Kulovac Ševka

SAVREMENE FIKHSKE STUDIJE

-Prva parcijala-

1. Ljudska prava u kur'anskom diskursu?

U Kur'anu „pravo“ se označava riječju hakk. Pojavljuje se na nekoliko mjesta i ima različita
značenja: pravda, istina, zakonsko pravo, obaveza, nešto što je dokazano. Kur'an afirmira prava
pojedinca, uključujući pravo na život, pravdu, jednakost, vlasništvo, pravo na izdržavanje i
podršku unutar porodice, roditeljsko pravo, pravo nasljeđivanja, itd. Šerijatski diskurs o pravima
i slobodama nosi pečat kur'anske terminologije, u kojoj je načinjena jasna razlika između prava i
obaveza. Šerijat govori o normama koje obuhvataju i prava i obaveze. Naprimjer, Kur'an
afirmativno govori o religijskim slobodama i pluralizmu kroz mnogo ajeta, naprimjer „U vjeru
nema prisile...“. Kur'anski princip hisbe (pozivanja na dobro i odvraćanja od zla) podrazumijeva
temeljne slobode pojedinca da govori, djeluje ili šuti u svrhu dobra ili protiv zla. U kur'anskom i
hadiskom diskursu postoji i sloboda pojedinca da kritizira vlast i odbije poslušati nezakonita
naređenja (Najbolji je džihad reći istinu nepravednom vladaru; Reci istinu, makar bila i gorka...)

2. Stav islama o kontroli rađanja?

U Kur'anu nema kategoričke izjave u korist ili protiv kontracepcije (kontrole rađanja), dok u
hadisu imamo dokaze da je i za vrijeme Poslanika, a.s. bila jedna vrsta kontraceptivne metode
(el-azl – prekinuti spolni čin), te možemo reći, prema hadisu ova praksa je neprikladna, ali nije
zabranjena. Pravnici pravnih škola kažu da se prekinuti spolni čin smatra dopuštenim, ali
pokuđenim (mekruh), te smatraju da se ovaj čin ne može primjenjivati bez dozvole žene.

3. Koje vrste kloniranja su dozvoljene, a koje zabranjene?

Zabranjeno je (haram) ljudsko kloniranje na bilo koji način koji će dovesti do ljudskog
umnožavanja. Zabranjeni su svi slučajevi u kojima se oplođuje treća strana van bračnog odnosa
bilo da se radi o materici, jajašcu, spermi ili ljudskoj ćeliji za kloniranje. Šerijatski je dopušteno
koristiti se tehnologijom kloniranja i nasljednog inžinjeringa u području bakterija i drugih sitnih
organizama, biljaka i životinja u granicama šerijatskih normi sa ciljem ostvarenja onoga što
donosi korist i štiti od smutnji. Evropski savjet za fetve i istraživanja smatra da je dopušteno
koristiti tehnologiju kloniranja na poljima medicinskog liječenja uz korištenje trupa ćelije radi
formiranja zdravih organa koji mogu zamijeniti oštećene organe.

4. Metodološki koraci u ciljevima šerijata, obrazložiti drugi.

Metodologiju mekasida čine tri dijela: identifikacija viših ciljeva, njihova klasifikacija i značaj
mekasida za idžtihad.

Klasifikacija mekasida:

a) Šira klasifikacija viših ciljeva: suštinske (darurijjat), dopunske (hadžijjat) i poželjne

(tahsinijjat) b) opći (el-mekasid el-‘amma) i posebni (el-mekasid el-hassa) / sprječavanje štete i
finansijsko poslovanje
c) konačne (el-mekasid el-kat‘ijje) i spekulativne (el-mekasid ez-zannijje) / zaštite imetka,
izvršavanja pravde - znanje iz usul el-fikha o mekasidu
d) ciljevi i svrha Zakonodavca (mekasid eš-šari‘) i ljudski ciljevi (mekasid el-mukellef) /
osiguranje ljudske dobrobiti kao Božiji cilj Šerijata – traženje posla za egzistenciju
e) primarni (el-mekasid el-aslijje) i sekundarni ciljevi (el-mekasid et-tab‘ijje)

5. Kada je po savremenom islamskom pravu dozvoljena kontracepcija?

Kontracepcija je pravosnažna pod sljedećim okolnostima:

1. da se ženi omogući prilika za odmor između dvije trudnoće;

2. ako jedan ili oba partnera imaju bolest koja može biti prenosiva;

3. da bi se očuvalo ženino zdravlje.

4. ako su prihodi nedovoljni za izdržavanje više djece

6. Koja su pitanja predmet idžtihada?

Predmet idžtihada mora biti šerijatsko pitanje. Još preciznije, idžtihad se bavi praktičnim
pravilima Šerijata koja obično uređuju ponašanje onih na koje se primjenjuju (tj. mukellefa).
Time se iz djelokruga idžtihada isključuju čisto intelektualna ('akli) i običajna ('urfi) pitanja ili,
pak, čulno osjetilne stvari (hissi) koje ne podrazumijevaju izvođenje šerijatskog pravila iz dokaza
koji su sadržani u izvorima.
7. Stav hanefijske i malikijske pravne škole o transplataciji organa?

Hanefijska pravna škola: Neprihvatljivo je koristiti ljudske ili svinjske kosti u liječenju, s
obzirom na to da je zabranjeno zadobijanje bilo kakve koristi od njih. Navodi se da je
nedopušteno prodati išta što proistječe iz ljudskog tijela, jer oni čine konstitutivne dijelove
ljudskog bića. Odstranjivanje nečijeg uda od druge osobe bi zahtijevalo plaćanje pune krvarine
od počinitelja.

Malikijska pravna škola: Odrezivanje noktiju preminule osobe, ili bilo kojeg dijela njegovog
tijela nije dopušteno zato što se ovi dijelovi smatraju svetim i njihovo odstranjivanje bi bilo
narušavanje svetosti tijela.

8. Argumenti savremenih pravnika za zabranu transplatacije organa?

Muftija Šafi transplataciju organa smatra nedopuštenom na osnovu sljedećeg propisa:

A. Svetost ljudskog života/tijela

B. Ljudsko tijelo kao emanet (povjerena stvar)

C. Podređivanje ljudskog tijela materijalnim ciljevima

Dr. Šukri zastupa stav protiv transplatacije organa zasnivajući ga na sljedećim razmatranjima:

D. Svetost ljudskog tijela

E. Zabrana upotrebljavanja zabranjenih stvari kao lijekova

F. Očuvanje časti ljudskog života

G. Izbjegavanje sumnjivog

9. Koji su, prema mišljenju Šatibija, osnovni uvjeti za idžtihad?

Šatibi uslove za idžtihad sumira u dvije glavne kategorije: adekvatno poznavanje ciljeva Šerijata
i poznavanje izvora Šerijata i metoda dedukcije. Prvi je uslov temeljni, a drugi služi kao
instrument postizanja prvog.

Uslovi koje Šatibi sumira su: poznavanje arapskog jezika; poznavanje Kur'ana i Sunneta,
mekkanske i medinske sadržaje, povode objave i derogaciju; adekvatno znanje o Sunnetu;
poznavanje suštine (furu') fikhskih stavova o kojima je postignut idžma; poznavanje kijasa;
poznavanje mekasida.

10. Do kojih činjenica se može doći prateći poziciju Šerijata u državama koje su Šerijat
proglasile jedinim izvorom pozitivnog prava?

1. do proglašenja šerijata kao jedinog ili glavnog izvora prava u svim ovim zemljama dolazi za
vrijeme vladavine vojnih režima ili u toku revolucionarne preobrazbe društva.

2. proglašenje šerijata za jedini izvor nacionalnog prava imalo je različite posljedice na

identificiranje izvora suvereniteta i pozicije zakonodavne i sudske vlasti.

11. Nabrojite savremene koncepcije intencija šerijata i njihove zagovornike?

Savremene koncepcije intencija šerijata i njihovi zagovornici su:

“zaštita potomstva” - “sankciju za povredu pristojnosti”

“teoriju o kaznama” - “teoriju o nepovredivosti”

“zaštite potomstva” - “zaštitu porodice”

“zaštita časti” - “zaštitom ljudskog digniteta” ili “zaštitom ljudskih prava”

“zaštite uma” - “suzbijanja mentaliteta svjetine” i “sprečavanje odljeva mozgova”

Zagovornici savremenih koncepcija intencija šerijata su: El-Amiri, Ibn Ašur, Džuvejni.

12. Stav četiri pravne škole o pobačaju prije animacije.

1. šafije i hanbelije: abortus je zabranjen od momenta začeća osim u nekim izuzetnim

slučajevima - Gazali, Šeltut koji smatra da islam u načelu ne odobrava abortus

2. malikije: abortus je zabranjen od 40 dana, nakon animacije to je strogo zabranjeno (haram)

3. hanefije: do animacije, dozvoljeno u slučaju opravdanog razloga, poslije animacije zabranjeno

osim u izuzetnim slučajevima (ako trudnoća ugrožava život trudnice).
13. Navedite dva primjera koja ilustriraju odnos između mekasida i idžtihada, a zatim
iznesite Vaš stav o ulemi koja smatra da polje djelovanja idžtihada obuhvata isključivo
doslovna tumačenja.

Davanje zekata u naturi ili u novcu; različiti stavovi uleme – Hanefije uvažavaju davanje zekata
u novcu, ali Šafija je mislio drugačije. Hanefijski stav utemeljen je na shvatanju da je svrha
zekata da se zadovolje potrebe siromašnih, a to se može postići tako što će im se dati novčani
iznos koji je ekvivalent onome na šta se daje zekat. Drugi primjer: imama Malika su pitali da li je
čovjek koji plati zekat unaprijed obavezan da ga plati i na kraju godine. Odgovorio je da jeste i
svoj odgovor povezao sa slučajem kada čovjek klanja namaz prije njegovog vremena (dužan ga
je klanjati ponovo kada nastupi njegovo vrijeme). Kasniji malikijski pravnici promijenili su ovaj
stav i utvrdili da je dozvoljeno platiti zekat unaprijed.

(kolege, napišite sami svoj stav :'D)

14. Navedite u kojim slučajevima se dozvoljava abortus nakon animacije (120 dana).

Prema hadisima, duša bude udahnuta u plod nakon navršenih 120 dana trudnoće, i abortus nakon
120 dana smatra se nedozvoljenim ubistvom, osim u dva slučaja:

1. Ako pouzdani medicinski nalazi pokažu da je majka životno ugrožena nastavkom trudnoće;

2. Ako se utvrdi da je nastupila smrt ploda u materici.

15. Obrazložite stav o zabrani abortusa u trećoj fazi (period kraći od 40 dana trudnoće).

Abortus u periodu kraćem od četrdeset dana trudnoće je također zabranjen (haram) po mišljenju
većine klasičnih islamskih pravnika i savremenih šerijatskih akademija prava. Abortus u trećoj
fazi, u periodu do četrdesetog dana trudnoće, dozvoljen je samo u slučaju legitimnog šerijatskog
interesa (masleha) ili otklanjanja očekivane štete Nije dozvoljen abortus u ovoj fazi iz bojazni od
poteškoća u odgoju djece ili ubjeđenja da supružnici imaju dovoljno djece.
16. Koje vrste transplatacije organa su dozvoljene?

Dozvoljena je transplatacija organa sa jednog na drugo mjesto istog tijela, pod uslovom da je
očekivana korist veća od moguće štete, da se to čini kako bi se nadomjestio izgubljeni organ,
povratio njegov oblik ili uobičajena funkcija, ili otklonila neprijatnost koja pacijentu pričinjava
tjelesnu ili duševnu bol.

Dozvoljeno je presađivanje organa iz tijela jednog u tijelo drugog čovjeka ukoliko je moguća
vlastita reprodukcija istih, poput krvi i kože, i u slučaju da je davalac odrasla osoba sa punim
pravom raspolaganja.

Dozvoljeno je presađivanja organa odstranjenog radi određenog oboljenja, poput rožnjače oka.

Dozvoljeno je presađivanje organa umrle osobe živoj osobi kojoj život ili stabilno stanje ovisi od
posjedovanja tog organa, pod uvjetom da davalac organa ili njegov najbliži srodnik daju pismenu
saglasnost za to.

Ove vrste transplatacije dozvoljene su samo uz uvjet da se do organa nije došlo putem
prodaje/kupovine organa.

17. Koje su osnovne razlike između islamske i zapadnjačke koncepcije prava i obaveza?

(U ovaj odgovor nisam baš 100% sigurna)

1. Prava i obaveze u islamu su isprepleteni i postoji naglasak na obavezama, dok zapadna

jurisprudencija naglašava prava.

2. Razlika u terminologiji – šerijatski diskurs nosi pečat kur'anske terminologije. Posebno

upečatljiva kada je riječ o slobodama.

3. Šerijat govori uglavnom o normama koje obuhvataju prava i obaveze. Vjerovatno su jezik i
metodologija normi doveli do toga do zaključka da islam određuje samo dužnosti, ne i prava.

4. U islamu Tekst afirmativno govori o religijskim slobodama i pluralizmu.

18. Kad i pod kojim uvjetima je dozvoljeno darivanje organa sa živog donora?

Darivanje organa sa živog donora dozvoljeno je samo u krajnoj nuždi uz ispunjenje sljedećih
uvjeta: da doniranje ne ugrožava zdravlje i život donora, da je ugrožen život osobe kojoj treba
transplantirati organ, da postoje veliki izgled za uspjeh transplantacije, da je isključena prodaja
organa, da se ne transplantiraju reproduktivni organi.

19. Navedite i definirajte vrste transplatacija.

Autotransplantacija - presađivanje dijela tkiva pacijenta na drugi dio tijela

Alotransplantacija – homologna transplantacija – transplantacija unutar vrste s donora na

primaoca

Heterotransplantacija – s jedne vrste na drugu, ksenotransplantacija – presađivanje životinjskih

organa na čovjeka.

20. Da li musliman može primiti organ od nemuslimana? Obrazložite stav.

Dozvoljeno je zato što organi nisu muslimani, nego su ljudi muslimani. Svaki organ u čovjeku
veliča Allaha i tespih Mu čini, kao i cijela priroda. Jednako kao što je muslimanu dozvoljeno
uzeti organ od nemuslimana, dozvoljeno mu je da nemuslimanu daruje organ.

21. Nabrojati modele primjene Šerijata u savremenom dobu. Odabrati 3 zemlje u kojima
se Šerijat primjenjuje kao jedan od izvora pozitivnog prava i objasniti.

Modeli primjene Šerijata su: Šerijat kao jedini izvor pozitivnog prava, Šerijat kao jedan od
izvora pozitivnog prava, ukidanje šerijata kao pozitivnog prava, Šerijat kao posebno pravo
muslimanskih manjina, Šerijat kao nacionalno pravo i vjersko-moralni kodeks (Zapad).

Šerijat kao jedan od izvora pozitivnog prava je u državama:

Egipat – U Ustavu stoji odredba da je islam državna religija, arapski jezik zvanični jezik, a
principi islamskog šerijata glavni izvor zakonodavstva, uglavnom se primjenjuje u sferi ličnog
statusa i djelimično u oblasti građanskog prava, primjenjuju ga sudovi opće nadležnosti, a ne
posebni šerijatski sudovi. Nemuslimani imaju svoje konfesionalne sudove.
Sirija – Vjera predsjednika Republike mora biti islam i islamska pravna nauka je osnovni izvor
zakonodavstva, religijske slobode su zagarantovane i država poštuje sve religije. Šerijat se
primjenjuje u domenu ličnog statusa i jedan je od izvora Građanskog zakonika.

Irak - Narod je izvor vlasti i legitimiteta, a islam je državna vjera. Šerijatsko pravo se
primjenjuje u oblasti ličnog statusa i u nadležnosti je šerijatskih sudova. Jedan je od izvora
Građanskog zakonika.

22. Koje su dileme muslimana u središtu rasprave o zabrani kloniranja?

1. Vjerovanje u Allaha kao Stvoritelja - u Kur'anu se govori o stvaranju čovjeka, te kur'anska

paradigma o stvaranju odbacuje svaki korak ka kloniranju.

2. Rodbinske veze – Djeca rođena u bračnoj zajednici imaju genetske osobine oba roditelja,
postoji bojazan da bi se činom kloniranja narušila i okončala institucija porodice u islamu.

3. Koristi od terapeutskih upotreba kloniranja ljudi – uspoređivanje koristi i štete od kloniranja.

Neke od terapeutskih upotreba su: liječenje bolesti, nepolodnost, organi za transplataciju,
suprotstavljanje staratelju, prodaja embrija i tjelesnih ćelija.

23. Da li je idžtihad djeljiv? Obrazložite stav.

Većina učenjaka smatra da kada neko ispuni kriterije za primjenu idžtihada, on je kvalificiran da
ga primjenjuje u svim poljima Šerijata. Prema ovom mišljenju, intelektualna sposobnost i
kompetentost mudžtehida ne mogu se dijeliti na dijelove.

Mišljenje većine temelji se na zaključkivanju da se idžtihad uglavnom sastoji od formuliranja

mišljenja ili spekulacije o nekom šerijatskom pravilu. Spekulacije ove vrste može iznijeti samo
potpuno kompetentan mudžtehid koji je dosegao potreban nivo intelektualnih sposobnosti.

Većinsko mišljenje podržano je i argumentom da kada neko dosegne nivo mudžtehida, više mu
nije dozvoljeno da slijedi druge, s obzirom na to da je sam sposoban prakticirati idžtihad. Među
većinom, neki učenjaci dozvolili su izuzetak u odnosu na princip nedjeljivosti idžtihada, a tiče se
polja nasljednog prava. Navodi se da pravnik koji poznaje nasljedno pravo može u njemu
prakticirati idžtihad neovisno o drugim granama fikha.
Prema drugom mišljenju, malikija, hanbelija i zahirija, idžtihad je djeljiv, pa tako neko može biti
mudžtehid u nekom polju, a mukallid u nekom drugom polju fikha i to ni na kakav način ne
ugrožava prihvaćene principe idžtihada.

24. Modaliteti ustavnopravnog uređenja odnosa šerijata i pozitivnog prava u državama sa

muslimanskom manjinom.

Dva su modaliteta uređenja odnosa šerijata i pozitivnog prava:

1. Šerijatu je dat značaj partikularnog prava muslimana u oblasti ličnog statusa. Ovaj fenomen je
značajan jer potvrđuje mogućnost djelimične primjene islamskog prava unutar neislamskih
pravnih sistema.

2. Šerijat nema direktni pravni značaj za muslimanske manjine već se transformira u njihov
vjersko-etički kodeks. Slična situacija je u muslimanskim zemljama koje su sekularizirale svoje
pravo.

25. Navedite šest autora važnih za historijski razvoj mekasida u periodu od 5. do 8.

stoljeća, te objasnite Eš-Šatibijev doprinos teoriji intencije šerijata.

Autori koji su dali najveći doprinos razvoju teorije intencija su: El-Džuvejni, El-Gazali, El-'Izz
ibn 'Abdusselam, Šihabuddin el-Karafi, Šemsuddin ibn el-Kajjim, Eš-Šatibi.

Eš-Šatibi je razvio teoriju intencija u tri vida, u djelu El-Muvafekat fi usul eš-šeri'a:

1. Od „neograničenih interesa“ do „osnova prava“. Intencije su svrstavane pod neograničene

interese i nisu razmatrane kao osnovi sami za sebe. Smatrao je da su intencije osnovi religije,
temeljna pravila Šerijata.

2. Od „mudrosti koje stoje iza propisa“ do „osnova za propise“. Smatrao je da se pojedinačnim

pravilima ne može dati prednost nad univerzalnim i nužnim vrijenostima. Šatibi je poznavanje
intencija postavio kao uvjet za idžtihad.

3. Od „neizvjesnosti“ do „izvjesnosti“. Tvrdnja o izvjesnosti induktivnog procesa koji je koritio

u zaključivanju o intencijama na temelju slučajeva koje je razmatrao. Ovo je suprotno
argumentima protiv infuktivne metode.
26. Šta je to in vitro oplodnja? Obrazložite šerijatski stav o in vitro oplodnji.

In vitro (vantjelesna oplodnja) i umjetno osjemenjivanje koje podrazumijeva začeće uz upotrebu

medicinskog alata za ubacivanje sjemena u rodne puteve žene. Dva pitanja koja su sporna u
slučaju in vitro oplodnje su to što se odabire samo jedno jedino jajašce, a druga jajašca se
odbacuju i to što se nakon ubacivanja oplođenog jajašca mogu primijetiti neke nepravilnosti koje
bi mogle dovesti do prekida trudnoće. Odbacivanje oplođenih jajašaca i prekid trudnoće na
osnovu nepravičnosti su upitni unutar šerijatskog prava.

27. Koja je razlika između aktivne i pasivne eutanazije? Kakav je šeriajtskopravni stav o
aktivnoj eutanaziji?

Aktivna eutanazija je namjerni čin koji je preduzet od doktora radi uzrokovanja smrti svog
pacijenta, dok nenamjerna eutanazija uključuje okončanje života pacijenta bez njegovog
eksplicitnog odobrenja, a na osnovu odluke rodbine da se čini ono što je najbolje za pacijenta.

Pasivna eutanazija je izostavljanje od liječnika da, naprimjer, vrati u život neizliječivo bolesnog
pacijenta što uzrokuje njegovu smrt.

Šerijatskopravni stav o aktivnoj eutanaziji: Ljudski život je svet i ne može biti uklonjen osim radi
pravednog uzroka (kazna, rat). Život i smrt su u domenu Allaha, dž.š. Ukoliko doktor odluči da
uveća dozu lijekova, pri tome svjestan da će to dovesti do smrti pacijenta, on će se smatrati
odgovornim za smrt što se po Šerijatu izjednačava sa ubistvom. Iako možda ne bude osuđen na
ovom svijetu, bit će odgovoran pred Allahom, dž.š.

28. U kojim formama se može prakticirati idžtihad s obzirom na njegovu proceduru?

Idžtihad se javlja u različitim formama s obzirom na njegovu proceduru, a to su: kijas, istihsan,
maslehatu-l-mursela i druge. Svaka od njih je regulirana vlastitim pravilima, odnosno, ne postoji
univerzalna forma prakticiranja idžtihada kao takvog. Ipak, pravnik prvenstveno mora u obzir
uzeti tekstove Kur'ana i hadisa kojima se daje prednost u odnosu na ostale dokaze.

29. Nabrojite vrste kontraceptivnih metoda, te objasnite koje su dozvoljene, a koje

zabranjene?

Kontraceptivne metode možemo podijeliti na: povratne (reverzibilne) metode i nepovratne

(ireverzibilne) metode.
Povratne metode nisu stalne prirode, stoga prema analogiji nema nikave smetnje u prihvatanju
ovakvih metoda, ali se pretjerana upotreba ovih metoda smatra nepoželjnim (mekruh). Nadalje,
žena treba izbjegavati kontraceptivne metode koje ugrožavaju njeno zdravlje.

Nepovratne metode su stalne prirode i one su kijasom na kastraciju zabranjene. Dr. Buti kaže da
je ulema saglasna da nije dozvoljeno upotrijebiti bilo koje sredstvo koje bi moglo trajno
onemogućiti osobu da ima potomstvo, bez obzira da li je u pitanju žena ili muškarac. Kastracija
je haram prema hadisu, te su islamski učenjaci, putem analogije, saglasni da su nepovratne
metode nedopustive.

30. Navedite argumente onih koji osporavaju i onih koji naglašavaju značaj mekasida.