Anotirana bibiliografija

1. Granić, Jagoda. Od periferije do centra i natrag: sociopragmatika supkulturnoga

žargona. Periferno u hrvatskom jeziku, književnosti i kulturi: Knjižica sažetaka.
Sosnowiec : Institut za slavenske filologije Šleskoga sveučilišta, 2019. 61-62.

Odnos centar-periferija dinamičan je sam po sebi jer je upravo ustanovljen na međusobnoj

suprotnosti. Iako prvotno prostorno određen, odavno je iskoračio iz tih okvira i postao
konstrukt koji se realizira u različitim kontekstima – i u jeziku i u kulturi i u politici, u
njihovoj ukupnosti i u svakome od njih zasebno. Prakse pokazuju da ni granice između centra
i periferije nisu ni tako čvrste ni nepropusne ni nepomične, pa je stoga očekivana i nužna
revalorizacija perifernoga. Kreativnost nije isključivo specifikum centra, u određenim
okolnostima ''seli'' se na periferiju koja ima veći prostor slobode jer nema ''vanjsku'' granicu.
Neposredni kontakti i prožimanja jezikā i kulturā dokazuju da ni to kretanje nije
jednosmjerno, neovisno o tome odakle je krenulo. Kada je u pitanju supkulturni žargon s
kojim se upravo identificira društvena grupa na margini, pasivnost je a priori isključena.
Supkulturni žargon u hrvatskome diskursu rezultat je spontanoga, u današnjoj internetskoj eri
ne nužno usmenoga stvaralaštva čija visoka leksička produktivnost i gramatička fleksibilnost
dodatno ubrzavaju komunikaciju. Supkulturni žargon kao onaj ''pravi'' žargon, semantički je
ekspresivan (ističući se u pejorativnosti i ironiji, pa i u sarkazmu), metaforičan i asocijativan, s
mnogo točaka humora. Takav zasigurno obogaćuje komunikaciju, no neki smatraju da
''osakaćuje'' jezik, pogotovo kada neki žargonizmi, posredstvom razgovornoga jezika, pronađu
svoje mjesto u standardu. Različiti stavovi govornika prema tome, relativno govoreći,
perifernome idiomu obilježeni su stereotipima i predrasudama, no činjenica je da nekada ima
ulogu katalizatora u standardnome jeziku – idiomu centra, jer se u njemu već događaju ili bi se
morale dogoditi promjene.

2. Granić, Jagoda. Urbana jezična stvarnost: Skini se sa standarda, navuci se na žargon.

Jezici i kulture u vremenu i prostoru 10: program i knjiga sažetaka. Novi
Sad:Filozofski fakultet u Novom Sadu, 2021. 62-62.
3. Kovačević, Barbara: Hrvatski žargon ili hrvatski žargoni? (uz Rječnik hrvatskog
žargona Tomislava Sabljaka). Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje  27.
Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2001. 378-383.
4. Granić, Jagoda: Žargon i standard - jezik in vivo i jezik in vitro. 27. međunarodni
znanstveni skup ''Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću'': Knjižica sažetaka.
Zagreb: Filozofski fakultet u Zagrebu, 2013. 46-48.

Kompleksnost urbane jezične stvarnosti na najbolji način pokazuje da je, neovisno o tome što joj u
tome ''pomaže'' i velika terminološka zbrka i neusklađenost, nemoguće povući oštre granice
između različitih varijeteta, registara i stilova. Dva sociolekta koja su donekle različita, jer među
njima ima i podudarnosti, jesu žargon i standard ako ih se percipira kao jezik in vivo (spontano
nastao, mijenja se velikom brzinom, vrlo dinamičan) i jezik in vitro (formalan, produkt planiranja
jezika, mijenja se sporije, tj. elastično je stabilan). No žargon nije jednoznačan termin, naprotiv
njegov je opis antihjemslevovski jer nije samo neodređen i nejasan nego i proturječan. Budući da
percepcija žargona oscilira od jezika ulice do jezika struke, odnosno funkcionalnog stila
standardnog jezika, očito je da i njegov identitet nije jedinstven nego složen. Stoga je nužna
njegova kontekstualizacija. Specifičnost je žargona u odnosu prema standardu u leksiku i
frazeologiji, ali ima je i u gramatici i prozodiji jer je žargon i vrsta jezika i način govora.
Drugačija, intencionalno nerazumljiva semantika svim ne-članovima neke društvene grupe,
neovisno o parametru njezina jezičnog identiteta (profesija, rod, dob, ideologija, društveni status
itd.), očekivano implicira i negativne stavove ne-članova (outsidera) prema žargonu, za razliku od
standarda koji upravo ujedinjuje različite govornike, ali postaje i mjerilo korektnosti, čime
osigurava svoje povlašteno mjesto. Stoga kompetencija u standardu ponajprije upućuje na status, a
žargon na konstrukciju kolektivnog (psihološkog) identiteta. Što se pak tiče stručnog žargona,
postupno se standardizira pa time postaje dio standardnog jezika, za razliku od supkulturnog
žargona, inače vrlo kreativnog i inovativnog, koji ruši normu na svim jezičnim razinama.
Žargonizacija standarda pokazuje da ni njegove granice nisu nepropusne. Neki žargonizmi iz
supkulturnog idioma pronalaze svoje mjesto u standardu, a njihovo ishodišno mjesto brzo
zauzimaju novi, semantički neprozirni žargonizmi koje, što pokazuju brojni primjeri,
karakteriziraju naglašena ekspresivnost, metaforičnost i asocijativnost

5. Marković, Ivan: O hrvatskom šatrovačkom jeziku1912. Filologija : časopis Razreda za

filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Zagreb: Filozofski
fakultet u Zagrebu, 2021. 145-174.

Izvještava se o kroatistici dosad nepoznatomu radu pravnika Mate Malinara o šatrovačkome jeziku
kaznionice u Mitrovici iz 1912. Time se sustavno istraživanje supstandardnih hrvatskih varijeteta
pomiče tridesetak godina dalje u prošlost od rada Josipa Hamma iz 1939-1940. Potom se analizira
žargonski leksički sloj u bilješkama Franje Seiferta iz kaznionice u Lepoglavi, također iz 1912.
Usuprot uvriježenoj predodžbi da je sleng izrazito promjenljiv utvrđuje se da postoji nemalen broj
leksema koji su u istome ili sličnome značenju ostali dio hrvatskoga, upravo zagrebačkoga slenga
do danas.

6. Fink, Željka: Šatrovački govor u Hrvatskoj jučer i danas. Wiener Slawistischer

Almanach (Slawische Sprachen Heute, Slavjanskie jazyki segodnja, Slavic Languages
Today), 2003. 79-90.

U prvom se dijelu rada istražuje koliko su u današnje vrijeme u upotrebi i koliko su razumljive
šatrovačke riječi i izrazi koje je 30-tih godina prošlog stoljeća zabilježio hrvatski lingvist J.
Hamm. U drugom se dijelu uspoređuje tvorba šatrovačkih riječi u 30-tim godinama XX. stoljeća
sa sadašnjom tvorbom.

7. Blagus Bartolec, Goranka; Matas Ivanković, Ivana: Nogometni žargon: Tko je

fantazist? Što je kifla? Kako bombom protiv bunkera. Večernji list 21. 6. 2018.
Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2018.

U članku se opisuju popularni nazivi i žargonizmi povezani s nogometom.