7. Živković, D. Elektronička knjiga. Zagreb : Multigraf, 2001. Str. 15-23.

KNJIGA
 Popper u svojoj knjizi U potrazi za boljim svijetom piše da je atenski
vladar i tiranin PIZISTRAT prvi nakladnik
o on je potaknuo da se Homerovi epovi prikupe, zapišu i po
prvi put objave u obliku knjige 550. g. pr. Kr.
o Atena je naučila čitati i pisati na toj knjizi
o uslijedili su: Heziod, Pindar, Eshil i dr. pjesnici

 nacionalna politika za knjigu

o da knjiga postane svima što dostupnija
o to se omogućuje tako da se:
 potiče književno stvaralaštvo
 prihvaća i uvodi zakonske propise vezanih za zaštitu autorskih prava
 potiče raspačavanje knjige u zemlji i inozemstvu
 gradi mreža knjižnica
 izrađuju pomagala za nacionalnu bibliografsku kontrolu (ISBN, obvezni
primjerak itd.)
 uvode nove metode opismenjavanja i
 podučavaju nove vještine u sektoru knjige.
 zakoni koji se odnose na knjigu i nakladništvo:
o Zakon o autorskom pravu
 njime se regulira odnos između autora i nakladnika (što uključuje i trgovinu
knjigom)
 6. 9. 1952. potpisana je Univerzalna konvencija o autorskom pravu kako bi se
osigurao minimum međunarodne zaštite autorskih djela u državama kojima
odredbe BERNSKE KONVENCIJE nisu bile prihvatljive
 zakonodavstvo tretira nakladništvo kao trgovačku djelatnost
 smanjena je stopa poreza na dodanu vrijednost za tiskanu knjigu
 Švedska ja (postavši član EU-a) smanjila porez na dodanu vrijednost
na knjige s 25 % na 12 %
 u Hrvatskoj se primjenjuje nulta stopa poreza na dodanu vrijednost
za tiskanu knjigu
o Zakon o knjižnicama
o propisi o obveznom primjerku
o Zakon o udžbenicima, nabavi i financiranju
 u nekim je zemljama istočne Europe u pripremi zakon o izdavačkoj djelatnosti
o u Hrvatskoj je npr. još uvijek na snazi zakon o izdavačkoj djelatnosti iz 1983.
„the Book Act“
o donio ga Unesco (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i
kulturu)
o dokument koji predstavlja temelj svake nacionalne politike prema knjizi

Unesco (Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i

kulturu)
 organizacija koja od 1950. godine u svijetu, opustošenom Drugim svjetskim ratom, nastoji
poboljšati položaj knjige
 otada se zalaže za širenje i razvoj knjige, slobodan protok i pristup informacijama
 na sjednicama Generalne skupštine UNESCO-a doneseno je:
o na 3. sjednici u Bejrutu 10. 12. 1948. SPORAZUM O OLAKŠICAMA ZA MEĐUNARODNI
PROMET VIZUALNE I ZVUČNE GRAĐE
o na 5. sjednici u Firenci SPORAZUM O UVOZU PREDMETA PROSVJETNOG,
ZNANSTVENOG I KULTURNOG KARAKTERA
 SPORAZUM određuje da su neki predmeti kulturnog karaktera oslobođeni
carine i ostalih carinskih pristojbi bezuvjetno, a drugi pod uvjetom da ih
koriste određene osobe ii da se koriste za određenu namjenu.
 pokrenuo istraživanje pod nazivom KNJIGA ZA SVE kako bi utvrdio položaj knjige
 godine 1972. organizirao je MEĐUNARODNU GODINU KNJIGE (IBY) kako bi upozorio javnost
na potrebu za širenjem knjige i čitanjem
 radi na razvoju nacionalnih politika za knjigu
o zbog toga surađuje s Vijećem Europe i strukovnim udrugama (kao što je npr.
Međunarodni savez knjižničarskih društava i ustanova – IFLA)
 UNESCO je i definirao knjigu kao neperiodičnu publikaciju koja bez korica ima najmanje 49
stranica, a objavljena je u određenoj zemlji i dostupna javnosti

IFLA (akronim od engl. International Federation of Library

Associations and Institutions)
 Međunarodna federacija knjižničarskih društava i ustanova
 samostalna nevladina i neprofitna organizacija koja zastupa interese knjižničara i njihovih
korisnika u cijelome svijetu1

 1973. IFLA je predložila UNESCO-u da kao svoj glavi cilj USVOJI USPOSTAVU SVJETSKOG
SUSTAVA za kontrolu i razmjenu bibliografskih zapisa
o cilj je bio taj da bibliografski podaci svih publikacija objavljenih u svim zemljama budu
dostupni brzo i na međunarodnoj razini

1
preuzeto sa: enciklopedija.hr
DEFINICIJE POJMOVA VEZNIH UZ TISKANU KNJIGU

1. KNJIGA Neperiodična publikacija koja bez korica ima najmanje 49 stranica, a

objavljena je u određenoj zemlji i dostupna javnosti
2. DJELO Duhovni ili literarni proizvod u apstraktnom smislu, bez obzira postoji li
samo u rukopisu ili je na neki način umnožen
3. IZDANJE Ukupan broj svih primjeraka koji su otisnuti od istog sloga ili izrađeni od
iste matrice, bez obzira na to je li tiskanje ili umnožavanje izvršeno jednom
ili u nekoliko puta
4. IZDAVANJE Jedan od načina objavljivanja djela.
Svaki postupak kojim djelo postaje pristupačno javnosti.
5. NAKLADNIK Fizička osoba ili korporativno tijelo koje se brine o izdavanju jedinice
bibliotečne građe te snosi troškove njezina izdavanja i tiskanja te
raspačavanja (distribucije, stavljanja u promet).
6. NEKNJIŽNA Mikrooblici (mikrofilmovi i mikrolistići)
GRAĐA Zvučni zapisi (magnetofonske vrpce, gramofonske ploče, kasete, CD)
Filmovi, video-kasete
Prozirnice
Igračke
Plakati
Razglednice
Prospekti
Grafički listovi i mape
Zemljopisne karte i ostale vrste karata i note.
7. OMEĐENA Publikacija koja je potpuna u jednom svesku ili se namjerava upotpuniti u
PUBLIKACIJA omeđenom broju svezaka.
8. OTISAK Svi primjerci nekog izdanja koji su proizvedeni (otisnuti) odjednom, u 1
kontinuiranom postupku.
9. PISAC- Autor ili neki individualni suradnik koji je ujedno i nakladnik publikacije.
NAKLADNIK On zapravo ne prenosi svoje pravo objavljivanja na nikoga.
Ovaj izraz je prijevod engleskog izraza „author-publisher“.
Na knjigama se najčešće javljaju izrazi „vlastita naklada“ ili „vlastito
izdanje“.
10. PRIMJERAK Materijalna replika teksta.
11. PUBLIKACIJA Tiskani ili dr. tehnikom umnoženi duhovni proizvod u jednom ili više
nakladničkih svezaka, odnosno na jednom (1) ili više slobodnih listova.
12. RASPAČAVATEL Nakladničko poduzeće koje (po nalogu osobe ili dr. nekog nakladnika)
J preuzima brigu oko izradbe i raspačavanja neke publikacije.
13. TEKST Niz riječi ili pomoćnih znakova zabilježenih na bilo kojoj vrsti građe.