MOLEKULARNO KINETIČKI MODEL TVARI

Nobelovac i fizičar Feynman jednom je upitan: „Ako se u nekakvoj kataklizmi unište sve
znanstvene spoznaje i samo se jedna rečenica prenese na sljedeći naraštaj, koja bi izjava
sadržavala najviše informacija u najmanje riječi?“ Njegov odgovor je bio: „Vjerujem da je to
atomska hipoteza prema kojoj se sve stvari sastoje od atoma; sitnih čestica koje se
neprestano gibaju privlačeći jedna drugu kada su na maloj udaljenosti, a odbijajući se
međusobno kada su stisnute jedna uz drugu.“ Obrada ove nastavne jedinice iako se uvijek
usputno spominje kako u fizici tako i u kemiji zapravo je predviđena za drugi razred srednje
škole.
Iako se ovo područje obrađuje i u kemiji u fizici učenici imaju problema sa razumijevanjem
koncepata i povezivanjem znanja. Edukacijska istraživanja su pokazala da u ovom području
postoji veliki broj miskoncepcija, a to nas upozorava na nekvalitetno razumijevanje ovog
dijela gradiva. Prvo trebamo detektirati učeničke miskoncepcije, a potom se truditi razbiti ih
ispravnim konceptima i zakonima. Neke miskoncepcije su molekule plina se međusobno ne
sudaraju, čestice plina s manjom kinetičkom energijom zauzimaju manji volumen, molekule
veće mase stvaraju veći tlak pri stalnoj temperaturi, sudaranje čestica plina proizvodi
temperaturu, toplinu ili kinetičku energiju čestica. Također, međumolekularna potencijalna
energija u plinu jednaka je gravitacijskoj energiji tijela, plin se prilikom širenja ne hladi,
termički izoliranom plinu ne može se promijeniti temperatura, unutarnja energija jednaka je
toplini, temperaturi ili mehaničkoj energiji. Vidimo da ovdje postoji veliki broj nabrojanih
miskoncepcija koje učenici imaju. One se očituju u rješavanju problema i zadataka. Ono što
je potrebno je zadovoljiti ishode učenja jer na taj način razbijamo učeničke miskoncepcije.
Nakon obrađenog gradiva učenici će moći objašnjavati strukturu stvari, Brownovo gibanje i
difuziju, objasniti agregacijska stanja pomoću gibanja čestica i međumolekulskih sila. Moći će
objašnjavati primjere koji demonstriraju čestičnu strukturu tvari i ovisnost međumolekulske
sile o udaljenosti molekula i njezin utjecaj na građu i svojstva tvari. Također će primjenjivati
molekularno – kinetičku teoriju plinova i model idealnog plina, opisivati model idealnog plina
i raspravljati o njegovim ograničenjima te objašnjavati ponašanje realnih plinova. Tumačit će
značenje temperature pomoću molekularno – kinetičke teorije i matematički opisivati i
primjenjivati vezu između srednje kinetičke energije i temperature. Ovim ishodima učenja
kao profesori moramo težiti. Moramo se truditi dobro, konstruktivno i efikasno organizirati
nastavu. Nastava mora biti zanimljiva, poučna i motivirajuća. U nastavi je dobro koristiti
pokuse, odnosno eksperimente jer oni motiviraju učenike, nastavu čine zabavnom i potiču
učenike da i sami istražuju. Možemo im na satu zadati da pomoću kalorimetra odrede
specifičnu toplinu taljenja leda. Također možemo im zadati jednostavan pokus koji će sami
kući izvesti gdje žličicu šećera moraju staviti u jednaku količinu vode tople i hladne vode te
promatrati kako se šećer otapa i gdje se brže otopio. Na ovaj način će uočiti primjenu ovog
dijela gradiva i moći će to primijeniti u svakodnevnom životu. Morat će razmisliti zašto se
šećer brže otopio u toploj vodi napisati ukratko svoje razmatranje i to sljedeći sat morati u
razredu objasniti. Također možemo zadati učenicima da oni sami osmisle neki eksperiment ili
da naprave kviz znanja na Kahoot-u, Socrative ili negdje gdje sami to žele. Na taj način ćemo
učenike potaknuti da sami razmišljaju o pitanjima i ispravnom odgovoru. Ovo je učenicima
ujedno i domaća zadaća. Uz prethodno spomenutu zadaću možemo im zadati neke
problemske zadatke o kojima moraju istražiti ili razmisliti do sljedećeg sata. Možemo im
zadati da promisle o razlikama idealnog i realnog plina. Također trebaju razmisliti zašto je
koncept idealnog plina dobar iako u realnom plinu osim kinetičke energije u obzir se uzima i
međumolekularna potencijalna energija koja je posljedica djelovanja međumolekularnih sila.
S obzirom da ovo gradivo ima korelaciju sa kemijom, jako je bitno upozoriti učenike na to
kako bi povezivali i nadopunjavali svoja znanja. Kako se ovo gradivo čak obrađuje i u kemiji u
drugom razredu srednje škole trebalo bi se dogovoriti sa profesorom iz kemije i napraviti
zajedničku nastavu. Za početak možemo učenike upitati od čega se sastoje tvari i kako se
čestice gibaju u čvrstom tekućem i plinovitom agregacijskom stanju. Zatim im možemo
pokazati simulaciju agregatnih stanja neona gdje ćemo promatrati kako čestice titraju u
čvrstom agregacijskom stanju, a u plinovitom se slobodno gibaju po pravcu dok ne nalete na
drugu česticu s kojom se sudare. To možemo promatrati i za molekule vode i zatim
diskutirati o razlici između te dvije tvari. Primjećuje se da su molekule vode veće i veći je
razmak među njima i one rotiraju. Motivacija učenicima u ovome poglavlju može biti upravo
pokus sa šećerom kojega smo otapali u hladnoj i toploj vodi te diskusija o njihovim
promišljanjima zašto se brže otopio u toploj vodi. Osim već spomenutih pokusa možemo u
učionici izvesti pokus difuzije sa vrećicom čaja, toplom i hladnom vodom. Promatrali bismo
kada voda brže poprima boju čaja i zašto se to odvija, te gibaju li se brže čestice tople ili
hladne vode. Ovo je pokazatelj zašto vrećicu čaja uvijek stavljamo u toplu, a ne u hladnu
vodu. Možemo i odraditi pokus kao dobar dokaz čestično kinetičke teorije. Na mikroskopsko
stakalce ćemo staviti mješavinu mlijeka i vode i zatim pomoću mikroskopa promatrati
Brownovo nasumično gibanje čestica. Možemo projicirati sliku na projektor.
Iako je ova cjelina nešto s čim se učenici susreću kako u fizici tako i u kemiji i dalje postoji
veliki broj miskoncepcija. Potrebno je gradivo učiniti što razumljivijim. Kao profesor trebamo
fokus sa sebe kao nastavnika postaviti na učenike. Učenike treba motivirati i uključivati
maksimalno u nastavu jer je to način na koji oni najviše nauče. Potrebno im je zadavati
osmišljenu domaću zadaću o kojoj treba sljedeći sat diskutirati kako bismo detektirali i
otklonili miskoncepcije.

Ivana Lončar