Planiranje sata u konstruktivističkom okviru: Marey Shelley: Frankenstein ili

moderni Prometej

1. Situacija

Tema nastavnoga sata iz hrvatskoga jezika, obrada djela Frankenstein Mary Shelley,
namijenjena je učenicima četvrtog razreda gimnazije. Razred kojemu će tema biti
predstavljena ima 30 učenika. Nastavna je jedinica zamišljena za dva školska sata, točnije
90 minuta, a sastojat će se od jednog blok sata. Nastavna će se cjelina odvijati prema
temeljnim konstruktivističkim principima koji naglasak stavljaju na međusobnu suradnju
učenika s drugim učenicima i nastavnikom, pri čemu se dodatno naglašava izlazak
učenika iz pasivne uloge te aktivno konstruiranje zadataka. Stoga će i u ovoj nastavnoj
cjelini naglasak biti na aktiviranju učenika koje će se postići nastavnikovim poticanjem na
raspravu kojom će učenici osvježiti prethodna znanja te ih usporediti s novim, ali i dobiti
uvid u srž problematike djela koju će trebati usporediti s aktualnom problematikom. Osim
toga, aktivacija učenika postići će se i grupnim radom (detaljnije objašnjeno pod
Grupiranje) koji će se odvijati u dva dijela. Prvi dio grupnoga rada odnosit će se na
interaktivni kviz putem Google Classrooma ili aplikacije Libar gdje će učenici, podijeljeni
u 6 skupina, odgovarati na pitanja višestrukih ponuđenih odgovora u vezi s općim
činjenicama o autoru te pročitanome djelu i trajanje tog dijela procijenjeno je na 35
minuta. Drugi dio grupnoga rada odnosi se na debatu putem aplikacije kialo na kojoj će
učenici, putem svojih mobilnih uređaja, ispisati svoja mišljenja na temu Zaslužuje li
Frankensteinovo čudovište pravo na miran i dostojanstven život?, a nakon rezultata
dobivenih u spomenutoj aplikaciji krenut ćemo s raspravom. Taj bi dio trebao trajati
približno 45 minuta. Zadnjih 10 minuta predviđeno je za refleksije. Glavni je cilj ove
nastavne cjeline približiti učenicima problematiku iz djela na način da ju usporede sa
suvremenošću, a učenici će to postići debatom, dok će formalne činjenice o djelu i autoru
naučiti putem spomenutoga kviza.

Obrazovni ishodi koje će učenici postići na kraju nastavnoga sata:

Nabrojati temeljne autore i djela epohe romantizma i definirati pojam romantizma, kao i
nabrojati temeljne stilske značajke (Znanje)

Dekonstruirati fabulu pripovijetke prema pet osnovnih dijelova kompozicije (uvoda,

zapleta, vrhunca, raspleta i zaključka). Objasniti funkciju glavnog lika. Objasniti temeljnu
problematiku djela. (Razumijevanje)

Primijeniti građu djela na primjerima iz suvremenosti. (Primjena)

Usporediti problem slobode u romanu s problemom sukoba slobode i dužnosti u vrijeme

pandemije. Analizirati vezu između Čudovišta i povijesnog konteksta u kojem djelo
nastaje,odnosno promatrati roman kao kritiku društvenog razvoja nakon Francuske
revolucije. (Analiza)
Zastupati mišljenje u vezi s pitanjem slobode i društvene odgovornosti. (Evaluacija)

Predložiti gdje bi trebalo povući granicu između prava i dužnosti. (Primjena)

2. Premošćivanje (10 minuta)

Nakon ulaska u učionicu, pozdrava te obavljanja rutinskih nastavničkih dužnosti koji
uključuju upisivanje sata te odsutnih učenika, započeo bih predavanje pitanjem:
Djeco, smatrate li da sloboda može dovesti do negativnih posljedica ako je ima
previše? Ako da, kakvom situacijom to možete oprimjeriti? Odgovori na pitanje bili bi
vjerojatno potvrdni, a pretpostavljene situacije do kojih bi učenici došli bi vjerojatno
varirala od slučajeva iskorištavanja slobode na razini pojedinca, do trenutne situacije
ogrančenja slobode zbog zaustavljanja širenja virusa. Na taj bih način potaknuo
učenike da sudjeluju u raspravi, ali i da problematiku iz djela povežu s problematikom
u stvarnome svijetu, iz čega bi učenici zaključili kako se sva istinski velika djela
uvijek može iznova čitati kroz prizmu suvremenosti. Sljedeće pitanje koje bih postavio
učenicima bilo bi: Možete li se prisjetiti nekih čudovišnih likova iz književnosti ili
filma?, Pretpostavljeni odgovori bili bi: Da, sjećamo se Kiklopa Polifema iz Odiseje ili
Zvonara crkve Notre dame. Moje sljedeće pitanje bilo bi: U redu, recite mi što je to
uzrok njihovoj čudovišnosti? Jedan bi učenik odgovorio: Čudovišan je jer svojim
izgledom plaši druge ljude, iako je zapravo dobar. Nakon odgovora učenika, rekao
bih: Bravo. Jako ste dobro svi to primijetili. Navedenim bih pitanjima potaknuo
učenike da utvrde svoja prethodna znanja te da ih usporede s novom nastavnom
jedinicom.

3. Grupiranje (70 minuta)

Kao što je već spomenuto u prvome poglavlju, grupni će se rad odviti u dva dijela. Prvi je
dio grupnoga rada zamišljen kao kviz o općim činjenicama o autoru te pročitanome djelu.
Učenike bih podijelio u 6 skupina po 5 članova u svakoj skupini. Princip podjele bio bi
jednostavan – tko sjedi pored koga. Kviz bi se odvijao putem Google Clasrooma ili
aplikacije Libar kojima bi učenici pristupili putem vlastitih mobilnih uređaja. Svaka bi
skupina imala jednoga predstavnika koji bi, nakon što sve skupine riješe kviz, čitao
odgovore iz svoje skupine. Pitanja bi bila s višestruko ponuđenim odgovorima. Skupina
koja ima najviše točnih odgovora dobila bi ocjenu odličan i mogućnost biranja sljedeće
lektire između dva ponuđena naslova. Pomoću navedenoga kviza, učenici će moći
nabrojati neka od najvažnijih proznih djela romantizma, definirati značajke romana
romantizma, žanrovski smjestiti roman te klasificirati fabulu pripovijetke. Predviđeno
trajanje prvoga dijela grupnoga rada je 30 minuta. Drugi dio rada u skupinama zamišljen
je kao debata za koju će nam u početku poslužiti aplikacija kialo ili slična. Učenici će,
najprije svatko za sebe, na spomenutoj aplikaciji putem svojih mobilnih uređaja ispisati
svoja mišljenja na temu „Je li Frankesteinovo čudovište zaslužilo dostojanstven život i
slobodu?“ Na školskome tabletu dobit ću uvid u rezultate te ću prema tim rezultatima
grupirati učenike u dvije skupine. Oni učenici čije je mišljenje da Frankensteinovo
čudovište ne zaslužuje dostojanstven život i slobodu tvoriti će jednu skupinu, dok će oni
učenici koji uglavnom smatraju da Čudovište zaslužuje jednaka prava kao i svatko drugi,
biti u drugoj skupini. Zbog nemogućnosti predviđanja koliko će točno učenika odgovoriti
uglavnom potvrdno, a koliko uglavnom negacijski, ne mogu sa sigurnošću ustvrditi broj
članova u skupinama. Nakon grupiranja krenut će rasprava u kojoj će učenici
argumentirati svoja mišljenja koja su već prethodno zapisali u aplikaciji kialo ili sličnoj.
Sudjelovanjem u raspravi, učenici će moći zastupati mišljenje u vezi s pitanjem
ograničenja sloboda. Predviđeno trajanje drugoga dijela grupnoga rada je 40 minuta.

Dijaloški opis pretpostavljenih pitanja učenika u fazi rješavanja problemskoga

zadatka:

Učenik: Mi se ovdje bavimo pitanjem osobne slobode i dužnosti, ali meni zaista nije
jasno po čemu vidimo tu problematiku u „Frankensteinu“? Nastavnik: U redu. Prisjetimo
se pitanja iz kviza , onoga u velikom povijesnom događaju s kraja 18.stoljeća Učenik:Radi
se o Francuskoj revoluciji koja je započela 1789. Nastavnik: Bravo,to je točno! Možemo li
reći da su trenutne posljedice revolucije, osim postepenog razvitka građanskih sloboda i
prava, bile isto tako okrutne i pomalo monstruozne? Učenik:Možemo, nastupilo je nasilje
i mnogo je ljudi završilo na giljotini. Nastavnica: Tako je.Podsjeća li te Čudovište u nekim
dijelovima romana pomalo na razjularenu masu željnu krvi ? Učenik: Da. Je li Čudovište
metafora za nesputanu građansku slobodu? Nastavnik: Tako je. Koji je, prema tvojemu
mišljenju, ključ razumijevanja ove alegorije. Što razlikuje Frankensteina od nekih drugih
književnih „čudovišta“ kao što je primjerice Kiklop? Učenik: Frankenstein je svoje
Čudovište sam stvorio koristeći znanost. Nastavnik: Bravo, sva su druga čudovišta
mitskog podrijetla, dok je Čudovište u romanu rezultat mukotrpnog znanstvenog rada
doktora Franknesteina.Učenik: Mislim da mi nije u potpunosti jasna poveznica sa
sadašnjim stanjem i pandemijom. Nastavnik: Ako prihvatimo alegorijski ključ u kojem je
Čudovište metafora za novostvorenu građansku slobodu, neshvaćenu i puštenu s lanca,
čini se smislenim tadašnje shvaćanje pojma slobode usporediti sa sadašnjim. Učenik:
Želite li reći da Čudovište možemo razumjeti kao nekoga tko pretjerano uživajući u
slobodi nenamjerno negativno utječe na okolinu? Nastavnik: Možda si preskočio koju
stepenicu do ovog zaključka, ali tako nekako. Čudovište samo po sebi nije loše, u što se
možemo uvjeriti na više mjesta u romanu. Problem je što se našlo u novoj situaciji i
svojim neiskustvom i strašnom moći koju nije u mogućnosti kontrolirati, dovodi u
opasnost Frankesteinove bližnje. Sloboda dolazi sa cijenom-odgovornosti i dužnosti su
protuteža nužna za održavanje uređenog društva. Povijest nas uči da je Europa to shvatila
tek nakon desetljeća krvave revolucije,a upravo je u to vrijeme stvarala naša autorica. Što
ste vi povezali još na samome početku Nakon završene debate, ostat će nam još 10 minuta
za refleksiju.

5. Refleksije
Nakon izlaganja eseja, ostalo je još 10minuta predviđenih za refleksiju. Refleksija će se odviti
putem nastavnikovog postavljanja pitanja na koja će učenici morati usmeno odgovoriti.
Nastavnica: Sada kada smo detaljno, putem kviza i debate , razradili problematiku sloboda i
društvene odgovornosti, recite mi što ste naučili, a što ste već znali? Učenica: Naučila sam da
je problematika koju Shelley razrađuje u Frankensteinu lako povezljiva s aktualnim
problemima. Nastavnica: U redu. Hvala ti na javljanju. Može li mi netko drugi reći što ste
naučili rješavanjem kviza i je li vam takav način učenja zabavan? Učenik: Zabavio sam se
rješavajući kviz jer smo se borili protiv drugih ekipa, a naučio sam da se književna epoha
romantizma vremenski poklapa s nekim izrazito važnim povijesnim događajima i da
književna tehnika, kao i društvo, doživljava određene revolucije. Nastavnica: Zanimljivo
razmišljanje i odlično povezivanje. Nastavnica: U redu. Zahvaljujem svima na odgovorima..
Za kraj mi recite, što ćete zapamtiti nakon ove nastavne cjeline? U tome se trenutku većina
učenika složila kako neće zaboraviti aktualnost tako staroga romana, odnosno da shvaćaju
važnost vremena u kojemu se roman čita u odnosu na vrijeme u kojemu je roman nastao, kao i
da nesputane slobode mogu imati nesagledive posljedice. Nakon refleksije, blok sat posvećen
Frankensteinu Mary Shelley ovdje završava.

Andrej Pejnović

U Rijeci, 6.1.2022.