4.A.PPT - SREDNJI VIJEK.17pptx

SREDNJI VIJEK
1
• Temeljna karakteristika – religioznost
• Estetika – ancilla theologiae
• Ljepota i umjetnost – simbolički karakter
(simbolika brojeva)
• Identifikacija lijepog i dobrog – determinacija
estetskog moralizma
• Didaktičko-religijska funkcija umjetnosti
• Funkcija djela – žanrovi
• Književna etikecija
• Tradicionalizam
2
• Periodizacija: 475. – 1453.(pad Carigrada) //
1450. (početak modernog tiskarstva) // 1492.
(otkriće Amerike) // 1517. (početak
reformacije)
• Podjela – 2 razdoblja (11.st. prijelaz)
3
Legende
http://
www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=35853
Legenda Aurea - http://
http://proleksis.lzmk.hr/28672/
4
LEGENDA AUREA
Jacobo de Voragine
U gradu po imenu Silena u Libiji živio je strašan zmaj koji je mogao
samo sa svojim odvratnim dahom otrovati čovjeka. Da ga održe
mirnim, morali su mu stanovnici svakoga dana žrtvovati dvije ovce,
ali jednog dana stada to više nisu davala.
Poslije ždrijeba sada su zmaju bacana djeca za hranu. Jednog dana
trebala je poći i kraljeva kći na jezero s zmajem. Plačući je pošla na
put. Blizu vode, u kojoj je čekala strašna neman, srela je plemenitog
vojnog tribuna Georga. "Dijete moje, ne boj se. Jer u ime Kristovo ja
ću te spasiti", obećao joj je. Hrabro se bacio na zmaja i teško ga
ozlijedio svojim mačem. Djevojka je stavila nemani svoj pojas oko
vrata, i zmaj ju je slijedio poput psića. Kad su to vidjeli stanovnici
mjesta, svi su pobjegli, ali ih je Georg dozvao natrag. "Vjerujte sada
u Krista i primite krštenje, tada ću ja ubiti neman", zajamčio im je.
Svi su se dali zaista krstiti i Georg je ubio zmaja. 5
Priča o svetoj Katarini
Sveta Katarina je živjela početkom 4. st. u Aleksandriji. Kći kralja Kostusa
posjedovala je vrlo opsežno obrazovanje. Kad je imala 18 godina, sazvao je
car Maksencije stanovnike grada da prinesu žrtve idolima. Kršćani su ovo
činili samo sa smrtnim strahom. Odvažno je Katarina otišla caru i objasnila
mu utjelovljenje Sina Božjeg. Zapanjeni car je dao sazvati 50 učenjaka,
kojima je obećao neizmjerne darove ako mognu pobiti argumente mlade
žene. Nijednom to nije pošlo za rukom. Naprotiv, na kraju su oni bili toliko
uvjereni Katarininim objašnjenjima da su za kršćansku vjeru preuzeli smrt
na sebe. Katarina je mučena, između ostaloga svezalo ju se na konstrukciju
s četiri kotača, koji su se okretali u suprotnim smjerovima. Ipak na njenu
molbu ukazao se Anđeo Gospodnji i razbio spravu za mučenje, kotači su se
kotrljali kroz mnoštvo i ubili 4000 pogana. Najzad je Katarina umrla ali ipak
mučeničkom smrću, a iz njenog tijela je poteklo mlijeko umjesto krvi.
Anđeli su odnijeli njezino tijelo do brda Sinaja, gdje je ono pokopano.
Katarina pripada u četrnaest pomoćnika u nevolji kojima se vjernici mogu
obratiti u svakoj opasnoj situaciji. 6
Junačka epika
• razvija se lik kršćanskog viteza, ratnika koji uz ratničke vrline
posjeduje i pobožnost i vjernost gospodaru
• najstariji je prikaz takvoga lika Beowulf (staroengleski ep)
a) Pjesma o Rolandu – francuska književnost

b) Pjesma o Cidu – španjolska književnost (http://www.unizd.hr/
Portals/41/elektronicka_izdanja/Hrestomatija_iberoromanskog
_knjizevnog_srednjovjekovlja.pdf)
c) Pjesma o Nibelunzima – njemačka književnost
https://
www.youtube.com/watch?v=AcekLCkaP0A&list=AL94UKMTqg-9Dgd70P_l
B2FQy1VjK-YkWY
- Wagner
7
d) Slovo o vojni Igorjevoj – ruska književnost
Beowulf
• staroengleski, junački ep
• anglosaski (staroengleski) jezik
• 7./8. st.
• konačna sačuvana verzija spjeva nastala je krajem 10. st.
• Beowulf – legendarni junak-ratnik, geatski knez
(Skandinavija)
• pravedan, odan i mudar vladar
• Radnja – Danska i južna Švedska
• 300 aliteracijskih stihova (isti se glasovi ponavljaju obično
dvaput u prvom i jednom u drugom dijelu stiha
• https://www.youtube.com/watch?v=v9qpqyO_dmU
8
PJESAN O ROLANDU
http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?I
D=11450
chansons de geste
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID
=11451
9
• najpoznatiji starofrancuski ep iz ciklusa junačkih epova o Karlu
Velikom
• nastao u 11. st., a tekst je sačuvan u rukopisu iz 12. st.
• stih je deseterac s vezanim asonancama, raspoređenim u
strofe nejednake duljine, broji 4002 stiha
• temeljne vrline: feudalna čast i vjernost vladaru
• temelji se na istinitom povijesnom događaju iz 9. st., ali
prerađenom:
Karlo Veliki želi osvojiti Zaragozu. U raspravi o tome kako je
osvojiti, jedni predlažu napad (Roland), a drugi pregovore
(njegov očuh Ganelon). Iako se Karlo Veliki odlučio za pregovore
i povjerio Ganelonu da ih vodi, Rolandov je očuh povrijeđen i želi
se osvetiti pa prilikom pregovora izdaje svoje suborce
dogovorivši da će Saraceni napasti zaštitnicu kraljeve vojske
kojom će zapovijedati Roland. Kasnije se izdajicu Ganelona
osuđuje na smrt. 10
Rolandova smrt
Nakon sedmogodišnjega uspješnoga ratovanja protiv Saracena u Španjolskoj, vojska Karla Velikoga
vraća se u Francusku. Pri prelasku Pirineja, zalaznica na čelu s legendarnim junakom Rolandom
pada u zasjedu i nakon neravnomjerne borbe izgiba do posljednjeg čovjeka. Na poprištu ostaje još
jedino teško ranjeni Rolad sa svojim legendarnim rogom Olifantom i nepobjedivim mačem
Durendalom.
Spozna Roland – vida nema više,

Skupi snagu, na noge se diže;
Obrazi mu od tog poblijediše.
S boli, srdžbe, udaraše mačem
Sivu stijenu što se pred njima nađe.
Škripi čelik, ali se ne lomi.
„Pomozi mi, Gospo”, junak moli.
”Jao vama, Durendal, moj maču!
Niste više za me, umrijet ja ću.
A tol’ke sam bitke s vama bio
I tolike zemlje osvojio,
Svud gdje vlada Karlo brade sijede!
Ne dajte se rusi šuše bijedne!
Bjeste dugo vi u rusi muškoj,
Kakve nema više u Francuskoj!” 11
VITEŠKI ROMANI
• Obrađuju srodan materijal
• pripovjedni žanr u stihu ili prozi određen likovima viteza, razrađenom fabulom
opisa njihovih pustolovina. Pisan pučkim jezikom proširio se europskim
književnostima tijekom 12. i 13. stoljeća. Pseudopovijesno gradivo organizira se
oko potrage koja je ispričana nizom pustolovina, kušnji i prepreka koje društvo
postavlja sretnome sjedinjenju ljubavnika. Tipiziranom karakterizacijom,
ustaljenim književnim konvencijama opisima ljubavi, vjernosti, podviga, nizanjem
ulančanih epizoda i varijacijama u brojnim preradbama prethodi suvremenim
trivijalnim žanrovima. Tematika je najčešće preuzeta iz legendi i njihova tri ciklusa:
– bretonskoga (keltskoga) – o zgodama kralja Arthura i vitezova Okrugloga stola, pri čemu
dvor kralja A. djeluje kao narativna os i regulator pustolovina, nagrada i kazni;
– karolinškoga – o podvizima Karla Velikoga i njegovih vitezova;
– klasičnoga - s preradama klasičnih - grčkih i rimskih te drugih mitologija;
• pisci su uglavnom anonimni, no, utemeljiteljem žanra, po nekima, smatra se
Chrétien de Troyes (neki kritčare drže to ime pseudonimom: Kršćanin iz Troje kao
simbolička poveznica s antičkim uzorima i prijenosom znanja ili translatio
studii) (12. st.), francuski pjesnik i romanopisac o kojemu se vrlo malo zna.
12
Roman o Tristanu i Izoldi
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=62365
• Fenomen ljubavi ne pokušava se objasniti

psihološkim analizama, već se prihvaća kao
„sudbinski događaj”
• Ljubav opisana „izvana”, nizanjem događaja
• Sukob ljubavi i dužnosti
• Ljubav fatalna i destruktivna – preuzet antički,
kurtoazni model
• Wagner: https://
www.youtube.com/watch?v=J-qoaioG2UA
13
Chrétien de Troyes
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11699
• Artur:
• arturovski roman:
• Sveti Gral:
• Lancelot
14
Opis – lijepo
A djeva tu priđe tada Opis – ružno
Krotkija i s više sklada Cura ima na kosi
Od kopca il’ papagaja. Tek dvije crne krute kike
Njen plašt bijaše sav od sjaja A, ako su točne slike
Ramnorujnog s nitima U knjizi što o tom priča
Zlatnim, ispod koga ima Ružnijeg ne bi biča
I čiste samurovine.
Međ’ svim koje kad je zgrn’o.
Crno krzno sve od fine
Željezo nije tako crno
Lasice rub plašta otka.
Ne bi duga ni široka. Kao ruke joj i šija,
I mada sklad dosad pravi Ali još je odvratnija
Opisah što Bog stavi U ostalim udovima;
U tijelo i lik žene, Ničeg ne bi u očima
Dati ću sve ljepote njene K’o mišjim – dvije crne točke!
Vjerne crte tako milne. Nos od majmuna il’ mačke
Raspletene su joj bile
Usne magarca il’ vola,
Kose padajuć meko
Zubi kojih ne bi pola
Da bi, tko ih vidi, rek’o
Kako su od zlata čista, tako njihov preljev blista.
Boju imahu žutanjka
Čelo bijelo i sve glatko A brada joj k’o u jarca.
K’o da ga je rukom satk’o Nasred prsa ima grbu,
Majstor koji klesa prvo Kičmu k’o štap papski grdan
Kamen, slona kost il’ drvo; Povijenu, i ramena
Vjeđe smeđe i dugačke, na licu k’o svijetle točke Sva kvrgava al’ stamena;
Oči živahne i vedre.
Grba s leđa, noge krive,
Nos prav, sav od puti jedre, a bolje joj preko lica
K’o dvije šibe savitljive,
Bijelog stoji ruj tolika
Nek’ trak crven preko srebra.
Za plesanje zgoda prava!
Da osvoji svakog srebra Do kralja se približava
Duh i srce, Bog joj sve da. Gospođica ta na muli
Ljepšu otkad nikad ne zda, Kakvu vidjeli ni čuli 15
Ko’ što ni dotad nije. Na kraljevskom dvoru nisu.
Parsifal:
791
• Mnogoznačnost, tajnovitost, simbolika

• Junak polazi od apsolutnog neznanja, opisuje se
njegova ljubav prema odabranici srca koju vrlo
brzo napušta, završetak nije sretan – pisac odstupa
od uobičajenih koncepata te otvara nove tematske
mogućnosti u razvoju romana
• Sadrži sve motive neiscrpne literature galskog
ciklusa
• Uvodi mistične i spiritualne avanture
• Vješto miješanje ozbiljnog i komičnog registra,
16
Parsifal
• Pripovjedač:
Ne znam što bih opisiv’o
Što dešavalo se s njima
I s njihovim udarcima…
Mogao bih pričat kako

Kad bih vrijeme gubit htio
Al’ čemu taj napor cio
Kad riječ jedna može reći
Ne praveći opis veći
Ništa manje ned dvadeset.
__________________________________
17
Wagner: https://www.youtube.com/watch?v=vaANPNrAtpA
Roman o liscu Renardu
http://
www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=53295
• Narativni žanr, pisan osmercima, kraće priče

čija funkcija zabava slušalaca/čitalaca
• Sažete priče bez epizoda, opisa; živost radnje i
dijaloga; šale, zabava, tipski likovi
• Okretanje ka svakodnevnici, građanskim
vrijednostima
18
• 11. st – chansone de geste
• 12- početak i vrhunac romana (Ch. de Troyas,
Tristan i Izolta)
• 13 – zlatno doba romana + pojava realizma –
fabliaux, Roman o liscu
• 14. i 15. – novela, misteriji, mirakuli
• Pohod dvorskog viteza - Mimesis
19
TRUBADURSKA LIRIKA
• vrsta dvorske poezije namijenjene svijetu feudalnoga plemstva

(svijet vitezova i njihovih dama)
• potkraj 11. st.
• na području nešto širem od današnje Provanse (Francuska),
odakle se ubrzo širi cijelom Europom
• na narodnom jeziku, a trubaduri ih pjevaju ili recitiraju uz
glazbenu pratnju
• tzv. kult dame – dama je žena, tuđa supruga, što znači da nema
nade da se ljubav na ovome svijetu i ostvari
• Gulliaume de Poitiers
• Jaufré Rudel
• Raimbaut de Vaqueiras
• Bernard de Ventadorn 20
MINNENSANG
=41052
Walther von der Vogelweide

http://
4
21
VAGANTSKA LIRIKA
Carmina Burana http://

https://
www.youtube.com/watch?v=MPjy55Y6hWU
golijardi
http://
www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=22567
Meum est propositum in taberna mori! - Moja je
nakana u gostionici umrijeti!
22
https://www.youtube.com/watch?v=GD
O Fortuna 3VsesSBsw
• O Fortuna O Fortuna,
velut luna kao mjesec
statu variabilis, stalno se mijenjaš
semper crescis uvijek jačaš
aut decrescis; i bez sjaja;
vita detestabilis gnusan život
nunc obdurat sad nadvladaš
et tunc curat i onda blagost
ludo mentis aciem, kao raskoš biraš
egestatem, oskudica
potestatem a i moć
dissolvit ut glaciem. rastopi ih kao led.
Sors immanis Sudbina-grdna

et inanis, i prazna,
rota tu volubilis, kruži kao kotač,
status malus, zlonamjeran
vana salus blagostanje je uzaludno
i stalno slabi
semper dissolubilis,
potamnjeno
obumbrata
i zatrto
et velata
a i ti me mučiš;
michi quoque niteris;
sad kroz igru
nunc per ludum
svoju izoliranost vraćam nazad
dorsum nudum
k tvojoj podlosti.
fero tui sceleris.
Sudbina je protiv mene
Sors salutis u zdravlju
et virtutis i vrlini
michi nunc contraria, onoj lakoj
est affectus i otežanoj,
et defectus uvijek zarobljena.
semper in angaria. Tako ovaj čas 23
Hac in hora bez odgađanja
FRANCOIS VILLON
=64677
24
Dok se još Zemlja okreće,
dok je još jarko svjetlo
Gospode,
daj ti svakome ono čaga nema.
Mudracu daj glavu,
plašljivcu konja,
daj sretnom novac
i ne zaboravi na mene.
Dok se još Zemlja okreće,
Gospode — tvoja je vlast.
Daj častohlepnom da se nauživa vlasti,
daj predah darežljivom do kraja dana,
Kainu daj pokajanje
Ja znam — ti sve možeš
i vjerujem u tvoju mudrost.
Kao sto vjeruje mrtav vojnik
da će živjeti u Raju
Kao sto vjeruje svako uho
tvojim tihim riječima
Kao sto vjerujemo i mi sami
bez obzira sto činili.
Gospode, moj Boze,
zelenooki moj,
Dok se još Zemlja okreće
a čudno je to i njoj,
dok je još vremena
i vatre,
daj svakom po malo
25
ROMAN O RUŽI
=53296
26
Perivoj ljubavi
Opisujući svoj san pjesnik priča kako se jednog svibanjskog jutra probudio sav ispunjen radošću te
privučen pjesmom ptica krenuo u šetnju po rascvjetaloj prirodi.
Neko vrijeme kako hodah U sredini MRŽNJA staše,

Taj perivoj ja ugledah, Koja stalno poticaše
Gnjev i ljutnju vrlo jako.
I zid visoki oko njega, Na toj slici isto tako
Slike mnoge krasiše ga Vidjeh svađe i karanja
Te natpisi urezani. Te svakakva mrka stanja.
Ne bi lijepo odjevena
Ti likovi uslikani
Već ko neka bijesna žena.
Pogled su mi zaplijenili, Namrštena lica, ljuta,
A kakvi su oni bili K tome nosa zavrnuta;
Groza bješe uprljana,
Reći ću vam i pričati,
A oko nje omotana
Kako ću se već sjećati. Haljina joj bješe bijedna…
27
Religiozna i moralistička književnost
Franjo Asiški
flagelanti
https://www.youtube.com/watch?v=upznG01ceuk
Jacopone da Todi
http://www.matica.hr/vijenac/447/Kristova%20muka%20u%20slatk
om%20novom%20stilu%20Jacoponea%20da%20Todija
/
28
DOLCE STIL NUOVO
=15766
Guido Guinizelle
Guido Cavalcanti
29
DANTE ALIGHIERI
Tercina:
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?
ID=60920
30
Božanstvena komedija: Pakao
1. Krug - Limb - duše nekrštenih; muče se i jedina muka im je

neispunjiva želja da vide Boga; djeca i antičke ličnosti koje su se rodile
prije stvaranja kršćanstva; Homer, Ovidije, Vergilije...
2. Krug - duše ljubavnika, kojima vitla paklena oluja. Čuva ga Minos, a on
ujedno i razvrstava grješnike prema težini grijeha. U ovom krugu
Dante razgovara s Franceskom i Paolom, ljubavnicima iz Ravenne.
3. Krug - muče se duše proždrljivaca; muke im su da ih, polijegale po
blatu, šiba kiša i snijeg dok ih Kerber, mitski čuvar Hada, rasčetvoruje.
4. Krug - duše raspinika i škrtaca; prsima guraju teške terete, a
čuva ih Pluton.
5. Krug - krug duša srditih i žestokih, koji su zagnjureni pri vrhu, a lijeni
se dave pri dnu. Čuva ih Flegija.
6. Krug krivovjeraca koji zakopani u vatrenim grobovima; Dante priča s
Farinatom i Cavalcantiem.
31
7. Krug - podijeljen na tri pojasa. U prvom pojasu se nalaze nasilnici na
bližnjega, a čuvaju ih kentauri, koji ih dok su uronjeni u Flagetont, rijeku
vruće krvi, gađaju strelicama. U drugom pojasu nalaze se samoubojice, koji su
pretvorene u otrovno granje, te rasipnike, koji gonjeni Harpijama trče kroz
šume samoubojica. U trećem krugu se na užarenom pijesku nalaze nasilnici protiv
Boga, leže nepokretni nauzak, protiv prirode, moraju trčati i protiv rada,
moraju sjediti. Ovdje Dante sreće Brunetta Latinija, protivnika prirode,
njegovog učitelja i uglednog književnika, te mu on proriče da će biti prognan
iz Firence.
8. Krug - Metabolge ili zle jaruge, kako se još zove osmi krug pakla, sadržavaju deset
rovova. U prvom rovu su zavodnici žena (njih bičuju đavoli), u drugom laskavci
(zaronjeni u ljudsku nečist). U trećem rovi su simonisti - ljudi koji su prodavali ili
kupovali crkvene časti, naglavce zabodeni u šuplju stijenu. Tamo Dante sreće Papu
Nikolu III. U četvrtom krugu se nalaze vračevi i lažni proroci, koji hodaju unatrag, glave
okrenute naopaku. U petom krugu su podmitljivci i
varalice, zagnjureni u vrelu smolu, a čuvaju ih vrazi. U šestom krugu su
licemjeri, prisiljeni da hodaju pod debelim pozlaćenim kabanicama. U sedmom rovu
su lupeži koji trče progonjeni od otrovnih zmija. U osmom krugu se himbeni
savjetnici, a među njima Dante sreće Odiseja, koji mu opisuje svoje zadnje putovanje.
U devetom rovu su sijači nesloge, koje vrag ranjava mačem, a u desetom rovu su
krivotvoritelji, kažnjeni strašnim bolestima. 32
9. Krug – u njega Dantea i Vergilija prenese div Antej. Taj krug je podijeljen na
četiri zone; Kain - zona izdajica rođaka, Antenori - zona izdajica domovine ili
stranke, Tolomeja - zona izdajica gostiju, Guidecca - zona izdajica svojih
dobročinitelja. U središtu Kocita, ujedno i središtu zemlje, nalazi se gorostasni
Lucifer, koji je do pola zaronjen u led. Ima tri glave, a ispod svake po par
ogromnih krila kojima stvara hladan vjetar. U ustima su mu Juda, Brut i Kasije.
Vergilije se s Danteom uspinje uz Luciferove noge do južnog pola i stiže do južnog

pola, gdje se po Danteovoj viziji nalazi čistilište u obliku brda.
Dante- simbol grješnog čovjeka
Vergilije- simbol mudrosti i razuma
Beatrice - simbol božanske milosti i objave
mračna šuma - simbol grešnog života
http://www.sparknotes.com/poetry/inferno/themes.html
33
34
• Pakao, ulomci (pjevanje V)
Tako se spustih iz prvog kruga

u drugi, mani prostor ali koji
tim više ječi od plača i tuga.
Tu Minos strašan, zubima režeć stoji,

na pragu ondje grijehe ispitiva.
sudi i šalje, repom pravdu kroji.
(…)
Do mjesta dođoh gdje sva svjetla šute.
što šumi kao more u oluji
kad ga vjetri s raznih strana mute.
Pakleni vihor, što bez stanke huji,

tu nosi duše, u zamahu punu:
muči ih, bije, vrteć ih u struji.
35
Minos (grč. Mίνως, Mínōs), u grčkoj mitologiji, sin Zeusa i sidonske kraljevne
Europe, muž Pasifajin i otac Deukalionov i Arijadnin. Minosa je sam Zeus poučio i
dao mu žezlo tako da je kao kralj na Kreti bio mudar zakonodavac. Pod zaštitom
svojega ratnog brodovlja, vodio je trgovinu i održavao veze s prekomorskim
gradovima. Zbog ubojstva sina Androgeja, nametnuo je danak Atenjanima. Na Kreti
mu je grčki umjetnik Dedal sagradio labirint, u koji je smjestio čudovište Minotaura.
Dok je progonio odbjegloga Dedala, dao ga je ubiti kralj Kokal na Siciliji. Grci su
vjerovali da je Minos nakon smrti, zbog svoje pravednosti, postao sucem u
podzemnome svijetu.
Francesca da Rimini, kći Guida da Polenta, gospodara Ravenne. S djeverom Paolom

Malatestom počinila preljub te ih je oboje ubio njezin suprug Gianciotto Malatesta,
gospodar Riminija (1283. ili 1286). Tragičnu sudbinu dvoje ljubavnika snažno je
opjevao Dante u petom pjevanju Pakla; događaj je inspirirao i druge umjetnike (S.
Pellico, W. Blake, G. D’Annunzio, A. Rodin, P. Čajkovski i dr.). www.enciklopedija.hr
- Svjetla šute - simbolika potpunog mraka i odsutnosti nade u paklu
- Usporedba s olujnim morem uvod je u opis vrtloga koji u drugom krugu vječno
vitla dušama grešnih ljubavnika (kao što ih je strast svladala u životu – prema
pjesnikovoj viziji, grijeh i odmazda u mnogočemu slični i suprotni)
36
Francesco Petrarca
http://
www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=47915
Sonet:
=57154
Petrarkizam:
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?I
37
GIOVANNI BOCCACCIO
Novela:
Humanizam:
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=26662
Akademija:
38
Geoffrey Chaucer
Boccaccio Chaucer
Kad jednog lijepog ranog jutra To Emiliju nagna da se sjeti
usta Da Svibnju od počast, da se
I pošto splete plavi pram na prene.
glavi, Kažem vam, svježe halje bjehu
Siđe ko uvijek do svog vrta njene;
pusta: U lakat dugu pletenicu plavu
Tu pjevajuć radovat se stavi, Kosu bje splela, pustiv je niz
Sjednuvši s cvijećem sred glavu.
travnjaka gusta, Vrtom je, kad je zora svitat stala
Svoj vjenčac sretna i vesela zavi, sveđ Šetala tamo-amo, cvijeće brača
pojuć pjesme što ih ljubav Za svoj užitak, crveno i bijelo,
budi, Prekrasan vjenčac pletuć za čelo,
Anđeoskim glasom, zadovoljnih I pjevajući kao anđel svaki.
grudi.
39
FORTUNA
Vrag uzeo srjeću i nesrjeću. Fortunu piše ženom ne zaman; i dobro
čine tu joj čas činit, ako se obraće sad ovamo sad onamo, sad na
zlu sad na dobru; sad te kereca, a sad te duši. Tko je kriv? (Dundo
Maroje)
Kolo sreće u okoli

vrteći se ne pristaje:
tko bi gori, eto ga doli,,
a tko doli, gore ustaje.
(Gundulić)
Gle, tko Fortuni vjerovat smije?

Onog tko ovim burnim svijetom hrli
Obori ona, da ni svjestan nije.
(Chaucer) 40
Fortuna
http://hompi.sogang.ac.kr/anthony/Chaucer/
41
Engleske narodne balade
• Edward - https://
www.youtube.com/watch?v=dHbfY6_NqLM
• Popularne balade - https://
www.wwnorton.com/college/english/nael/noa
/pdf/16Ballads_1_9.pdf
• http://blog.dnevnik.hr/mermaidmemoirs
42

4.A.PPT - SREDNJI VIJEK.17pptx

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

4.A.PPT - SREDNJI VIJEK.17pptx

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SREDNJI VIJEK

a) Pjesma o Rolandu – francuska književnost

Spozna Roland – vida nema više,

• Fenomen ljubavi ne pokušava se objasniti

• Mnogoznačnost, tajnovitost, simbolika

Mogao bih pričat kako

• Narativni žanr, pisan osmercima, kraće priče

• vrsta dvorske poezije namijenjene svijetu feudalnoga plemstva

Walther von der Vogelweide

Carmina Burana http://

Sors immanis Sudbina-grdna

Neko vrijeme kako hodah U sredini MRŽNJA staše,

1. Krug - Limb - duše nekrštenih; muče se i jedina muka im je

Vergilije se s Danteom uspinje uz Luciferove noge do južnog pola i stiže do južnog

Vergilije- simbol mudrosti i razuma

Beatrice - simbol božanske milosti i objave

mračna šuma - simbol grešnog života

Tako se spustih iz prvog kruga

Tu Minos strašan, zubima režeć stoji,

Pakleni vihor, što bez stanke huji,

Francesca da Rimini, kći Guida da Polenta, gospodara Ravenne. S djeverom Paolom

Kolo sreće u okoli

Gle, tko Fortuni vjerovat smije?

You might also like