Professional Documents
Culture Documents
materijala. Zlato se nalazi svugdje oko nas i jednim dijelom preslika je bogatstva koja ovisi o
čistoći zlata te se mjeri u jedinici zvanoj karat. Najčišće zlato iznosi 24 karata i ujedno je
najskuplje. Omjer zlata u leguri može biti različit, no pretežno se koristi nekoliko tipičnih
karataža. Minimum za izradu nakita je 8-karatno zlato, a označava se i brojkom 333. Zlatni
lim koji se koristi u zubarstvu najčešće je od 22-karatnog zlata. Označavaju se oznakom 916.
Zlatni zubi nešto su manjeg udjela zlata. Uglavnom se radi o 20-karatnom zlatu s udjelom
83,3 posto. Označavaju se oznakom 833. Dovodi se u pitanje otkud stiže tako neobična mjera
kao što je karat zlata, a radi se o dugoj povijesnoj tradiciji. Prije otprilike tisuću godina
uobičajena je bila njemačka zlatna marka. Taj zlatnik bio je od čistog zlata i težio je 4.8 grama
ili 24 karata. Upravo je to razlog zašto se ova mjera zadržala i danas, uz nešto drugačije
značenje. Zlato je kemijski element u Periodnom sustavu prikazan simbolom Au, čiji je
atomski broj 79 i pripada prijelaznim metalima. To je jedan od prvih metala kojima je čovjek
manipulirao jer se nalazi u prirodi u čistom stanju. S obzirom na to da je plemeniti metal,
zlato je jedan od najpoželjnijih metala i široko se koristi u proizvodnji nakita, kovanica i
predmeta za ukrašavanje u obliku slitine s drugim metalima.
SVOJSTVA ZLATA
Zlato ima mnoštvo primjena zbog svojih svojstava koja nadilaze njegov sjaj i boju. To
je metal s kojim je lako raditi i oblikovati ga, stoga je to razlog zašto ga čovjek već dugo
koristi.
Elektronegativnost 2.54
Energija jonizacije 9.226 eV
Oksidacijski brojevi (Nox) +1, +3
Reaktivnost Trpi oksidaciju:
U smjesi klorovodične kiseline (HCl) i dušične kiseline (HNO 3
U prisutnosti halogena
AuCl 3 (aurni triklorid)
Najčešći spojevi HAuCl 4 ( klorovodična kiselina)
Au 2 O 3 (zlatni oksid III)
PRIMJENA ZLATA
Sve se više zlata danas troši u elektronici i galvanotehnici kao sastojak industrijskih
lemila u elektronskoj industriji. Upotrebljava se za proizvodnju najkvalitetnijih električne
vodova i kontakata električnih instrumenata i specijalnih uređaja, najčešće kao nanos na
manje plemenitom metalu ili leguri. Također se u velikim količinama koristi i za programe
istraživanja svemira.
Tehnička upotreba zlata vrlo je ograničena i ni u kojoj primjeni u tehnici zlato nije
nenadoknadivo. U većini zemalja zlato služi kako monetarni standard i kao pokriće platne
moći. Dvije trećine svjetskih zaliha zlata nalazi se u obliku zlatnoga novca i zlatnih poluga u
bankovnim trezorima.
Procjenjuje se da je do kraja 1973. u svijetu bilo proizvedeno ukupno oko 80 950 tona zlata.
Godišnja svjetska proizvodnja zlata iznosi oko 1000 t. Ukupna vrijednost svjetskih zaliha
zlata iznosi danas oko 70 milijardi dolara. Dvije trećine od toga iznosa nalazi se u obliku
zlatnog novca ili zlatnih poluga u trezorima emisionih banaka (osobito u SAD-u).
U prodaji elementarno zlato dolazi najčešće u obliku folije, praha, štapova i žice.
OSOBNO ISKUSTVO
Otkako je počela aktualna pandemija, počeo sam ulagati u zlato, tj. kupovati zlato te
ga kasnije prodavat u manjim količinama za veću cijenu. Mislim da bi ljudi trebali početi
ulagati u zlato jer je jako cijenjeno. Zlato je jedna od najstabilnijih vrijednosti i ne dolazi tako
brzo pad vrijednosti, a nekada je bio protuvrijednost novcu. Po mom mišljenju ulaganje u
spomenuto je itekako dugoročno isplativa investicija.