capetane Sudcze ni Serdare,
Koji radda à zboru bijahu
Megiu sobom lipo razloxahu ,
Kakochiese Czarra izbaviti
I protiva gniemu bojak bitti.
A od zborra Poglavicza bisce
Svicti Petar Biskup od Makarske
Od Gacichia roddà i Plemena
Reda Pobre svetoga Francescka
Niz obrazje suzzam oborijo .
Gospodije tiho govorijo
Generalu Banu prikazasce .
Komu krilo komu perje syitlo
Jednim Plachiu doklem budù xivi
I pravoje jersu zadobili.
Al' utreççe silni Topal Passa. ; )
A nebiga ni on uttekao
Da nebude Begga Gliubovichia
Podmaçemú svoju Bedeviju
Ter urreççe i odnese glavu . ,
Kad vidisce Turczi od Novoga
Martve glave Czarrevi dellijà
Bilu Gradu vrata otvorisce :
Generalu Novi poklonisce.
I glavarom od svega Primorja
Od Bachine do Omissa Grada.
Odkadaje kraina Primorska
I Makarska ù kraj signia mora.
Nasci stari Araç nedadosce
Nijednomu Kragliw ni Czesaru..
Neggo vazda ù miru xivisce
U ' gospodstvu tesse uzdarxasce
A sad immà punno . godin dånd
Danas tarre Ormanovichr Czarre ..
Od zuluma xivit nemoxemo
Ni Araçe Turkom pripraviti
Toje nasca ' sramota vellikà
Da dvorimo Czarrà nevirnoga.'
Kammo nasca uxivagnia stàrà
. Kammolinam Diplome sazlatom
Kojenamje Czesar darrovao
Josc podavno u stàrà vrimena.
Kainmölinam Mletačke Dukale
Kojenamje Duxde darrovao
Da nikomu niscta nedajemo
Neggo samo da bojak bijemo..
Zatò Czarre ništa i nehaje
Vechnas tarrè nigda nepristaje
Nusse Bratjo od sna probudite
Ter od Czarra : sadda odstupite ..
A evomi bilà kgnigga doge
Od Foskula mlada Generala
Da silnoga Czarra odbignemo
Pod Duzdevo krilo priõignemo..
Mih imamo praha i ollova
Bichiemose kanno Czarnogorczi
Sve spomochiu Bogga vellikoga
I nascega Duxda Mletačkoga. .
Potvardichie nascu didovinu
Kakonamse kunne na chitapu .
Od nas druggð ni sellih ni pità
Neggo sabgliu i desnisczu ruku .
Ali
Al sluscajte davam prorokujem
Sctochievamse barzo dogoditi
Koji nisu karvezu prolivali
Ni Dukale na sabgli dobili ,
Radichievas ù zlo oborriti
I Dukale vasce ukinuti
U ' vichieji nigda neprimajte
Za glavare take, nestavgliajte. . .
Vech mechite vazda Starenike
Za Glavare i vasce Vichnike
Kojichievas lipo syitovati . ' ; ;
I nauke práve kazivati. ,
U ' potribi da Bojak bijete
I za Duxda karvczu prolijete ,
Da pazite karte od starine ,
Koje dadde Duxde MleJanine.
Megiu vami bichie vazda gliudi
Sluscajteji akko niste ludi je
Jer slip nezna kudda igge suncze
Stare vasce poslusçajte sucze. .
U ’ zbor dicze nigda neprimajte
Svit ni nauk od gni nepitajte :
Jerrechievas u zlo oborriti
Nedajtejim svami govorriti.
** : Pisma ad Iurisce Segnianina. isosta
Dlje vino Segnianin Jurissa sa
I 'Scgnime pije trideset Segniana
Juriscajim lipo napijascę i Sbbie
Ni ù moje ni v vascę zdravje. T
Vech ù zdravje onoga junaka
Koichie pochi do Graçacza Grada !
I dovesti xdrala vellikogar is
Dobra kognia Begga Graçackoga ,
I gnegovu divan kabaniczu
Na kojoje trideset Putaczà
Svakoh puzze od dvajest Dukata
Sitoje gnemu Czarre darrovao.
Svi junaczi Mukom zamuknusce ,
I go zemgliczi Czarnoj pogledasce
Aili nekti od kossava Rade
Malla struka alli junak silni',
Cascu prima sabgliu odpasuje
Svla i sebe zelenu dolamy
I Jeçermu na kojojsu toke
A obla i suxagnske Agline
Pak otrige do Graçacza Gradam
Kada Rade ù Gra a azc doge
Alli Turczi na divanu side . .
Megiu gnima Bexe Graçaninę
Ina ghemu divan kabanicza,
Salamalech Turski nazivao
Josuje Kade suzze prolivao
Od Mudrosti da privari Turke
I izmami xdrala kognia dobra. '
Pita gnega Bexe Graçanine
Kojavije golema nevoglia in
Kaxi.meni muj suxgniu nevogini
Ter niz obraz grozne suzze ronisc .
Kgnighè nezná gliudski neumide
Prid Gospodu izzachi nesmide
Setochie biti niscta nerazın iscglia
Vikat samo uçi i promiscglia ,
Govorichie da mallo i marii
Za Dukale nascì dida stari
. Alli nezná damu vechie vaglia
Negh sve onno scto immá zemaglia .
Nauk ovyi javam dajem sada wa
Petar Biskup od Makarske Grada
:19 U ' Pametga vassu postavite
I naredbu moju izvarscite .
Kad Glavari gnegga razumisce
Sillenoga Czarra ostavisce ho
Ter razvisce svillene Barjake
Privedroga Duxda Mleta koga.
Bojak bisce nigda nepristascesis
Sasvim Turczim mladim kraiscniczim
Od Zadvarja i od Imoskoga
Od Vargorcza i od Gliubusckoga. .
Od Mostara i od Nevesignia fim se
Od Gabele i od Po iteglianS T
Dosta Turski glàvà odsikosce 302 .
Al' i onni mnoghi izghibosce
boy sa
D obis om
Odkolemsi od kojeli zemglie is one
. Kuda igesc i gdilli ptujesc se
Poniznomu Rade odgovara i
Na milosti milli Gospodine ,
Volliobi dasam peghinuo
Jersam Czignein nepodobnom Gzinom
U ' tvojega xdrala kognia dobra
I d tvoju Divan kabaniczu.
Jasam suxagn od Glamoga Grada
Od Glámoza Kova evich Ramó by .
A Dugujem segniu bijelomus
U ' Jurisse i u Vladkovichia . asp
Dajmi kognia milli Gospodine 1
. A za gnega dugovachiu tebbia
Kadagaje Bexxe razumijo
Terje gnemu lipo besidijo :
Dachiù tebbi xdrala kognia moga
, Jersmo stari Priategli bili su
A dachiescini stò xuti Dukata
Al nemogu dati kabanicze
Dassam glavom u kaure Duxan .
Izvedemu Xdrala vellikoga
Kuscaoga i kuscao Rade
V
Odigraga pak oppet doigra
Pak zaigri niz toh Poglie ràvno ,
Terje Rade Beggu govorijo
Ostaj z Bogom Bexxe Gracanine
Nije ovyo Kovacevich Ramo
Vechje ovvo od Kosova Rade.
Kadje Bexxe Rada razumijo
Sko jose i na gola kognia
A za gnimi od Gragacza Tarczi
Sve polarya malo i velliko.
 240
'Alli Radi Bogh i srichia dadde : ** Govorijo Segnianin Jürissa : A
Prija Turrak u Bussiju padde. . Pobratime od kossova Rade . "
Kadsu Turczil ù Bussiju doscliri Tisi Malan dugga kabánicza , los
Uddarrisce Segnski vitezovi. ' . Darujmije draghi Pobratime.
Svaki junak po Turcina fatta ! Alli gnemu Rade odgovara svak ' .
Mali Radde Bègga od Graçacza Jassam malan duga kabanicza
Skidde segnega divan kabaniczu U ' Segniuje predobri Terzijah
• Terga voddi ºk ’Segniu bijelomu. Podrizachie kabaniczu moju . ..
Kadsu onni prama Segniu bili ? Nedamrije virratije moja . 330 .
i . Pisma od Plavsce Arambasce. .
Allenase çetta podignula : ' Alga Plavssa sluscà iz Gornicze j
V Od Primorja mista kamenoga
Prid çetomje Plavssa Arambassa Evvosamti Dizdarevich Mujo -...
Silni' uskok izpod Imoskoga , iri Doçekajme akorije drago . it
Kadje bijo na Primorske stine . in Na Turkesu skladno uddarili ;
1 Druxiñije Plavssa bessidijo Sve izghibe nitko neurèce
Druxinicze millà Bratjo moja Vech dellija Dizdarevich Mujo : ;
Pridnamije Tarnovacz Vodicza , Bixxih momçe k ' Vargorcza bilomu ,
Da mij ladnu voddu obsidnemo : Za gnim tarçe Plavssa Arambassa ' s
Prija neggo zabili zoricza 2 % ! Terje gniemu tiko bessidijo in
Da akonam Bogh i srichia dade : Stan poçekaj Dizdarevich Mujo .
Ter izzagiu Vargorgani Turczì , Nisi menni danas úttekao . . .
1 prid gnima Dizdarevich Mujo Allimuje Mujo govorijo
Na vodichie Abdest uzzimatiski Virra moja Plavssa Arambassa
A inichiemo udrit iz Bussije Time danas uffatiti nechiesc
Svechiemoji pod Maç okrenuti. ? ! Jerme nije Groznicza Fatala .
Sito rekosce onno uscinnisce : Kadje Plavssa gniega razumijo
Prija zorrè voddu obsidošce 14 Sidde junak na stini studenoj. . .
Kadalije zorra zabilila , ,! . Terje Muji lipo bessidijo ia
Alto iggè çetta Vargorcana girl Oddi Pebre samnom ù Primorje ,
I prid gnima Dizdarevich Mujo ? Da pijemo vino i Rakiju .
Ter druxini Mujo bessigiasceu Siddi mallo da probessidimo . .
Posluscajte moji vitezovic Almu lipo Mujo odgovara
Danasnamse dobar scichiar kaxe : " . . Poggi z Bogom Pla wssa Arambassa ."
Ovdechiemo Abdest uzzimati Tvoja srichia i tvoje junasctvo
I ladnese vodicze napiri , Odmenesi boglie urrannijo
Da akonam Bogh i srichia dade Imasc s' çime dochi ù Primorje -
Ter izzage çerta od Primorja , i : Nossech glave moji vitezova ;
I prid gnìome Plavssa A rambassa Al kakochie Dizdarevich Mujo i
Kojinamje punno dodijao I brez Puscke i brez sabglie britke
I junački glava odsikao i I brez moje bratje Vargorçana
A Josc vechie Robja poffatao. . Dochi Gradu mojemu Yargorczu. ;
Ovvoje silnì junak bijó ratta Beckoga koji uskoçà iz Imotskoga ù Primonje , a kadase
39 Mijr ugginn ) ottigge à Czerine , i ondese nastànii ” .
Fiśma od Jurasa Veichia , Silnoga Junaka ,' Roddom iz Zagvozda.
V Gniggu pisch Turczi Imochiani Koga nije ognem saxegao. . .
Il Terje scagliu ù Bosnu ponosnu Setogod igge od Czarra allape
A na ruke od Bosne Vezyra . Kraiscnikom Turkom Imochianom
Ovakosu Turczi bessidili : Sve toh otcek veichiu Jurase
Sultan Passa millà gospodare Svojim Pobrom Jelas Miovilom .
Akko neznasc kaxemoti pravo I tobismo Passa prigorili
Viscè Passa xivit nemoxemo Alli evso tughe i xalosti
od Uskoka Veichia Jurasa. Issivenam Turke kraiscnike .
Neostade kule ni çardakan Sve na glasu najboglie junake.
Koje nije Juras osvoijo Nejma joster ni nediglia dana
Ni bijela Sella ni Varossa Sàm odsiçe devet rusi glava
I uf

I uffatih zerduma Jakova
Od Bandùrà Turskì Arambassu .
Rannih gliuto zmaja xestokoga
Po imenu Mektiich Allagu
Alli junak priboliti nechie
Jersu ranne smartne na Allaghi.
Issiqenam Turke Imochiane
U ' Varossu kod kule zelìchia
I prid gnima vazlu Bugliumbassu
Possiçega Ivane czijage .
A Barjaktar veichia Jurasa .
Kakav bisce Allikalvich Aso
Jedvabiga vile dostignule
Uffatiga veich Arambassa
Na srid Poglia izpod Imoskoga. -
A setochiemo drugzó bessiditi
Xeschie zmije na kraini nije
Od junaka veichia Jurassa
Kada vikne Imotase trese.
Kadje Passa kgniggu prouşijo
Toje gnemu i pomucno bilu
Pak dozivglie Memed Bugliumbassu
Terje Passa gnemu govorijo : : :
Slugo virna Memed Bugliumbassa
Sakupider settu Arnaurà ..
Sve najbogli i barxi junaka
Ter ottiggi Gradu Imotskomu.
I uffati veichia Jurasa
Olmu rusu odsieczi glavu
I gniegovu dragu Pobratimu
Po imenu lelas Mijovìlu .
Skociose Memed Bugliumbassa
Ter sakupi çettu Arnautà "
I otrigge Gradu Imotskomu
Pakse fali Turkom Jmochianom :
Dabi mennè rodila vlaignia
A ne mlada turkignia kaduna
Akko prija:dvi nediglie dånà
Nepogubim veichia Jurasa ,
I gniegova dva druga najboglia
- Barjaktara Czijaka Ivana
I lelasa zmijo glasovitu
Aranzadu punno ponnosìtu :
Tase fala do Jurasa çulla
Ter pokupi çetticzu mallenu .
Pak ottigge Gradu Imotskomu
Pisma Silnoga junaka Luke Oregovichia , kako Poghibe Ratta od Candije.
K Ad poghibe oxegovich Luka
1 U ' tisnomu klanczu Privorniczi
Kod malena Sella zàvojane
Od sjllenì turrak vargorgana.
Cvililaje gliuba oxegova
Kako czvjli do Nebase suje
Kadalise bisce naplakala ,
Bijeluje kgnigu napisala ,
Terje scaglie Turkom Vargorcanom
U ' kgnizije gnima bessidilai
Vargorgani Turczi na kraini
Poscglitemi glavu oxegovu.
241
Pozdrayiti Memed Bugliumbassu
Sceta Juras uz Poglie niz Poglie
Ter dozivglie Memed Bugliumbassu
Oddi Pobre dase ogledamo
Nasrid rayna Poglia Imotskoga.
Ne isctime po gori zelenoj
Po zagorju ni karscnom Primorju
Evosamti i sam dosca Pobre
Vechje vrime da Jurasa nije.
Kad Jurasa razumisce Türczi
Arnauti Faglieni junaczi
Jggiù tarkom k ' Pogliu Imotskomu
- A prid gnima Memed Bugliumbassa .
Druxinije Juras govorijo
Posluscajte moji vitezovi,
Svaki udri via svoga junaka
Jachiu staracz na ſvicineda Mlada. 7
Isetom Juras tako govorechi
Uddarrisce Arnautì Turczi
Namirise sova na sokola
Bugliumbassa na veich Jurasa . .
Kadalise blizu sastadosce
Z 'brietkimse sabgliam uddarrisce.
Memeduje losca srichia bila
Jurasmuje glavu odsikao.
Pobigosce Arnauri Turczi
A za gnima veichiu Jurase
I gnegovi Mladà vitezovi
Terji sìku do Imote Grada. . .
Svaki junak odsieçe glavu
Sam Çetiri veich Arambassa
Na põgliuje kollo uffatijo
Terje lipu Pismu zapivao.
Pofàlise Memed Bugliumbassa
Kada dogesc Passi Bosanskomu
Kakosimi glavu odsikao
I lèlasu momu Pobratimu . -
Evvo sada ja odsiko tvoju
Terje nossim dolli ù Primorje
Pak ottigge goriczom zelenom
Pivajuchi i popivajuchi. ..
Razlixuse Barda i doline
Kako Juras piva i popiva
Nad Makarskom tvarda Bijokove
Od scemluka i od Pusckaragnia .
Platichiuje kollik daje ziva
Akkollije poslati nechiete
Evvo vami tvardu virru dajem
Osvetichiu Luku gospodara .
Kada Turkom bila kgnigga doge
Kgniggu setiju a nagniuse smiju
Odpisasce gliubi oxegovoj
Ovvakosu onni bessidili. . .
Nebudali jadna udovicze
Dichie xenna osvetiti muxa ..
Nechiesc imat glave oxegove
Daje trikrat tih izmiris zlatom ,
Jer
 242
Jerje Luka nami dodijao I Jeçermu pri kojojsu toke
Dosta rusi glàvà odsikao A jabimu zagliubovczu bila.
S ' Pobratimom lekichia Jurissom Toje çuo Burichiu Jakove
Kako znadu turczi i kauti Od Ghizdava Sella Darvenika
Kadagodir Sçertè dolazasce Kuppi junak Çettu po Primorju
Vazda tebbi Robba dovogiasce Pak ottigge dò Vargorcza Grada.
Olla Robba olli Robigniczu Ter ullize ù lughe zelene
Od Vargorcza oľod Gliųbuskoga , I namami na Bussiju Turke
Alli sada gliubo oxegova Iz bussije uddarrì potajne
Luçinomse glavom umechiemo I potirrah vargorgane Turke.
Po Vargorczu Gradu bijelomu Tridesetje glàvà odsikao
Prid kadunam i nascím divojkam . Sve po izbor vargorski dellijah
Kgniggu stije gliuba oxegova A vechieji obrannijo bisce
Suzze ronni ovako govori Tako vila smotokita pisce.
Kobbi moga osvetijo luku Nije Bratacz Bracza osvetijo
Dalabinu lucing imagine, Setoje Burrich oxegovich Luku
I gnegovu zelenu dolamu On ottigge k ' gliubi oxegovoj
Pri dolami Puzza pozlachiena Terje uzzè za glibovczu virnu .
Slidi Pisma uççignena Svarhu Diplome, koju dadde Czesar Matijas Primorczem ,
Xupglianom i Podjezerczem , da u napridal Nejmadu bitti Napostovani od Segniana.
A Reçena diploma bih uççignena po nastojagniu , i pissagniu kneza Cacichia Gargura iz
A Brista à gorgnemu Primorju i Bratje gnegove Petra , i ostali. Diploma u latinski lezik
ovako pogimglie.
Nos Mattias dei Gratia ele& us Romanorum Imperator semper augustus Egca
Hæc confirmatio facta est instantiam Comitum de Brist , Gregorj nimirum , & Petri, ac
cæterorum Fratrum eorumdem , Familia , seu Prosapia Cacichiorum .
Valentinus leepes Episcopus Nitriensis ec.
Laure ntius Feren 1614
cz ec . .

Ovase nahodi ù Puskoj skrigni, u Makarskoi,

K Gniggu pisce Caçichiu Gargure
11 Basc iz Brista à gorgnem Primorju
Terje scaglie Kragliu Matijassu
Al od Beça vellikom Czesaru .
Nepisceje czarnim Murechiepom
Vechje pisce karvczom iz obraza
Xivitmuse dodijalo bisce
Suzze ronnii ter ovako piscè ;
Matijassu velliki czesare
Vladaoce svjta Gospodare
Turskañamje silla dodijala
Texka tuga sarcze obujala .
Nemoxemo xivit ni umriti
Ni Araçe Turkom pripraviti
Sve imagne setogod imadosmo
Nevirnomu czarru pridadosmo.
Nemoremo smirom vecerati
Ni pokoja nascem tilu dati
Od turràkà nasci zulumcara
A dellijaa Otmanovich Czarra .
Jedni pogiu drughi oppet dogiu
Sve pokupè seto ù kuchi nagiu
Tvarda zemglia Neboje visoko;
Signe more strascno i duboko ;
Zemglia nechje à nebonas nechie .
Tosu nasce xalosti najvechie
. Jer predamo od jutra do nochi
Çekajuchi kadchie turczi dochi.
I tòbismo jadni prigorili
Tugovali i Czarra dvorili
, Alli nigda podnit nemoxemo
Vech sanemo i texko venemo ,
. Dinas robbè segnski vitezovi
Podloxniczi tvoji sokolovi
Zaplinisce nasce bile ovcze
Cegliad vodde ter primaju novcze
Porrobisce kotar i zagorje
Do Gabele xupu i Primorje
Prodajunas gorreh neggo Turczi
A robenas kanno i Ajduczi.
Matijassu svitla krunno nasca
Moxel podnit toh dobrata vasca
Da karstjanin tarre karstjanina
Terga Muççih kanno duscmanina
Spominese nasc Czessare milli
Nasci stàrì dassu prija bili
Tvoji Didà virnì podloxniczi
Vitezovi i Silni Vojniczi.
Ter pokaraj uskoke segnane
Da nerobe na Miru karstjane
Ako
 A koliji pokarati nechiesc Po imenu Gargura viteza ,
U ' zló stagne tih segnane mechiesc. Da robite kotar i zagorje
Jerchie barzo bitti porobglieni Do Gabele xupu i Primorje
Pobijeni i svi issigeni . I ostàlè Primorske kraine
Od karstjana nasci kraiscnika Od starine lipe Banovine.
I Turràkà czarrevi vojnika, Progitese dilla nemilloga
Já nemogu druggò uççinniti Nesardite Bogga vellikoga
Vagliamise Czarru potuxiti , Matijassa vascega czessara
I prijasam k ' gnemu odlazijo Ni silnoga otmanovich Czarra ,
I od gnega Ferman donosijo . Jer akkomi druggà tuxba doge
Svitli krunno i oppetchiu pochi . Terse svaki zuluma neproge
U ' czarrigrad akkochiuti nedochi Onchie moju milost izgubiti .
Prid czarromchiu Davu uççinniti I sam sebbi punno nauditi.
Na Segnane vojsku podignuti. Nisu Turczi neggo bratja vasca
Vaglia dase scgnimam pobijemo A Iraja od starinne nasca
Jere visce xivit nemoxemo Zadostaje gniove xalosti
Sjedne strane od silni Turraka Podnosechi Turske oholosti.
Z drughe strane od tvoji junaka. Stosu stekli svessu gnima dali
A lse uzdam ò dobrotu tvoju Za Araçe oruxja prodali
Dachiesc primit ovvù molbu moju Neimadu kognia ni volòvà
I pokarat uskoke Segnane Nit imadu praha ni ollova ,
Koji robè na Miru karstjane , Dasse moggù branit od duscmana
Od starinne tvoje podložnike " Od uskoka najvechie Segnànà
Koji sadda dvorrè Nevirnike , Kojinosu roddom Erczegovczi
Dospivajuch Nogheri Çelivam Gabegliani i mladi Primorczi.
I gorkimji suzziczam polivam . A sad robbe svoju otacbinu
Kadje Czesar kgniggu progledao Prijateglie i svoju rodbinu
Onje udigl’druggù napisao Na privari i na tvardoj virri
Terje scaglie od Segnia glavarom Brez pristanka rade oneviri.
Capetanom i Mladim serdarom . Al' akkose od zla neodvrate
Posluscajta Segnski Capetani I svakomu svoje nepovraterna
Na kraini vitezovi zvani - Stavichiuji na vissala tanka
Doge tuxba od Cacichia kneza Neka visse do sudgnega danka.
, Ovyu Pismu uççinni ja Fra Jozip Radmanovih , lektur Generali ù Scibeniku na 1759.
„ Januara . Na 28 . i prikaza knezu Simunu Kaçichiu , reçenomu Miossichiu iz Brista. Prauni
ng ku gorri imenovanoga kneza Garguru Kaçichia , za vikoviçgniu sargene Glubaviuspomenu " .
Slid ! Pisma od Smarti Glasovitoga Viteza Mladinichia Nastellina Bračkoga
i Gnegova Voevagnia po Moru .

V Alostise Duxde Mlečanine Alje Menni tugovat nevoglia

A Molin Frand vitez od starine
Od Candije ratta vellikoga
Ognenoga punno xestokoga.
Pitajuga mleta ,ka Vlastella
setoje tvoja milost nevesela
Allitije vojska izghinula
Terje tebe tuga pristinula ,
Al Candiju Turczi osvojisce
Al moriju zemgliu porrobisce
Allisisse Cipra spomenuo
Koganoje Czare osvoijo
Velli gnima Duxde Mlecanine
Od starinne vitez latinine
Nitimije vojska izghinula
Nitje Turska silla pritisnula .
Nit Candiju Turczi osvojili
Ni Moriju zemgliu porobili
Kolik dame Muççii sardeboglia , . .
Jer evomi doge kgniga bila
Kojamije zle glase donila
Daje umra vitez Mladinichiu
Silni junak kanno zrinovichiu ;
Koji Turke po moru fatasce ..
I rusejim glave odsiczasce
Zapovidnik bisce od Galije
Ter issice czarreve dellije , "
I bragniasce more od turraka " ;
Od levanta lipu do Mletaka
Mladinichiu krilo sokolovo
. . Kochie branit more Principovo .
Svit là sabglio Duxda Mletačkoga
Kochie sichi duscmanina moga ' .
I tirrati Turke vitezove
Kanno soko bile golubove.
Kada
 hadse Daxde 'izjadao bisce ! I ostale sve darxave nasce ' '.
Uzzè perro bilu kgniggu pisce Danam nebbi naudile Basse.
Terje scaglie kanalu vitezu Braçanisu na moru junaczi
A od Bra a vellikomu knezu . Kanno moji na suhu kotarczi
U kgnizise scgnime razgovara I prijasu s' Turczim bojak billi .
Ponnukuje terga nagovara Terji jessu vazda pridobili.
Da dozovne od Braça Plemichie Izberite slobodna junaka i
I da çinnè ù Palaczu vichie ; Kojinose neboji turraka
Kochie Guyat mora od turràká Moizimchie vladati Galijame
Od Stambula do bili Mletaka I ostalim od boja Gemijam .
, Knigga , koju Princip pisa knezu Braçkomu , buduchi kratka , mechiemje na Svitlost svitu .
Franciscus Molino Dei gratia Dux Venetiarum & c .
Nobili , & Sapienti Viro Chui istophoro Canali de suo Mandato Comiti Brachie ,
fideli dilecto salutem , & Dilectionis affectum .

Rare quanto, si conviene , per il proprio merito , riputiamola perdita del sopra Comite
W Mladineo , il quale con la sua presenza , e valore nelle occorrenze tutte del nostro
servizio , si era giustamente guadagnata la pubblica affezione , e aggradimento . Volemos
però col senato che fatti venire a voi li deputati di cotesta fedelissima Comunità li at
testiate la nostra displicenza , per la morte di così benemerito soggetto , eccitandoli in
conformità degli ordini che tenete dal Procurator Geronimo Foscarini a divenire quanta
prima alla nominazione ďaltro , in luogo suo. Ben certi che procureranno farla cader
in persona abile alla carica , e che possa come il precessore fedel, e fruttuosamente sere
cire avvisandoci dell'operato . Data in Nostro Ducali Palatio die ' 27. Novembris 1651.
Slidà Pisma od Vitezova Kotorski.
- Ti kotore gnijzdo. sokolovo Bojegase Aramije Turske.
L Na visokoj gràni savijeno Na Moruje scgnima bojak bijo i
Dise lègu zmaj i sokoli I mnogheje Turk : pogubijo ' .
Koji Czarru pinno dodijasce. Oppositenii Dusda Mletačkoga
Svijenoje na jeli zelenoj Jerje Bronza rodda junackoga.
Ter pokrijvà Bukku od Kotora . ' To svidoce Latini i Túrczi
Kojanoje dijka od Arvátà Dalmatini i svi Erczegovazi
• 1 vitexko Sarcze od junàkà. Kavalirstvo Medaglie od zlata
Virruj meni draghi pobratime Kojenomu vissù okko vrata.
Koji nosisc od juràkà imme Neçudise draghi Pobratime .
Da ja brojim nedigliczu dànà Kraiscnice i Arvachianine
Od Kotora mlade vitezove., Jer od davna jessu Perasctani
Koji Turske glave odsiczasce Na kraini vitezovi zvani.
I na mejdan çesto izlazisce Posetenosu vazda voevali
Nebitiji moga izbrojiti I junačke glave odsiczali
Ni gniova junastva kazati. To svidove kraine Arvatske
Kolikoje mladi kotoranà Josc i Mudrè kgnighe Talianske.
Tollikoje na maçu delija Kad Rimgliani vas svìt osvojisce
Svisu onnì sarcza virexkoga Svisse kragli gnima poklonisce
Krunu bràne Duxda Mletačkoga.. Al nektisce silnì Perasetani
Ej Kotore gnijxdo sokolovo , Ni ostali mladi Kotorani ,
Dalmaczije dijko i poffalo . Vech protiva gnima vojevasce
Utebise lègu sokolichi Ter Rimglianom punno dodijasce
I gospodska dicza zmajevichi. Tose zgoddì ù vrimena stàrà en
U perastu Scestokrilovichi. A vladagnia od Rima Czesara.
I xestoke zmije Bojevichi Pivajuse Pisme i Popivke i
Koji Turkom na mejdan igiahu Od Grujiczè Mlada xeravicze
Namejdanu glave odsiczahu. Jerje junak od Mejdana bijo
Zmiju bisce porrodila vila , I Mejdane mnoghè zadobijo . '
Po imenu Bronzu kavalyra Arambassa od junakà bisce
Dellijaje od Bukke Kotorske Ter ù çettu scgnima odlazasce
Vellia
 Vellikoga Ratta od Candije :
Malo posli Beja i morije.
Pridivkomse sarabachia zvasce
U ' Bagniani sellu pribivasce
Svuje tursku zemgliu porrobijo
Do Tribignia i okolo gnega .
Nebijasce Boja ni Mejdana
Brez Gruicze Mlada xeravicze
Razbi Passu od Erczegovine
Odnessemu zelen Alaj Barjak .
Dvi stotine uffati suxagnià
I scezdeset odsiege glàvà
Svojom sabgliom Grujo xeravicza
Pomoglaga Maria Divicza.
Krajnuje tursku porrobijo
Dvi igliade kuchia uppalijo
To svidoci Bane Loredane .
Od Duxdeve , vojske Generale
Od gnegese roddi sökò sìvì
Po imenu xeravicza Ivo
A Barjaktar duxda Mletačkoga
Od Morije ratta ognenoga
Junak bisce kamu i Babajko
Olli vitez vojevoda Janko
Sarabachia kada vojevasce
Turke sìçe Robj dovogiasce .
Al posluscaj moj millì brajene
Dati kaxem Morske , Mejdangxije
Koje pjevà staracz Mellovane
Ter ovako fali kotorane.
Zareçese Reis omeraga
Od Tripoli bijeloga Grada
Zaveschiuse niz more duxdevo
Kojenoje uffagne gnegovo . .
Po moruchiu poffatati Lovcze
I od Bukké Kotorske Targovcze
Da akomi Bogh i srechia dade
· l'ermi junak ù Ruke uppide.
Po imenu Ivanovich Mato
Mlado mom e i punno Bogato
· Vodjchiuga g ' dvoru bijelomu
Prodachiuga kragliu Algerskoma.
Setoje rekà porrekase nije
Vech zaveze iz pod Barbarije
Pak zajedrii niz duxdevo more
Pjevajuchi od mraka do zorrè.
Podvikuje tanko glassovite
Uz Tamburu momce ponnosito
Muhamede poklonimi zdravglie
Da ja nagem Dobrochiane mlade,
Vezachiujim Ruke naopako
Vodichiuji g dvoru bijelomu
Zaodichiu moje Vitezove
Pozlatichiu Fusctu ormaniczu.
Allimuje Losca srechia bila
Namiraga bisce namirila
! Na junaka i na zmiju gliutu ·
Po Imenu Ivanovich Matu .
Kadagaje Reis ugledao
Golemose bisce poplascio
Pak ostavi Fusctu ormanicze
Ter probixe xalosnamu maika.
Dozivglega Ivanovich Mato
Pocuricze Reis omeraga
• Kaimo Mejdan dije tvoja snaga
Kom ' ostavi barzu Grmaniczu
Jer nagardi svu Czarrevu diczu ;
Eyvosamti upp.io ù Ruke
Oppos,teni od Algerà turke
Alli Reis bixii brez obzira
Nechie boja neggo pità Miira .
Ivanovich Miira nektijasce
Vechse zmije termuse rugasce
I uffari Fusitu ormaniczu
Al utteççe Reis omeraga .
Burovichi od Erczegh Novoga .
Proslavisce duxda Mlera (koga
Svitlom sabgliom i desniczom rukom
Gliute ranne zadadosce turkom . :
Vojujuchi i bojak bijuchi
Turke sikuch karvczu prolijuchi
Junaczisu bili od starinne
I Gospoda svirla od kraine.
Vazda jessu kavaliri bili
I Gospodstvo na sabgli dobili
Martvim pokoj xivim zdravglie Pipe
Cast i dika imme glasovito.
Fåliose Turçin Mejdangxija
Rizmanaghich imenom Açxija
U 'Meneje Sarcze od junaka
Boglie neggo u Vojvode Ja nka
Vitexkisam vazda voevao
I junacke glave odsiczao
Sadmi kaxu siva Sokolichia .
Po imenu Markis Kossovichia ,
Zazvaćhiuga na Mejdan junaski -
Na Mejdanu osjechiumu glavu
Pak napisa listak kgnighe bile
Terje -scaglie Markis Kossovichiu .
Ei dellijo Markis Kossovichiu
Oa Drobrotè mista junackoga !
Akkoteje porrodila majka .
Izzagimi na Mejdan junacki.
Satije kgniggu Kossovich vitexe
Kgniggu satije a nagniuse smije
Biscemuse Sarcze razigralo
Od Vesseglia i Radosti texke.
Prija zorrè ürrenijo bisce
Ter ottigge na Mejdan junacki
I poggubii silnogh Mejdançxija
Rizmanaghich imenom Açxiju .
Na glasuje kavalir Bolicza
Od Kotora grada bijeloga
U ' gniegaje junacka desnicza
Krunnu brani Duxda Mletačkoga .
Vitexkije vazda vojevao
Svitlù sabgliu karvcze napoijo
Junak bisce Ratta od Morije .
Od Kotara svidoce delije ,
I duxdeve saz zlatom dukale
Q3 Svis
246
Svitlò krilo od zlata medaglie
Kojenomu darrovao bisce
Za junasctvo kakko Perro pisce
U ’ Buczije Plemme Viskovichia
I na glasu kanno Jankovichia
Od gnegase roddisce Glavari
Kolluneli , slavni kayaliri ,
Jersu svuda onni vojevali
Cesto turske glave odsjczali
Ormanicze mnoghe potopili
A ramije turskę pridobili ,
TÒ Svidovii i stąrro i mlado
Svi junaczi i svi kraiscniczi
Virruj Pobre akkotije Drago
Jer to znaddù turczi i latinczi,
Çudda kaxu od Ivanovichia
Terga slave kanno Zrinovichia
Svitla kneza od Dobrote Marka
Na oruxjų silnoga junaka .
Da issiiçe Aramije turke
Ter bijele okaryavi ruke
Pod Petrasom na moru Signemu
Slayu dadde duxdu Mletačkomu ;
Sammo svoji dvadeset junaka
On pogkúbiị sesdeset Turràkà
Tollikoji obrannijo bisce
Kakko istì Turczi syidovise .
Damu Markla nochcza neotèla
On osvoji i Turskù Tartanu
Istì Turczi od Petrasa kaxu
Pravo kaxu ter niscta nelaxu ,
Duxde Marku dadde kavalirstvo
Za gnegovo vellikò junastvo
Na Magumu dobra srechia bila
Desniczamų turke pridobila ,
Joscți Pobre Jedno Çuddo kaxem
Nemoj rechi da ja ovvò laxem
Delijuti kaxem od Mejdana
Po imenų od Perascta Bana .
Gniemu Juro lipo imme bisce
Pod Draçomse gradom nahogiascę
Samo dvajest i çetiri druga
Sadchiesc Cutti od Turràkà ruga ;
Od Draçase Turczi podigosce
Stoh i sceset mladi Vitezová
Ter na Bana obdan uddarrisce
Alse Bane neboji Vragova ,
Na Turkeje ogagn obborrijo
Tartanuje Turskù osvoijo
Stoje Turski glàvà odsikao
Scezdesetje xìvì uffatijo .
Alli Bana Ranne dopodadoce
Terga barzo z'duscom rasta visce
Kadno Gospa Issussa porrodì.
Zmija bisce Nikolich Serdare
Kanno Vitez Jankovich stojane
Pridivkomse Bajo zovijasce
Çesto turske glave odsiczasce ;
Vellikoga Ratta od Candije
we
. Nebijasce xeschiegh Mejdangxije
Krainuje Turskù porrobijo
I Mejdane mnoghè zadobijo .
Al poghibe s' Turczim bojak bijuch
Na Varteglczi iz pod Gorrè Czarne
Vitexkije Bajo poghinuo
Dvanajestje glàvà odsjekao .
Joscti kaxem zmaja ognenoga
Od Perascta grada bijeloga
Po imenu Smechiu Capetana
I viteza Pobre od Mejdana .
Na gnegasu turczi uddarili.
Ti od boja vellike Gemije
Junaçkije scgnima bojak bijo
Terje mnoghe turke pogubijo .
Al i gnemu Losca srichia bisce
U ' Navimu Barut uppàlisce
Izgorrisce karstjiani i turczi
Perasçtani, i morski Ajduczi,
Svìtli knexe od Perasta krilo
Tvoje Pleme junackoje bilo
Josc od Dayna i od Birzemana
Junaczisu bili od Mejdana.
Sivi Sokò More prilichiasce
Ter na Mejdan zmije poziyasce -
Al' na Mejdan izzach nesmigiahu
Sokolasce xestoko bojahu ,
Nije onnoh Soko Ticza sivå
Vechje onno Jozo kamenare
Od Dobrotè mista Ghizdavoga ,
Koji slavi Duxda Mletackoga.
Isctė Jozo Barbereze Turke
Da junacke okarvåvi ruke
Dvakratsuse nanegh namirali
Al sramotno jessu pobignuli.
Namiraga trechiom namirila
, Na Tartanu velliku Gemiju
Kamenarje nagniu uddarrijo
Terje mnoghe Turke pogubijo .
Al Gemiju Tursku neosvoji
Jer utteçse niz tò Signie more
Sramotnoję onna podignula
U ' Moruje Sjedra ostavila .
Uttekosce Turczi pristrasceni .
Pobijeni punno izragneni -
Al' akomu Borgh daruje zdravglie
Zaplatichie Barbarezi Turczi
Joscti Bratte xestok Mejdan kaxem
Kojiseję na moru zgodijio
Vozilase scajka Lagia mala
U ' gnoj vozzè dva millà brajena ,
Dva brajena Arbanassovichia
Marko jedan à Nikola drughi
Od Dobrote mista Ghizdavoga
Scgnima bihu dva druga gniova .
Mallēnoje vrime postajalo
Alto igge Lancza scajka barza
U ' gnoj bisce trideset Turràkà
Tripulinà po izbor junaka .
Nagnie Turczi snaxno uddarisce
 Alse onni gnima nepridaju
.. Vech od Bedrè maçe povadisce
Terjim gliutè Ranne zadavaju ,
Vitexkise onni obranisce
I dvadeset Turrak pogubisce
Uge desset i tò izragnieno
Kadji buddù pitat Barbarexi
Neka kažu kakyisu Bukexi.
Ponosise Bukka od Kotora
Jer porrodi mlade Vjerezove
Koji brane more Principovo
Od onizii Turski A ramija ,
Ko poffatà po moru Ajduke
Po imenu Algerine Turke
Neggo vjerez morski kapetane
I Levente od Bukke Kotorske .
Ko potopii Turske ormanicze
I Scambeke kraglia Algerina
Slidi Pismo od Kavalira Marka Ivanovichia iz Dobrote , od Bukke Kotorske.
DOsna slavi Regliu Boscangnanina
D Segn bijeli Ivu Segnjanina
Ungaria Sibignianin Janka
Bulgaria Kraglievichia Marka .
Erczegovczi Millosc Kobilichia
Aryachiani Bana Zrinovichia
Sve kraine dva Ivanovichia
Dva od Bukkè kneza i viteza ,
Koji Viçgniu slavu zadobisce
Kad na moru Turke pridobisce
Pod Atenom ù Garçkoj darxavi
Koja Czarra sillenoga slavì.
Al posluscaj moi milli brajene ,
Jedno Çuddo prija necuveno
Bojno darvo prija nevigeno
U ' Tripuli gradu sagrageno .
Od Galije punno vechie bisce
Terse Sambek Turski zovijàsce
Sagradiga silnì Assan Bexxe
Od Tripula Bane i Vitexe ,
Pun bihasce praha i ollova
I svakoga ognia xestokoga
Çerårdeset bojni Lumbaràdà
Å Puscàkà nibrojase nezna.
* U ' gnem ' bisce silleni Turràkà
Tri stotine i sceset junaka
A prid gnima Açxi Ibraime
Od liepe zemglie Natolije.
Mallo vrime postajalo bisce
Ibro svojoj druxbi bessigiasce
Evvo menni bila kgnigga doge
Od Atene grada bijeloga ,
Dassu onde dva Ivanovichia
Gliutè zmije dva Sokoliçichia
Kojisunam punno dodijali
Nascu bratju na moru pobili ; .
Obba sina delli Luke Vuka
Delli Vuka od Dobrote kneza
Sadje vrime moji Vitezovi
Negh od Bukke mladi vjerezovi
Kavaliri Pobré i knezavi.
Sabgliom siku kanno i Ungarczi
Pusckom biju kanno Czarnogorczi
Delijesu kanno i Kotarczi
A barzisu jersu Erczegovczi.
Pristalisu kanno i Inglexi
Bogatisu kanno Olandexi
Pametnisu kanno Talianczi
A vissoczi kanno i Boscgnaczi. .
Ej Kotore Gnizdo Sokolovo
Na vissokoj Jeli savijeno "
Nate doge od Bosne Vezire .'
Alli rebbe osvojit nemòxe ,
Jerte brani Bane Generale
I dellije od Bukke Kotorske
Na sabglijim Dobra srechia bila
I Turskese karvcze napojila.
Da mii nascu Bratju osvetimo.
Kojunoje pogubijo Marko
Pod Petrasom na Signemu moru
Evvo immà pèo godinà danà
Odkadmije ù sardasczu ranna .
Kada Turczi gnega razumisce :
Od Scambeka jedra otvorisce
Zajedrisce iz pod Barbarije
Pod Atenu barzo dojedrisce .
Gledaije Ivanovich Marko
Gledaoje terje bessidijo .
Dobrochiani inoji Vitezovi.
Evvo na nás Scambek strahoviti,
Nemojtese Bratjo pripadati .
Bogchie nami dobru srechiu dati
Vaglià barzo s' Turczim bojak bitti
Za Issussa nascu karv proliti. "
Nasce imme svudje proslavglieno
Memojmoga Bratjo pogarditi
Da nerekù nasci Dobrochiani
Perasctani à i Kotorani ;
Bog ubbijo koije rodijo
I Junasckim mlikom zadoijo
Pogardisce Bukku od Kotora
I nascega duxda Mletaçkoga .
Ovvo Barut i texko ollovo
Bozze praha ogneni kolaci
rdani
Çeve ron navezeni
sreb
Svitle Puscke ů Bressi kovane .
Etto Bratjo maççi i kodare
I svietle sabgle okkovane
Barze Scibbe i bojne Lumbarde
I ostàlò od boja oruxje .
Turrakaje trista i scezdesset
A nás nejma neggo çetardesset
Svaki udri na devet " Turràkà
Branimose neizdajmose. : : :
Pak napisa listak kgnighe bile
Terje scaglie ù grad od Arene
A nº
248
Ana Ruke Pripovidaocza
Capuczina duhovnoga ocza ,
Lajim doge dati blagosove
I Pokoru za gniove grije
Barzo doge Fratar Franceskane
Terjim dadde svetò adriscegne.
Mallo ' toggi postajalo vrime
Alto igge Scambek ogneviti
Na karmimu Allaj Barjak Vije
I na gnemu Czarrevo zlamegne ,
Tomu Czarre bisce darrovao
Za poffalu gnegova junasctva
Jer Vitexki bisce vojevao
U ' sve vrime svojega Gusarstva .
Kadalise blizu sastadosce
Vice Ibre izza svega glasa
Ter dozivglie Ivanovich Marka
Nusse pridaj Kaurska dellijo .
Gniemi Marko tiho odgovara
Ibraima 'l'urski Capetane
Nemoj Pobro nasarchiati name
Ierchiesc ludo izgubiti glavu ;
Zakonisu ù zeingli Czarrevoj
Kosse nage pod bijelim gradom
Da Miruje i smirom targuje.
Almu velli Açxi Ibraime
Nebudali Ivanovich Marko
Nebojimse Czarra ni Czesara
Ni tvojega duxda Mletačkoga.
Nusse pridaj Kaurska dellijo
Jer da immasce krila Sokolova
Stignuchiete Açxi Ibraime
Kojinoje junak od Starinnè.
Nu pogledaj na Scambeka moga
I na tvoji mallenù Tartanu
Pak tè reczi falò izzabrànà
Nebojimse Ibre Capetana .
Poniznomu odgovara Marko
Nefalise Czarreva delijo
I Sokoje Ticza primalena
Al dobiva orla vellikoga .
Neuzdajse ù mnostvo Turràkà
Ni ù Scamkek boino darvo tvoje
I prijasam si Turczim bojak bija
Allisamji z ’ Boggom pridobijo..
Kada Marka razumnisce Turczi
Zmamiscese gorrè neggo vuczi
Na Tartanu snaxno uddarrisce
Iz Scambeka ogagn obborrisce..
A kad puççe devet Lumbarada
Iz Tartane Ivanovich Marka
A za gnìma çetarjest Puscàkà
Padde martvi scezdessèr Turràkà..
Medet Medet Ibro vapijasce
Na Tartanu Turke nagognasce
Dobrochiani xivi oggagn dasce
Vechiè od stoh Turrak pogubisce :
Ibraimse bisce pomamijo
Od vellike Tughe zanimijo
Tarce naglo od Karme do Prove
Ter slobodii svoje Vitezove.
Allimuje Losca srechia bila
Smartnagaje Ranna dopadnula
Uddarriga Ivanovich Marko
U ' zlo misto ù Çello junascko .
Kad viddisce Barbarezi Turczi
Da poghibe Delli Ibraime
Od Bedricze sabglie povadisce
U ' Tartanu mnogi usko isce .
Alji siku Mladi Dobrochiani
Vitezovi od Starinne zvani
Karvavejim Ruke do Ramena
I svietlà sabglia do Balçaka.
V A . Megiutò Pobratime Draghi
Oppet puçse devet Lumbarada
I uççini devetera vrata
U ' Scambeku ogniem izgorijo .
Pogsè tonut Scambek glasoviti
· Izgibosce Turczi silloviti
Tripulini xalosnajim majk ?
Tri stotine i vecchie junaka .
Alje suncze pomarçalo Xarko
Jer pughibe knež i vitez Marko
Bisce gniega Puscka uddarrila
U ' zlo misto ù Çello junacko.
Joscter Marko ù Rigi bijasce ,
Svoga Bracza Jozu dozivasce
Ovakoje gniemu govorijo
Evvosume Ranne dopadnule .
Od Kojizii ſ rib - li i nechiu
Sad umirem lli Boggy fala
Kad dobismo silnoga Gussàra.
Pozdravimi starcza Babu moga ..
Stricza Radu i sve Dobrochiane
Pazzi sebbe a neplaci menne
Siczi Turke nevirne Ajduke.
Jednom reççe Jezus i Maria
Druggom regse primi Gospeduscu
Trechiom resçe z Bogom Vjetezovi
Tò izzustì a Dusciczu pusti ,
Na Krijoczu Joze Bracza svoga
Pod Atenom na Signiemu moru
Bojak bijuch s' Czarrevim dellijam
Kavaliru pokojnati Dusca.
Ścgnim poghibe ossam Vitezovà
Sve dellija od Bukke Kotorske
Dva Sokóla dodva Kossovichia
Juro jedan a Filipje drughi.
Trechi bisce Radognicich Karste
Silni junak zmaje od dvi glave
Çetvartije Andrichiu Illija
Silni Vjetez na glasu delija.
Perì bisce Pero Radòmire
Marki Vuçe junak od Starine
A scestije Illichiu Jozipe
Svi Junaczi od mista Dobrote.
Visko Bambo sedmise zovisce
Innostranacz osmi junak bisce
Svissu

Svissu ovvi s'Markom poghinuli
A lsu dosta Turrak pogubili.
Petericzu ranne dopadosce fel
Turke sikuch na Signiemu moru o
Jedan bisce Ivanovich Pero
Sjelni Vjetez scarza junackoga ; A.
Drugkì bisce Marovichiu Boxen
Trechi Temich po imenu Radeon
Obba Pobre filleni junaczi
Na oruxju kanno i Ungarczi. ro
Dva ragnena bihu Innostrancza
Alli Pobre junackoga Sarcza 10
Oa Banàsu barzo pribolili Ta
I postegne lìpo zadobili. Da
Kad viddisce Mladi Dobrochiani
Da togniasce Scambek strahoviti
Slavnì Barjak turski odnessosce
Scambek Bojni ognem saxegosce
Ibraime morski A ramija se pod
Kammo tvoji Turczi Vjetezovi
Sve izghibe mallo ko utteççe
Varlo mallo i tò izragnieno .
Kammo tvoji Bubgni i Svierale
Kammoliti svileni Barjaczim
Dije Scambek sve uffagne tvoje
Onno gorrì na Signiemu moru ,
Na igliadu i sedam stotina i Starcza Babe Ivanovich Marka.
Na pedest josc i scest godina doo
Devetnajest A prila mjesecza
Drughi danak slavna uskarsnutja .
Dobrochiani Marka ukoppasce
I gniegovi ossam Vitezovà
Lipo gniegga Bratja opplakasce
Jer bijasce dika od Knezova .
Pak bijela jedra otvorisce
Niz duxdevo more zajedrisce
A na karmi Barjak trepechiasce
Terse Pobro dalleko vigiasce.
Kadasuga Turczi ugledali do
Od Petrasa grada bijeloga se
Od Jadasu onni zaplakali
Za Barjakom Gussara morskoga . !
Pak dozivgliu Mlade Dobrochiane
Tersu gnima Turczi bessidili
Prodajeenam Turski Allaj Barjak
Dvi igliade dachiemo czekina.
Odgovarà Ivanovich Jozo
Virra moja od Petrassa Turczi
Nebivamga proddà ni darrova
Dami date poh Czarreva Blaga
Jersam gniegga na Boju dobijo .
Pak zajedrà niz more duxdevo
Pisma Glossoviti Junaka , ante Radimyra , i gniegova sina Kavalira Boxe iz Dobrote,
od Buke Kotorske.
TOsc nebisce iztekla Danicza
J Ni svietla zvizda Preodnicza
Viknu Viela s visoki Planina
Ter dozivglie Antu Radimira .
Radimyre zlo Vina popijo
249
A kad doge à Mletke bijele
Iztarçalo malo i velliko
Starro , kliasto , rommo i bolesno.
Svakse Ciuddi, i vesseglie çinni
A najvechie Mletačka Gospoda
Gledajuchi Turaçku oddorru
Allaj Barjak Bubgne i Svjerale ,
Britke sabglie maçe i kadare
Svitle Puscke Turske cxeverdane
I Buzdohan Açxi Ibraima Des ?
Koga roddii slavna Natolia. catura
Lipoije duxde darrovaohor
Svakom drugu od zlata medagliu
A Rodbini martvi Vietezova
Lipù Plachiu doklem buddù xivi,
Jozi qinnii velliko posetegnebo
Daje gniemu lipo kavalirstvo
Nekamuje dika i poffala
Prid Gospodom Turskom i Latinskom . -
Starczı Vuku Ivanovich knezu 5
! Od Starinne silnomu Vjetezu
Darovasce medagliu od zlata
Koja vaglia sto zlatnì dukata . 3.
Al posluscaj moj milli brajene
Dari kaxem dillo od vojnika
I vitexko sarcze od junaka
Kadje staracz glase razumijo OT I
Daje gniemu sinak poghinuo
Nitti plaçè nit suzze prolije
Jozu sina pridase dozivglie ,
Terje gniemu staracz bessidijo
Akko Jozo neosvetisc Marka
Dabi tebbe poxelila majka
Kakonoje i Brajena tvoga. sist
Allimuje Jozo govorijo ug sites
Nebrinise moj millì Babajko
I samseje osvetijo Marko
Jerje mnoghè pogubijo turke
Ibraima i morske Ajduke.
Slava nigda neumira Marka
Doklem Buddè na syitu Junàkà
Jerchie gnega vazda spomigniati
Davorije od Marka pjevati.
Akkollimi Bogh daruje zdravglie
Ter ja nagem Barbareze Turke
Osvetichiu Marka Bracza moga
Ah takomi Bogga vellikoga.
Xivi Vuçe stò godinà danà
Desniczaje tvoja od Mejdana
Boghri dao zdravglie i vesseglie
Marku sinku u Raju nasseglie.
Pod Attenom zoriczu zaspao
Etto nate Barbarczi Turczi
Silloviti od mora Ajduczi.
U Pollaki vellikoj Gemiji
Prilignaje Maltexkoj Galiji
Nita
250
Nitchiesc urtech ni glave odnitii
Nitchiesc mochi scgnima bojak bitti.
Kadje Ante vjelu razumijo
Druxinije svojoj bessidijo
Nanoghese moji vjetezovi
Dobrochiani sjevi sokolovi.
Glasmi doge s' vissoke Planine
A od moje vjele Possestriine
Dachie Turczi na nás uddarriti
I dachienas pod Maç okrenuti.
Iggè na nás od boja Gemija
Strahovita kanno i Galija
Barbarèzà punnaje Turraka i Bije Turke nemorese gorre
Sve Dellijà i Mladi Momaka
Nasje mallo allismo Junaczi
Od nás darchiu i predaju Turczi
Prepascite sabglie i kadare
Prigledajre Puscke i Lumbarde ,
Branimose neizdaimose
Xivi Turkom nepridaimose
Jer na glasu jesmo dobrochiani
Od Starinnè vjetezovi zvani.
Istom Ante takò bessidechi
1 Druxinu svoju slobodechi
Alto jedrà vellikà Gemija
Punna bisce Turski Aramijà .
Na Tartanu Turczi uddarrisce
I Toppove bojne uxegosce
Al Tartana liepo odgovara
Turke bije Jambore obàrà .
Na sve strane ogagn prossipasce
Texke jadde Turkom zadavasce
Osvojitje onni nemogosce
Vech sramotni natrag pobjegosce.
Izragnieni sasvim pogargeni
Pobijeni punno prestrasceni
Neçiudisce Pobratime milli
Jersu vazda Radimyri bili
Od Starinne sarcza , Junackoga
Vjetezovi Duxda. Mletačkoga
A kolimi nechiesc vjerovati
Posluscajme jachiuti kazati.
Ovvo immà dvi godine Daną
Od Dobrote zajedrì Tartana
U gnioj bisce Mlagian Capetane
Po imenu Boxo Radimyre .
Scgnìm bijasce dvadeset junaka
Sve dellijà i mladi Momaka
Urranisce prija bile zorre
Uz Duxdevo zajedrisce More.
Kads, u bili izpod Arbanije
Ugledasce dvi bojne Gemije
Barbarexke Fuscte ormanicze,
Punne bihu Barbarèzà diczè.
Seemluk cinne ter po dva pjevaju
Scerber piju cesto piskaraju v2
Jer na moru bihu zadobili 2 A
I Pollaku Lagiu uffatili , 1959
Od Napuglie bogata Targovcza
Svemu Blago odnisce do Novcza
Alje Turkom losca srechia bila
Tartanaje nagnie uddarrilargura
Radimyra silnoga Junakan
Kojinose neboji Turrakai JO
Ormanicze po moru tirrasce a2
Kanno soko terji razgogniasce.
Pribijaim vesla i Jambore e
50
? Texko, onni viciu i Allaçiu2001
Gorkò placiu ter à more skaçiu .
Po moruji sìce Radimyret
Virruj Menni Pobro Vladimyre
Da nebude barzo vjetar paho
Nebbi od gnii nikko uttekao.Tiend!
Alli ovvo gniove radosti D IS HI
Radimyra tughe i xalosti si sve
Prista, vjetar urtekosce Turczisy
Barbarezi nevirni Ajduczi.U SA
Sasvim tizim mnoghi izghibosce
A vechieji ranne dopadosce
Ostadejim Latinska Pollaka
U gnioj silni dvadeset Turraka.
Dobrochiani skladno udarrisce
Ter Pollaku barzo, osvojisce
Posjekosce dvadeset Turràkà
Aramija najbogli Junaka .
Daddosceje Banu Generalu
A Genera od Napuglie kragliu
Zaçiudise kragliu od Napuglie
Seto, uççinnii Boxo Radimyre.
Punno vecchie Bane Generale
Kad ugleda od Turràkà glave )
Koje Boxo odsjekao bisce 's
z Dobrochianim kakko Perro piscè
Kad razumì Duxde od Mletaka
Seto uççinnii Boxo od Turràkà
Fàlì gniega i uzdixè texko
Jer uççinnii postegnie Vjetexko.
Joscmu daje Medaglie od zlata
Damu vissè iz pod bila Vrata
daddemu liepo kavalirstvo
Za gniegovo velliko Junasctvo.
Ej Vietexe Boxo Radimyre
Pozdravgliate staracz Mjelovane ,
Sjeczi Pobre Turcke Barbareze
Koji nate iz daleka rexe. -
Posctenati sabglia i Desnicza
Pomoglate Maria. Divicza
I Dassimi Zdravo Kavalire
*** Od Dobrote Boxo Radimyre..

. . Stidii Pisma od Vitezova Dalmatinski. . :
Koji poslij neggo mnoghe Turske glave odsikosce, od turrakaa poghibosce ratta od Candije .
n Ddi Pobre dase domiscgliamo
Dije koji vitez poghinuo
Od slavnoga mista dalmaczije
Xestokoga ratta od Candije .
Poghibenam mlagian kavalire
Po imenu Suricch Don Stipane
Pod Bunichiem pod bijelim Gradom
Pogubijga zence Ibraime.
Poghibenam na glàsu delija
Po imenu smiglianich Illija
Na vugjaku izpod Velebita
Pogubijga markich Radoicza .
Kòga trikrat vaddii iz galije
A cetvarto s' tanneni viscàlà
Radoicza Raja nevidija
Jer poggubii svoga poogima.
Uczetini bliizu Biteglichia
Poghibenam Dimitrovich Janko
Posiiçega na glasu Delija
Po imenu Jamanlichiu Bexe.
1 Poghibe perre smiglianichiu
Na kraini pod udbinom gradom
Poggubiga Junak od kraine
Po imenu ograssevich mujo .
Na drinichiu pogliu scirokomu
Sillenije junak poghinuo
Po imenu vojevoda Vuçe
Od delije kliuckogh Capetana
Po imenu Tataranovichia .
Josc poghibe Junak od kraine
Po imenu matkovich Jovane
Od Turçina poparxenovichia ,
Na Ribniku ogniem izgorijo .
Na zegevu nixe Varivodaa
Xestokije zmaje poghinuo
Po imenu moçivuna Vu,ko .
Pogubijga lopúxich chìemane.
I ovoje texkà mukka nasca ,
Di poghibe Durat Arambassa
Na otresu pod Pribiirom Gradom
Smaçe gniega na glasu delija . ..
Po imenu Filipovich Bexe.
Poghibenam serdar od kraine
Po imenu sandichiu Jovane
Poggubijga od knijna Axdaja
Gliutà zmija kuna A sanaga .
Odkadasu mleczi sagragieni
Nije takij junak poghinuo
sito delija mandussich vugene
Pogubijgá Vidimglichiu Bexe
U ’kotaru blijzu Varivodà .
Poghibenam omeglichiu Dujme
Na kosinczu u Czetini ravnoj
Poggubijga Bexe Atlaghichiu
Almu bijhu rùke savezàne.
251
.
Ah moj boxxe çudda velikoga
Ko poggubij zorichia Gavrana
Uddariiga momce iz çardaka
Rad Beghzade lipote divojke
Martav Gavran czarnoi zengli padde.
Strascantīje Junak poghinuo
Koji turske glave odsijczasce
Na lievnu pogliu scirokomu Y
.
Po imenu omegljchiu Vidde. 791
Poghibenam zmija od dyii glave
Po imenu Breugliu Simune
Passamuje glavu odsikao By bei
Ej Simune desno krijlo nasce
I poghibe klissanin Barissa l o
Koji cèsto na mejdàn igiascer
Poggubiiga Turçin od skradina
Na mejdanu visce klissa grada.
Ej Candijo ogiem izgorila
Pod tobomie vitez poghinuo 92
Od Castèlà ravnij Collunelles
Po imenu mladii Rabadane. 18
I poghibe varnicza Ajduce 16
Siilnii Junák od Ravnii Castela
Koji Turske glave ødsijczasces
Na mejdanu pobre junasck omu ,
Poggubiiga nezichiu Ixaçe.
Ako xeliisc znati pobratime s ta
Gdi poghibe od pogliiczaa knexe
Po imenu sinovcichiu Marko
Komu biisce dato Generalstvo
Od nascega daxda za junasctvo.
Jachiu tebi poviditi pravo
Ah takomi pobre biti zdravo
U Candiji gradu bijelomu 1209 .
Siikuch turke pod Candijom Gradom .
I poghibe Cullissichiu Petre a
Pod vargorczem pod bijelim Gradom
Plaçù gniega latinska gospodar
I sva zemglia slavnoga naroda
Zasčto biisce junak od starine.
Poghibenam Delli Markovichiu
Koji turke pod maç okrechiasce
Pogubiiga Bogon pobratimeve
Po imenu Pavichiu Nicola .
Neoteje gniega udarijos
Iz svietle puscke talianke
Martav Junak czarnoj zemgli padde
Kod osignia ukraj mora siignia .
Poghibenam junak na kraini
Po imenu lekichiu Jurissa
Od uskokaa mlagian Arambassa
Ubiscega na srid Tiagline
Vellikoga ratta od Candije .
Josc poghibe Cardum Arambassa
Od makarske grada bijeloga Po
252
Pogubijga zloich omeraga
U draxniczi ogniem izgorila .
I poghibe Jurichievich knèxe
Koji Turske glave odsijczasce
Pisma od Vitezova.
Koji izghibošce ratta Begkoga.
TOsc zoricza nezabijelila .
Ni danicza pomolila lijcza
Viçe viila svelebit planine
Ter dozivglie majku stojanovu.
Ustanise majko stojanova
Uza casi zoriczu zaspala
I na vojsku sijnka odpravila
Vechga majko pričekati nechies.
Poghibeti Jancovich stojane ..
Od kotara mlagian kavalijre
Nepoghibe od brietke chiorde
Ni od maça ni od bojna kopia . ",
Vech od tanke puscke talianke
Kojanoje u Bresci kovana
Pogubijga naxakovich mujo
Na srid duvna poglia sirokoga.
Jancovichiu krijlo principovo
Velletisi glàvaa odsikao
Sve po izbor Agaa i spahijaa
Capitana i mladi serdara.
Ej kraino karvava kossuglio
Mnoghetisi maike razvilila
A sestricze u czarno zavilila
I gliubovcze u ròd odpravila in
Poghibenam pokrajacz serdare .
Gliurii zmaje diite milosave
Pogubijga kolak Bugliumbassa
Ei pokrajçe pokojnati dùsca .
" Nu posluscaj draghi pobratime
Gdi poghibe Netjak Jancovichia
Poimenu Tintor Barjaktare
U Neretvi pod Gabelom Gradom
Poghubijga Gliubovichiu Bexe,
Kukalaje czarna kukavicza
U srid ziime kadjoj nije vrime
Nije onò czarna kukavicza
Vechie majka miglkovichia marka.
Zasto marka ranne dopadosce
Bojak bijuch sczarreyim delijam
On od rannaa pribolit nèmoxe
Miglkovichiu kriilo od korara
Mnogherisi turke poggubijo .
Li Gabello dabise prosila
Pod tobomje Junak poghinuo
Po imenu Nakichu Matiju
Gliuca zmija od grada Darniſssa.
· Po imenu Rados Arambassa
Pogubijga zmija od Gabele
Po imenu Babichiu A sane.
Scgnjm poghibe Stipane Matrichiu
- Od starine Vitez i plemichiu
Pria neghie Junak poghibao
Petje Turski glavà odsikao.
Gliuto czyiilè od kniina levente
Jer poghibe od kniina serdare
Po imenu Ive sinobade
Poggubija noxinovich mujo
Pod Glamocem pod bijelim Gradoir
- I poghibe klisski Arambassa
Po imenu Bulligovich Marko
Uskopjumu glavu odsikosce
Za jabuku pasci darovasce.
Poghibenam od pogliicza knèse .
Po imenu Bargnichievich Luka
U Gabelli daje Boogh ubijo
Alie biisce liipo zaminuo
Çetirije glàve odsikao.
Josč poghibe Cosor kavalijre
Od zadvarja po izbor serdare
Poggubiiga kusichiu Jurissa
Koga biisce uzejo za siina
Ej neviro nighdite nebijlo .
Uzaxabju visce Metkovijchia
Poghibenam Vọdanovich mijó -
Od primorja na glàsu serdare
Koji turske odsiczasce glave.
I poghibe Viskovich Jurissa
Od primorja mlagian A rambassa ,
Na juriissu signia bijeloga
Ej delijo pokojnati dùssa .
Junak bisce vragniessevich Gargo
Al’ igniemu glavu odsikosce
Na vargliczi iz pod Imoskoga
Pogubiiga dizdaraga mujo . -
Poghibenam na glàsu vitexe- -
Koji turske odsijczasce glave
U popovu pod kulom seichia
Po imenu Novkovich Nicola
Od Neretve Mutne kavalijre .
I poghibe Talaich Simùne
Gliutà zmija pobre od kraine
Turczi gniemu glavu odsikosce
U mostaru gradu bijelomu
Vitezovi pokojaevam dusce .
Stij
 253
Slijdij Pisma od glavara Turskii , i Sijinij , Junakaa
Koji poghibosce od Vitezovaa Erczegovascki ratta candianskoga , Beçkoga , i maloga ,
olliti signskoga. Màlè Kojisu poghinuli nebrojim , nitije moguchie izbrojitiji.
.. neggo poglavite , Koji bijbu glasovitj Jundczi.
Raita od Candije.
be
A je komu posluscati bilo Od uskokaa silnij Arambassa .
sito govore dva turçina mlada Zmija biisce A san Bugljuinbassa
Dva scerdara od grada mostara Od popova na glàsu Dellija
Kunnu onni Czarra i Czesara Posiiçega Busseglich Gargure
I latina Duxda Mletačkoga . Od Tusepe mlagian Arambassa .
Bogh ubijo Czarra i Czesara Kakav bijsce Talin Bugliumbassa
I latina duxda mleçanina Od novoga grada bijeloga
Koji nechie da zametnu ratta : Vagliadiisce dva grada Czarreva
Dàse vlascki glàvà nasicemo. Poggubiiga na glasu vojvoda
Narestosmo za Rat neznadosmo Po imenu popovich Nicola.
Ostarismo boja nevidismo. U Gabeli gliutà zmija biisce
Sctochie nammi sabglie okovane Po immenu Babbichiu A sane
Sctolichienam kogni od meidan2. Siilnii junak Agga od Gabele .
Toje çujo staracz dellalija ' Koji cesto glave odsijczasce . .
Pakie gnima tiho besidijo Namiraga namirila biisce
Nefaltese dvij delije mlade Naviteza mijossich Gargura
Nefaltese xalosnavain majka. Po biilese ruke uffatisce
I prijaje bilo vitezovaa Visce Gracza ukraj siigna mora.
Ter pobogli neggolije sada A sanuje losca srichia bijla
Alli svoje pogubisce glave Jerga Gargo na zemgliczu baczaa
Bojak bijuch z' duxdevim delijam . Odnesemu Tokke pozlachiene
Disu sada trii Perizovichia Kojenosu u Bosni kovane.
Cliutè zmije od gabele gràda I odnese parsten z 'desne ruke
Pogubii delli markovichiu Kojinose i sada nalazii
U neretvi blijzu sijgnia mora Basc u dvoru Mijossice Gargura
Di uddara u more neretva . Dusciczamu bijla saragniena.
Dije sada zmija od mostara Kammolinam silla Allilaga
Po imenu Turçin Asanago Od bijela poçiteglia grada
Orapovich siilnii mejdancija Pogubijga veich matijasce
Popubiiga kullissich " Tadija Silnii vitez od Neretve mutne.
Na zadvariu visce signia mora Dillinamje Curdegovich mujo
Kammolinam Boiçichiu Alija , Marki vuce od Gabele grada
Markii vuce na glasu delija Posiiçega Tomicza vojvoda
Poggubiiga lekichiu Jurissa Visce biile kule od igrane.
I gniegova bratta Ibraima. Silla biisce manuka Amete
Dillinamie Ibruglievich Ago Od Bandúrà Turskii Gapetane
Koji rùse odsijczasce glave Çesto cinnii u primorje tarse
Poggubiiga zale iz Igrane Almu momce odsijeçe barke.
Ej mustapa krijlo od vargorcza , Po imenu Grubissich Mariju
Dije sada duhaghich memede Od Tucepe Sella Mallenoga
Gliutà zmija pobre od kraine I ovose zgodilo bihasce
Poggubijga czarnobor Filippe Vellikoga ratta od Candije.
Ratta Beckoga.
I Ammo zmija Toppalovich mujo Od Bijela pogiteglia grada
NI Komu nebbii slikke ni prilike Koji vlascke glave odsiiczasce
Od neretve ter do Ravne liike Poggubiiga Alexich Matiju
Poggubiiga milletichiu Rado Ukrai biile kule Jurichieve.
Siilnii vitez od vargorcza gràdan. Junak bisce Firdusovich Bexe
Kammolinam Amet Bugliumbassa Stoje rusii glàvaa odsikajo in
Ma
254
Ma igniega mlada pogguibisce
Poggubiiga momce golobrado
Mlado mom e Dugasc iz vargorcza
Ko biasce Katich Usejine
Nebbii takke zmije nakraini
Poggubiiga sentich matijasce
I gnjegova trii druga naiboglia .
Sitobi rekà draghi pobratime
Od junaka sullaghichia sùle
Dizdar biisce od Noriina kule
Poggubiiga Bukliasc Stipana
Od poddacze mlagian A rambassa
Gliuta zmija biisce na kraini
Po imenu vargora chiehaja
Pogubiiga monçe od neretve
Po imenu Micolich Jacove.
Viiste çulli czarnogh ' A rapina
Koji biisce czarrev meidancija
Cesto junak na meidan igiasce
Nå meidànu glave odsiiczasce .
Namiraga biisce na mirila
Na junaka na Bassichia Marka
Po bilese ruke uffatisce
Nasrid livna poglia scirrokoga.
Alje gniemu losca srichia biila
Jerga Marko na zemgliczu bâczaa
Terga koglie kanno jagnie màlò
Ej A rape Czarrevo uzđàgnie .
Bàrzti bijsce zidognia memede
Barxi pobre od kognia czarreva
Uffatiiga momce od vargorcza
Po imenu Erczexe Jakove.
Setogod bijsce u czarra Junakà
Nebiasce xeschiega voinijka
Seto biàsce osman Capetane
Od Novoga grada bijeloga.
Ratta Maloga i poslii gniega.
K Udse disce dvir Axdaje gliute
Dvà Turkura pociteglianina
Jedan pobre biisce pogħinuo
Od junaka matija Aiduka.
Drugogaje junak pogubijo
Po imenu Arste Arambassa
Siilnii vitez od neretve mutne
Gdise legù plemenite utve.
Ko biasce mesijovich zuko
Onò bijsce zmaje od dvii glave
Poggubiiga soko od Vargorcza
Siivii soko Markotich Antone
Ajme zůko nasca desna růko.
Kakav biisce kossarich Amete
Vagliadiisce dva Grada Czarreva
Poggubiiga momce od vargorcza
Po imenu Nosich diite mlado .
Kammo nami silla Annussichiu
Koji devet kogniaa priskakasse
Possigega knexichiu vugene
Dvadesetje gliv.. odsikajo
Sve dellijaa prija nexegnieni
Al’ i gniemu glavu odsikosce
Ej osmane kriilo od novoga.
Posijçega Netjak zmajevichia
Po imenu Visko Bujevichiu
Mlado mom e od dvajest godinaa
Na meidanu pobre Junasckomu.
Od kadaje Bosna zemglia ravna
Nebihasce xeschiega junaka i
U Turçina ni u karstijanina -
Sito bihasce Jusup Bugliumbassa
Stoje rùsii glava odsikao
Mallo magnie suxagn uffatijo ' '
Namiraga namirila bijsce
Na sokola i na zmiju gliùtù
Po imenu Pervanovich Tomu .
Pod vargorczem pod bijelim Gradon
Terga vodii g 'dvoru bijelomu !
Daga cziinii i zágn blago piita
Trii igliade od zlata dukataa . .
Al zaviika malò , i velliko
Smakni Toma zmiju od kraine
Punnonamje Jusup dodijao
I karschianki glàvà odsikao .
A lse Tomi inno nemogasce
Vech povadii sabgliu od bedricze
Manhū sabgliom odsiicemu glavu
I sadmuse nahofii odora
Basc u dvoru pervana Antona.
I ovose zgodilo bih isce
Beça pobre ratta ognienoga
Ej Jusupe zlatni buzdohane
Kochie vlascke odsijczati glave.
Od neretve na glasu serdare :
Viiste çulli zmaja xestokoga
Od bijela grada Gliubusckoga
Po imenu selim Bakotichia
Poggubiiga Ujduire Simune
Slilnii junak od vargorcza grada.
Kakav biisce turcim osman Aga
Koji vlascké odsijczasce glave
Posiiçega sakulovich laze
Glutij zmaje od goricze czarne.
Evo imma mallo godiniczaa
· Odkadnamje junak poghinuo
Po imenu usa meidancia
Poggubiiga monçe od Neretve
Po immenu Batinovich måte.
Poggubiiga visce metkovichiaa
U neretvi na srid poglia ravna
A ime usa kriilo od Gabele
Ludotisi izgubijo glavu.

Pisma od Gracza u Gorgniem Primoriu .
Na Koga dogie Bosanski Vezijr ; i Erczegovascki Pasca sammo cetardeset igliadaa :
voiske na 1666 . Otobra na 8 .
V Gnigu pijscu Turczi Gabeliani
1 . Terie scagliu czarru çestitomu
Svitlij Czarre podnije nemozemo
Gradse gradij na kraj siignia mora
Ne gradiiga Czarre ni Czesare
Ni vitexe Duxde Mleqanine
Neggo Jurich od lavcagnia knexe
I Fra Luka Smoglianovichia Fratte
Zatvorijnam Bukku od neretve
I neretvu do kulè norijna
Mii nesmijmo viscè voevati
Ni na more signie izlaziti.
Kada Czarru biilà kgnigga dogie
Kgniggu scrije druggu napisuje
Terje scaglie na Bosnu ponosný
A na ruke od Bosne vezijra .
Slùgo moja od Bosne vezjre
Kuppi voiske çetarjest igliadaa .
Dighni Slivna od boja lumbarde
Ter obori Gradacz u primoriu
Kad veziiru bilà kgnigga dogie
Skuppij voiske setarjest igliadà
I poveze scèst boinij Topovà
A kad dogie na jezeracz màli.
Zove k ' sebi od Brochna knezove
Terje gnima tiho besidijo
Kaxte pravo tako bijli zdravo
Mogulise izvesti Topovi
Visce gracza na primorske stine.
Velij gniemu Salinovich knexe
Evvo passa rùsa glava moja
A etoti brijtka sabglia tvoja
Kad izvezesc na stijne lumbardu
Odsiíczimi rùsù glavu inoju
Nije puta kogniu ni kognijku
Ni Turçinu tvojemu voinijku
Visokesú visce Gracza stijne
Jedyabiji priletijo xdràle
Pisma od Caçiichiaa Kakosu ,
Izghinuli raita Candiaskoga i Beçkoga.
N U posluscaj bogom pobratime
IV Setose cuje u gori zelenoj
Al u travi gliuta zmija czvili
Alli soko gori u vedrini.
Alli Bila slovinkignia vila /
Jerjoj bisce poghinuo Marko
Alli Czvili u gori Jelince
Za kossutom Svoizim Jaranom .
Pobratimje pobri govorijo
Zleti pisme agemerni glasi
255
Kamolichie izjezditi Turczi
Zarò vezijr i nehaje niscta
Vech podixe silnù vojsku svoju
I poveze za voiskom lumbardu
Izvezeje na primorske stijne.
Pak dozijvglie Salinovich kneza
Sarditoje gniemu besidijo
Spomigniescse Salinovich knexe
Setosi skoro, meni govorijo . .
Da odsiçem růsù glavu tvoju
Ako dogie na stijne lumbarda
Nemoj rechi datije do mene
Samsi sebi glàvu odsikajo .
Bre Gidijo Salinovich knexe
Scto nemoxe silla uççiniti
Kud namislij tudchie uddariti
Pak primaçe svojega çxelàra
Mannù chiordom odsicemu glavu .
I namisti na stinam lumbardu
Poççe biti Gradacz ukraj mora
Alnemòxe odbit ni kamena
Kammolichie gradacz razzoriti.
Akad viddij sillenij vezijru
Posla voisku pod primorske stijne
Nebiliga s' juriscem uzzejo
Ni takoga osvojit nemòxe.
Jerga brànij voiska principova
I pridvoiskom Corner Generale
Joscga brànij Jurichievich knexe
I Fra Luka Smoglianovic Fratre.
Mnoghij Turczi podgnijm izghibosce
A vecheji ranne doppadosce
Osta mártvij igliadu Turrakaa
Cuvajuchi Gradacz ukrai mora .
Akád vidij sillenii veziire -
Da nemoxe Gradacz osvoijti
Povràtìse u Bosnu ponosnu
Suzze ronech rùsù bradu gulèch .
Nitje zmija u tràvi zelenoj
Nitje soko. gori u vedrini.
Nitje mlada slovinkignia vila
Jerjoj nije poghinuo Marko
Jasam sinòch Š Markom besidijo
Besidijo rujnò vìno pijo.
Ni Jelince u gori zelenoj
Jer kossuta nije izgubijo -
Neggo knexe Cacichiu Nikola
Prid kolinom Bàña Generala.
Czyi.
256
Czvili knèxe kanno zmija gliùtà
Rodbinumu Turczi issikosçe
A vecheji xìvi odvedosce
U tamnicze tamne postavisce. '
Czvilech knexe suzze prolivàsce
Ter ovakò Banu govorasce
Neka znades Bane Generale
Dami Babu Turczi posjkosce.
Bàbu moga cacichia Ivana
Na sistojga uffatisce Turczi
Pod Gabelom odsikosce glavu
Ej Gabelo ogniem izgorilà .
I Raddossa milli gospodine
Starcza Babu Jurichievich kneza
U kraj bile kule uffatisce
I rùsumu glavu odsikosce.
Meni bìsce parvò bratuçede , Dami dadesc do trij ormanicze
Çesto Turske odsiczasce glave
Tosu bine gliute ranne moje
Koje nighda priboliti nèchie .
Joscti kaxem dva sinovza moja
Dva sinovcza dva siva sokola
Obadvaji Turczi uffatisce
Starijemu glavu odsikosce.
A mlagiega uffatisce xiiva
U Mostaru gniegga poturcisce
Ter promini virru za neviru
I ovosu gliute ranne moje,
Czvill gliuba Cagichia Juania
Jerjoj Franu sinka zarobisce
Gorrè czvili knexe Nicolieza
Jermu Paula sina pogubisce,
Josc nebisce zora zabilila
Ni danicza licza pomolila
Vise Bristà sella mallenoga
Vijçe vàla iz czarglieni stinà.
Zloti jutro gliubo stipanova . I ugnima Turczi Gabegliani
Varlotisi zoriczu zaspala
Stipanati Turczi poggubisce
Paula sinka ògnjem saxegosce.
I gniegovi deset rodiàkà
Josc toliko mladi divojakà
Sim utteve Capichiu Gargure
Ugie ianák veselamu maika ,
Imàsc znati Bane Generale
Dasu ovvò moji Rodijaczi
Bratuçedi i moji sinovczi
Od staroga Cacichia kolina
Gospodskoga rodda i Plemena ,
Ej Bachino ognem izgorila
Gospodskesi karvcze napojena
Od Cacichià od rodbine moje
Branech krunnu Duxda Mletaçkoga,
Ah takomi Bane biti zdrava
Svechiutiji povidivi pravo
U Rachini koji izghibosce
Vellikoga ratta od Candije . .
Knezu Mij glavų odsikosce
Nicoliczu xìva uffatisce
Gliubovzchmu Mandu zarobisce
I dvojemu dicze poturcisce .
Daje tebi posluscati Bane
Kako czvili Mirkova gliubovcza
U Mostaru gradu bijelomu
Jerje mladu zarobisce Turczi
I getiri posikosce sinka.
Knezu Juri odsikosce glavu
Branech tebbe millij gospodine
Çetveromn dicze odvedosce
K sarajevu gradu bijelomu.
Josc poghibe vitez na kraini
U Bachini sellu mallenomu
- Po imenu Cacichiu Ivane
Od mojega rodda i Plemena .
Vechte mollijm Bane Generale
I na gnima trij mlade vojvode
Od Primorja mista Cammenoga .
Od Igrànà delli Markovichia
od Podacze miju Viskovichia
A od Brijsta Gargu xarkovichia
Vitexkoga kolina carichia.
Zaveschiuse u mutnu Neretvu
Pogubichiu Turke Gabegliane
Osvetichiu moje rodijake
Bratuçede i josce Necijake.
Scto zapijta Cacichiu Nicola
setogod pijra tomu Bane daje
Dadde gniemu do trij ormanicze
I na gnima trij mlade vojvode.
Zavezosce morem pod Primorje
Kadsu doscli gorri na mladine
Di udarà u more neretva
Kod osijgnia u kraj Siignia
Srittosceje Turske orimanicze
A pridgnima trij Aghe Czarreve
Trij brajena trij Perizovichia .
. Pobiscese praom i ollovom
Od prahase niscta nevigiasce
Od Topòvà nista neçugiasce
Markovichiu dobra srichia bijsce .
Jer potopij do trij ormanicze
I issijce Turke gabegliane
Poghibosce trij Milla brajena
Trij brajena trij Perèzòvichia .
Posijçeji dellì Markovichiu
Kod osijgnia u mutnoj Neretvi
All' i gniega ranne dopadosce
Dab ' od koga nebi ni xalijo .
Vech od svoga Boggom pobratima
Po imenu Pavichiu Nicole
Neoteje gniega uddarijo
S 'czarnomgaje zemglion sastavijo. «
Plaççu gniega gospoda Latinska
I sva pobre kraina Primorska
Markovichiu pokojnati dùsca
Velletisi glava odsikajo . . .
 * 257
Pisma avvà bih izvagena iz Processa uçsigniena na suchiurju , darxavi od Fara na u . ' O
tobra 1663. po nastojagniu kneza Nikole Caçichia iz lavçagnia , i pocimglie talianski ovako :
Dovendo io Nicolò Cacich valermi dell'ingionta verità , produco gť infrascritti Capitoli ,
e testimonj & c.
U ' komuse Processu stiju svi Cacichi ù recenoj Pismi immenovani , to jest iz lavcagnia ,
Brista ., i Bachine , i ovvisu Jurichievichi, Pekichi, stipichi, Mirkovichi iMiossichi, Budduchi
da Cegliàd od ovvizih kuchia immenuje , koja bihu zarobgliena , i possigena ù poçerku Rat
ta od Candije , kakono same çegliadiMiossichia dvajest , i sedmero jedan dan izgoreno od ne .
virni Turràkà.
Pisma od Testamenta Carla Czesara .
N a igliadu i sedam Stotina Da zakoglie orla zastojasce
IV Josc trideset i devet godina I Ungarcze- sive sokolicke.
Umirasce Czerar Garlo scesti Sokolichim pançe garestosće
Alli joster bijasce u svisci Lisiçjnam oçci povadisce
Svoje Bànè k ' sebi zoviasce Obrànisce pristoglie orlovo
Ter ovako gnimam govorasce Kod dunaja vode postavglieno.
Vjste meni vazda virni bili A sad mol mladi vitezovi
Vascu karyczu zame prolivali. V po izbor Bani i knezovi
Zmija bisce otmanovich Czare Ovomeje bolest obarvala
Koji Zemgliu svu karschiansku carre Ja umirem alli Bogghu Fàla .
Po visoko glavu nadizasce Posluscajte da „rici izuzeim
Da dobavi orla nastojasce. Prija nego dusiczu izpùstim
Zavijase orle pod oblake Stose godir nahodimojega
Tirra zmiju iz zemglie nimascke I u Becu i ekolo gnlega.
A orlichem krila .narestosce Sve darxave mojega kragliestva
Gliutoj zmii punno dedijasce. Josc i krunnu mojega czesarstva
Obnoch marki dolazasce vuçe Ja ostavagliam dragoj chierczi mojoj
Od zapada gdi pociva sunce Vìrnoj gliubi dukke od Lorene.
Da zakoglie orla nastojasce Pak dozivglie svoga sekretara
I ugrabi sve kragliest vo nasce. Od Czesarstva svoga sverznadara
Alse orle vije pod oblake Niz obrazie suzam oborijo
Oblacise u suncene zdrake Terje gniemu tiho govorio .
Oblak svijà nasigna gromove Uzmi slugo divit i artiju
De dna mutii sve morske valove. Pisci kgnigu kragliu Franczesckomu
Iz oblaka gliute strille baczà Drugù pijsci kragliu scpaghiolskoma
Nedà klati svoizà ováczà . Po imenu Filipu petomu.
Doletisce richi sokolichi Priporusi virnu gliubu moju
Od Ungarske zemglie Ungriçichi, I mariju gliubu Loreninu
Tescke vuka ranne zadadosce Nekjim vazda budu na pomochi
I orlovo krunu obrànisce I u dnevu slugo i u pochi.
Neka znadu svira Banovine To izùsti dussiczu izpustij
Kako siku Ungarske Catane. Na krijoczu svoje zarucnicze
Iz Jamese fibi lisicina Viirne gliube rimske czesaricze
I Jeina nemila ticina. Ej czesare pokojnati dusca .
Pisma od Ratta Kraglicze Ungarske, sº Kragliim Kerschianskim .
M allo vrijme postajalo bisce Da osvojim krunnu Czesarový .
IVI Poslì smarti krunne Czesarove Jachiu Milan tebi darovati.
Bavijera bijle kgnighe pijsce Druggù saglie kragliu spagniolskoma
J pripravglia velike darove. Po imenu Filippu petomu
Jednu scaglie 'kragliu Franczesckoma Terje gniemu tiho govorijo . .
Ludoviku prijategliu svomu Ej Filippe od Spagnie Monarko
U kgnizije gniemu beşidia Pomogate vangeliscta Marko .
Kuppi vojsku svitla krunno moju . Nu Sakuppi tvoje vitezove
Ter otimgli sella i gradove Ter uzimgļi bijele gradove
Sve do Beça i okolo gniega : Setoje godir oko sìgnia mora
Ako meni Bogh i srichia dade Lorenina olli Czesarova.
R Ako
258
lelor . Da ja sidnem u beçu biloneuve
107 Darovachiu tebi Fiorenczu
Sve do Rima grada bijeloga .
Trechiu pisce kragliu od Pruscije
U kgnizije besidijo gniemu
Kuppi kragliu tvoje vitezove
Ter otimgli sella i gradove .
Aevoti tvardu yirru dajem
Kakko krunu czesarovu nagiein
Sclexijuchiu tebi darovati
I ù vikchiesc samnom mirovati.
Kada gragli Kgnighe progledasce
Barzo silne vojske sakupisce
Sasvì strànà oni udarisce
Sve do -beça grada osvojisce.
Czvili jadna chiercza czesaroya
Ej neviro nigdite nebilo
Diveraje karla dozivala
Ovakoje gniemu govorila.
Posluscajme moj milli brajene
Brani Beça neizdaji mene
Jachiu pochi k ' Ravnoj Ungarii
Utechiuse diviczì Marii.
Sakupichiu moje Ugrigjchie
I posavcze sive sokolichie
Pak uzimglie sina Malenoga
U svìlluje gniega zavijala
Svojimgaie suzam oblivala.
Pak origie kravnoj Ungari
Kadje doscla poxunu bilomu
Iztarçalo malo i veliko
Da pozdravi Ungarsku kragliczu .
Kadaiſe onna ugledala
Niz ' obrazje suzam oborila
Ovakoje gnima govorilla :
Ugriçichi milla Bratjo moja
Utoçisctje i uffagnie moje
Branitemi sina Malenoga.
A vascega kraglia Ungarkoga.
Svisu kràgli name udarili u Virezovi ravne sclavonije
I Czesarstvo moje ugrabilis
Branitemi Beça bijeloga
Kogamije Babo ostavijo. tk
Kad to çusce Ungarska gospoda
Sve proplaka malò i veliko
Svoje brithe sabglie povadisce
Na sabglise svaki zakligniasce .
Dachie prija izgubiti glavu
Neggo izdat Ungarsku kragliczu
I Jozepa kraglia Ungarskoga.
Joscti Pobre jedno çuddo kaxem
Nemoj rechi daja ovvo laxem
Skociscese Ungarske divojke
Udovicze i gniove majke.
Otvorisce sarene sanduke
Pokuppisce i srebro izlato
Sitni biser i drago kamegnie
Kraglicziga nose na posc tegnie.
Eto zlato Ungarska kraglicze.
Srischio nasca prisviela danicze fi..
Kuppi sada tvoje vitezove ' 98 - ' ?
Plachiaj vojsku Bane i knezove ! ;*
Mallenoje vrijme postajaloi
, Sillenuje vojsku sakuppila
. . Sceset igliad Mladi Ugrizichia .
Pridgnimaje Palli Generale .
Dvajest igliad Arvata junakà
Sve ditichià imladi momaka .
Prid gnimaje od Carlovcza Bane
Od Arvatske vojske Generale .
Sceset igliàd silne nimadije
Allije tòh ognia xestokoga . s ."
Prid gnimamje keviniler Banen
Od Nimaçke vojske Generale. . .
Dvajest igliad Boemà junaka :
Izabrani poizbor vojnika
Pridgnimae lubcovichiu Bane
Koinose glasi na sve strane.
Mallo magnie bijsce posavacza
Sve dellijà prija nexegnieni
Pridgnimaje Knexe Trenkovichiu
Na glasuje kano kraglievjchiu .
Odde vojska g'beçu bijelomu . .
Pivajuchi i popivajuchi
Vincze pijuch kogne igrajuchi.
Kadsu bili g' Beçu bijelomu
peale Gledaleji iz beça divojke. : :
Gledalesu tersu ' besidile
0 Lìpì kognià al lipsci junàkà
Kanno jedna Kitta divojaka i
Kaxi pravo iz goricze vilo
Jelli lìpo pogledati bilo
Od posavja pri barze kognike
I delije karbave i like
Trepechiujim krila pozlachiena
Za kalpakom kitta vesligena. . ?
Tuse vojske vina ponapisce
Od Beçase zdravo podigosce
Odde jedna u sclexiju raynu
Prid gnimamje knexe Trenkovichiu .
Tdellìe like i karbave
Od Arvaske po izbor darxave
Prid gnimamje od Karlovcza Bane
Koji cesto odnese mejdane.
Kadsu doscli u sclexiju ravnu
. Robè pale sella i varosce
Kud gniova sabglia dopirasce
Ondà czarna karvcza tecziasce
Iztirasce kraglia od Pruscije
A gniegovu vojsku isikosce
Nije brata scto nerodi majka
52 Nad slavoncza nejmà junaka.
Druggà odde k ' Ravnoj Bavijeri
Scest igliada mladi Ugrifichia
Prid gnimamje soko ticza siva
Po imenu Palfii Generale.
Poppàlisce sella i varosce
Osvojisce kùle i Gradove
Izti

Iztirasce dukka Bavijeru
A gniegova isikosce vojsku .
Prid dvoromti resla zerdelija
Ugriçichje na glasu delija
Sabgliu pasce kanno pustaija
Kognia jasce kanno Pascalija .
Odde trechià g ' Praggu bijelomus
Sceset igliad silne nimadije
Dvajest igliad Bojema junaka
Prid gniomesu dotri Generala
Trii sokola nascem Boggu Fala..
Jedan biisce od Lorene Carlo 10
A drughije Keviniler Bane
Trechi biisce Bane lubcovichiu
Bogli vitez neggo Cobilichiu.
Kadsu doscli k ' Praggu bijelomu
Sasvii stranà gniega obsidosce
I na gniega skladno udarisce.
Odkudaga keviniler bije
Odonlemse grade tresijasce
Od Topova keviniler Båna.
Odkudliga Carlo udarasce
Biisce gradu poczarnilo liiscze
Pisma najposlidgnia od slavne Bosne, Prikazana Otozu Postovanomu Pra: Bonz
Benichiu , saioczu Bogoslovezu i Custodu , Reçene Provincie ,
od Starcza Mjelovana
DRobudise Bosno zemglio slavna.
I Kojanosi zaspala odavna' '
Terni kaxi Bossanske Junake
Na Oruxju vitezove jake.
Neka mogu i gnii zapjevati
Ciast i diku slavnoj Bosni dati
A’ lli Bosna lipo odgovarà
Mjelovana ter xestoko kirà . .
Jersi brexan starçe poludio
Putujuchi Pamet izgubio
Kadsi pievà Pjesme od Junakà
Najvechiesi djeva od Boscgniàkà.
Koje bijo Marko kragtievichiu
Kolli Vjetez Milosc kobilichiu ·
Ko bijasce Reglia Boscgnianine
Omuchievich Junak od štarinnè ?
Koje bijo Brancovichiu Vuçe
Kol? Starinom Castriotich Jure
Kolli Junak Zrinovichiu Bane
Kol' Delija kossarich Stjepane ?
Neggo mladi starinom Boscgniaczi
O1. Boscgniaczi olli Erczegovczi.
Koji bihu Bossanska Gospoda
Od slavnoga mojega naroda.
Odklem bisce segnianin Ivane
I delija Makar Capetane
· Odklemlije Novak i Radivoj
I Delija Domichiu Mijate ?
Vech od Bosne i Erczegovine
Kossarichia stare Banovine
I ostali uskoczi Junaczi
i Svissu starce starinom Boscgniaczi. .
25
Od Czarnoga praha i olova .
A od kuda bije lubcovichiu .
Niz bedene karvcza teczijasce
Od jurijsca lubcovichia baga
I gniegovi mladi vitezovà.
Alje mallo vrijme postajalo
Bijo barjak na gradu trepechie
Za miir pità nechie boja vechie :
Biilu gradu vrata otvorisce.
Principuse Karlu poklonisce
Od gradamu kliuçe pridadosce
A Franczuze nadvor istirasce .
Ungarczise provatisce narragh
Pivajuchi i popivajuchi
Vijncze pijuchi kognie igrajuchi.
Dasta liipa blaga donesosce
. I suxagnia mladi dovedosce
Sve Franczuzà mladi nezegnieni
Pruscijanà nibrojase nezna.
Ugrigichiem pisma na posłtegnie
Boghijm dao zdravglie i veseglie
Rodilojim viino i scenicza
Neksu zdravo kraglicina djcza .
Ko bijasce Janko- Mitrovichiu : -
I Illija Serdar Smiglianichiu
Rolli bisce Surich Don Stipane
I Kavalir Jankovich - Stojane ?
Vech Uskoczi starinom Boscgniaczi
01 Boscgniaczi olli Erczegovczi
I ostali kotarski serdari
Capetani , Alaj Barjakrari.
Odklem bisce starina Nakichia
Sinobada i Mlada Radnichia
Vech od Bosne i Erczégovine .
Virruj menni starce doistine.
Odkolemje Vuckovichiu Zeçe
I Kavalir Garcich Don Ivane --
Odklemlisu ostàli serdari
I na glassu. Czetinski Glavari.
Negh ' od Bosne i Erczegovine
Vitezovi zvani od starine
· Koje bijo Marko sinovcichiu
Silni Vitez Petre Culissichiu . . i
Negh Boscgnjaczi starinom Junaczi
Erczegovczi ol mladi Ungarczi
Odkolemje Delli Markovichiu
Silni Junak Rade Miletichiu ?
Negh ' Uskoczi Mladi Erzegovezi
A Starinom svi jessu- Boscgniaczi
Ko bijasce Nikolichiu Bajo
Kolli Vitez Ivánovich Márko ?
Neggo mladi Starinom . Boscgniaczi
OT Boscgniaczi olli Erczegovczi
Setoli pjevasc Posavcze Junake
To ti pjevasc Srarinom Boscgniake.
R2 Odka
 260
Odkudasu Domazetovichi Na oruxju Marko kraglievichiu ?
Gliute zmije kanno Jankovichi Kamoliti Babichiu Assane ?
Vech starinom od Bosne knezovi. Dillitije Lopuxich chiemane sh bit
Na Oruxju siilni Vitezovi. Kamo tebbi Czukarinovichi
Kojinosu svuda vojevali Noxinovich i Nacxakovichi ?
Josc i Turske glave, odsiczali Dije tebbi Firdussovich Bexe
Od Candije Ratta xestokoga Topalovich ditije vitexe 150
Pod Barjakom Czessara Beckoga. Kamoliti zloich omeraga s a
A kamoti Pasce Atlaghichi: * Dilitije Sarrich Dizdaraga ? sin
Atlaghichi i kulinovichio Dissu sille Tataranovichi
Dissu tebi Durat Begovichi Duratovich i Tabakovichi a r
Duaghichi i Sokolovichi ? A Koji svudda Çette Çettovascetist
Kammo tebbi sille Bakorichi Na Stotine glava odsiczasce ?
Cossarichi i Filipovichi? die Svissu ovvo starinom Boscgniaczi
Dissu ,tebbi Coprichi Junaczi Oi Boscgniaczi olli Erczegyczi.
Gliubovichi disșu Erczegovczi Kojinose taddà izturçisces
Sullaghichi i Messiovichi Kada Bosnu Turczi osvojisçetvar
Lopuxichi i Vazlinovichi ? I ostali brez broja Junaczi
I ostali po izbor Junaczi Vitezovi Starinom Boscgniaczisko
Erczegovczi ol Silni Boscgniaczi Koji Ulascke odsiczasce glave cho
Dalmacziju koji porrobisce Vechie neghje ù Primorju Tràvè.
Na Stotine glava odsıczasce ? I dassimi zdravo Mjelovane t
Bogga molli ostavi mejdane
Koji mnoggo odnese Mejdana. Sveje nista syechie u Prah pochi
Dije Junak Poparxenovichiu . Grije plaççi vaglia g ? Boggh dochi..
Ove Pisme svakomu draghe nechie biti , jer megiu gnima mallo immå razlikosti g.nahode
chise u svim istè riçi kakonotiovvè : Junak , Vitez , Delija , Leventa , Zmija , Zmaj , Vuk ,
Lav , Sokó , Orrah , Gnizdo , Sokolovo i Maç , Sabglia , Kopje , Kraglievich , Kobilich ,
Zdrinovich , Kotajne , Medaglie , Dukale , odsiczasce , Robje , dovogiasce , & e.
Kadbimoguchie bilo , imalabi jedna od Drughè biti po sve razlicita , alli buduchi svi vi
tezovi imenovani od iste kriposti , s' istim rizma sluxitise bih potribito , za ukazati gniova..
junasctva. Komusu ugodne nekaji pivà g.komuli nisu neka iggè spavati. .
Najposlidgni Razgovori Starcza Mjelovana z Bratom Sãióczem Prosej Pomglivo...
17 Nadem dachie nikki marziti na Pisme moje , nahodechi u gnima gliude od svake var --
ste i zanata , alli daji ochie proczignivati , i razgledati onako , kakoji staracz . Miole ,
van gledà , i razmiscglia , nebbi nasca megiu gnima toliku razlicnost , dallibjji vidili- ů zanatu
Sligne , i jednake ,, i nekame cisto razumis , moj sctioge postovani, kaxemti bistro , i otvo
rito , da moja svarha nije bila izziskivati od kogaje ko rodda i Plemena ,- kogaje dilla i zana
ta , neggoje Poglavita moja Miisàh -;i svarha bila , posli kraglia , i Gospode znari , i svitu .
prikazati koje Junak bijo , jelli glave Turske odsiczao , i kolikoje koji odsikao . Nahodede
chise dakle mnoghì ; od ovoga rukodila , i zanata , premda ù drughim stvarınam neslicni , i .
nejednaczi , u mojeji Pisme metnu , i svitu pokaza Nikomu dakle to, nejina marsko biti g .
ni sramovatse , gledajuchi svoje stare u broju gliudii od svakè varste , kakonase nesramuju
Czessari Kragli , Principi , ni Gospoda Plemenità stati u jednomu Gradu ; u komusu od sva
koga zanata gliudi, zli , i dobri, poscteni, i neposteni; akolije pak komu sasvim tjm mar
sko , nekase ocituje , barzochiu , akko Bogh dopustj istè Pisme prisetampati , tachiuga lasno
izvarchi, alli da moxe promisliti Kakosmo svi od jednoga Orcza ,. i.Matere rogeni , tubi iz
praznu Miisah odsebe daleko baczijo .
II. Falese , nikii ( kako çiujem , alli mallo - virujem ) dachiemi cinniti Pjesme poruglive ,
moglibi lasno kadbi tillig alli virrovati nemogu , jer uzroka. nechie nachi , zasto ollisu u
mojim Pismam gniovi stàrii , olli niissu ? Akossu ù Pfsmam totchiemi vratiti za dobro , star
cza Mjeloyana pogargiujuchi, koji gnii falì , i uzvissuje , akolise u mojim Pismam nenaho
de , ja kriv nejmam biti sto onni Junaczi nissu bili , akolisu bili takii , jer starczu Mjelo
vanu nepokazasce svoje karte s Peçatom : od Vladalaczà utvargene , kadnose z Guslam skira
sce od skadra do Zadra , od Mostara do kotarà ? Jedu Cziinè dachieji s' kappom ù rùczi mo
liti , da gniove stàrè zapjeva Junake ? Vaisto nije tò prilika ni pomisliti. Nejmadu pak uza
roka marziti na Piesmę Mjelovanove jersu mnoghii spored gniovim starim poffaglieni , zascto
bise ukazali Samoslayczig, seto pestoj dobro, nitri Mjelovan togga Moxxe uççiniti , jerje gniemu
PO
 261
po Naravi svakoga faliti, i slaviti , ne samo Priateglie , quia etiam Etbaici hoc faciunt , ne
goli joscter is onnè , kojiga i danas zlo gledaju , kakoje nikim po naravi tugie posctegnie ,
ciast, i slavu u zemgliu zakopavati. Akolise pak kogod nedostoji svoje stare Vitezove gle
dati ù Mnosctvu gliudii razliciti , nekase vàri ù pritilini Samochie svoga velicanstva , jama
dobru srechiu nazivam , i molim dasse proge Siromaha Mjelovana , starra bolesna , i nevogina ,
koji nemislii' zla ni Tiçiczi u goriczi. Jelise pak kogod naostrio protiva gniemu zapjevati ,
bilomu u stoh dobrigias; alli nekka znadě , dachiemu Siroma Mjelovan na onnù staru Czar
nogorsku odpojevati , koliko umijo buddè ; akolimnu barzo brada oppadne , kakose boji da ochie ,
da akòse kogod nage od sve Dalmaczie , Kroaczie , Ungarie , Bulgarie , Rascie , i Skenderie ,
koje kraglievine punnoje slavijo , a najvechie Privedroga Duxda Mletačkoga , terga lipo , osve
tj , i vitexki odpojeva.
III. Dajemtì moj, sctioçe na znagnie , da ja ovvii trud nisam çinijo za gliude , koji latin
ski , i Talianski Jezik possiduju , jer onni znadu iste , i punno vechie stvari, neggosamji ja
ù moje kgnighe postavigo ; samo dakle ovvò uginijo jessam za sluxbu - onnii gliudii , koji
izvan stovinski , Drughim Jezikom govoriti neznadu , nitise mislim radi toggà staviti pod ime.
nom od Istorika , jerje tò jizbina gliudii' sveznanaczà , kojim ja nisam varstan sluga biti.
Mnoghè stvari jessam iz kgnigga izvadijo . Mnoghè iz Diplomà , Dukàlà i Attestàtà , kako :
setije u pocetku moji kgniga , a nikke po svidoxbi Mudri , i Velliki gljudi, kojisu vechie
setilli neggo ja , ikoizimse virruvati immà brez sumglie svake , akoli pak kogod virrovati nek
tijo bude , ni zatose odsuditi nechie ; sasvim tjm primalochiesc stvari nachi , koje nisam , olli
iz kgniga stampani, olli iz kararata autenticani izvadijo . Sitos stoto
IV . Nachiesc tolika pomagnkagnia , alliti erore od stampe dachiescse zaciuditi, i tomu ji
kriv nisam , jersam nastojao kollikosam mogao , i nemogao , alli nebbii moguchie daji sve
svladati moggu. Nachiesc pomankagnie ù brojim kakonoti na listu 4 . di na misto 1746 . me
chie 176 . zatechi 832. metnoje 822. na listu 8. na misto 837. metnuoje 827. na listu 8 . na mi
sto 1339 . mechie 1329 . na listu 9 . a takà pomagnkagnia nachiese i na drughim mistim , ne
samo u broiu , dalli joscter , i u slovim kakonoti na misto Covarka metnuoje Guarciak na li
stu 4 , na misto Issussa , metnuoje Assus , na listu 5 . na misto Mihajla na chiesc Mihila , na
listu 162 za rechi Patriard , mechie Patriarka na listu 103 . namisto Mijossichia , nachiesc Mijo
stichia na listu 220. i na drughim mnoghim mistim . Nachiesc Mnogga pomagnkagnia ù czilini
ricmam kakonoti u Pismi od Czessara Constantina najposlidgniega . gdichiesc nachi ovako : od
Rimskese odmechiete , sitobi ovako imao rechi : od Rimskese czarque odmechiete , na listu 161.
Nechiesc nachi gdigcd ni czila versa , kakono à Pismi Collunela Czarglienka iz kgnina na
165. gdi pogimglie ; Punno Slave od knina Czarglienka , ostavioje : Kanno kotar Mitrovichia
Janka Nachiesc pomagnkagnia , mnogga , ù puntim , u virgulam ,, accentim , riçi sastavglie :
gniu , olli rastavgliegniu , izpravgliaj kako znadesc , javisce nemogu.
V. Muçnochieti bit virrovati dasu nasci vojniczi takò lasno Turske glave odsiczali , alli ,
imasc - znati, da navlastito Råtta Bečkoga takoje nagnie pokaragnie Boxije bilo dosclo , da
suji istè kenne i Dicza sichi mogle , kakonogie prija toggà , navlastito Ratta Giparskoga , do
sclo bilo pokaragnie na karstjanluk , ù koja vrimena Turski ossign karstjane bijasce , daklem ,
se tomu moj Priategliu çiuditi nejmadese , quia dextera Domini fecit virtutem
TE Pisma od Bosne , i Svetoga Jurja.
V Eselise Bosno Zemglio :ravna Jere larja Voevodů stuje : -
V Kojanosi na glasu od davna Kojnoje iz kapadoczié.
Etro tebi lipo pramalitje Buduch Iura rodda Vitesckogha
Spramalitjem jurjev danak igge. On pogubi Zmaja oghgnenogha
Kogha Slavisc od kadsi postala U ’ Libii kod Scirene Grada
| Karschansku virru za poznala Grad izbavi od velika jada.
Tebbi nosci ugodne darove - Tu duboko - Tezzero biasce
Tije rosse zelene Dubrave. Zmaj nemili ugnem pribivasce
Xarkochiete suncze ogriati Ter junake xdere oruxane -
Po Planinam Snizi okopniti I josc dobre kogne Ossedlane.
Proczvaschieti Czvitje po Pogliana : Straovita ta Axdaja bisce .
U Bostanu Ruxicza rumena. Iz jezzera glavu podižasce
Prolitgnechie ticze doletiti Straovito pram Gradu zvizgiasce
Po zelenoj gorii propivati Svemu Gradu strha zadavasce .
I jose chieti vechiu radost bitti Od-Straote nevoglie' ovve . .
Kojuchieri Jurjev danak doniti. Gradioj daie mite i darove !
Badujese sva Zemglia slovinska Na dan Ovczu i mladu. Divojku
Kojanoje Maika od Iunaka Negyedajuch uczviglenu Majku.'
 262
A kadojoi mita nedavásce
. Axdajagha sama uzimasce ..
Jer Skakasce Gradu na bedene
Cinni padat martve na Stotine.
Vašce Sciren redom obredio
Pak je redak Kraglia dohodia
Da on dade cherczu jediniczu
Kad imasce bitci za Kragliczu.
Darje Brate bilo posluscati
- - Scirenskogha Kraglia pogledati
Kako czvili i suze proliva
Kako cherczu xali i çeliva.
Ajme meni dragha chercze moja
Kudmi ode lipa mladost tvoja !
Ajme chercze sve ufagne moje
Kadachemi bilo licze tvoje !
Kadte chercze misglia okruniti .
I na misto moje ostaviti
Ondamite vaglia izgubiti
I zatobom suze prolivati.
Kakochute Chercze prigoriti
Komulichiu Krunnu ostaviti
Ah prokleta axdaio nemila
Teskotisci mene uczvilila !
Kadaseje Kragliu naplakao
Lipo Svoju Cherczu obukao
.. Svu u Bisser i dragho .Kamegne
Kako daje za kraglia udaje.
Pak iz Dvora Cherczu izvodio
Oddi Zbogom dragho dite moje
• Etro vrime od udaje tvoje .
Molli chercze Akorona Bogha
Akarona pomochnika tvogha
Nebiliti u pomochi bio
Od nemila Zmaja izbayio .
Errosamse lipo zaodio .
Tvoje ruho nate postavio
Parsten , zlato , i kamegne dragho:
U 'Komuje nebrojeno blago .
Albi chercze zate prigorio
Sve kraglestvo moje poklonio
Kadabite mogha odkupiti,
Od nemila Zmaja izbaviti.
Voddi Sobom Scirensku Gospodu :
Neka tebi za divere budu
Za lenghie Scirenshe Gospoje
Nekte prate dragho dite moje .
Odde iadna chercza priko grada
I oko gne- Scirenska Gospoda .
Vasje Sciren na plaç probudila
Ter Svak szvili od velika millar
Pril ivase Svila na Divojczi
Vijause zlatni Burungxuçzi
Svitli jaise devet parstenova
Svaki vaglia po devet Gradova.
A na pasu od zlata Suhoga
Draghi kamen jedan do drugogha
Na Vratujoj dva svitla gierdana
Od bissera iz istogni strana,
. Na celujoi Alem kamen stasce ! .: ; e
Koj kako xarko suncze siasce
Terre neda nasce ni gledati
Nitse moxe czinoin proaziniti. :
Divoikaje i od sebe lipa
: . . Mlagianae i visoka Kipa i
· Kudse godir onna okrechiasce
1 Na sve strane svitlost udarasce . ,
U ruczioj czvitak od gliglana
. A uz gliglan kitta vesligena
Za zlamegne dae Divoika
Dievojka xalosnajoi majka .
Priko Grada czvilech putovasce
Babu svogha kragla scirenskogha
- - Dahi sarcze od Kamena bilo
. . . Od milabi suzami prolilo
I " i Al nemili zmaje neajasce
Negho mito od Grada tijasce.
. Kad zelenom jezeru dogiosce . .
Tuse skupa grozno na plakasce
Pak Divojku czvilech ostavisce
A Gospoda natragh pobigosce .
Al koije stvoria nebessa
Otti svoja ukazat çudessa
Po svom sluzi Turiu voevodi
Koj zbogom po sve vrime oddi
Bogh ucini da tuda izage
I da plaçnu Divojku nagie
Boxiuioie pomoch nazivao
Boxia pomoch ghizdava divojko . -
Al Divojka suzami obbara
Podviv ruke , lurju odgovara
Bix delio glavom brez obzira
Nie nami ovdi razgovora.
Sadchie izach Zmaje od proxdora
Iz onogha zelenogh jezera .
Terche samnom proxdrit i tebe
Bixi jadan ter sarani sebbe.
Alioi velli Vojvoda luko
Muç nebojse ghizdava Divojko
Ochiesc poznat Bogha velikogha
A ostavit Akorona tvogha .
Ochli moju viru virovati.
I moimse karstom prikarstiti .
Jachnu togha zmaja pogubiti
I od gnegha tebe izbaviti
Kad Divojka riçi razumila .
Svetom Juri tiio besidila .
Kadsu to tebi dala nebessa
Da mosc taka çiniti çudessa.,
Dachesc gliuta Zmaja pogubiti
I odgnegha mene izbaviti
Jachiu tvoju viru virovati
I tvoimse karstom prikarstiti..
Ostavichiu Akorona mogha
, A poznachiu Bogha velikogha
- A tebechiu lipo darovati
Ruho moje gyechu tebi datti.
Jasc

Josc Divojka riçi neizusti
Zmaj nemili jezzaro zamuti :
Straovito iz jezzera zvixde
U naglosti ter k ' Divojczi iggie
A pram gnime Jure Voèvòda
Neuzmiguchi junaskogha oda
- Na Zelenu kognu dobru svomu
Pustajuchi Srebarne Dixdume.
Pak podviknu Jezus, i Maria
Bojnim kopiem zmaja udaria ,
Pakje svillen pojasc od pasaho
Oko vrata tu zmaja svezaho
Pojasc daje ghizdavoi Divojczi
Gliuta zmaja da vodi u Ruczi
Priko svegha Grada bielogha
Tja do Dvora kraglia scirenskogha
Zmaja vodi ghizdava Divojko
Za gnome igie na kogniczu Iuko
Ragnen Zmaje zvixde straovito
Jure viçe tanko glasovito .
Pokarstisse kragliu od Scirene
I ostavi Bogove Imbene ,
Poznaj kripost Bogha velikogha ,
I privaru Akorona tvogha .
Placi grije i sinni pokoru
Da nepadesc ù nevogliu goru
Jersu tako otcila nebessa
Da ti vidisc ovaka çudessa. . .
Jedabisce grijah ostavijo
I pravomse Boghu poklonio
Koji svakogha na pokoru çekka
Kakonoje po Proroku rekka
Kadje kragliu riçi razumio
I jedinu cherczu upazio
Cherczu svoju garli i çeliva
Grije place , i suze proliva.
Pakse karsti na srid bila Grada ,
I sgnim voiske dvadeset iglada
V A
263
I pravomse Boghu pokloniscè.
Tada Jure sabgliū povadio
Gliutu zmaju glavu odsikao
Kraglgha vodi u svoje dvorove
Damu dade velike darove.
Kadje Iure ù dvorovim bija
Kragl scirenski gnemu govoria
Vidim lure tvoje rhabrenosti
I da imasc nebeske kriposti.
Evvo tebbi kolajna od Zlata
Seto Junaczi nosce oko vrata
I evvoti parsen sruke moje
Pristojanje te desnicze tvoje.
I evvoti po kraglestva mogha
Mala plachia dostojanstva tvogha
Evvo tebbi dragha chercza moja
Neka bude zarucnicza tvoja .
Alli dara Iure netijasce
Negho kragliu tio bessidjasce
Nechiu tvomu daru niednomu
Vech zafali Boghu velikoma .
Kojteje od zla uklonjo
I paklenogh zmaja izbavjo
I obbori sve Idole stare
Terre gradi Czarque i Ottare.
A ja igiem od mista do mista
Pripovidat virru Issukarsta
Paka lure ù Persiu hodde
Terre mnoghe obrati narode.
I obrati Gospoju kragliczu
Alessandru Rimsku Cessariczu
I datomu bisce od Nebesah .
Dilla ciniti veliki çudesah
Pak podnese muka velle dosta
Sveti Jure na tvoje postegne
Izprosinam od Bogha prostegne.,
R H A
 . 285
PISMA
OD NAPOLEONA.
N a jeliadu i ossam stotina ; - Odvedenam Papu velikoga ,
Joster visce i devet godina . IIPastira Czarkve Duhovnoga .
Zaplakallà Arvaska kraina , los Pristoglia Stolize gniegove ,
Segn bjeli nasca Domovina . Obatali Czarkovne Popove .
Dalmazia , Lika , i karbava ; Sve po svitu Czarkve poborio ,
Plemenita Slavonska Darxava : | Srebo Zlato gnihovo odnio .
Basc od zarne gore Arbanascke , Kako daje 10 gniegovo bilo ,
Do krai vode Save Zagrabascke . 1 Sve mislio na Hajduçko dillo .
Grad Lubiana i sva zeinglia Kragnska Nut gledaimo Barjaka zlaniegnie ,
Tersti, Rika , i sva Istrianska . ! Prosudimo gniegovo misljegnie .
Sva Mletaçka i sva Talianska, "Jedna glava prosdirava vrata ,
: Lumbardia joster Tirolija : | Kriva kljuna a maçkí nokata .
Jer izgubi milla Gospodara , Natragh gleda kakochie loviti,
Premiloga Franciska Czessara : 1 Darxi krila dachie poletitti.
KØj bisce nasca milla Majka , A Kkad
oxuckoga pod nokte dobije,
Kukachiemo do sudgniègha danka. / Koxu umeso
rib kokosti
j rasterguje .
Zapadosmo pod Napoleona , Pravi Jastrib koj kokosci
ja smicze ;
Koga kunu i Czarkve i Zvona . dne 2Ticze
I po zraku lovi jadne 10 .
Jerje nasce Sveze oborio , Sadse hrani Solim i Duhanom , . ,
A vas Pukje skoro umorio . Zlom Daziom i Artom bulànom :
Pobirajuch svaki danak novze , A ni tomu dosta nebiasce ,
Zatvorinas kako u tor Ovže . Josc Mertaske kosti proxdirasce .
Bres Pasara i bres tergovine , |Damu plate araç od tellesa ,
Skupe araç svake Domovine. Jel to plakat Boghu do nehbesa .
Onje mnoghe Majkè raszvilio , Zla ostala joster mnogha visce ,
I Snascizu u czerno zayio . Seto karvolok smisliose bisce .
Dokje svoja krila rascirio , Nemoguvam perom iz pisati ,
I ohollu glavu uzvissio . . Nit pirachiem vechma tauda dat
Dokje sebi mnogho prikucio ; Vechje ovo çuda velikoga ,
Kraglièvine bisce opustio . Bogh pomosce liraglia Spagnolskoga.
Joscje nascu mladost pokupio , Kojmu ote svoju Didovinu ,
I gnihovu svu kervzu popio . Ghdi Franczesi i bres broja ghinu .
Kervoloka takogh nebiasce , Jer Ingleszi dadoscejm ruku ,
Zli Atila togha neçigniasce . Bona parii privelikı muku .
Jao puku kudje prolazio , Mnoghoije Spagnia pozobala ,
Jer svakoga bisce oglobio . . I Franczeski kosti pokopala .
Ah na svitu roddilose nie , A Ingleszi na moru Delije ,
Takogh yragha takogh harachie . I gnihove od Bojà Gemije .
Kojbise vechma mogho izmisliti , Sve Franczese morem pofatasce ;
Si chime svitu gore Dauditti . I Galilejm oghgniem saxegosce.
Jon
 266
Joscjin vechma jade zadadosce ; Jedabijh k'miru priklonio ,
Smoskovskomse Krunom zavezasce . Kervav plamen boja ugassio .
Kadio çuo Kragliu Bonaparte , Joscijm dade svoju tvardu viru ,
Nu Franczesi sadse vi pripravie . | Kojgodse neprikloni k ’miru .
Da idemo Mosku pohoditui , Dachje svoju Vojsku podignuri,
Petersburga Pristoglje dobili, | S ’ vojskom svojom nagniega udaritti .
Tadchenamse Kragli podloscitti , Svise Kragli tako zavezasce ,
Svachie nasca Europa bitti . | I beşsidu svoju obdarasce .
Scto rekosce ono ucinisce , Napoleon o neviri radi
I veliku Vojsku sakupisce . | Damu ostanu i Sella i Gradi.
Sedam stotin ; pedeset higliada , Joster pita damu dade pute ,
Svojskoin idu od Grada do Grada . S 'koirnbi posli zatirao u kule :
Kud godira s' Vojskom prolazasce . Kervoloku joster nije dosti ,
Brez platiti hranu zapitasce . Dok nesrusci sve Franczeske kosti , .
Josc i novcze sctojm za put bisce , Kad vidisce Kragli lukavinu ,
Kad pod Mosku oni odseliśce . | Bonaparte duboku mudrinu ,
Tuteimje hrane porestalo , Tadasuse Kragli dositili ,
A Boxeii vrime pobjalo . | Sri jedino s Vojskom udarili .
Da od glada kognie pojdosce , Zvililismo , tri godine dana
Jer Moskovi Mosku uzegosce , Danam bisce na sardarsczu rania ,
Ondesojm liscza potamnilla , I çetvertu priko polovine ,
Snig i Bura do konza ubilla . Podnosechi ono tesko brime .
A scio nije vrimeih pobilo , Pod verighom Orla kokoscara ,
To Moskovi xive pofatali . Koi çini da vas svit izvara .
A scto nije xivo pofatano , Sadchiemuse podlomiti krila ,
Sve ostalo bisce isiçeno . | Kako piva sasvi strana Vila ,
Moskovihim grobje pripravisce , Veselisse Primorska kraino ,
Tu Franczesi kosti ostavisce . Segnu Gradu moja Domovino ,
Ostadejm azna i topovi, Dalmazio liko i karbavo ,
Kogni Kolla do Kognski podkovi. / Plemenita slavonska Darxavo .
I koehija gnihovoga Kraglia , Veselnamje danak osvanuo ,
Nekse u kervi Franczeskoj izkaglia . I nascese prirodillo sunze .
I ottejm Moskov Poloniu , lod suxanstva nasje izbavillo ,
I uzagniu joscter i Prussia . Od graça nasje oprostillo .
Nanovosu Vojsku zakupilli , Oprostichie svu nascu krajnu ,
Na Moskova opet udarilli . Dalmazin staru Domovinu .
Mallo oni bojà uçinisce , · Sve ostallo scioje çije billo ,
Da Franczesi mira zapirasce . Sadchie platit Franczesi neinillo .
Kroz Francziska nimackog Czessara , Eto knami nasci Austrianczi,
Sve kraine milla Gospodara . | Kojnosu krabreni Junaczi. .
Dalmazie like i kerbave , 11 pridgnima vridni Generali ,
Italie bogate Derxave . Sve Darxave priategli stari .
I Millana Grada velikoga, Sk:1pa s' gnima mladi Ugriçichi,
Basc do Rima mjesta Papinoga . Sve plemichi i Gospodiqichi.
Czessar Nimçki sva koja çigniasce , Basc pod izbor najbogli kogniczi ,
Į yellika almostva davasce . | Kojnosu na glasu Junaczi .
S1u

Stupilisu a nascę Derxave ;
Danas oni od Vraga izbave ,
Jersmo bili gorko razczviglieni ,
U suxanstvo tesko ussiglieni .
Al s pomochom Bogha velikoga ,
Stara gliubav Czessara nascega .
I strakota Ingleski Brodova ,
S ’ nama skupa silla od Moskova . 1
Franczeskuchije sillu prikinuti,
Na halaje gnichie razgoniti.
Jer i Spagnia bichie u priloghu ;
Da prekine karvoloku noghu .
Sadje vrime svitla krunno nasca ,
Danas curas od zloçesti passa .
167
(Muçech kogliu a ochie da dave ,
1 Nepoznajuch ni Bogha ni vjeru ;
U tisnej klancze ugonitte ,
1 I dajtejm rane jadovite .
I Gnihovu poganskom Narrodu ,
1. Da neuzmnoxe u svojemu plodu .
Falu dajmo Boghu jedinome,
Ozu Sinu i Duhu svetome.
Da Czessarsku blagosovi krunnu ,
Blagosova da nadare punnu . .
Blagosovi i nasce Vojnike ,
Kako pjescze tako i kogaike .
Dajm Bogh da Zmaja pridobiti , .
I natragse zdravo povratiti .

SV ARHA
Österreichische Nationalbibliothek

+ Z166624301
AAP