1. Što su ktetici?

- posvojni pridjevi od imena naseljenog mjesta, odnosno etnici nastali od pridjeva,

npr. zadarski

2. Od kojeg jezika potječu riječi ideja, monarhija, biografija, poezija , gramatika? Grčkog

3. Što su novoštokavske inovacije i nabroji ih!

Inovacije u jeziku začete oko rijeke Neretve po prilici na dodiru među dvjema štokavštinama(zapadna
i istočna štokavština, gdje je i inače razlika među njima bia najmanje. To su: prijelaz l u o ili rjeđe u
a(npr. bil>bio,bia; vesel>veseo,veseja), zatim slavensko x(odnosno h) potpuno slabi pa se gubi
(Dubrovačko područje i dio Crne Gore ga čuva, a kod drugih se uglavnom gubi (čuvaju se: kruh > kruv;
hrast>rast; uho>uvo; snaha>snaja). Posljednje je provođenje, odnosno u nekim riječima
neprovođenje jotacije. Uz te 3 fonološke novoštokavske inovacije, bitna je i novoštokavska
akcentuacija, događaju se dvije morfološke promjene: genitiv množine (umjesto nultog morfema
dobivamo morfem a npr. žen>žena) ; u D, L, I mn. Dolazi nastavak -ama

( staro stanje D.-am- ženam> ženama

L.-ah-ženah> ženama
I.-ami- ženami> ženama
H nema podlogu u dijalektima, prestaje se izgovarati u 18.st., u našem standardnom jeziku je
umjetan, ali ga pod utjecajem dubrovačkog područja Karadžić uvodi.

4. Nabroji balkanizme i objasni preobrazbu deklinacije!

Balkanizmi su iste činjenice u različitim jezicima balkanskog jezičnog saveza, a odnosi se na:

 Potpuni gubitak infinitiva ( On ne sme (da) navali )

 Preobrazba deklinacije- dolaze padeži N, V, zatim opći padež podrijetlom A te ostatci D. To
je balkanska analitička deklinacija- Kazala na carsku ćerku(D), Posluži se s vino (padežni se
odnos može izražavati pomoću prijedloga). Torlaci su općeito izgubili slavenski tip deklinacije
 Uvođenje opisne komparacije pridjeva: dobar-podobar-najdobar; star-postar-najstar; težak-
poteđak-najtežak
 Likvidacija slavenskoga futura, a budućnost se izražava pomoću gramatičke rječice za tvorbu
futura te(će) + prezent ( te dojdemo, te pomremo)
 Parazitska uporaba enklitičkih oblika osobne zamjenice, npr. mene me boli, pa mu se njemu
požali, meni mi je ime
 Postpozitivan član koji dolazi samo u jednom od torlačkih dijalekata, tzv. timočko-lužinačkom
koji je najbalkaniziraniji torlački dijalekt, npr. čovekat, ženata, deteto (t, ta, to pok. zam), a
može i ženava

5. Gdje se javlja situacija stari sta(ds)rci? Od Trogira prema jugoistoku

6. Gdje se od samoglasnog l javlja refleks uo? Zapadnoštokavsko područje i čakavsko

lastovsko(pelješko) područje

7. Nabroji 3 primjera za praslavenski stražnji nazal! Put, zub, žut. // moka, reko,
mo(nazal)drob .

8. Gdje se javlja situacija miješanog jata dite- deteta? U Slavoniji u mjestima Stari i Novi
Mikanovci, u Baranji- u hrv. I mađ. Dijelu Baranje. // (Tako je kod Poljaka, Kašuba i Čakavaca)

9. U kojem narječju i danas razlikujemo infinitiv i supin? Kajkavskom

10. U kojem je značenju dolazila pokazna zamjenica Sb, SE, SI?-ovaj

11. Odakle je sufiks -isati?- Iz grč.jezika još iz srednjeg vijeka

12. Što na sjeveru znači“bistar“? Brz

13. U kojem je narječju Korčula? Čakavskom

14. Odakle vokal a u dobroga? Iz imeničke deklinacije

15. Odakle potječe naziv planine Durmitor? Od srednjovjekovnih vlaških pastira

16. Primjer za y? Myslav

17. Koji naglasak ks ili ds lakše prelazi u štokavštini? Ks

18. 3. palatalizacija- od prve dvije se razlikuje po tome što je po smjeru progresivna i nije
dosljedno provedena. Tu imamo vokale: l, e(prednji nazal) i b(poluglas) ispred k,g,x(h) i sada se
palatalizacija provodi ako iza velara nema y, b, o i dobiva se c, z, s

19. Što se dogodilo s refleksom jata u imenu mjesta „Siče“- Ikavski refleks jata> Dite(djeteta)

20. Otkud I u meni i tebi? Pod utjecajem palatalnih osnova

21. Odakle su riječi misa i fratar? Iz grčkog

22. Realizacija jata u ikavsko-ekavskom narječju!

Belo mliko; pobijedila ekavizacija kod primjera BELO (bijelo) jer je jat u tom primjeru bio
otvoreniji, a kod primjera MLIKO pobjeđuje ikavizacija(ikavski refleks jata) jer je u tom primjeru
jat bio zatvoreniji.

23. Realizacija stražnjeg nazala- O(stražnji nazal)>u

24. Š u dišem je nastalo od jotacije ili palatalizacije? Jotacije

25. Gdje se čuva supin? U kajkavskom narječju

26. U kojim uvjetima dolazi do 1. palatalizacije?

K, g, x(h) ispred prednjih vokala I, b, e,e,e u č, ž, š

27. Tko je napisao 1. vrelo o podrijetlu Hrvata i kada? Konstantin Porfirogenet u 10.st. (Historia
Salonitana)

28. Tko su šćakavci? Kajkavci i čakavci

29. U kojem narječju nema fonema đ? Čakavskom

30. Gdje se nalazi O kao refleks poluglasa? Na Lastovu

31. Iz kojeg jezika dolaze riječi: nazor, stanovit, zbirka, časopis? Češkog

32. Rijeke slavenskog imena veće ili manje? Manje, veće pripadaju predrimskom
supstratu(nazivlju)- Glina, Ilova, Krivalja, Jablanica, Bistrica

Veće – Dunav, Sava, Drava, Mura...

33.3 izvora o podrijetlu Hrvata!

PRVA VERZIJA: Hrvati su došli iz zemlje što leži sjeverno od Mađarske i blizu Franačke. Došli su u
Dalmaciju pod jednim vladarom na poziv i uz odobrenje Heraklija. U Dalmaciju su se nastanili
istjeravši Avare. Te vijesti došle su do nas u prvoj verziji cara Konstantina iz 31. glave njegova
djela.

DRUGA VERZIJA: kaže da je hrvatsku vlast u Dalmaciji osnovalo 7 ili 8 rodova što su sa sjevera
došli u Dalmaciju, pobijedili Avare i uspostavili svoju vlast. Tako piše u drugoj verziji cara
Konstantina u 30. glavi njegova djela i u kazivanju Tome Arhiđakona.

TREĆA VERZIJA: Dalmaciju su od Rimljana osvojili Goti koji su sa sjevera stigli i uspostavili svoju
vlast od koje potječe slavenska pa i hrvatska vlast u Dalmaciji. Tako piše u djelima popa
Dukljanina i Tome Arhiđakona

34. Kojem je narječju pripadala dolina Une u srednjem vijeku? Čakavskom

35. Navedi 3 primjera za prijelaz e u a! Jazik, žat, jatra, prijati, zajik, počati, žajan

36. Gdje se javlja „donesi noža“ osim u kajkavštini?Kod štokavaca

37. Kada se javio prezentski nastavak -m u glagolima? U 13.st.

38. Akcenti u turopoljskoposavskom?- Pose(Ds)kel> po(Ks)sekli; Ds naglasak prelazi na prethodni

slog gdje dobivamo Ks akcent.

39. Akcenti na kraju 2. razdoblja?- kratkosilazni, dugosilazni, dugouzlazni

40. Nabroji akcente iz 1. razdoblja-kratkosilazni, kratkouzlazni, dugouzlazni i dugosilazni (isti kao

i u današnjem novoštokavskom sustavu)

41. Kako je glasilo ići? Iti

42. Kojem narječju pripadaju Dubrovnik i Livno? Zapadnoštokavskom

43. 2 zamjenice za TKO? Kto i gdo(čajkavci i kajkavci)

44. Veznik JER u značenju BO, a ŽE u značenju A

45. Iz kojeg je jezika škuro, kaštel, libar, porat? Talijanskog

46. Koja je promjena u junačina? Palatalizacija

47. Koja je promjena u groblje? Jotacija

48. U kojem je dijalektu metataksa? Kajkavskom

49. Praslavensko mor'e u čakavskom? More ( u kajkavskom je morje)

50.Faširati i štrikati, cigla, kofer, kuhinja, škare-iz kojeg jezika? Njemačkog

51.1. l.jd. pz od glagola plesti u praslavenskom jeziku- Pleto(stražnji nazal)

52. Navedite 3 primjera za praslavenski prednji nazal! Meso, zajec, greda ( e=oznaka za prednji
nazal)

53. Koje su metode u istraživanju jez. povijesti? Historijsko-poredbena, filološka i metoda

unutrašnje rekonstrukcije

54. Koji se jezik razvio iz balkanskog latiniteta u bizantskim obalnim gradovima?-Dalmatski

55. Kojim se narječjem govorilo u predmigracijsko doba u Županji i Sarajevu? Istočnoštokavskim

56. Iz kojeg je narječja nastavak -jeti? Zapadnoštokavskog

57. Akcent na dugom ili kratkom slogu? Dugom

58. Zorja iz kojeg praslavenskog oblika? Zor'a

59. Značenje riječi „šala“ u štokavštini? Bijes

60. Podrijetlo Risnjaka i Biokovo? Slavensko

61. Koje su narječje proučavali Majer i Jakubinski? Čakavsko narječje

62. U kojem se primjeru danas pojavljuje nastavak -si? Jesi

63. 2 praslavenska oblika za b(s kukicom) i b. Db(s kukicom iza)žd i Čb(obični poluglas)st

64. Što kod čakavaca daje štokavsko -va, a kod kajkavaca -u? VU

65.Kada akcent lakše prelazi, kod krajnih ili srednjih slogova? Krajnjih

66.Narječje u Splitu i Pazinu u sr. Vijeku? Čakavsko

67. 3 primjera za slavenski jat?- Delati, dewa, delo, bo(stražnji nazal)demo, mleko

68. Donesi noža- neživo, a deklinira se kao živo(A).Poseban slučaj u dijelu kajkavskih, štokavskih i
slavonskih govora

69. Kada nestaje supin iz većine govora? Na kraju 1. razdoblja

70. Iz kojeg jezika potječu boks, supermarket, vikend? Engleskog

71. Dva prezimena prema odgovoru na pitanje što si? Ribar, kolar

72. Kojem naječju pripada većina Gradišćanskih Hrvata? Kajkavskom, ali i štokavskom.

73. Koji refleks na Lastovu daje samoglasno e? Refleks o

74. Dijalekt u Livnu i Imotskom u praslavensko doba? Zapadnoštokavsko(novoštokavska ikavica)

75. Laž i čast, koji je glas bio prije a? Poluglas jor- l(jor)ž i poluglas jer za čast

76. Koji poluglas ide ispred j? Ispred j ide poluglas jer čije je refleks kasnije bio glas i. Npr. zmbja,
šbja

77. Sufiksi iz turskog?- ANA, DŽIJA, LIJA, LUK

78. Kada su se konačno formirali enklitici, a kad afirmirali?

 79. Slabi i jaki jerovi? Slabi jerovi su bili na kraju riječi. Jak jer je bio ispred sloga sa slabim
poluglasom i u jednosložnim riječima

80. Odakle potječe nastavak -ov? Iz mađarskog jezika

81. Riječ danas dolazi od kojih zamjenica? Pokazne zamjenice

82. Do kada nije bilo prezimena u Hrvatskoj? DO 12. st

83. Što su oronimi, hidronimi i toponimi? Oronimi- imena planina, toponimi- imena mjesta i
hidronimi- imena voda

84. Objasni prezime Ćosić! Od turske riječi i značenja ćoso- muškarac rjeđe brade ili brkova

85. Odakle potječu kajkavsko zatvoreno o, a odakle kajkavsko zatvoreno e? Od jata i stražnjeg
nazala

86. Suglasnici u tvorbi imena- na sjeveru k, na jugu c

87. Narječje u zapadnoj Bosni- Štokavsko

88. Akcenti na kraju 12. st. Srednjejužnoslaveski ili stari hrvatski akcenatski sustav. Danas takav
sustav imamo u kajkavskom i čakavskom. Torlaci gubeuzlazni sustav

89. Dunav granica?- Zapadnoštokavsko narječje

90. Čime pišu Hektorović i Zoranić? Čakavskim

91. Imenice ž.r. i-osnove?- Kost, moć, noć, tvar, vlast

92. Mješanje jata u Baranji

93. Mi bismo došli- čakavski- Mi bimo došli

94. Moliški Hrvati- Hrvati u Italiji; govore novoštokavskom ikavicom