VOJVOĐANSKO-KOLUBARSKI

DIJALEKT

novoštokavski ekavski dijalekt

PROSTIRANJE
JEZIČNE ODLIKE VOJVOĐANSKO-
KOLUBARSKOGA DIJALEKTA
Vojvođansko-kolubarski dijalekt

 jat je ekavski, ali postoje poneki ikavizmi (pri-,

prid, priko)

 ao > ō (došō)

 glas h je uglavnom izgubljen, dok je f češći

 deklinacija nije dosljedno novoštokavska

(L mn. na koli, po naši sokaci)
Vojvođansko-kolubarski dijalekt

 prodiranje gramatičkih morfema tvrdih osnova:

mužom, konjom, ključom

 infinitiv na –ti, -ći ili prezent + da

 uporaba aorista i osobito imperfekta je rijetka

 izgubljeno je razlikovanje padeža mjesta i cilja

kretanja, a što je utjecaj rumunjskoga jezika
(živi u Kikindu)
ZETSKI DIJALEKT

arhaićni ijekavski dijalekt

PROSTIRANJE
GOVORI BOKELJSKIH HRVATA
Odlike govora bokeljskih Hrvata

 ijekavski refleks jata (dugi je jat dvosložan)

 ijekavizam u nastavcima

 *stj > št

 *dj > đ

 samoglasno r=ar (karv)

Odlike govora bokeljskih Hrvata

 izjednačen izgovor č i ć te dž i đ

 dobro se čuvaju glasovi f, h

 -m > -n (znan ga)

 najnovija jotacija (ćepanica)

 u istočnim je dijelovima Boke kotorske

dvoakcenatski sustav ( ˆ , " )
Odlike govora bokeljskih Hrvata

 zapadni je dio Boke kotorske četveroakcenatski

 sinkretizam gramatičkih morfema u DLI mn.

 aorist i imperfekt su rijetki

 za + infinitiv
PEROJSKI GOVOR
Odlike perojskoga govora

 ijekavski refleks jata

 dvoakcenatski sustav ( ˆ , " )

 učestali talijanizmi
štumik 'želudac‘
veštit 'odijelo'
pirun 'vilica'
beštija 'zvijer'
armelin 'marelica'
GOVOR REKAŠKIH HRVATA
Odlike govora rekaških Hrvata

 jat > zatvoreno e (vreme, zvezde, creva)

 postoje i ikavizmi (nikako, prikrsti, prid)

 poluglas > a

 ḷ>u
Odlike govora rekaških Hrvata

 l > u, o (dao / dau, kosio /držau)

 u posuđenicama iz rumunjskoga dolazi glas ӡ

 *stj, *skj > št

 u sklonidbi G mn. = L mn.; D mn. = I mn.; N

mn. = A mn.

 aorist i imperfekt su izgubljeni

Odlike govora rekaških Hrvata

 3. l. mn. prezenta –du (velidu)

 odrični imperativ s neka (neka se smejati)

 prijedlog poza 'poslije’

 u sintaksi i leksiku jak je rumunjski utjecaj

VLAHIJSKA OAZA
Odlike govora vlahijske oaze

 ikavski odraz jata (srida, nedilja, dite)

 jaka vokalnost (malin 'mlin', maša 'misa', tajdan

'tjedan')

 ę > e (žedan)

 v + ъ > u (udovica)

 ra > re (vrebac, resti, kresti)

Odlike govora vlahijske oaze

 *dj > j, dž (mlaji, meja, zagradženo)

 * stj, *skj > šč (kosišče, ščipat)

 izostanak jotacije (pojti, dojti)

 čr- se čuva (črf)

 pod utjecajem mađarskoga i njemačkog lj > j

Odlike govora vlahijske oaze

 ž>r

 l > a (doša, umra) i po tome se Vlahija razlikuje od

ostalih Hrvata u Gradišću

 u G mn. nema gramatičkoga morfema –a

 D mn. uvijek ima gramatički morfem –am (sinam,

ženam, selam)

 izostanak sinkretizma DLI mn. - deklinacija nije

štokavskoga tipa
Odlike govora vlahijske oaze

 izgubio se aorist i imperfekt

 -ni- (crkniti, obrniti se)

 kontrakcija u 3. l. mn. prezenta (oni imu,

dobu)

 leksik: čuda 'mnogo', drag 'skup', godina

'kiša', hiža 'soba', jačiti 'pjevati', vlas 'dlaka',
šeto 'uho', cucak 'pas'
GOVORI KARAŠEVSKIH HRVATA
Odlike govora karaševskih Hrvata

 sedam sela rumunjskog dijela Banata

(Karaševo, Ravnik, Lupak, Klokotič, Vodnik,
Nermić, Jabalče)

 na kraju riječi čuva se l (dal, bil)

 č, dž izgovaraju se umekšano

 h se rijetko čuva
Odlike govora karaševskih Hrvata

 ӡ (ӡvezda, ӡvono)

 čər- (čərešnje, čərn)

 čuva se dočetna skupina –st (grost 'grozd')

 jednoakcenatski sustav

 I jd. imenica a-vrste –am (človekam, srebram)

Odlike govora karaševskih Hrvata

 N mn. imenica a-vrste –ove, -eve (bregove,

grejeve 'grijesi')

 komparacija je analitička: po-, naj- ispred pozitiva

 infinitiv i aorist su rijetki

 futur: lam 'hoću' (lam da popevam)

 u 1. l. mn. kondicionala bimo

GOVORI JANJEVA I LETNICE
PROSTIRANJE
Odlike govora Janjeva i Letnice

 čuvanje poluglasa: dən, lən, lək

 ḷ > u (vuk, vuna)

 jat je ekavski

 l > a (bija, večeraja, gledaja)

Odlike govora Janjeva i Letnice

 čuva se ӡ, ali ne i h

 provedena je nova jotacija (braća, treći, cveće)

 obezvučivanje na kraju riječi (brek, vrak,

golup)

 jednoakcenatski sustav
Odlike govora Janjeva i Letnice

 u deklinaciji je bitna uloga prijedloga, npr. L - u

(imam sina u kuću), I - s / sas (sas, čoveka, s
Franu)

 čest je komparacijski sustav balkanskoga tipa

(dobar – podobar – najdobar)

 nema infinitiva ni futura I.

 2. l. mn. imperativa lam 'izvolite, ako hoćete'